O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 343

Kapetan Ivica Slavica: Treće poluvrijeme: Pomorci – moderno roblje

0
pomorac
Foto: Pixabay

Pomorci su jedni od onih zanemarenih profesionalaca, koje često zanemaruju ne samo međunarodne organizacije, nego i vlastite zemlje.

Međunardna konferencija rada – imali su do sada vise od 100 zasjedanja o izmjenama Kodeksa Konvecije o radu pomoraca iz 2006. Ipak se i dalje ugovori za pomorce iz ‘egzotičnih’ zemalja ne mijenjaju, već su i dalje njihovi ugovori  predugi, a plaće preniske.

Dužina ugovora jedan je od problema s kojim se nose današnji pomorci, a problema imaju dosta. Isti se mogu riješiti da ima dobre volje.

Održavane konferencije učinile su korak prema boljim uvjetima rada i plaćama, ali cijela priča počinje i završava tu gdje smo sada. Nigdje!

Zaboravljeni od ITF/MLC/IMO, izmišljenih organizacija, koje su dobro osigurale svoja radna mjesta, sklapajući razne vrste ugovora sa brodovlasnicima, sve na štetu pomoraca.

Znaju i da za boravak pomoraca u karantenama nitko ne osigurava da isti pomorci prime plaću (jer plaća u karaneteni je luksuz). Osim što su prisljeni platiti jeftini hotel, kao i jeftinu hranu – slabu ishranu za one koji su bili pozitivni na COVID-19.

Pomorci – moderno roblje

Minimalni radni i životni uvjeti:

Konvencijom o radu pomoraca iz 2006. Međunardne organizacije rada (ILO) utvrđuju se Minimalni radni i životni uvjeti za sve pomorce na brodovima koji plove pod zastavama zemalja koje su ratificirale Konvenciju. Njihova je glavna zadaća da se ispune minimalni uvjeti za rad i život na brodu.

Ugovori:

Većina pomoraca na brodu ostaje šest ili devet mjeseci, a u ekstremnim slučajevima čak i 12 mjeseci. Kažu da su „to pomorci željeli, a mi kao brodovlasnici samo smo ispoštovali njihove želje“. I dalje se brodovlasnici ponašaju kao tzv. moderni robovlasnici – ili je feudalizam nama ipak bliži. Vezani za ugovore, rade 8-12 sati, sedam dana u tjednu i rade neprekidno za vrijeme ugovora, bez mirovine.

Internet:

I dalje u pojedinim kompanijama, pristup internetu se plaća, a skup je kao “suho zlato”. I na korištenju usluga Interneta, firma zarađuje na posadi. Kažu da će uskoro internet biti besplatan za cijelu posadu. Možda će i biti, ali ne danas, ne u skorije vrijeme, već za nekoliko godina. Kompanije čekaju last minute, dok ne budu prisljene usvojiti takve izmjene, koje njima ne idu u prilog.

Tako je bilo i s vodom za piće. Prošlo je dosta godina dok se nije mineralna voda počela piti iz plastičnih boca, a da se ne naplaćuje.

Hrana:

Ovdje nije riječ u kvantiteti, nego u kvaliteti. Nabavljači koji rade za istu kompaniju, guglaju u tražilicama gdje mogu nabaviti najjeftinije meso ili ribu, a kompaniji to dobro naplatiti. Naime, osoba u firmi isto ima koristi jer će dobiti proviziju na račun.

U vezi cijene, naplatite skupo, a dobijete (ne)kvalitetno. Isti opskrbe brod sa raznoraznim namirnicima. Ali, samo u pojednim lukama, opskrbljivači dolaze na brod sa certifikatom vezanim uz zdravstvenu ispravnost hrane. U konačnici, svi su sretni, a pomorci jedu nekvalitetnu hranu, koja je odavno izgubila na kvaliteti.

Ovdje se govori u većini, a ne o izuzetnim slučajevima, gdje je hrana dobre kvalitete.

Povećanje plaća od 4 %:

Dokaz da se i dalje potiče, to jest dopušta, barbarsko ponašanje, jer brodovlasnici znaju da možda ne postoji učinkovita sankcija koja bi ih spriječila u tome. Jednostavno se mogu izvući s plaćanjem minimalne plaće – i da se i dalje ponašaju onako kako su se do sad ponašali prema pomorcima.

Međuljudski odnosi

Smanjivanje broja članova posade iz dana u dan, i vrlo često, (ne)kompetentost nižih članova posade za obavljanje svojih zadaća, stvara dodatne napetosti i narušava međuljudske odnose.

Što je posada homogenija po nacionalnom, vjerskom podrijetlu, to će i zajedništvo biti veće. Također uključuje i volju da pružimo pomoć, da ne gledamo ljude u nevolji „s visoka“, već da budemo tu za njih kada smo im potrebni.

Ploviti se mora, živjeti nije neophodno

Na brodu je veoma važno vjerovati u mogućnost rješavanja problema.

Naročito u kriznim trenucima oluje i teškim kvarovima. Vremenske (ne)prilike, kao što su oluje i nevremena, još su jedna o teškoća, ali to ne plaši pomorca – oni su rođeni za takve uvjete. Ako mislite da je rad u takvim uvjetima lak ili zabavan, onda ste u velikoj zabludi. Ne može to svatko, a oni koji rade na kopnu nikada ne mogu shvatiti s kakvim se poteškoćama mora pomorac suočiti u takvom okruženju.

Rad koji iziskuje složenije psihološke funkcije dodijeljen je manjem broju ljudi. Razne situacije na brodu svakako su dovele i do pojave nekih specifičnih oblika ponašanja pomoraca, ali i do promjene nekih uobičajenih. Posebno je složen odnos pomoraca kao indivdua te u sklopu radne i socijalne sredine.

Uspjeh u radu na brodu, osim općeg i stručnog obrazovanja i sposobnosti, također ovisi o drugim faktorima, kao što su motivacija, umor i raspoloženje. Najteža brodska zadaća je stvoriti toplu i povjerljivu klimu među posadom.


Kapetan Ivica Slavica

Tko su bili Quarneroli – prvi Hrvati na polarnim ekspedicijama?

0
Foto: Hrvatski pomorski muzej Split / Morski.hr

Tko su bili Quarneroli, dvanaestorica mornara s Jadrana koji su prije 150 godina sačinjavali prvu austrougarsku polarnu ekspediciju na Arktik saznat ćete ako posjetite tematsku izložbu koja se 14. lipnja u 20 sati otvara u Hrvatskom pomorskom muzeju Split. Tom prigodom bit će predstavljeno i prošireno izdanje knjige iz 1893. godine “Hrvati na ledenom moru”, autora Petra Kuničića.

Na izložbi će biti predstavljena svjetski poznata austrougarska znanstveno-istraživačka ekspedicija koja je u osvajanje Arktika krenula 1872. godine. Od 24 člana posade, njih polovica bili su mornari s Jadrana, kojima su vođe ekspedicije Weyprecht i Peyer nadjenuli zajedničko ime Quarneroli, piše Morski.hr.

Odabir posade s jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća. Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana.

Foto: Hrvatski pomorski muzej Split / Morski.hr

Zašto su jadranski mornari bili najbolji odabir?

Svoj odabir pojasnili su time što jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu toliko skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije i Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli.

U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući im tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo. Carl Weyprecht o razlozima odluke za hrvatsku brodsku posadu je rekao: “Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali oni će raditi i nikada spustiti krila.”

Julius Payer o hrvatskim mornarima je napisao: “Njih odlikuju: bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama i odlučnost u opasnostima!”

Foto: Hrvatski pomorski muzej Split / Morski.hr

U civilizaciju se vratili bez broda

U znanstvenom smislu ova ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak planeta Zemlje. Najspektakularnije otkriće ove ekspedicije je do tada nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom kojega su nazvali „Zemlja Franje Josipa“. Na tom arhipelagu od tada postoji i Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi.

Zanimljivo je da je ekspedicijski brod „Admiral Tegetthoff“ već nakon 2 mjeseca plovidbe ostao zarobljen u ledu gdje stoji i danas. Posada se nakon 2 godine i 3 mjeseca, i to bez broda, uspjela vratiti u civilizaciju.

Hrvatski mornari time su definitivno pokazali i dokazali da nisu “mekušci” navikli na toplu klimu, već da mogu izdržati sve klimatske i životne uvjete. Jedan od mornara bio je Ante Zaninović iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a s njim je bio i Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču. Ostali mornari bili su iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa i Trsta.

Izložbu o hrabrim i odvažnim jadranskim moreplovcima koji su utrli put polarnim istraživačkim ekspedicijama možete pogledati od 14. lipnja u Tvrđavi Gripe u Splitu. Izložbu čini 30 panoa veličine 70×50 cm koji opisuju cjelokupni događaj, zatim maketa broda „Admiral Tegetthoff“ u mjerilu 1:40, rad maketara Željka Skomeršića iz Krka i još 30 drugih eksponata.

Najveća pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu – 1916.

0
Foto: Povijest.hr

Namjera njemačke flote bila je namamiti u zamku i uništiti dio britanske Velike flote, piše Povijest.hr.

Bitka kod Jyllanda, najveća pomorska bitka u Prvom svjetskom ratu, i jedina u kojoj su se međusobno borili bojni brodovi, započela je 31. svibnja 1916. godine. Bitka se odigrala sjeverno od danskog poluotoka Jyllanda, u Sjevernom moru, a efektivno je trajala samo nekoliko sati. Sukobljeni su bili Flota otvorenog mora Njemačke carske mornarice, pod zapovjedništvom viceadmirala Scheera, i Velika flota Britanske kraljevske mornarice pod admiralom Jellicoeom.

Namjera njemačke flote bila je namamiti u zamku i uništiti dio Velike flote, kako njemački brodovi nisu bili dovoljno brojni da bi se sukobili s cijelom britanskom flotom. Plan je bio upotrijebiti brzu izviđačku skupinu od pet bojnih krstarica viceadmirala von Hippera s namjerom da namame krstarice admirala Beattya prema svojim podmorničkim predstražama i na domet glavnine njemačke flote. No, Britanci su presretanjem signala saznali da će sudjelovati i glavna njemačka flota. Zbog toga je Jellicoe 30. svibnja otplovio s Velikom flotom u susret Beattyu, prolazeći mjesta predviđenih podmorničkih predstraža prije nego što su one stigle do njih.

Poslijepodne 31. svibnja, Beatty je stigao na domet Hipperove bojne krstarice prije no što su to Nijemci očekivali, tako da je utjecaj podmornica na bitku otpao. Ipak, povlačeći se, Hipper je uspješno dovukao britanske važnije brodove na put Flote otvorenoga mora. Tada se Beatty povukao prema Velikoj floti, izgubivši pri tome dvije bojne krstarice. Međutim, njemački progon prema Beattyevim brodovima doveo ih je prema Velikoj floti. Oko 18:30 sati, kada se Sunce spustilo na zapadni horizont iza njemačke flote, i sumraka u 20:30 sati, dvije velike flote s ukupno 250 brodova ušle su u sukob.

Potopljeno je četrnaest britanskih i jedanaest njemačkih brodova, s velikim gubitkom ljudstva. Nakon zalaska sunca, i tijekom noći, Jellicoe je manevrirao da bi prerezao Nijemcima put od njihove baze, u nadi da će nastaviti bitku u nadolazeće jutro. No, pod okriljem tame Scheer je prošao britansku flotu i vratio se u matičnu luku u Kielu.

Nakon bitke obje su strane tvrdile da su pobijedile, ali ishod je u biti bio neodlučan. Britanci su izgubili više brodova i dvostruko više mornara, ali Scheerov plan o uništenju znatnoga dijela britanske flote nije uspio. Od tada su se Nijemci koncentrirali isključivo na podmornički rat, a Flota otvorenog mora do kraja rata nije borbeno djelovala.

Dražen Krajcar

Lovci na blago pokušavaju iz olupine broda spasiti vino vrijedno milijune dolara

0
Foto: Pixabay

U olupini broda koji je tijekom Prvog svjetskog rata potopila njemačka podmornica nalazi se vino milijunske vrijednosti koje lovci na morsko blago pokušavaju spasiti te traže dozvolu nadležnih institucija, piše Index.

Podmornica je potopila brod Libourne kod obale Cornwalla 29. rujna 1918. godine, samo nekoliko tjedana prije kraja Prvog svjetskog rata. U to vrijeme su trgovački brodovi često bili žrtve njemačkih podmornica, a nekad su ih potapale i do 15 dnevno, prenosi Metro.

Libourne se vraćao u Veliku Britaniju s misije koja je podrazumijevala dostavu ugljena savezničkim snagama. Isplovio je iz Bordeauxa istog dana kada je potopljen, a bio je pun vina, šampanjca i drugih alkoholnih pića. Na odredište u Liverpoolu nikad nije stigao jer ga je pogodila i potopila podmornica U-54 čiji je kapetan bio Hellmuth von Ruckteschell.

Brod je potonuo za manje od pola sata, tri mornara su poginula u eksploziji, dok ih je 30 preživjelo. Sada, nakon više od 100 godina, olupina broda Libourne je ponovo u centru pažnje, a bitku za njeno blago vode istraživači i vlast.

Brod pronađen 2015. godine

Ekspert za podvodne operacije Daniel Jayson, pomorski povjesničar Ian Hudson i belgijski kapetan i ekspert za olupine Luc Heymans pretražuju britanske vode tražeći olupine koje se mogu spasiti. Britansku obalu su odabrali jer je dozvoljen lov na morsko blago.

Iako je zabranjeno dirati “ratne grobnice”, olupine koje sadrže posmrtne ostatke žrtava, Velika Britanija nije potpisala UNESCO-ov sporazum iz 2001. godine koji zabranjuje iskorištavanje podvodnih olupina za komercijalnu korist.

Tim je pronašao olupinu broda Libourne 2015. godine te poslao ronioce da je istraže. Oni su otkrili da olupina krije mnogo više alkoholnih pića u odnosu na količinu navedenu u dokumentaciji. Osim različitih rakija i šampanjaca, u olupini se nalazi mnogo crnog i bijelog vina.

Međutim, vlada je odbila zahtjev spomenutog tima iako je obećano da će se donirati dio profita. Dozvoljeno je vađenje nekoliko boca na procjenu, ali je nemoguće dobiti investicije za tako malu količinu pića. Sada postoji opasnost da sve propadne jer čepovi nekih boca pokazuju znakove degradacije, a opasnost predstavljaju i ribarski brodovi.

Procjenjuje se da piće u olupini ima višemilijunsku vrijednost jer morske dubine predstavljaju savršen vinski podrum te brojne vinarije čuvaju svoja vina pod vodom.

Još jedan optički kabel povezat će Europu s Azijom

0
Foto: Unsplash / Geek.hr

Grčka i Saudijska Arabija postigle su dogovor oko glavnih uvjeta za postavljanje optičkog kabela koji će povezati Europu s Azijom, piše Geek.hr.

Podatkovni koridor “East to Med”, predstavlja dijelom podmorski, a dijelom kopneni optički kabel za prijenos podataka. Postavljanje će vršiti tvrtka MENA HUB, u vlasništvu saudijske telekomunikacijske tvrtke, u suradnji s grčkom tvrtkom TTSA za telekomunikacije i satelitske aplikacije.

Grčka elektroenergetska tvrtka Public Power Company (PPC) i ciparski operater CYTA također će imati udio u projektu, dok se ne dobiju konačna korporativna odobrenja, izjavio je jedan grčki diplomat, želeći ostati anoniman.

Konačno sklapanje sporazuma očekuje se u srpnju, a projekt će biti pokrenut na jesen, dok se njegov završetak očekuje do kraja 2025. godine, piše Reuters, a prenosi Geek.hr.

Kabel će povezati korisnike od Italije do Singapura, a koštat će oko 800 milijuna eura.

Grčka konzervativna vlada stavila je digitalnu transformaciju kao prioritet otkako je preuzela dužnost 2019. godine. Velik dio od oko 30 milijardi eura bespovratnih sredstava i jeftinih zajmova dodijeljenih Grčkoj za opravak nakon pandemije iz Fonda Europske unije utrošit će se na 5G i optičku infrastrukturu.

DEMANT TEKSTA: Ne postoje pravne zapreke za prihvat tereta, brod usidren zbog gužve u luci

0
Foto: ShipSpotting

Portal Pomorac.hr jučer je prenio tekst u kojem je navedeno da se na riječkom sidrištu već desetak dana nalazi brod M/V Meraklis te kako se sumnja da je uzrok tolikog čekanja na iskrcaj taj što se na brodu nalazi željezna rudača ukrcana u Novorosijsku.

Spekulacije iz riječkih kuloara su u konačnici okarakterizirane kao pravno netočne jer ne postoje zapreke za iskrcaj tereta u skladu sa zakonom, odredbama i uputama Republike Hrvatske, a redakciji je službeno navedeno kako su ovakve prilike rezultat gužve, a ne političkih odluka, ili onih u uskoj svezi sa istima.

Dakle, M/V Meraklis uplovio je uz odobrenje nadležnih tijela i uredno čeka na iskrcaj tereta, te ne postoje okolnosti drugačije od takvih. Sve spekulacije sukladno službenim informacijama pokazale su se netočnima, te spomenuti brod ima sve pravne uvjete koji su potrebni za nesmetano obavljanje manipulacije teretom. Uzrok njegovog boravišta na sidrištu je preopterećenost navedene luke odredišta koja do sada nije bila u mogućnosti obaviti prihvat tereta.

Ovim putem se ispričavamo svim dionicima broda M/V Meraklis zbog prenošenja teksta u kojem su iznijete spekulacije, a za koje se utvrdilo da su u raskoraku sa činjeničnim stanjem, temeljenom na zakonima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, i s obzirom na opterećenost terminala zbog kojeg M/V Meraklis nije bio u mogućnosti iskrcati teret.

Golar Viking Management opovrgnuo Finu: “Prosječna mjesečna neto plaća iznosi 24.000 kuna, imamo 65 zaposlenika, a većina su pomorci”

0
Foto: Ilustracija / LNG.hr

Nakon što je jučer temeljem podataka Fine objavljena vijest o tome kako splitska tvrtka, Golar Viking Management, isplaćuje najveću prosječnu mjesečnu neto plaću u Hrvatskoj i to u visini 778.670 kuna, iz ove tvrtke koja upravlja LNG terminalom na Krku došao je zahtjev za ispravkom informacije, piše Dnevnik.hr.

Iako prema podacima Fine ispada da je na vrhu s najvećom isplaćenom prosječnom neto plaćom od 778.670 kuna lani bila tvrtka Golar Viking Management, oni su to u srijedu demantirali, rekavši da je prosječna neto plaća njihovih zaposlenika 2021. iznosila 24.000 kuna.

Naš prvi FSRU brod nosi naziv LNG Croatia, a tvrtka iz Splita njime upravlja na temelju ugovora koji traje do 2031. te, kako kažu, isplaćuju plaće za prosječno 65 zaposlenika mjesečno, od kojih su dva zaposlena u uredu tvrtke, a prosječno 63 su pomorci u međunarodnoj plovidbi na LNG terminalu, piše Jutarnji.hr.

U skladu sa Zakonom o medijima, ispravak prenosimo u cijelosti:

“Nije točna informacija da ‘Golar Viking Management, sa sjedištem u Splitu, nudi prosječnu mjesečnu neto plaću 778.670 kuna!’ kao ni informacija da je ‘u tvrtki zaposleno dvoje ljudi, a prosječno zarađuju oko 778.670 kuna neto svatko, što je godišnje oko 9,3 milijuna kuna’.

Golar Viking Management d.o.o. isplaćuje plaće za prosječno 65 zaposlenika mjesečno od kojih su dva zaposlena u uredu tvrtke, a prosječno šezdeset troje su pomorci u međunarodnoj plovidbi na LNG Terminalu. Članovi posade ukrcani na predmetnom terminalu se smatraju članovima posade za koje sukladno Pomorskom zakoniku, Zakonu o terminalu za ukapljeni plin i Zakonu o doprinosima poslodavac podnosi prijavu i odjavu na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje člana posade broda u međunarodnoj plovidbi na LNG terminalu, dok je obveznik plaćanja svih davanja sam pomorac – član posade u međunarodnoj plovidbi na LNG terminalu.

U skladu s naprijed navedenim jasno je da se iznos koji je naveden kao neto plaće i naknade u GFI RDG za 2021. godinu od 18.688.074,00 kune odnosi na neto plaće prosječno 65 zaposlenika koje se isplaćuju dijelom prema Zakonu o radu (za dvoje zaspolenika), te dijelom prema Pomorskom zakoniku i Zakonu o terminalu na ukapljeni plin (za prosječno šezdeset troje pomoraca u međunarodnoj plovidbi na LNG Terminalu).

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenika tvrtke Golar Viking Management d.o.o. u 2021.godini je iznosila 24.000,00 kuna, a ne kako je pogrešno navedeno u objavljenom članku. 

Budući predmetni članak sadrži neistinite informacije to je i objavljivanjem takvog članka postupljeno protivno svim pravilima novinarske struke i na štetu ugleda naše stranke. Stoga ovim putem zahtijevamo objavljivanje ovog ispravka netočne
informacije u cijelosti, na način propisan čl. 41. Zakona o medijima.”

Iz Fine su pak, objasnili kako su došli do navedene brojke o najvećoj prosječnoj mjesečnoj neto plaći u Hrvatskoj.

“Fina raspolaže i objavljuje podatak o visini prosječne mjesečne neto obračunate plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske, koji su poduzetnici dostavili u Registar godišnjih financijskih izvještaja. Isti se izračunava tako da se iznos iskazan na poziciji neto plaće i nadnice (u računu dobiti i gubitka) podijeli s prosječnim brojem zaposlenih prema satima rada i brojem mjeseci poslovanja. Iznos koji je kapitaliziran u vrijednosti imovine nije uključen u ovaj izračun”.

VIDEO: Pogled s tegljača prilikom uplovljavanja tankera u Omišalj

0
Foto: MarineTraffic

Svako toliko, na bespućima interneta ponovno ‘isplivaju’ zanimljivi video zapisi koje svakako vrijedi još jednom pogledati. Jedan od njih je i video u prilogu, koji prikazuje pogled s tegljača na veliki Crude Oil tanker Georgy Maslov, snimljen prilikom njegovog uplovljavanja u Omišalj još 2019. godine.

Tanker Georgy Maslov izgrađen je 2012. godine u korejskom brodogradilištu Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering. Ovaj Crude Oil tanker od 122.018 dwt i 66.818 bruto tona drugi je brod iz serije kojeg je korejsko brodogradilište izgradilo za rusku kompaniju SCF NOVOSHIP. Dug je 250 metara, a širok nešto malo više od 46 metara.

Kapetanica Serena Melani s hrvatskom adresom postala zapovjednica prvog kruzera u floti novog MSC-ovog brenda

0
Foto: Explora Journeys

Kapetanica Serena Melani – talijanka s hrvatskom adresom – postala je zapovjednicom kruzera Master of Explora I, prvog od četiri broda novog luksuznog MSC-ovog brenda za krstarenja Explora Journeys.

Kapetanica Melani u javnosti je prvi put postala poznata kada je 2020. postala prva žena koja je od prvog dana zapovijedala potpuno novim, tek izgrađenim kruzerom Seven Seas Splendor u vlasništvu Regent Seven Seas Cruises.

Serena Melani je 2010. postala časnica na kruzeru luksuzne kompanije za krstarenja. Unaprijeđena je u zapovjednicu već 2016., čime je postala prva kapetanica u povijesti svoje kompanije, ali i prva žena kapetanica broda za krstarenje porijeklom iz Italije.

No, nisu to jedini razlozi zbog kojih je kapetanica Melani postala poznata u Hrvatskoj. Naime, Serena je uz to i hrvatska “nevjesta” – već nekoliko godina živi u Veloj Luci sa svojim suprugom, Dubrovčaninom Renatom Bulatom, kojeg je upoznala za vrijeme rada na kruzeru Carnival Ecstasy.

Serena Melani rođena je i odrasla u Livornu, talijanskom lučkom gradu na obali Toskane, koji je i danas jedno od glavnih odredišta kruzera. Obrazovanje je stekla u pomorskoj školi u svom rodnom gradu, a zanimljivo je da je Serena svoju karijeru na moru kao kadetkinja započela sa samo 16 godina. Prije nego se odlučila za kruzere, plovila je na tankerima i teretnim brodovima. Kada nije na brodu, kapetanica Melani svoje vrijeme provodi na relaciji između Italije i svog doma u Veloj Luci.

S novim MSC-ovim brendom Explora Journeys, kapetanica Melani započinje novo poglavlje u svojoj karijeri.

“S obzirom da sam odrasla na obali Toskane, presretna sam što sam dio novog europskog luksuznog cruising brenda. Uzbuđena sam što ću preuzeti zapovjedništvo nad ‘Explora I’, s kojim ćemo imati priliku ploviti do nevjerojatnih odredišta, uključujući neka do kojih dosad nije doplovio niti jedan kruzer”, rekla je kapetanica Melani.

Imenovanje kapetanice velik je korak, ne samo za novoosnovani MSC-ov brend za krstarenja i sam kruzer, već i za poboljšavanje statusa žena u pomorskoj industriji, rekli su iz Explora Journeys.

Brend Explora Journeys je 30. svibnja održao je svečanost porinuća kruzera Explora I u talijanskom brodogradilištu Fincantieri, čime je započelo novo poglavlje na putu prema dugo iščekivanom inauguracijskom putovanju. Do 2026. godine, kruzeru Explora I, ukupnog kapaciteta od 922 putnika s 700 članova posade, pridružit će se i tri nova, sestrinska broda.

Foto: Explora Journeys

Tijekom prve godine na moru, Explora I posjetit će 132 luke u 40 različitih zemalja, uključujući dvije destinacije (Kastellorizo u Grčkoj i Saint Pierre na Martiniqueu) koje dosad nikad nisu posjetili brodovi za krstarenja.

Itinerari uključuju Mediteran, Sjevernu Europu, Veliku Britaniju, Island, Grenland, Kanadu, istočnu obalu SAD-a, Karibe, Južnu Ameriku i Havaje. Planirana putovanja počinju kraćim putovanjima od 6 noćenja, a kulminacija je Grand Journey, epsko putovanje od 44 noćenja po Sjevernoj Europi.

“Zadovoljstvo je vidjeti da se kapetanica Melani pridružuje našim redovima u ovom važnom trenutku, dok pripremamo Explora I za prvo putovanje. Ona predstavlja sve ono što smo imali u planu za naš novi luksuzni lifestyle brend, koji će industriju krstarenja učiniti raznolikijom i inkluzivnijom”, rekao je Pierfrancesco Vago, izvršni predsjednik odjela za krstarenje grupe MSC.

Foto: Explora Journeys

100 000 eura mjesečno: Tvrtka koja upravlja LNG terminalom na Krku isplaćuje najveću prosječnu plaću u Hrvatskoj

0
Foto: LNG Hrvatska

Teško je povjerovati, no živa je istina – postoji tvrtka u Hrvatskoj u kojoj je prosječna mjesečna neto plaća 778.670 kuna. Radi se o tvrtki Golar Viking Management sa sjedištem u Splitu, čija je osnovna djelatnost operativno upravljanje i održavanje LNG plutajućeg terminala na Krku.

Postojeći LNG tanker koji se zvao „Golar Viking“ norveška tvrtka „Golar Power“ je preuredila u FSRU brod u brodogradilištu kod Šangaja te je on isporučen Hrvatskoj. Vrijednost posla bila je oko 160 milijuna eura i Hrvatska se time upisala na kartu LNG čvorišta, piše Danica.hr.

O tome da na tom plutajućem brodskom terminalu – na koji se prekrcava ukapljeni prirodni plin te se nakon pretvaranja iz tekućeg u plinovito stanje pušta u magistralne plinovode – sve štima u svakom trenu, brine dakle splitska tvrtka Golar Viking Management s dvojicom zaposlenih.

Oni prosječno zarađuju oko 778.670 kuna neto svaki, što je godišnje oko 9,3 milijuna kuna! Pa, čestitamo ‘vikinzima’ na plaćama.

Inače, Golar viking management lani je ostvario ukupne prihode od 85,3 milijuna kuna, što je rast od 5 303 posto u odnosu na predlani. Neto dobit iznosila je 22,65 milijuna kuna.

U tablici pogledajte top 10 prosječnih neto plaća u Hrvatskoj.

Izvor: Fina / Danica.hr