Europski parlament zatražio je jačanje sankcija prema Rusiji, uključujući potpuni embargo, odnosno zabranu uvoza ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina.
Parlament izražava ogorčenje zbog zabilježenih zlodjela ruskih oružanih snaga te zahtijeva da se počinitelji ratnih zločina privedu pravdi, objavljeno je na službenim stranicama Europskog parlamenta.
U rezoluciji usvojenoj u četvrtak s 513 glasova za, 22 protiv i 19 suzdržanih zastupnici su pozvali na uvođenje dodatnih kaznenih mjera, uključujući „hitno uvođenje potpunog embarga na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina”.
To bi trebalo biti popraćeno planom za jamčenje sigurnosti opskrbe energijom u EU-u, kao i strategijom za „zaustavljanje sankcija u slučaju da Rusija poduzme korake prema ponovnoj uspostavi neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i potpuno ukloni svoje postrojbe s državnog područja Ukrajine”.
Isključivanje Rusije iz skupine G20 i drugih multilateralnih organizacija
Postojeće sankcije sada moraju biti u potpunosti i učinkovito provedene diljem EU-a i međunarodnih saveznika EU-a kao prioritet, ustraju zastupnici. Pozivaju čelnike EU-a da isključe Rusiju iz skupine G20 i drugih multilateralnih organizacija, kao što su UNHRC, Interpol, Svjetska trgovinska organizacija, UNESCO i druge, „što bi bio važan znak da se međunarodna zajednica neće vratiti na staro s državom agresorom”.
Kako bi sankcije bile učinkovitije, Parlament poziva na isključivanje ruskih banaka iz sustava SWIFT, zabranu ulaska svih plovila povezanih s Rusijom u teritorijalne vode EU-a i pristajanja u lukama EU-a te zabranu cestovnog prijevoza tereta iz Rusije i Bjelarusa. Zastupnici također zahtijevaju zapljenu „sve imovine ruskih dužnosnika ili oligarha povezanih s Putinovim režimom, njihovih predstavnika i posrednika, kao i imovine u Bjelarusu povezane s Lukašenkovim režimom”.
Ukazujući na sudjelovanje Bjelarusa u ratu u Ukrajini, u rezoluciji se zahtijeva da sankcije protiv Bjelarusa slijede sankcije uvedene Rusiji kako bi se uklonile sve rupe u zakonu kojima se Putinu omogućuje da upotrijebi Lukašenkovu pomoć za zaobilaženje sankcija, objavio je Europski parlament.
Cijelo priopćenje sa sjednice Europskog parlamenta možete pronaći <<ovdje>>.
Počela je sezona šparoga, delikatese zanimljivog okusa u kojoj možemo uživati pripremajući je na različite načine. Ova samonikla biljka u priobalnom području počinje se brati već u ožujku, no travanj i svibanj su mjeseci kad se najbolje zaputiti u potragu za ovom višegodišnjom trajnom biljkom iz porodice ljiljana, piše Story.
Šparogu zovu proljetnim čistačem organizma, vrlo je zdrava, ima veliku nutritivnu vrijednost zbog bogatog sadržaja minerala i vitamina a malu energetsku vrijednost. Bogata je kalijem, fosforom, vitaminom C, vitaminom A, vitaminom B6, sumporom, kalcijem, magnezijem i željezom a sadrži i ostale mikroelemente kao što su bakar, cink, fluor i jod.
U gastronomiji, šparoga je jako zanimljiva zbog aromatičnosti ali i nježnosti. Odlično se slaže sa različitim namirnicama, a najčešće se kombinira s jajima, mesom, rižom ili tjesteninom. Termičkom obradom šparoge ne gube se minerali, a mikronutrijenti se gube u malim količinama.
Zato, iskoristite sezonu divljih šparoga za uživanje u ukusnim jelima brze i jednostavne priprave, piše Gloria.
Sendvič sa šparogama i jajima
Sastojci za 2 osobe:
4 šnite kruha po želji
1 vezica šparoga
4 jaja
namaz po želji
sol
Priprema: Šnite kruha ispeći na maslinovom ulju te natrljati češnjakom. Šparoge oprati, drvenasti dio odlomiti i baciti, a jestivi dio pržiti na maslacu 5 minuta. Posoliti i popapriti. Premazati šnite kruha namazom po želji, na njega staviti šparoge i poširano jaje.
Foto: Pixabay
Baget sa šparogama, šunkom i sirom
Sastojci za 4 osobe:
baget izrezan na šnite
1 vezica šparoga
4 jaja
15 dag sira
15 dag šunke
sol i papar
začini po želji
Priprema: Zagrijati pećnicu na 200 stupnjeva. Napraviti smjesu od šunke narezane na komadiće, umućenih jaja, naribanog sira i komadića gornjeg dijela šparoga. Posoliti, popapriti i začiniti po želji. Rasporediti šnite kruha po kalupu na kojem je papir za pečenje te na svaku šnitu žlicom staviti smjesu. Prema želji na vrh smjese položiti nekoliko šparoga te peći u pećnici 10-ak minuta. Poslužiti vruće.
Foto: Pixabay
Proljetni tart sa šparogama
Sastojci:
1 žlica običnog brašna, plus još za posipanje
1 list smrznutog lisnatog tijesta, odmrznuti
1 šalica mascarponea
1 1/2 žličice soli
1 veliko jaje, umućeno
1 limun, korica sitno naribana (oko 1 žlica)
1 žlica nasjeckanog svježeg vlasca
1 žlica nasjeckanog svježeg estragona
50 dkg šparoga
1 žlica maslinovog ulja
Svježe mljeveni crni papa
Priprema: Zagrijte pećnicu na 200°C. Lagano pobrašnite radnu površinu i razvaljajte lisnato tijesto i prebacite u pripremljeni lim za pečenje. Pomiješajte mascarpone, sol, brašno, jaje i koricu limuna, a onda umiješajte vlasac i estragon. Premažite smjesom lisnato tijesto, ostavljajući rub te slobodnim vrhom noža napravite male rezove oko ruba. U zdjeli pomiješajte šparoge s maslinovim uljem. Polovicu šparoga položite u red preko površine tarta tako da vrhovi diraju rub. Isto učinite u suprotnom smjeru s preostalim šparogama. Začinite i pecite dok rub tarta ne postane tamnozlatan i napuhan, oko 25 minuta. Ostavite da se ohladi 5 do 10 minuta i poslužite uz Lugano začinjenu salatu.
Foto: Pixabay
Šparoge umotane u pancetu
Sastojci:
1 vezica šparoga
papar
ulje
25 dkg pancete, narezano na šnite
Priprema: Odrežite šparogama krajeve. Začinite ih uljem i paprom, možete po želji ipak dodati i malo soli, ako panceta nije preslana. Umotajte šparoge u pancetu – ili omjer jedan na jedan ako su šparoge velike ili ih uzmite nekoliko ako su tanje. Stavite ih u posudu za pečenje i pecite u pećnici na 200 stupnjeva oko 20 minuta, dok panceta ne postane hrskava. Izvadite iz pećnice i poslužite uz jaje.
Foto: Pixabay
Humus sa šparogama
Sastojci za 6 osoba:
vezica šparoga
1 i pol šalica sušenog slanutka
1 i pol šalica tahinija (paste od sezama)
1/4 šalice svježe iscijeđenog soka od limuna
3 češnja češnjaka
1/2 šalice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
himalajska sol
pola žličice kumina
malo peršina
Priprema: Noć prije ostaviti slanutak da se namače u zdjeli napunjenoj vodom. Ujutro ga ocijediti i ubaciti u vodu, dodati žličicu sode bikarbone te kuhati pola sata ili malo više. Ocijediti ga i prebaciti u drugu posudu. Sačuvati malo vode od kuha nja. U multipraktik staviti tahini, češnjak, sok od limuna i kumin. Dobro izmiksa ti. Dodati slanutak te izmiksati u glatku pastu. Uliti u pastu malo maslinovog ulja i posoliti . Ako je pregusto, doliti malo vode u kojoj se slanutak kuhao. Kad je humus gotov, prebaciti ga u zdjelicu, politi s nekoliko kapi maslinovog ulja te na vrh staviti pečene vrhove šparoga (peku se začinjene solju, paprom i maslinovim uljem 20 minuta za 180 stupnjeva umotane u aluminijsku foliju).
Plan o postupnom istiskivanju ruskog plina s europskog tržišta i povećanom uvozu ukapljenog plina iz SAD-a koji su netom u Bruxellesu dogovorili predsjednik SAD-a Joe Biden i čelnici Europske unije bi, suglasni su stručnjaci, zahtijevao veliko resetiranje pomorskih ruta, ali i prilagodbu flote koja bi plin prevozila preko Atlantika, piše Dubrovački vjesnik.
I u Dubrovniku kao pomorskom gradu mnogi se pitaju kako će izgledati budućnost poslovanja s plinom. Dr. sc. Antun Asić, predavač na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku, kaže kako se problem zamjenskog energenta prirodnom plinu ne može riješiti u kratkom vremenskom razdoblju, potrebna su znatna ulaganja, a bez dugotrajnih političkih rješenja i jedinstva i ulaganja na obje strane Atlantika problem je teško rješiv.
Peterostruko skuplji
– Nažalost, prošlost odnosa upućuje na oprez. Što se reakcije Atlantske plovidbe d.d. tiče, to je stvar procjene uprave, uz napomenu kako je promet plinom sasvim drugo brodarsko tržište od onoga gdje se već uspješno skoro sedam desetljeća natječe dubrovački brodar. Uzgred, cijena novogradnje LNG broda kapaciteta 174 tisuća kubičnih metara kreće se oko 180 do 190 milijuna američkih dolara, što je u usporedbi s cijenom panamaksa za prijevoz npr. ugljena, (38 milijuna američkih dolara), skoro peterostruko više – upozorava kapetan Asić i nastavlja o mogućnostima smanjenja ovisnosti Europe od ruskog prirodnog plina:
– Tog je energenta u 2021. uvezeno 155 milijardi m3 iz Rusije ili 40 do 41 posto potreba za plinom, pa Europa želi diversificirati svoje izvore. Jedna od solucija je u dodatni uvoz iz SAD za 15 milijardi m3 u odnosu na lani, kad je prema podacima Energy Information Administration (EIA) uvezla 28,1 milijardu m3. Unatoč značajnom povećanju to bi bila samo desetina uvoza iz Rusije u prethodnoj godini. Ciljevi za duže vremensko razdoblje su dodatno ugovaranje od 50 milijardi m3, ali prema procjenama bi za to trebalo dodatnih barem pet godina. Kad govorimo o izvozu plina iz SAD, moramo naglasiti kako administracija SAD ne može određivati smjerove kretanja plina, već privatne tvrtke na tržištu – pojašnjava sugovornik.
Dodaje kako je, prema Evercore ISI analitičaru Seanu Morganu, više od 80 posto volumena izvoza prirodnog plina iz SAD ugovoreno na dugoročne ugovore, uobičajenog trajanja 15-20 godina, a relativna fleksibilnost ugovaranja krajnjeg kupca već je preusmjerila znatan dio isporuke prirodnog plina u Europu radi više postignutih cijena.
O samom prijevozu zemnog plina brodovima, dr. Asić podsjeća kako se plin prethodno postupkom ukapljivanja pretvara u tekuće stanje na izvoznom terminalu, a dolaskom u uvozni terminal ponovno se ‘vraća’ u plinovito stanje, kao što se to radi na krčkom plutajućem LNG terminalu.
Foto: Sergej Drechsler / Novi list
Privremeno rješenje
– Za sada izvozni i uvozni kapaciteti terminala ograničavaju znatniji rast prekomorskog uvoza plina iz SAD u EU. Gradnja izvoznih terminala dugotrajan je i skup projekt koji stoji milijarde US dolara i traje nekoliko godina, uz prethodno osiguranje dugoročnih ugovora o kupnji i osiguranja financiranja. Sukladno zajedničkoj izjavi SAD – EU Europska komisija će podržati dugoročno ugovaranje kako bi se potaklo investiranje u izvozne i uvozne LNG terminale. Morgan navodi da je u najboljem slučaju, za gradnju uvoznog terminala za uplinjavanje potrebno minimalno dvije godine, a za izvozni terminal tri i pol do 5 godina. Razvidno je kako su za rješenje ovog problema potrebna znatna sredstva i novac, ne računajući LNG brodove. Pa će se tražiti alternative prirodnom plinu kao energentu u drugim fosilnim gorivima ugljenu i nafti. Takvi trendovi su već vidljivi u EU.
– Prema mišljenju zamjenika izvršnog direktora grčke kompanije Angelicoussis Group, energetsku krizu Europe na kraće staze može riješiti jedino ugljen za kojim postoji dodatna potražnja iz daljnjih destinacija poput Australije, kao zamjena za ruski ugljen. Povećana potražnja ugljena iz dalekih destinacija dodatno će zauzimati brodski prostor, u odnosu na uvoz iz Rusije, pozitivno djelujući na vozarine brodara s brodovima za rasute terete, kao što je Atlantska plovidba – ističe naš sugovornik i ukazuje na raspravu o dekarbonizaciji EU do 2030 i 2050. Napominje kako ni prirodni plin nije klimatski neutralan, već može biti samo vremenski ograničena alternativa većim onečišćivačima.
A što o biznisu s plinašima i eventualnoj prilagodbi dijela flote kažu iz dubrovačkog brodara?
– Atlantska plovidba d.d. kompanija je koja se bavi prijevozom rasutih tereta i ne planiramo mijenjati namjenu flote. Kao što smo i ranije izvijestili, i naše novogradnje, koje smo nedavno ugovorili, iste su namjene – odgovorila je na naš upit o mogućoj prilagodbi dijela poslovanja voditeljica Općeg odjela odnosa s investitorima i javnošću AP Sanja Putica.
Svijetom plovi 547 LNG brodova
Dr. Antun Asić navodi kako se prema BRS GROUP – Annual review 2021, svjetska flota brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) krajem 2020. sastojala se od 547 plovila i knjigom narudžbi novogradnji od oko 130 brodova, od čega je do kraja 2021. trebalo isporučiti oko 55 plovila. Zbog specifičnih zahtjeva konstrukcije za gradnju brodova su specijalizirana brodogradilišta u Južnoj Koreji i po jedno u Kini i Rusiji.
Velike flotne narudžbi pojedinih brodara poput Qatara, stvorit će uska grla isporuke tijekom 2024. – 2025. godine. Zbog specifičnih zahtjeva gradnje, ograničenog broja osposobljenih brodogradilišta i popunjenosti knjiga narudžbi razvidno je kako će se za odgovor ponude na povećanu potražnju trebati pričekati, a što će pozitivno djelovati na vozarine.
Dio smanjenja pritiska na potražnju za prijevozom LNG, biti će u skraćenju plovidbenih ruta iz glavnih izvoznica prirodnog plina Qatara i SAD prema Europi, umjesto za Daleki istok, radi čega će se u istom vremenskom razdoblju moći obaviti više putovanja.
Portugal – Brod za prijevoz automobila Felicity Ace trenutno se nalazi 3.000 metara ispod površine oceana od obale Portugala, nakon što se prošlog mjeseca zapalio, a sad znamo točno koji su automobili s njega pali i potonuli. Brod je prvenstveno prevozio vozila Volkswagen Auto Grupe – puno Porschea, Bentleyja i nekih razbacanih Lamborghinija među njima – ali na njemu je, nažalost, bilo i nekoliko nezamjenjivih klasika, piše Morski.hr.
Felicity Ace sad je nažalost naseljen raznim morskim stvorenjima. Teretnjak je na dubini od oko 3000 metara. Općenito govoreći, već se otprilike znalo koliki je teret ovog autoprijevoznika, ali TopGear donosi točne podatke i broj automobila koji su završili ispod površine mora.
I očito je da je Felicity Ace nosio više od samo Audija, Bentleyja, Lamborghinija, Porschea i Volkswagena. Ukupno su na manifestu prikazana oko 4000 automobila. Osim toga, na brodu je bilo puno drugih stvari, počevši od ventilatora, vitla i rabljenih teških vozila. Oni nisu uvršteni na popis.
Manifest otkriva konkretne brojeve vozila koja su već bila potvrđena na brodu: 15 Lamborghinija Aventadora (što predstavlja konačnu proizvodnju, koju Lamborghini sada sprema zamijeniti), 20 Huracana i 50 Urusa, što čini ukupno 85 Lamborghinija. odmarajući se na dnu oceana. Audi je izgubio 846 vozila, Porsche je vidio više od 580 izgubljenih automobila, a Volkswagen 523 automobila (od kojih su neki bili ne-američki modeli namijenjeni Meksiku i tržištima Srednje/Južne Amerike, vjerojatno uz izgubljena 3 Seat Ateca). Bentley je izgubio samo 190 automobila, što predstavlja ne baš beznačajan dio od 14.659 automobila koje je tvrtka ukupno proizvela prošle godine.
Nažalost, na brodu je bilo nekoliko automobila koje nije tako lako zamijeniti. Land Rover Santana iz 1977. (licencirani kit za defendera), kao i BMW 750i iz 2007., uz novi model Kia Soul, Mini Countryman i Nissan Versa Note. Također je izgubljen Porsche 718 Boxster GTS 4.0 naveden kao “turističko vozilo” na manifestu, a koji je vjerojatno bio osobni automobil privatnog vlasnika. Još više uznemirujuće bilo je to što je 65. Honda Prelude SiR ikada napravljena, na putu do novog vlasnika u Sjedinjenim Državama, također izgubljena prije nego što ju je vlasnik uopće uspio osobno vidjeti.
Evo ostatka popisa:
Audi A5 Coupe Audi A5 kabriolet Audi A6 Sportback Audi E-Tron (i GT) Audi Q2 Audi Q3 Audi Q3 Sportback Audi TT Audi TT Roadster Bentley Bentayga Bentley Continental GT Bentley Continental GTC Bentley Flying Spur Fendt traktori Ford Mustang (2015.) Kamion Man TGM Porsche Cayenne (2015.) Porsche Macan Porsche Panamera Volkswagen Caddy Volkswagen Golf Volkswagen ID4 Volkswagen Jetta (2017.) Volkswagen Taigo Volkswagen Transporter T6
Iako su materijalni posjedi na sreću zamjenjivi i nije bilo gubitaka života u požaru ili kasnijem potonuću, i dalje je zapanjujuće i strašno vidjeti da je toliko automobila završilo na dnu oceana. Nekoć su to bili savršeni i savršeno upotrebljivi automobili, a gubitak dugo očekivanog projekta poput rijetkog Preludea koji nije napravljen desetljećima je gubitak za automobilsku industriju općenito. Osim toga, tu je i ekološki utjecaj požara i potonuća. Samo jedna užasna situacija.
Nekadašnji Carnivalov kruzer Carnival Sensation stigao je jučer na rezalište u Aliagi u Turskoj, piše Cruise Industry News.
Nakon posljednje plovidbe iz Miamija preko Atlantika, ovaj brod izgrađen 1993. godine stigao je na svoje konačno odredište. Kruzer kojim je nekada upravljala kompanija Carnival Cruise Line sada će biti rastavljen, a građevinski materijali, oprema i tehnički dijelovi bit će rasprodani i prenamijenjeni.
Carnival Sensation ‘u penziju’ je otišao ranije ove godine, a riječ je o petom brodu klase Fantasy kojeg je zadesila ista sudbina.
Prethodi mu Carnival Fantasy izgrađen 1990., Carnival Inspiration iz 1996. i Carnival Imagination iz 1996. godine, koji su 2020. prodani turskim scrapperima, te Carnival Fascination izgrađen 1994. godine, koji je stigao na rezalište u Pakistanu u veljači ove godine.
Carnival Sensation, kapaciteta za ukupno 2.040 gostiju, sagradila je tvrtka Kvaerner Masa-Yards u Finskoj, po cijeni od 300 milijuna dolara. Otkad je ušao u službu u studenom 1993. godine, ovaj brod težak 70.367 tona plovio je na cjelogodišnjim krstarenjima iz raznih luka u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući Miami, Tampu, New Orleans i Port Canaveral.
Od sredine veljače u Split ne uplovljavaju kontejnerski brodovi koji su prekrcaj obavljali na kontejnerskom terminalu. Naime, kako piše portal BuR, zbog blizine luke u Pločama, Split je izgubio teret, a dodatno se promet srozao i zbog enormnog poskupljenja vozarina.
U 2021. godini tako je promet na terminalu iznosio 3.000 TEU jedinica, što je tek 10 posto ukupnog kapaciteta terminala koji iznosi 30.000 TEU jedinica. Zbog toga je, navodi portal BuR, terminal sredinom veljače zatvorio svoja vrata kontejnerskim brodovima, nakon što je na njemu obrađen posljednji brod – Libertas H.
Kako bismo saznali više o prekidu rada terminala, kontaktirali smo Luku Split d.o.o, u čijoj se nadležnosti nalazi kontejnerski terminal u Splitu.
Iz Luke su za Pomorac.hr potvrdili informaciju da je primarni razlog prekida rada kontejnerskog terminala poskupljenje vozarina.
Zbog rastućih cijena vozarina, sve manje brodova pristizalo je na kontejnerski terminal u Splitu. Luka Split više nije na popisu redovnih ticanja kontejnerskih brodova, stoga se poslovanje na terminalu obustavlja na neodređeno vrijeme, kažu iz Luke Split.
Naime, kako su pojasnili, klijentima nije isplativo pristajati na terminal u Splitu. Kontejneri koji su trebali stići u Split sada se iskrcavaju na terminalu u luci Rijeka, a zatim se kamionima transportiraju do Splita. Zašto? Jednostavno, zato što je ta opcija za klijente – jeftinija.
Ipak, iako je obustavljen rad kontejnerskog terminala, iz Luke Split navode da nije bilo otpuštanja djelatnika. Zaposlenici sada ugašenog kontejnerskog terminala su jednostavno prebačeni na druge terminale u luci. Tu se prvenstveno radi o terminalu za rasute terete, koji u posljednje vrijeme bilježi značajan porast prometa.
Što će biti s kontejnerskim terminalom u Splitu i kada možemo očekivati dolazak novih brodova, nije poznato. Na rad terminala utječu i zbivanja u lukama na drugom kraju svijeta.
Voljeli bismo da to bude što prije, no ne znamo kada će ponovno pokretanje terminala biti moguće, pogotovo kada uzmemo u obzir situaciju u Kini, navode iz Luke Split.
I tako su od pomorskih kontejnerskih terminala u Hrvatskoj ostali samo Rijeka i Ploče.
Velik broj plovila pod ruskom zastavom u posljednje vrijeme promijenio je zastave, a u ožujku je taj broj naglo porastao. Brodovlasnici i brodari se odlučuju na taj potez u pokušaju prikrivanja veze s Moskvom i izbjegavanja sankcija zbog invazije na Ukrajinu, tvrde iz pomorsko konzultantske tvrtke Windward Ltd.
Ukupno 18 brodova, uključujući 11 teretnih brodova iz iste flote, tijekom prošlog mjeseca promijenilo je zastavu s ruske u zastave trećih država, navodi izraelski Windward. To je više od tri puta više zabilježenih promjena zastave od mjesečnog prosjeka za ruska plovila. Također je to prvi put da je ova brojka postala dvoznamenkasta, na temelju podataka iz siječnja 2020.
“Neki od ovih primjera mogu ukazivati na aktere koji namjerno prikrivaju svoj identitet za obavljanje poslova koji ne bi bili dopušteni prema novim sankcijama”, navodi Windward u izvješću za Bloomberg News, prenosi gCaptain.
Ovakvi slučajevi promjene zastava dolaze nedugo nakon što su brojna ruska plovila, od tankera za prijevoz nafte do višemilijunskih jahti u vlasništvu oligarha, ‘nestala’ s lica zemlje, isključivši sustave za identifikaciju i prijenos lokacije koji bi uvijek trebali biti uključeni. Ova praksa omogućuje ‘incognito’ plovidbu, ali i može predstavljati rizik za pomorsku sigurnost.
SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i drugi saveznici pojačali su sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu. Američki predsjednik Joe Biden izdao je izvršnu naredbu 8. ožujka o zabrani uvoza ruske nafte i plina, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo poručilo da će postupno ukinuti uvoz nafte do kraja godine. Obje zemlje, zajedno s Kanadom, također su zabranile ruskim brodovima ulazak u svoje luke.
“Strane tvrtke imaju različite motive za prelazak s ruske zastave, žele da njihova plovila mogu raditi posvuda bez ograničenja i, u nekim slučajevima iz moralnih razloga”, rekli su iz Windwarda.
Foto: Bloomberg
Od 18 plovila koja su promijenila zastave u ožujku, tri su tankera – od kojih dva prevoze naftu, navodi Windward. Pet plovila izravno je povezano s ruskim vlasnicima. Jedanaest teretnih brodova je iz iste flote u vlasništvu tvrtke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, a svi su sada registrirani na Maršalovim otocima. Tri plovila promijenila su zastave u zastavu Svetog Kristofora i Nevisa.
Mijenjanje zastava nije nužno neuobičajena praksa – ponekad se to događa zbog promjene vlasništva ili područja djelovanja. Primjerice, u Singapuru je tijekom 2021. svaki mjesec zabilježeno u prosjeku 17 promjena zastave, dok je u Japanu ove godine zabilježeno u prosjeku pet promjena zastave mjesečno. Međutim, te brojke su dosljedne, dok su promjene u ruskoj floti koja se sastoji od ukupno 3.300 plovila nagle. Broj promjena zastave na mjesečnoj bazi dosad nikada nije premašio devet, još od siječnja 2020., pokazuju podaci Windwarda.
“Ono što čini promjene zastave zanimljivima je kada postoji povezanost sa sankcijama prema određenoj zemlji, posebno kada je vlasnik ili upravitelj registriran u toj istoj zemlji”, navode iz Windwarda.
Govoreći o lošim brodarskim praksama, američko Ministarstvo financija u svibnju prošle godine upozorilo je da “neki akteri mogu krivotvoriti zastave svojih plovila kako bi prikrili nezakonitu trgovinu. Također ih mogu više puta registrirati na nove države zastave (‘flag hopping’) kako bi izbjegli otkrivanje.”
Ova će praksa vjerojatno postati češća ako se rat u Ukrajini nastavi, rekao je Ian Ralby, izvršni direktor I.R. Consiliuma, konzultantske tvrtke za pomorsko pravo i sigurnost. Brodovi koji vijore zastave Maršalovih otoka ili Svetog Kristofora i Nevisa manje će privlačiti pozornost. “Riječ je o jasnom pokušaju ruskih brodovlasnika i operatera prikrivanja identiteta plovila”, rekao je Ralby.
Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci pokrenuo je inicijativu da se pjesma »Plovit se mora« klape Hrvatske ratne mornarice »Sv. Juraj« proglasi himnom hrvatskih pomoraca, a tu su inicijativu podržale brojne tvrtke i ustanove hrvatskog pomorstva, uključujući Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva obrane, piše Novi list.
Prema najavama dekana Pomorskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Alena Jugovića, nova himna pomoraca promovirat će se tijekom dvodnevnih događanja Pomorskog fakulteta, 24. i 25. svibnja u Opatiji.
– Koncert klape »Sv. Juraj« i orkestra Hrvatske ratne mornarice osim svečanog karaktera i promocije himne, imat će i humanitarnu notu s ciljem pomoći Klinici za dječju kirurgiju KBC-a Rijeka (dječja bolnica Kantrida). Time fakultet nastavlja svoj iskorak iz redovnog rada darivanjem drugih, u regiji u kojoj radi i stvara, budući da je suradnju s istim izvođačima i istim ciljem ostvario u prosincu 2019., kada su povodom njihovog koncerta u Rijeci prikupljena vrijedna novčana sredstva, te je kupljena potrebna oprema za liječenje malih pacijenata – ističe prof.dr. Jugović.
Dodajući da je klapa »Sv. Juraj« ove godine nagrađena i Porinom, dekan ističe da himna hrvatskih pomoraca nije vezana isključivo uz one koji »tuku« more, jer je pomorstvo puno širi pojam i obuhvaća razna zanimanja kako na moru tako i na kopnu.
– Pomorski fakultet sve svoje aktivnosti prvenstveno osmišljava i provodi zbog svojih studenata, bilo da se radi o onima koji će raditi na kopnu ili ploviti svjetskim morima. Oni su naš prepoznatljiv »proizvod« i na njih smo izuzetno ponosni, te zbog toga moraju imati najbolje uvjete koji se trenutno mogu osigurati. Pomorski fakultet u Rijeci svjestan je važne uloge pomorstva i pomoraca u svjetskoj trgovini, te konstantno prilagođava svoje programe stalnim i brzim promjenama u širem društvenom kontekstu te obrazuje buduće stručnjake koji će znati odgovoriti sve većim zahtjevima tržišta. Jasno je svima da su okosnica pomorstva pomorci, no još je važnih zanimanja uključenih u kompleksan sustav pomorskog gospodarstva. Široko je znanje i ponuda zanimanja u pomorskom gospodarstvu, a naši diplomirani studenti rade u svim tim segmentima – zaključuje dekan.
Ideju riječkog Pomorskog fakulteta podržao je i zapovjednik klape Marko Bralić. Glazbu i tekst za novu himnu hrvatskih pomoraca napisao je Tonći Ćićerić, dirigent orkestra HRM-a, a aranžman Nenad Šiškov.
– Želja nam je naglasiti važnost pomoraca za našu zemlju, naš ponos i vjeru u njih, bilo da se radi o normalnim ili izvanrednim vremenima, u kakvima se baš sada i nalazimo – kaže dekan riječkog Pomorskog fakuteta Alen Jugović.
Devedeset posto svega što posjedujemo vrlo je vjerojatno do nas ili do najbliže trgovine došlo u kontejneru. Od početka COVID-19 pandemije do danas, cijene prijevoza kontejnera su porasle 20-ak puta. Posljednja svjetska kriza koja nas je zatekla 2008. za posljedicu je ostavila to da su deseci milijuna ljudi ostali bez posla, životne ušteđevine i svojih domova.
Istraga je kasnije pokazala kako je glavni krivac za globalni kolaps bila korupcija na Wall Streetu i u svjetskim bankama. O istoj krizi su kasnije snimljeni poznati film “The big short”, te dokumentarac “Inside job” koji su detaljno objasnili što se točno dogodilo. Trenutno nam prijeti još veća kriza s katastrofalnijim posljedicama, ali ovaj put izgleda nisu krive ni banke, ni brokeri, ni pandemija, ni rat. Navodno su krive isključivo velike brodarske kompanije protiv kojih se u ovom trenutku vode istrage u više zemalja svijeta! Obzirom na to da nisam sudac, porota, ni ekonomski stručnjak, ipak ću se suzdržati od bilo kakvih optužbi, te ću prepustiti čitateljicama i čitateljima da na osnovi činjenica donesu vlastiti stav, piše Dado Tafra za Morski.hr.
Prije 2020. godine cijena prijevoza jednog 40-stopnog kontejnera (FEU forty-foot equivalent unit) iz Azije u Europu ili Sjedinjene Američke Države iznosila je između $1,000 i $2,000. Od početka 2020. do danas cijene prijevoza nisu prestale rasti, pa tako sada klijent za taj isti kontejner mora platiti $10,000 do $15,000; a u pojedinim slučajevima čak i više od $20,000! Rastu vozarina nažalost nije kraj, te se daljnji rast očekuje i tijekom ove godine.
Foto: Wikimedia Commons
Blank sailing i zabrinjavajuća inflacija
Obzirom na činjenicu da se 90% svjetske robe prevozi upravo u kontejnerima, pošteno bi bilo reći kako na kraju dana sve te vozarine plaća krajnji kupac; odnosno svi mi. Brodarske kompanije su ove astronomske cijene opravdale činjenicom da je svijet stao zbog COVID-19 pandemije, te da je ista pandemija uzrokovala zastoj u proizvodnji i izvozu iz Azije, kao i nagomilavanje tereta koje se dogodilo tijekom 2020. godine.
Brodovi za prijevoz kontejnera plove po striktnom linijskom rasporedu, a situacija kada se jedna ili više luka na tom rasporedu preskoči, u struci zovemo “blank sailing”. Blank sailing se može dogoditi iz više razloga (održavanje ili popravak broda, vremenske neprilike, štrajk lučkih radnika, itd.). Blank sailing je odlično rješenje za nadoknadu linijskog rasporeda plovidbe kada se koristi razumno. Ukoliko se brodarska kompanija odluči na veliki broj takvih poteza, to može rezultirati povećanom potražnjom za teretnim prostorom na brodu. Povećana potražnja dovodi do rasta cijena vozarina! Iz izvješća EeSea platforme vidljivo je kako su brodarske kompanije samo u prvoj polovici 2020. godine na svjetskoj razini odradile 990 blank sailinga, a taj broj je bilo nešto manji u 2021., prenosi S&P Global.
Prvi travnja ove godine londonski Associated Press je objavio zabrinjavajuće podatke o inflaciji. I ne, to nije bila Prvoaprilska šala! Peti mjesec zaredom imamo rekordnu inflaciju u eurozoni. Cijene proizvoda i usluga u 19 zemalja koje koriste Euro narasle su za 7.5% na godišnjoj stopi u ožujku prema navodima Eurostata. Peti mjesec zaredom inflacija u Europi ruši rekorde, a najveći je bio upravo prošli mjesec kada je dosegnuo 5.9%; što je ujedno i najveći rekord od 1997. godine kada je započelo vođenje evidencije o Euru. Naravno, dio rasta cijena je prouzročen i ratom u Ukrajini, kao i još uvijek aktualnom COVID pandemijom.
Što se točno dogodilo je toliko opsežna tema da bi se o tome mogla napisati cijela knjiga, ali u kratkim crtama potrebno je opisati:
– Rekordne zarade koje su ostvarile brodarske kompanije za prijevoz kontejnera, – Istrage koje se protiv istog “kartela” provode u više zemalja svijeta, – Teoriju brodarskog kartela (Container shipping cartel),
– Ispod teksta su i poveznice na pisma upućena vodećim brodarskim kompanijama od strane Kongresa SAD-a.
Kontejnerskim dijelom pomorskog transporta dominiraju 3 saveza, odnosno 10 kompanija koje kontroliraju malo manje od 85% svjetskog kontejnerskog tržišta. Osim kontejnerskog transporta velika većina ovih kompanija u svom vlasništvu ima i brodove za druge vrste tereta, putničke brodove, logističke kompanije, teretne zrakoplove, teretne vlakove, luke i terminale za prekrcaj kontejnera, itd. Dakle možemo reći kako doslovno imaju monopol i kontrolu nad čitavim svjetskim prijevozom tereta.
Ime brodarske kompanije
Neto prihod u 2020. / $
Neto prihod u 2021. / $
AP Møller-Maersk
2.85 milijarde
18 milijardi
MSC
*
*
CMA CGM
1.75 milijarde
17.94 milijardi
COSCO
1.44 milijarde
14 milijardi
Hapag-Lloyd
1.06 milijarde
10.75 milijardi
Izvor: Morski.hr
*MSC je kompanija u privatnom vlasništvu, te ne objavljuje svoja financijska izvješća.
Također je potrebno napomenuti kako je brodarska kompanija CMA CGM 2019. godinu završila s neto gubitkom od – $229 milijuna, a Maersk s neto gubitkom od – $84 milijuna. Hapag-Lloyd je na kraju iste godine imao neto prihod od $418 milijuna, a COSCO $308 milijuna.
Foto: Shipping and freight resource / Morski.hr
Istrage zbog nezakonitog poslovanja brodarskih kompanija i udruživanje u kartel
U Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Joe Biden naložio je pokretanje detaljne istrage zbog sumnji u nezakonito poslovanje brodarskih kompanija i udruživanje u kartel. Po navodima američih medija i Bijele Kuće, brodarski kartel je odgovoran za deseterostruka povećanja vozarina u razdoblju od početka 2020. do rujna 2021. Trgovačke marže velikih brodarskih kompanija su narasle s 3,7% na 56%. Kartel je odgovoran i za naplaćivanje dodatnih naknada vlasnicima terete, iako ti isti vlasnici nisu uz najbolju volju mogli premjestiti svoj teret iz luka. Unatoč činjenici da vlasnici nisu mogli svoj teret premjestiti, upravo zbog nedostatka brodskog kapaciteta i nagomilavanja tereta u lukama, dodatne naknade su im svejedno zaračunate!
Sve to je rezultiralo velikim profitom brodarskih kompanija. Procjenjuje se da je ukupan profit kontejnerskog prijevoza samo u 2021. bio 190 milijardi dolara. Ta brojka je pet puta veća od ukupne zarade istih kompanija u periodu od 2010. do 2020. godine! Bijela Kuća ove financijske rezultate povezuje s nezakonitim poslovanjem i udruživanjem brodarskih kompanija u kartel.
Istraga se također trenutno provodi i u Africi. Container news prenosi kako su Maersk, CMA CGM i United Africa Feeder Line (UAFL) trenutno pod istragom Komisije za tržišno natjecanje, zbog sumnje u namještanje cijena (COMESA Competition Commission). Komisija je obrazložila kako je istraga pokrenuta sukladno članku 22. pravilnika o tržišnom natjecanju COMESA-e, o potencijalnim kršenjima članaka 16. i 19. U objavi se također navodi sumnja da su cijene vozarina gore navedenih kompanija oblik koordiniranog ponašanja ili usklađene prakse.
Europska Unija je također upoznata s činjenicama i problemima, te je pismenim putem pozvana na provođenje istrage o kartelizaciji brodarskih kompanija za prijevoz kontejnera. Splash247 prenosi kako je Europsko udruženje za špediciju, transport, logistiku i carinske usluge (European Association for Forwarding, Transport, Logistics and Customs Services – CLECAT) pozvalo Europsku Komisiju za tržišno natjecanje na provođenje istrage protiv brodarskih kompanija za prijevoz kontejnera koji posluju na području EU.
Nicolette van der Jagt, generalna direktorica CLECAT-a, između ostalog, komentirala je i ovo: “Vertikalna integracija je posebno nepoštena i diskriminirajuća jer prijevoznici – koji uživaju izuzeće od uobičajenih pravila tržišnog natjecanja – koriste neočekivanu dobit kako bi se natjecali s drugim sektorima koji nemaju takav imunitet….” Nažalost do danas nema nikakvih javnih informacija o ikakvom pokretanju istrage od strane Europske Komisije.
Hrvatska enciklopedija definira kartel kao: “Kartel – kartel (njem. Kartell < franc. cartel < tal. cartello, izvorno: listić kojim se nekoga izaziva na dvoboj), horizontalno povezivanje poduzeća koja proizvode iste ili slične proizvode. Cilj im je smanjivanje stupnja međusobne konkurentnosti te postizanje monopolskoga položaja ili barem položaja dominantnog oligopola na tržištu. Karteli, redovito, utvrđuju cijenu ili najnižu cijenu ispod koje ne žele prodavati svoje proizvode (kartel cijena), teritorijalnu podjelu tržišta, čime svaki na svojem teritoriju može postati monopolist (kartel tržišta), količinu proizvodnje maksimalno dopuštene pojedinoj članici kartela…” Čitateljice i čitatelji neka donesu zaključak na osnovi činjenica i dostupnih informacija!
Američki Odbor za nadzor i reformu (House Committee on Oversight and Reform) je objavio kako su u ožujku ove godine James E. Clyburn, predsjednik pododbora za koronavirusnu krizu i Raja Krishnamoorthi, predsjednik pododbora za ekonomsku i potrošačku politiku, poslali pisma trima najvećim brodarskim kompanijama za prijevoz kontejnera – AP Møller Maersk, CMA CGM Grupa i Hapag-Lloyd AG. U pismima se kompanije poziva na detaljno obrazloženje i dostavu podataka o razlozima drastičnog povećanja kontejnerskih vozarina. “Pristupačne cijene vozarina ključne su za osiguranje da vlasnici malih i srednjih tvrtki mogu nastaviti zarađivati za život, te pružati robu i usluge potrošačima po razumnim cijenama.” Također su napisali: “Duboko smo zabrinuti da su [Maersk, CMA CGM i Hapag-Lloyd] možda sudjelovali u predatorskim poslovnim praksama tijekom pandemije, uzrokujući nepotrebna poskupljenja osnovnih proizvoda za potrošače i male tvrtke.”
Foto: Wikimedia Commons
Enormne zarade
U pismima se također navode i ovi podaci:
– Prošlogodišnji operativni troškovi Maerska su se povećali samo 21%, a Maersk je u prosjeku podigao cijene vozarina za 83%,
– U prvih 9 mjeseci 2021. Godine, CMA CGM je ostvario veći profit nego u prethodnih 9 godina zajedno, te isplatio gotovo $900 milijuna dividendi svojim dioničarima tijekom cijele godine,
– Hapag-Lloyd je u prosjeku podigao cijene vozarina za 66%, a vozarine za pojedine rute među kojima je i transpacifička ruta (Azija – US zapadna obala) za 75,3%. Tako je Hapag u prvih 9 mjeseci 2021. godine ostvario otprilike 10 puta veći profit nego u istom razdoblju prethodne godine.
Tekstove cijelih pisama možete pročitati na ovim poveznicama:
Zanimljiv je i podatak kako se u javnosti najviše prozivala tvrtka Pfizer radi “velike zarade” na cjepivu; pa imam potrebu navesti i činjenicu kako je prije prije COVID-19 pandemije dionica Pfizera vrijedila $37 (03.11.2019.), a na kraju ožujka 2022. ista je vrijedila $51,52.
Dionica Maerska je na kraju rujna 2019. vrijedila malo manje od $7 500, a trenutno ista vrijedi oko $20 500.
Dionica Hapag Lloyda je na kraju srpnja 2019. vrijedila $38, a trenutno ista vrijedi malo više od $320.
Osim na vozarinama, brodari i brodovlasnici su jako dobro zaradili i na dnevnom najmu brodova. Najveći brodovi za prijevoz kontejnera koji trenutno plove imaju nominalni kapacitet od 24,000 TEU-a (twenty-foot equivalent unit). U rujnu 2021. Splash247 je objavio informaciju o rekordnom dnevnom najmu broda za $200,000! Radilo se o 6 godina starom brodu nominalnog kapaciteta 6,865 TEU-a. Freightwawes je u lipnju iste godine objavio zanimljiv podatak kako je brod nominalnog kapaciteta 2,800 TEU-a iznajmljen po dnevnoj cijeni većoj od $100,000 na period od 65 do 80 dana. Zanimljiva je i činjenica kako je izgradnja istog broda 2008.godine koštala $8 milijuna. Jako velike probleme su imali i pomorci, ali o tome sam nedavno govorio u emisiji Morskog TV.
Je li pošteno što plaćamo najveće cijene vozarina u povijesti pomorskog kontejnerskog prijevoza, a za uzvrat dobivamo povijesno najgoru uslugu? Brodovi kasne, određeni tereti se čekaju mjesecima, jer kontejneri u kojima se nalaze nisu prioritet, linijski rasporedi su nepouzdani, ispred određenih luka brodovi čekaju i po nekoliko tjedana, nema dovoljno praznih kontejnera, teret se gubi na prepunim terminalima, itd… Brodarske kompanije i dalje za sve krive COVID pandemiju koja već dugo ne utječe na njihovo poslovanje u Aziji. Istina, na samom početku pandemije u Aziji je sve bilo zatvoreno, ali samo na nekoliko mjeseci. Visoke vozarine se također pravdaju visokom cijenom sirove nafte.
U prvim valovima COVID pandemije kada je svijet stao, vrijednost sirove nafte je bila ispod nule, što znači da ju je bilo isplativije darovati, nego skladištiti. Naftni derivati su bili toliko jeftini da su brodovi plovili oko Rta dobre nade, da ne bi platili prolazak kroz Sueski kanal. Nedugo nakon toga cijene za prolazak Sueskim kanalom su bile znatno snižene kako bi se brodarima izašlo u susret. Cijelo to vrijeme cijene vozarina su samo rasle, a mi smo ih plaćali te ih plaćamo i sada! Nažalost, narodu i dalje smetaju samo medicinske maske, znanstvenici i COVID mjere protiv kojih se uredno u Europi i svijetu prosvjeduje svaki vikend!
Maska je tako umjesto “zlatnog kontejnera” postala simbol svega najgoreg što nam je COVID-19 pandemija donijela, piše Morski.hr.
Planinarenje je mnogima najdraža “outdoor” aktivnost. Izvrstan je to način provođenja vremena na svježem zraku s dragim osobama, a uz to i je tjelesna aktivnost koja poboljšava mentalno i fizičko zdravlje, piše Fitness.com.hr.
U nastavku donosimo 10 razloga zašto je korisno početi planinariti.
1. Poboljšava opću kondiciju
Planinarenje je izvrstan potrošač kalorija. U samo sat vremena intenzivnog planinarskog uspona, možete potrošiti i do 500 kcal. Ako još nosite i teži ruksak na leđima, ta brojka može biti još i veća.
Podloga na planinarskim stazama je uvijek ugodnija i sigurnija za zglobove od betona ili asfalta, a hodanje potvrđeno ima bolji i sigurniji učinak na zglobove od trčanja. Stoga, planinarenje je aktivnost koja troši kalorije i doprinosi mršavljenju, ali i čuva vaše zglobove.
2. Sami imate kontrolu nad svojom aktivnošću
Ako planinarite sami ili s prijateljima, nemate pred sobom strogog trenera koji će nabijati tempo i određivati vam u kojem vremenu morate doći do cilja. Zbog toga, planinarenje je idealna tjelesna aktivnost u kojoj sami birate koliko dugo ćete planinariti, hoćete li se popeti do vrha ili ne, koliko često ćete odmarati po putu te na kraju, koliko ćete uopće često ići u planine.
3. Tonira cijelo tijelo
Obično hodanje doprinosi formi, ali kad tome dodate nagib koji imate na planini, korištenje planinarskih štapova zbog kojih se naginjemo naprijed te penjanje po stijenama uz pomoć konopa, ovo je aktivnost u kojoj ćete aktivirati cijelo tijelo.
Detaljnije, planinarenje je aktivnost koja će vam uključiti mišiće kvadricepsa, stražnje strane natkoljenice te gluteusa. Ukoliko nosite ruksak, dodatno ćete uključiti mišiće gornjeg dijela tijela, te trup koji vas stabilizira u pokretu, pogotovo na težim dionicama.
Foto: Wikimedia Commons
4. Pomaže u prevenciji i kontroli dijabetesa
Redovno planinarenje pomaže u kontroli, ali čak i prevenciji dijabetesa, snižavanjem razina šećera u krvi. Planinarenje aktivira mišiće, a oni, pojednostavljeno, glukozu iz krvotoka koriste za energiju i tako snižavaju njezine razine u krvi.
5. Snižava krvni tlak i kolesterol
Redovno planinarenje utječe na snižavanje krvnog tlaka i kolesterola te time snižava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i infarkta kod najugroženijih skupina. Čak i spuštanje s planine je dvostruko učinkovito: u snižavanju razina krvnoga šećera i poboljšanju tolerancije na glukozu.
Foto: Wikimedia Commons
6. Planinarenje kao lijek
Neka istraživanja pokazuju da zdravstvene prednosti planinarenja značajno nadmašuju samo kardiovaskularno zdravlje te idu čak do toga da pomažu u oporavku osobama oboljelima od karcinoma.
Istraživanje objavljeno u International Journal of Sports Medicine pokazala je da planinarenje na duge staze može poboljšati antioksidativni kapacitet koji pomaže u borbi protiv bolesti kod onkoloških bolesnika. Drugo istraživanje je pokazalo da osobe s rakom dojke koje su redovno planinarile imaju značajno bolju stopu oporavka od onih manje aktivnih.
7. Planinarenje ima snažnu društvenu komponentu
Planinarenje gotovo uvijek uključuje društvo, bez obzira je li to planinarenje u paru ili pristupanje nekom planinarskom društvu i planinarenje u organiziranim grupama. Postojanje veće mreže ljudi koji planinare je motivirajuće i ohrabrujuće, ali i povećava sigurnost u slučaju nezgoda na planini.
Pripadnici planinarskih zajednica obično razvijaju svoj planinarski način života, od kupovanja opreme, dijeljenja savjeta o rutama do pomoći početnicima.
Foto: Wikimedia Commons
8. Povećava kreativnost
Istraživanja su pokazala da provođenje vremena u prirodi poboljšava koncentraciju i fokus te podiže sposobnost kreativnog rješavanja problema za čak 50%. Dodatno, istraživanja pokazuju da provođenje vremena u prirodi, bez konstantnog doticaja s tehnologijom, ima značajan utjecaj na poboljšanje raspoloženja, samopouzdanje i kreativnost.
9. Povećava razinu sreće i liječi depresiju
Istraživanja pokazuju da je planinarenje izvrsna dodatna terapija koja pomaže ljudima s jakim depresijama. Planinarenje je način kretanja koji osobama sklonim depresiji daje smjerokaz kako da vode aktivniji, sretniji i zadovoljniji život.
10. Zbližava s prirodom
Boravak u prirodi, daleko od kaosa svakodnevnice, tehnologije i urbanih sredina, omogućava ljudima da se zbliže sami sa sobom i prirodom, što im osigurava svojevrsni unutarnji mir i zadovoljstvo.
Stoga, ako se dosad niste bavili planinarenjem, dobro je vrijeme da krenete. Uključite planinarenje u svoj životni ritam i vikendima izdvojite vrijeme za šumu i planinu. Garantiramo, vratit ćete se sretni i zadovoljni, a već ćete ubrzo planirati sljedeću lokaciju.
