O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 377

Aron Baretić – ABe: Što ostali oko mene više znaju, i meni i njima je lakše

0
Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić - ABe

Hijerarhijski, pomalo vojnički ustroj u našoj profesiji je zasigurno jedan od vrlo bitnih čimbenika i najjačih stimulanasa što nas pokreću u odabiru zanimanja. Ako je riječ o školovanom ili obučenom pomorcu, za očekivati je da će se uspjeti kroz vrijeme i posao popeti do vrha (ili barem blizu) u odabranom zvanju, ma koliko prosječan bio. Dapače, često se upravo prosječnošću postižu najbrži rezultati.

Unatoč stvarnosti i činjenicama da se pri uspinjanju koristimo različitim metodama, svaka od tih metoda može dovesti do željenih rezultata. Mada, gotovo uvijek se radi o spletu okolnosti, a vrlo rijetko o samo jednom čimbeniku.

Svakako najpoželjnija, iako ne uvijek i dovoljno cijenjena ili prihvatljiva, je kombinacija truda i kvalitete izvršavanja poslovnih izazova. Tužno je što je to nerijetko nedovoljno, jer unaprjeđenje jamačno ovisi o trenutnom raspoloženju pretpostavljenih na brodu, kao i kadrovske službe na kopnu. Događalo se i događat će se da, neovisno koliko je netko dobar i kvalitetan u poslu, nešto u njegovu/njezinu ponašanju ne uspijeva zadovoljiti spomenute pretpostavljene i/ili kadrovike. Dalo bi se diskutirati u beskonačnost koliko tu presuđuju visoki, očekivani kriteriji, a koliko manjak istih.

Krenemo li od te iste stvarnosti i činjenica, većina ljudi se nalazi u nekakvom okviru prosječnosti, željeli mi to priznati i prihvatiti ili ne. Rijetki pojedinci među nama značajno odskaču u određenim aspektima življenja, pa i posla. Još manje je onih koji odskaču u više aspekata ili u svemu. Utoliko dolazi do otpora i nerazumijevanja od strane većine, kod prosječnih.

Opet, nažalost, pojedincima je teško priznati, a još teže prihvatiti da je netko u ičemu bolji od njih. Dapače, čine sve što mogu da dokažu suprotno, samo kako bi opravdali vlastite postupke i postojanje. U našoj profesiji je to još više izraženo. Dijelom što smo ‘zatvoreni’ u skučenom prostoru i ‘osuđeni’ jedni na druge, a većim dijelom zbog straha od nepoznatog. Gdje svatko tko se ne uklapa u njihovu matricu prosječnosti (čitaj: prihvatljivosti) predstavlja nepoznanicu.

Analogno tome, nepoznato predstavlja opasnost od koje ne znaju kako se boriti drugačije doli silom i zabranom. Tu dolazi do izražaja ružna i negativna strana hijerarhije. Prosječnom pretpostavljenom podređeni koji pokazuje i najmanje znakove iznadprosječnosti, tj. različitosti, predstavlja prijetnju. Jer ako joj/mu omogući unaprjeđenje u viši rang, moglo bi se dokazati da je bolji u poslu od nje(ga). Zbog takvih situacija nerijetki kvalitetni pomorci znaju godinama čekati na unaprjeđenja. Samo zbog toga što su malo bolji od prosjeka.

Osobno sam doživio, ali i čuo priče o pojedincima koji su skrivali znanje ne želeći ga dijeliti s mlađim kolegama. Meni jedino prihvatljivo objašnjenje za takvo ponašanje je da su se bojali kako će ostali shvatiti koliko malo zapravo znaju.

Ne zaboravimo niti slučajno situacije gdje je pomorac uistinu iznadprosječan u profesionalnom pogledu da joj/mu upravo to postaje breme jer ju/ga se ne želi izgubiti. I ne samo izgubiti, nego se može pokazati da u višem rangu nisu niti približno tako dobri. Pa kažu:“Bolje mi je imati dobrog (npr.) Sekonda nego tko zna kakvog Čifa.“

S druge strane ima nas (nadam se više nego onakvih) koji imamo vrlo jednostavnu životnu filozofiju:“Što ostali oko mene više znaju, i meni i njima je lakše.“ Konkretno, meni kao Zapovjedniku, imam li jednoga, dvojicu ili svu trojicu časnika koji su dobri u svom poslu ili niti jednoga, moji se i posao i život na brodu drastično pojednostavnjuju ili kompliciraju.

Jasno, svi smo mi samo ljudi sa svim svojim manama i nesavršenostima. Međutim, penjanjem hijerarhijskom ljestvicom trebali bismo se (na)učiti kako ne ponavljati vlastite ili tuđe pogreške i kako postati bolji ljudi.

Druga, definitvno nepoželjnija i kod većine neprihvatljiva metoda je umješnost uvjeravanja i šarmiranja pretpostavljenih. U ničemu se ne ističu, osim u slatkorječivosti. Djeluju krajnje bezopasno, čak podložno i spremni složiti se sa svime što pretpostavljeni čini ili govori. Istovremeno, uzdižući njihovu umišljenu izvrsnost, besramno igraju na kartu tuđe taštine i samodopadnosti te nerijetko postižu i brže i bolje rezultate. Takvi samo naizgled ne predstavljaju opasnost poput ranije spomenutih sposobnih. Na takve se čak gleda s visoka i ne doživljava kao moguću ugrozu. Kakve li pogreške!

Gdje li su plaćanja za unaprjeđenja ili čak sam ukrcaj na brod? Osobno znam za slučaj dvojice koji su mjesečno na brodu, za trajanja ugovora, plaćali jednu šestinu plaće za unaprjeđenja za koja niti jedan niti drugi nisu bili spremni niti sposobni. Za ratnih i poratnih godina kod nas se tražilo uvijek još koje slobodno mjesto na brodu. U vrijeme kad su pojedine agencije nemilice naplaćivale ukrcaj, nerijetko zatijevajući do jedne mjesečne plaće.

Nikako ne smijemo izostaviti nepotizam, u svim svojim oblicima. Od jednostavnih obraćanja kolegama, prijateljima, suradnicima u poslu koje ćemo zamoliti da nam ukrca dijete sa završenom pomorskom školom, pa sve do namještanja ukrcaja i unaprjeđenja rodbini za protuusluge raznih oblika.

No, koristili mi znanje, stručnost ili iskustvo, koji su zasigurno odlična osnova i stvaraju isto tako odlične predispozicije, ili nasuprot tome se koristili podilaženjem, ulizivanjem ili nečim posve drugačijim, ipak najčešće presudnu ulogu ima ranije spomenuti splet okolnosti.

Jer, nekad nam se avancamenat jednostavno desi, da sami nismo svjesni što nas je pogodilo.


Dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe.


Sidrište luke Fos (Francuska), 05. kolovoz 2021. godine.


Kapetan Aron Baretić – ABe

VIDEO: Iza kulisa operacije odsukavanja Ever Givena

0
Foto: Screenshot Youtube

Uprava Sueskog kanala (SCA) prošlog je tjedna objavila vrlo zanimljiv video pod nazivom ‘Timeline of the Ever Given Crisis Management’.

Dužine od 400 metara i širine od gotovo 60 metara, ovaj divovski brod nasukao se u Sueskom kanalu 23. ožujka 2021. godine, blokirajući sav promet na šest dugih dana.

Kako bi se odsukao ovaj div od 220.000 tona, iskopano je oko 27.000 kubičnih metara pijeska. Kako piše Offshore energy, ukupno je na tom području raspoređeno jedanaest lučkih tegljača i dva oceanska tegljača (Alp Guard i Carlo Magna).

Egipatske su vlasti zaplijenile Ever Given u travnju i od vlasnika broda zatražile 900 milijuna dolara odštete. Dvije strane su se na koncu nagodile, no iznos nije objavljen. Ever Given je konačno nastavio putovanje u srpnju, 106 dana nakon što se nasukao u kanalu.

VIDEO: Akcija spašavanja ozlijeđenog člana posade s tankera

0
Foto: gCaptain

Američka obalna straža u petak je provela akciju spašavanja člana posade s tankera za prijevoz kemikalija oko 190 milja od Galvestona u Teksasu.

Tim u centru obalne straže Houston-Galveston zaprimio je oko 3:45 sati ujutro poziv od posade tankera za kemikalije Ginga Caracal dugog 525 metara. Naime, jedan član posade zadobio je kemijske opekline i bila mu je potrebna medicinska pomoć, javlja gCaptain.

Liječnici koji surađuju s obalnom stražom preporučili su hitnu evakuaciju helikopterom (medevac). Posade helikoptera MH-65 Dolphin obalne straže u Houstonu i zrakoplova HC-144 Ocean Sentry iz sektora obalne straže Corpus Christi uputile su se u pomoć.

Članovi posade Dolphina podigli su unesrećenog pomorca i prevezli ga u obližnju bolnicu u Galvestonu.

“Provođenje MEDEVAC-a zahtijeva pažljivu koordinaciju više posada letjelica i osoblja centra obalne straže”, rekao je kapetan Keith Donohue, koordinator SAR misije. “Pomoći onima kojima je potrebno prioritet je obalne straže.”

Hrvatska prva u Europi povezala nacionalni sustav CIMIS sa sustavom SafeSeaNet

0
Foto: Screenshot Twitter

Dana 27. siječnja 2022. godine, Republika Hrvatska postala je prva država članica Europske unije koja je uspješno povezala nacionalni informacijski sustav “Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav – CIMIS” sa nadograđenim i unaprijeđenim informacijskim sustavom Europske unije za razmjenu podataka o pomorskom prometu SafeSeaNet, verzija 5. Objavilo je to na svojim službenim stranicama Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

SafeSeaNet je službeni specijalizirani informacijski sustav Europske unije uspostavljen radi razmjene informacija o sigurnosti plovidbe, sigurnosne zaštite u lukama i na moru, zaštite morskog okoliša te podizanja učinkovitosti pomorskog prometa, i to u elektroničkom obliku između država članica Europske unije.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture razvilo je “Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav – CIMIS” za potrebe elektroničkog poslovanja u prihvatu i otpremi brodova u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi te razmjenu podataka o brodovima, teretu, posadi i putnicima u službenom postupku prijave. Sustav CIMIS okuplja više od 3 tisuće korisnika, predstavnika svih službi s operativnim nadležnostima na moru i dionika brodarskog i lučkog gospodarstva.

Premda hrvatski sustav CIMIS i europski SafeSeaNet sustav razmjenjuju podatke o pomorskom prometu od pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, ovo povezivanje značajno je stoga što je izvršeno na najsuvremenoj tehnološkoj razini, s proširenim opsegom informacija za potrebe traganja i spašavanja na moru, evidentiranja informacija o brodskom otpadu te naprednom razmjenom informacija o izvanrednim događajima na moru, što predstavlja značajan doprinos unaprjeđenju hrvatske i europske pomorske sigurnosti.

Najkraća brodska linija u Hrvatskoj ima tek 320 metara

0
Foto: Dnevnik/IMS/HTV/HRT

Brodovi su za otoke veza sa svijetom. Najkraća brodska linija u Hrvatskoj ima samo 320 metara. Toliko su, naime, udaljeni Brodarica i otok Krapanj. Svakodnevno, već pola stoljeća dvije obale povezuje brod Spužvar, koji tu udaljenost prijeđe za samo tri minute.

Konope mu zimi odvezuju petnaest puta na dan, ljeti dva puta više. Otkako je 1972. prvi put porinut u more, Spužvar vozi na relaciji Krapanj-Brodarica, i jedino na njoj. Kopno i otok za koji se zna reći da je ravan kao daska dijeli 320 metara, put koji Spužvar prijeđe u tri minute, u čas, rekli bi mještani. A za Spužvara kažu – to je zjenica u oku, piše HRT.

Brodu izgrađenom u našem hrvatskom brodogradilištu ime su dali Krapljani. Zbog tradicije otoka Krapnja i onoga čime se Krapljani bave, kaže Roko Tanfara, vlasnik Muzeja spužvarstva i suvenirnice na Krapnju.  

Linija je brodu Spužvar skrojena prema tamošnjim vjetrovima i maretama. Krapanj je vrlo poseban, ovdje svaki vjetar osjetite, ali za Spužvara to je mačji kašalj, kaže Spužvarov kapetan Renato Jaram

Imati radno mjesto na kućnome pragu nema cijenu. Pet minuta mi je posao od kuće, to stvarno treba samo poželjeti, kaže Jaram. 

Ploveći je ovo kroničar otočnog života.

Godišnje preveze sedamdeset-osamdeset tisuća svijeta, a u udarnim mjesecima, u sedmom, osmom, jedno 15-20 tisuća, kaže član posade Joso Mučić.

Foto: Dnevnik/IMS/HTV/HRT

Spužvar je čvrsta veza – i u dobru i u zlu. Možemo ih i u ponoć dignuti da nas prevezu, nedajbože, u potrebi. Jeste li čuli, najbolji ste na svijetu!, dovikuje dvočlanoj posadi Krapnjanka Dragica Curavić.

Ni bura ni jugo ne mogu mu ništa, a dani kad je ostao vezan, broje se na prste.

Dalibor Garma, predsjednik Mjesnog odbora Krapanj, kazao je u središnjem Dnevniku HRT-a da u Krapnju fali radnih mjesta i ulaganja u mlade ljude. 

Imamo hotel na Krapnju, 50-ak apartmana, dobru klimu, ali je problem što mladi ovdje nemaju posla pa bi im trebalo stvoriti radna mjesta. Ulaganje u mlade sigurno je ulaganje u budućnost. Problem je što nemamo doktora ovdje. Ambulanta je obnovljena prije 3-4 godine, a otkad je počela epidemija COVID-a, doktor nema više vremena dolaziti ovdje, kazao je Garma. 

Smatra da bi se turistička sezona mogla produžiti i na više od 100 dana kada bi se luka osposobila za prihvat još brodova. 

 
Dnevnik/IMS/HTV/Ivona Ramadža

VIDEO: Bulk carrier usred velike oluje udario u tanker, a zatim i u platformu

0
Foto: gCaptain

Nizozemske i belgijske službe spašavanja uspješno su evakuirale 18 članova posade s bulk carriera pod malteškom zastavom koji je plutao kod obale Nizozemske nakon što se uslijed velikog nevremena sudario s tankerom, a zatim i s temeljem platforme vjetroagregata, piše The Maritime Executive.

Kako piše Splash247, u tijeku je operacija tegljenja napuštenog bulk carriera Julietta D od 190 metara. Naime, brod se u ponedjeljak, 31. siječnja, sudario s tankerom za prijevoz naftnih prerađevina Pechora Star, a nedugo zatim i s temeljem vjetroagregata kada je uslijed velike oluje nekontrolirano otplutao u područje offshore vjetroelektrane u blizini nizozemske luke Ijmuiden.

Bulk carrier star 9 godina na sidrištu je bio od 23. siječnja, no u ponedjeljak ujutro područje je zahvatila velika oluja, uslijed koje je Julietta D izgubila sidro i počela nekontrolirano plutati prema tankeru Pechora Star, koji se usidrio tek dan ranije. Nakon sudara s tankerom, u bulk carrier od 37.200 dwt počela je prodirati voda, a posada je hitno evakuirana helikopterom. Zahvaljujući brzoj akciji nizozemske obalne straže, svi članovi posade bili su na sigurnom u roku od sat vremena.

Bulk carrier se nastavio nekontrolirano valjati i plutati u olujnom nevremenu, a zatim se sudario s temeljem platforme u izgradnji na području offshore vjetroelektrane Hollandse Kust Zuid, koju gradi Vattenfall. Šteta na temelju se utvrđuje.

U međuvremenu, dva tegljača su na terenu u pokušaju da otegle Juliettu D u luku Rotterdam. Prema posljednjem izvješću nizozemske obalne straže situacija je stabilna, a čeka se smirivanje vremena za nastavak operacije.

Situacija na tankeru Pechora Star je stabilna, a tanker nije značajnije oštećen niti je došlo do curenja tereta.

Žrtva strogih korona mjera: Prvi časnik poginuo u kineskoj luci

0
Foto: MarineTraffic

Tridesetšestogodišnji turski državljanin, član posade njemačkog Capesize bulk carriera Mathilde Oldendorff, tragično je poginuo u kineskoj luci Tianjin u subotu, 29. siječnja, javljaju turski mediji.

Kako je na svojim službenim stranicama objavila Turska pomorska federacija (TÜRDEF), nesretni pomorac stradao je u padu s peljarskih ljestvi dok je pokušavao očitati gaz broda u luci. Kineski dužnosnici zabranili su ostalim članovima posade da kroče u luku kako bi mu pomogli. Po dolasku hitne pomoći, nesretni pomorac proglašen je mrtvim.

Naime, zbog strogih epidemioloških mjera koje su na snazi u Kini, stranim članovima posade nije dopušteno ni u kojem slučaju doći u bliski kontakt s kineskim državljanima. Stoga im nije dopušteno ni kročiti na obalu kako bi radili svoj posao, piše FleetMon.

TÜRDEF je oštro osudio kineske epidemiološke mjere i pozvao druge međunarodne organizacije na djelovanje kako bi se zaustavilo nehumano tretiranje pomoraca.

Parobrod Great Eastern – Div iz vremena Julesa Verna

0

Dana 31. siječnja 1858. godine porinut je brod SS Great Eastern, daleko najveće plovilo u dotadašnjoj povijesti zapadnog svijeta. Ovaj oceanski divovski parobrod gotovo pa i nije bio brod, već cijeli “Plutajući otok” – ujedno je poslužio i kao mjesto radnje za istoimeni roman francuskog pisca znanstvene fantastike Julesa Vernea.

Sam je književnik putovao na ovom brodu i došao do zaključka da njegove dimenzije premašuju sva očekivanja. Brod je bio dug 211 metara, širok 25 metara, s gazom od 6,1 metar i deplasmanom od 32.000 tona. Jedno je vrijeme nosio naziv Leviathan, no ipak mu je trajno ostalo ime SS Great Eastern. Teoretski je mogao prevoziti čak 4.000 putnika od Engleske do Australije bez punjenja ugljenom tijekom puta. SS Great Eastern imao je čak tri vrste pogona, koji su se mogli kombinirati, piše Povijest.hr.

Naime, posjedovao je jedra, propeler pokretan parnim strojem pa i kotače s lopaticama na obje strane broda, također na parni pogon. Jedra su bila razapeta na čak šest jarbola, što je bila velika rijetkost, a parni strojevi imali su ukupno oko 8.000 konjskih snaga. Jedra se naime nisu koristila jer bi se često znala zapaliti zbog iskrenja koja je izlazilo iz dimnjaka. Nakon što bi istodobno pokrenuo oba motora, ovaj div mogao je postići brzinu od 13 čvorova. Uz sve to i troškovi goriva bili su enormni – za 24 sata izgorjelo je 330 tona ugljena! SS Great Eastern ukupno je mogao prevoziti 15.000 tona ugljena.

U kabinama se moglo smjestiti do 4.000 putnika, a brigu o njima vodilo je 418 članova posade. U vrijeme rata, u dvoranama i palubama broda moglo bi se smjestiti do 10.000 vojnika.

Glavni dizajner Isambard Kingdom Brunel i proizvođač John Scott Russell & Co. vjerovali su da će se gigantizam opravdati, jer će operativni troškovi po putniku biti minimalni. Međutim, engleski stručnjaci bili su u krivu.

Nevolje su počele već u vrijeme porinuća broda: bubanj parnog vitla odjednom se počeo okretati u suprotnom smjeru i pet je radnika poletjelo u zrak. Porinuće je trebalo odgoditi za pet tjedana – sve dok vitlo nije popravljeno, svi pokušaji izgradnje željeznog diva bili su bezuspješni.

Kad je konačno brod porinut ispostavilo se da je Great Eastern „progutao“ već milijun funti sterlinga, odnosno sav novac planiran za njegovu izgradnju. Da bi dovršio gradnju, Brunel je morao podnijeti zahtjev za kredit kod banaka. Dobio je još 160 000 funti, ali za financijsku pomoć bankari su zahtijevali da se za bogate putnike izgradi luksuzni restoran, plesna dvorana i 300 veličanstvenih kabina.

Brunel je obećao da će učiniti sve, ali nije uspio ispuniti svoje obećanje. Umro je u 53. godini od srčanog udara, navodno kad je saznao da je kao rezultat prenamjene eksplodirala jedna od cijevi još nedovršenog broda. Zamijenio ga je jedan od voditelja, ali niz nesreća se nastavio.

Tijekom završnih radova na sidrištu valovi su prodrli kroz otvorena okna salona i uništili skupi interijer, a imenovani kapetan utopio se pokušavajući doći do broda tijekom oluje. Kako bi uklonili štetu uzrokovanu olujom, trebalo je ponovo dobiti zajam od 100.000 funti.

Kada je posao konačno završen, karte za putovanje u New Yorku kupilo je samo 35 putnika jer su bile toliko skupe da nitko nije na njih htio potrošiti čitavo bogatstvo.

No brod je ipak isplovio, nadajući se da će reklama odraditi svoj dio posla te da će gubitci biti pokriveni. Doista, Amerikanci u New Yorku dočekali su brod s ovacijama. I kada je za njih bilo organizirano dvodnevno krstarenje po cijeni od 10 dolara po osobi, kapetan nije vjerovao kojom brzinom je napunio blagajnu i primio na brod 2.000 gostiju iako je putničkih kabina bilo samo 300. Neki od putnika bili su prisiljeni provesti noć na palubi, gdje je uz vlagu bio i neminovan klopot parnih cijevi. Osim toga, morali su i gladovati, jer je postalo jasno da restoran parobroda nije dizajniran za toliko velik broj potrošača. Ljutiti zbog svega toga, nezadovoljni Amerikanci napravili su pobunu na brodu.

Općenito, ovo “čudo tehnologije” više nije radilo na putničkim linijama. A od 1865. do 1873. godine koristilo se samo za polaganje telegrafskog i telefonskog kabela u Atlantskom oceanu. „Great Eastern“ prodan je 1888. godine za reciklažu za samo 20.000 funti sterlinga.

Premda je porinut 1858. godine, zanimljivo je da SS Great Eastern nije po veličini nadmašen sve do 1901. godine tj. do sljedećeg stoljeća. Ostala mu je, dakle, trajna titula najvećeg broda izgrađenog u 19. stoljeću.

VIDEO: DUBROVAČKA KARAKA – Najslavniji srednjovjekovni trgovački brod

0
karaka
Foto: YTscreenshot/DBKPRO

DUBROVNIK – Dubrovnik Grad Republika, pozicioniran na istočnoj obali Jadrana, prema otvorenom moru, na idealnom je mjestu za razvoj pomorstva i trgovine. Vješti dubrovački pomorci plovili su na raznim brodovima, a za trgovinu najviše su koristili slavnu dubrovačku karaku; piše Morski.hr

O ranom razvoju i važnosti pomorstva govori se i u najvažnijoj dubrovačkoj knjizi, Dubrovačkom Statutu iz daleke 1272. godine, gdje je pomorstvu posvećena cijela sedma knjiga.

Teške okolnosti i osmanski prodori nisu zaustavili dubrovačke pomorce. Oni su vještim dogovorima s raznim stranama nastavili ploviti i trgovati u svim značajnijim lukama Italije, Francuske, Španjolske, Crnog mora, sjeverne Afrike, pa do obala zapadne Europe.

U 14.stoljeću domaći brodograditelji počeli su graditi Dubrovačku karaku. Bio je to izvanredan dubrovački brod, sagrađen od vrhunskog drveta, velike čvrstoće i trajnosti u odnosu na slične brodove u drugim zemljama. Dubrovačka karaka imala je obli trup, s uzdignutim pramcem i krmom. Bila je veća od karavele, ali nešto sporija i slabijih  maritimnih sposobnosti. Na pramčanom jarbolu imala je križno jedro, na glavnom dva križna, a na krmenom latinsko jedro. Bila je duga do 40 metara, široka 15, a visine boka 10 metara. Imala je gaz od 5 metara, nosivost 1250 tona, s oko sto članova posada i do 40 topova.

Kao transportni brod, mogla je za to vrijeme prevesti najveću količinu tereta i više od tisuću ljudi, no Dubrovčani su zabranili trgovanje robovima 1416. godine i od tada ih nisu prevozili, bez obzira što su svi drugi na tome dobro zarađivali.

U 16. stoljeću povećali su flotu na više od 180 brodova, nosivosti 36.000 kola, približno 57.000 tona s posadama od oko 250 domaćih kapetana i 5.000 mornara.

Dubrovčani su karaku usavršili, povećali i razvili karagun, koji su u raznim lukama zvali karakun, karakone ili argosy. Bio je to najveći i najugledniji trgovački brod na cijelom svijetu.

Karaka je bio najbolji brod tog vremena, biser dubrovačke i hrvatske pomorske tradicije koji i danas plovi kroz turističke replike.

Kratki film je izrađen od strane Lučke uprave Dubrovnik kroz europski projekt REMEMBER – Restoring the Memory of Adriatic ports sites. Maritime culture to foster Balanced tERritorial growth.

I.B.

VIDEO: Port Chicago – eksplozija u kojoj je poginulo 320 mornara

0
Foto: YT screenshot

Posljednja velika pobuna mornara zbila se 1944. u Port Chicagu, pokraj San Francisca, i predstavlja prekretnicu u borbi za rasnu ravnopravnost u američkoj ratnoj mornarici, piše Otvoreno more.

Pri ukrcaju streljiva na dva ratna broda došlo je do eksplozije u kojoj je 320 mornara poginulo, a 390 ih je ranjeno. Više od dvije trećine poginulih bili su crnci.

Kada je, nakon katastrofe, trebalo nastaviti s radom i ukrcavati streljivo na druge brodove, mornari crnci primijetili su da među zaduženima za taj zadatak nema bijelih mornara.

Revoltirani takvom situacijom, pedeset mornara crnaca odbilo je izvršiti naredbu. Izvedeni su pred vojni sud i osuđeni na zatvorske kazne. Većina ih je nakon završetka rata puštena iz zatvora, ali potpunu pravnu rehabilitaciju doživjeli su tek 90-ih godina prošlog stoljeća.

Prije tri godine, povodom 75. obljetnice, iz NBC Bay Area napravili su intervju s jednim od preživjelih mornara koji su svjedočili ovom nemilom događaju. Video možete pogledati u nastavku: