O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 394

Gotovo 200 pomoraca nije se moglo vratiti kući skoro 2 godine zbog odluke svoje države

By
redakcija
-
0
Foto: The Maritime Executive

Pandemija je nažalost uzrokovala mnoge poteškoće za pomorce diljem svijeta. Nedavna priča o teškoj situaciji u kojoj su se našli pomorci s Kiribatija dio je stalnih problema s kojima se posade suočavaju diljem svijeta. Međutim, za skupinu pomoraca, državljana ove male otočne države na Pacifiku, od kojih su neki bili odsutni od kuće čak dvije godine, putovanje kući završilo je u velikom stilu – na unajmljenom kruzeru, piše The Maritime Executive.

Međunarodna organizacija Human Rights at Sea u suradnji s partnerima skrenula je pozornost na sudbine gotovo 200 pomoraca s Kiribatija koji su trenutno raštrkani diljem svijeta. Problem je u tome što je vlade Kiribatija donijela trajnu odluku o potpunom zatvaranju granica za sva međunarodna putovanja, unatoč apelima organizacija za ljudska prava te brodovlasnika i operatera, uključujući Maersk, koji su pokušavaju pomoći pomorcima da se vrate kući na unajmljenim letovima.

Vlada u Tarawi (glavnom gradu Kiribatija) više puta je odbila naše prijedloge, koji su uključivali i pokrivanje svih troškova, kako bi se pomorci koji su zapeli u Brisbaneu vratili u domovinu izravno iz Australije u Kiribati putem zrakoplova, rekli su iz Maerska za HRAS, u ime međunarodnih brodarskih kompanija.

HRAS izvještava da su kompanije nastojale okupiti pomorce u grupe na različitim točkama diljem svijeta te ih, kada je to moguće, premještaju u obližnje zemlje u regiji Pacifika u nadi da će uspjeti organizirati posljednji dio putovanja kući. Tako je grupa od 165 pomoraca s Kiribatija završila na Fidžiju, a velik broj pomoraca nalazi se diljem svijeta: 39 u Australiji, 37 u Njemačkoj, 12 u Indoneziji i 15 u Južnoj Koreji. Lokalne humanitarne organizacije pomažu pomorcima.

Kompanije su organizirale čartere kojima su prebacili većinu posade u Australiju, a nadale su se da će ih zatim uspjeti dovesti kući. Kada to nije upalilo, prebacili su pomorce na susjedni Fidži.

Vlada Kiribatija napokon je dopustila dolazak kući napuštenim pomorcima putem mora, i tada se pojavila ideja o korištenju kruzera. Nakon dosta dogovora, 142 pomoraca s Kiribatija ukrcalo se na Reef Endeavour od 3.125 bruto tona, a kruzer je isplovio s Fidžija 22. studenog, a do glavnog grada Kiribatija trebao bi doći 28. studenog.

Prema sporazumu s vladom Kiribatija, tri liječnika ukrcala su se na kruzer i pridružila se njegovom osoblju na putovanju. Svi pomorci prošli su višestruka testiranja na COVID-19 prije početka putovanja i pristali su na dvotjednu karantenu na brodu kada stignu kući, kao i na dodatna testiranja prije nego što im bude dopušteno da izađu na kopno.

Međutim, iz HRAS-a su poručili da problemi za veći broj pomoraca još uvijek nisu riješeni. Neki su ostali u inozemstvu, a kompanije planiraju nove čarter letove kako bi premjestile veći dio posade na Fidži, uključujući one u Njemačkoj i Južnoj Koreji. Oni koji trenutno žive u Australiji, međutim, oklijevaju otići jer će prestati primati plaću ako odu na Fidži, a pomorci koji su zapeli u Indoneziji imaju dodatni problem – vlada Fidžija ne priznaje cjepivo koje su ondje primili. HRAS izvještava da će nastaviti suradnju s brodarima i ostalima koji traže rješenje za repatrijaciju preostalih pomoraca.

3D printanje: Budućnost proizvodnje brodskih dijelova?

By
redakcija
-
0
Foto: The Maritime Executive

U sklopu revolucionarnog novog projekta, niz dijelova isprintanih pomoću 3D printera instalirano je i testirano na tankeru za prijevoz nafte, a nakon šestomjesečnog testiranja potvrđeno je da su i dalje u dobrom radnom stanju, piše The Maritime Executive.

Prema ABS-u, koji je sudjelovao u projektu zajedno s ConocoPhillips Polar Tankers, Sembcorp Marine Ltd, i 3D Metalforge, projekt označava prekretnicu u tehnologiji koja bi mogla revolucionirati način na koji se dijelovi izrađuju i isporučuju za brodove kojima je potreban popravak.

Testni projekt započeo je u veljači ove godine izradom i laboratorijskim testiranjem mehaničkih dijelova koji su se zatim instalirali na tanker za prijevoz sirove nafte Polar Endeavour, koji plovi pod američkom zastavom. Izgrađen 2001. godine, na ovaj tanker od 141.740 dwt ugrađeni su dijelovi proizvedeni procesom aditivne proizvodnje (additive manufacturing – AM), koji je sličan procesu 3D printanja. Neki od isprintanih dijelova bili su zupčanik i osovina zupčanika za pumpu za dovod goriva, fleksibilna spojnica koja se koristi na pumpi za brodske sanitarne uređaje te mlaznica za generator.

Nakon šest mjeseci probnog rada, ABS i posada plovila pregledali su sve dijelove te je potvrđeno da su u dobrom stanju. Rezervni dijelovi odobreni su za korištenje nakon uspješnog testiranja na tankeru.

Oduševljeni smo izvedbom dijelova i uspješnim završetkom projekta, rekao je Patrick Ryan iz ABS-a. To je važan korak naprijed za tehnologiju koja svakako ima značajnu ulogu u budućnosti pomorske industrije.

Prema ABS-u, uspješno provođenje testiranja znači da se proces 3D printanja može koristiti za ispis proizvoda i komponenti. Tehnologija bi mogla omogućiti da se dijelovi potencijalno mogu proizvoditi lokalno ili na brodovima i offshore jediniciama. Time bi se moglo smanjiti opterećenje opskrbnog lanca i vremena isporuke za specijalizirane i složene dijelove, te uvesti nove značajke i inovacije u dizajnu, skratiti vrijeme proizvodnje i poboljšati dostupnosti dijelova.

Dijelovi koji se koriste u brodogradnji i pri popravcima izrađuju se tehnikama lijevanja ili kovanja. Za ovaj projekt korišten je proces aditivne proizvodnje za printanje tri vrste dijelova koji zadovoljavaju postavljene kriterije te čak mogu i nadmašiti konvencionalno proizvedene proizvode u smislu kvalitete. Procesom 3D printanja dijelovi izrađeni dodavanjem materijala sloj po sloj.

Industrija je tijekom posljednjih nekoliko godina eksperimentirala s ovom tehnologijom. U veljači je BV certificirao najveći metalni propeler proizveden procesom 3D printanja, dok su ostale primjene uključivale proizvodnju opreme koja će se testirati za upotrebu u lukama.

Anonimni dvojac tvrdi: ZAKINUTI SMO ZA POLA PLAĆE; Kolege pomorci – demantiraju

By
redakcija
-
0
Foto: La Belle de l'Adriatique / Marine Traffic

U moru lijepih trenutaka, nezaboravnih uspomena i na uspinjači svoje karijere, pomorac doživi štošta, pa se tako iz dana u dan mogu čuti one dobre i one loše priče. Što u kuloarima, što iza zastora prividne lakoće, što u „ćakuli“ ispred kapetanija. Ali, kada se pomorac otvoreno javi u redakciju sa svojim problemom, onda se zna da je taj problem puno ozbiljniji i da pojedinac traži pomoć i podršku kolega, što sa brodovlja, što onih koji djeluju sa kopna.

Upravo takva priča dogodila se nedavno, kada smo primili pozive dvaju pomorca koji žele ostati anonimni iz osobnih razloga (podaci poznati redakciji), a koji muku muče sa smanjenjem plaće uslijed pandemije. Plaća se, tvrde oni, nije smanjila neznatno ili u određenom prihvatljivom, razumskom i opravdanom postotku, već čak pedeset posto!

Naši sugovornici djelatnici su tvrtke CroisiEurope te tvrde kako je drastično rezanje započelo kada je pandemija pokucala na velika vrata Europe i svijeta, početkom one kobne 2020. godine. Od strane kompanije obećano je kako će se plaće vratiti „u normalu“ kada se ponovo zavrti kolo neizostavnog turizma, fenomena koji hrani mnoga gladna usta diljem svijeta i fenomena u kojem je CroisiEurope itekako poznat i priznat igrač.

Upravno sjedište CroisiEurope-a nalazi se u Strasbourgu, u velebnoj Francuskoj, i od tamo se izdaju naredbe za gotovo šezdeset brodova flote, koji služe za riječna krstarenja diljem Europe, ali i u nekim svjetski poznatim destinacijama izvan matičnog kontinenta. Osim riječnih putovanja, u ponudi je i nekoliko „morskih“ opcija Sredozemljem.

Naši sugovornici, nezadovoljni pomorci, ističu kako njihova kompanija nije vratila plaće na iznose dogovorene prije pandemije uz opravdanje kako ne bilježe dovoljno veliku zaradu zbog smanjenja popunjenosti kapaciteta brodova. Brodovi se jesu vratili u plovidbu, štoviše njihovi itinerari su spremni za naredne dvije godine, ali povratka na staro nema što se tiče plaća za hrvatske pomorce, tvrdi dvojac.

Dodaju kako je na kompaniji, koja trenutno broji preko tisuću zaposlenika, nekoliko desetaka pomoraca hrvatskog državljanstva koji su mahom časnici. Problemi u kompaniji izgleda postoje već duže vrijeme, a prema riječima naših sugovornika, kompaniju je u posljednjih nekoliko godina napustilo petnaestak strojara s područja Republike Hrvatske jer nisu bili zadovoljni uvjetima na brodu, ponašanjem svojih kolega i nadređenih, a nisu bili zadovoljni niti ispunjenjem stavki iz ugovora jer su, prema njima, mnoge ostale neispunjene ili su na papiru bile polovično točne.

Dvojac tvrdi i da je velik problem dolazak na brod i odlazak s istoga po isteku ugovora jer kompanija odbija platiti avionske karte, pa navodno unajmljuje kombi vozila kojeg sami voze i po osamnaest sati da bi stigli na odredište.

Dvoje hrvatskih pomoraca napominje kako se i ne bi osjećali ovako iznevjereno da se plaće posadi koja je iz Francuske i Filipina nisu vratile na one stare iznose. Sve to dovodi do netrpeljivosti i narušenih međuljudskih odnosa na brodu, kažu pomorci.

Demant kolega pomoraca

Da medalja ne bi imala samo jednu stranu, redakcija je žurno kontaktirala kompaniju CroisiEurope u ime koje su odgovor na ovakve optužbe dali kolege pomorci dvojca koji je ostao financijski zakinut. Oni nisu željeli ostati anonimni, baš naprotiv, poslali su cijeli dopis i svi se potpisali imenom i prezimenom, te tvrde da u kompaniji nema apsolutno nikakvih problema što se njih tiče.

U ime njih govorio je zapovjednik broda „MV La Belle de l’Adriatique“, gospodin Ivica Dabelić. On, još dva zapovjednika i dvanaest časnika rekli su nam kako su neugodno iznenađeni istupom dvojice pomoraca jer su, sudeći po njih petnaest, uvjeti na brodovima izvanredni i zavidni gledajući sa bilo koje druge kompanije ili plovila.

Od uvjeta na brodovima ističu kako se posadi daju obroci šest puta dnevno koje pripremaju vrhunski chef-ovi u kategoriji hotela sa pet zvjezdica, izlaske s broda u bilo koje doba dana i noći u svim renomiranim destinacijama na kojima brodovi plove. Pomorci su čak u mogućnosti ići sa putnicima na ekskluzivne izlete koji su dostupni u sklopu krstarenja, omogućeno im je korištenje bazena, teretane i wellness centra. Televizor, hladnjak i besplatni neograničen Internet dostupan je svakom pomorcu u njegovoj kabini, kao i niz društvenih igara u salonu za posadu, od šaha do PlayStation konzola.

Njih petnaest u potpunosti demantira dvojac s početka priče i tvrdi kako zbog tako dobrih uvjeta postoji „lista čekanja“ za ukrcaj na brodove navedene kompanije, Naglašavaju kako ulažu u mladi kadar i da se početkom mjeseca uvijek hrvatskim pomorcima isplati dogovorena suma novca kao naknada za njihov predani rad.

Ističu kako je putovanje na brod i s broda stvar dogovora posade te da kompanija podmiruje svaku vrstu prijevoza ovisno o duljini putovanja, a uz priložene račune.

Petnaest pomoraca ne shvaća kako je uopće nekom palo napamet da se provodi diskriminacija na brodu po bilo kakvoj osnovi, iako dvojac s početka priče tvrdi da su Francuzi i Filipinci privilegirani u odnosu na Hrvate. Zapovjednik Dabelić i drugi naglašavaju kako je kompanija odlična jer je zadržala sva radna mjesta usprkos pandemiji i obustavi putovanja na razdoblje od preko godine dana.

Pomorci s CroisiEurope demantiraju iskaz anonimnih kolega
Foto: Demant kolega

Jedina “dlaka u jajetu” cijele priče su famozni bonusi koji su se u pandemiji prestali uplaćivati pomorcima, a oni su stavka izvan ugovora. Isto potvrđuje i Zapovjednik Dabelić. Dakle, bonusi su obustavljeni, a plaća je, barem tehnički, ostala ista. Zapovjednik Dabelić i njegovi kolege napominju kako ni ostatak posade više ne prima bonuse na plaću, ali to im je razumljivo jer brodovi ne voze pod punim opterećenjem kao nekada. No, nadaju se da će se u skorijoj budućnosti i to promijeniti te vratiti na staro ili pak na još bolje.

Stoga Zapovjednik Dabelić ističe, u ime kompanije, u ime pomoraca i u svoje osobno ime, kako su plaće definirane isključivo znanjem, iskustvom i napose pozicijom, a ne nacionalnošću, a poručuje i kako se nikada na ovoj kompaniji nije dogodilo ništa niti nalik ovom.

Kako će se cijela situacija raspetljati, hoće li dvojac ostati na ovoj kompaniji ili će se prebaciti na neku drugu, ostaje neizvjesno. U svijetu kapitala nema mjesta za emocije, ali emotivnih ispovijesti hrvatskih pomoraca sve je više. Od odsustva iz obiteljskoga doma, preko raznih zapreka na putu do broda, do, evo, i ovoga problema financijske prirode (prema riječima dvojice pomoraca koji se osjećaju razočarano), sve se svodi na to da život svakako nije lak. Idući ukorak sa svim suvremenim čudima te s mišlju da sve teži ka savršenstvu, nekad se čovjek jednostavno zapita je li ovo uistinu pravi put.

Zapitala su se to i dvojica naših pomoraca s početka priče, no izgleda da za ostalih petnaest dileme nema – problem ne postoji u kompaniji, tvrde oni, a kompanija je po svim svjetskim standardima u rangu onih najboljih od najboljih.

Nadamo se da se nitko neće javiti sa sličnim iskustvima iz razloga što se nadamo da ona ne postoje. No, ukoliko su prisutna, vrata naše redakcije uvijek su otvorena, kako za one dobre i pozitivne priče poput nedavnog spašavanja ljudi na moru, tako i za one manje dobre, neugodne priče iz pomorske svakodnevice.

Kapetan Alen Gospić iz Zadra spasio 17 Kubanaca u Meksičkom zaljevu

By
redakcija
-
0
Foto: Alen Gospić za HR / HRT

Pod zapovjedništvom kapetana Alena Gospića iz Zadra, posada LNG broda Gaslog Glasgow u subotu, 20. studenoga, spasila je iz mora u meksičkom zaljevu 17 ljudi. Riječ je o Kubancima koji su deset dana plutali oceanom bez vode i hrane, sve dok im mi nismo pružili pomoć i spasili ih. Spašavanje na moru je naša sveta dužnost, rekao je kapetan Gospić za HRT.

Kapetane, gdje ste primijetili brod s nesretnim ljudima i kako je izgledala akcija spašavanja?

Brod je bio na putu iz zaljeva Guanabara u Brazilu prema Sabine Passu u Teksasu i negdje u Yukatanskom kanalu, između Kube i Meksika, primijetili smo plutajući brod s puno ljudi u njemu. Ljudi su bili jako iscrpljeni i tražili su pomoć. Bio je „distress signal“, mahali su rukama gore-dolje, i s ono snage što su još imali uzeli su neku zastavu, stavili je na veslo i s time su dozivali pomoć.

Normalno, reagirao sam istoga trenutka, usporili smo brod, napravili krug oko njih, zaustavili se i manevrirali što smo više mogli, dobacili im „pandul“, dovukli ih s lijeve strane, napravivši zavjetrinu kako ih more ne bi valjalo. Vrijeme je bilo istočni, sjeveroistočni vjetar, četiri do pet bofora, dakle ne baš prijatno za jedan tako mali drveni brod dužine oko sedam metara, a u njemu je bilo 17 ljudi, ispričao je kapetan Gospić za HRT.

  • Foto: Alen Gospić za HR / HRT
  • Foto: Alen Gospić za HR / HRT

Je li među njima bilo djece?

U brodu su bile tri žene i četrnaestorica muškaraca. Sa sobom nisu imali nikakve dokumente. To smo tek vidjeli kad smo ih spasili i pretražili, ali smo im dali papir da napišu svoja imena i koliko imaju godina. Tako da smo doznali da su to Kubanci koji su htjeli prijeći na drugu stranu,dakle u Meksiko, u potrazi za boljim životom. Bili su u dobi od 19 do 50 godina.

Deset dana bez hrane i vode. Kako su izgledali nesretni ljudi?

Ono što sam vidio i to nikako ne mogu zaboraviti. Kad sam pogledao njihove oči, vidjela se jedna želja za životom i jedan veliki strah. Normalno, pružili smo im hrane i vode, pokrivače, dali smo im kabinu da dođu k sebi i otuširaju se.

Ja sam u tom trenutku aktivirao svoj „overriding authority“, dakle svaki zapovjednik ima mogućnost da, bez obzira na to što bilo tko kaže, odluči onako kako je najbolje i kako on smatra da je najbolje po pitanju sigurnosti i zaštite ljudskih života. Taj mali brod u kojem su bili je puštao more, a oni su ga održavali na površini tako da su stalno „ispaljivali“, odnosno izbacivali more van.

Međutim, deset dana plutajući bez hrane i vode to ih je itekako iscrpilo, tako da im mi nismo priskočili u pomoć, vjerojatno oni danas ne bi bili živi, a naša sveta dužnost je spašavanje na moru i pružiti pomoć u svakoj prigodi.

  • Foto: Alen Gospić za HR / HRT
  • Foto: Alen Gospić za HR / HRT

Nakon što ste ih spasili, kakva je bila daljnja procedura?

Tijekom same akcije spašavanja kontaktirao sam Centar za koordinaciju, traganje i spašavanje na moru (MRCC), a u tom području je bila MRCC Kuba, kontaktirao sam Jamajku, čak i Kajman, Meksiko. Međutim na početku mi nitko nije odgovarao, što me jako začudilo. Dakle kad na brodu imamo jednu pravnu „emergency“ situaciju, onda se vidi kako koja institucija zapravo funkcionira.

Jamajka je samo javila da to nije u njihovoj jurisdikciji, radilo se o međunarodnim vodama, i nikoga nije bila briga za te ljude. MRCC-ma sam poslao i e-mail i nakon što sam to učinio, javio mi se MRCC Meksiko i rekli su da imaju brod i da će ih primiti, tako da sam dogovorio koordinate s obzirom na našu poziciju i izračunali smo da trebamo nekih 65 nautičkih milja do ondje, što je otprilike tri-tri i pol sata i ljudi će biti spašeni, što je na kraju i bilo.

I sva sreća da smo ih spasili prije mraka, prije pogoršanja vremena, jer je počelo i kišiti, „lampati“, odnosno sijevati, kako mi kažemo u Dalmaciji, povećali su se i valovi, tako da sve je na kraju završilo dobro. Kad smo došli do njihova spasilačkog broda, napravili smo zavjetrinu, predali im ljude koje smo spasili i nastavili smo prema Teksasu.

Prije dvadesetak dana Vaš kolega, također Zadranin, Joško Skoblar je također u Meksičkom zaljevu spasio dvoje Kubanaca. Jeste li se čuli s njime?

Nisam uspio stupiti u kontakt s kolegom Skoblarom, ali sam o tome čitao i to je stvarno hvale vrijedna akcija. Mi pomorci smatramo da je naša sveta dužnost spasiti ljudski život na moru, jer ljudski život nema cijene, zaključio je kapetan Gospić za HRT.

Podsjetimo, početkom ovoga mjeseca, također u Meksičkom zaljevu, dvoje Kubanaca spasio je brod, kojim je zapovijedao drugi kapetan iz Zadra – Joško Skoblar.

Pročitajte i: Kapetan Joško Skoblar: Spasili smo nesretne Kubance koji su šest dana plutali Meksičkim zaljevom

Cijene najma LNG brodova dosegle najviše razine svih vremena

By
redakcija
-
0
Foto: Splash247

Cijene najma za brodove za prijevoz LNG-a koji plove Pacifikom dosegle su najviše vrijednosti svih vremena, javlja Splash247.

Najamnine za brodove koji prevoze plin iz Australije u Japan u petak su dosegle 335.000 dolara po danu, prema podacima Spark Commoditiesa. Kako piše Offshore energy, najamnine su porasle za gotovo 6 puta od početka ovog mjeseca.

Dok se istočna Azija priprema za hladnu zimu koja je pred nama, veleprodajna cijena električne energije u Japanu danas je porasla na najvišu razinu ikad zabilježenu za ovo doba godine.

Cijene u Atlantiku kreću se oko 250.000 dolara po danu, a Europa također nastavlja obnavljati zalihe plina u iščekivanju hladne zime.

Potražnja za LNG-om je od početka 2021. godine bila u porastu zbog energetske krize, a rasle su cijene u Europi i Aziji. Mnogi su prijevoznici unaprijed osigurali ugovore za prijevoz LNG-a te su mnogi brodovi sada zauzeti prevozeći plin na dužim relacijama u Aziju.

Ponavljanje prošlogodišnje hladne zime moglo bi dovesti do ponovnog iscrpljivanja zaliha plina, što bi zatim moglo dovesti do porasta vozarina i cijena LNG-a u proljeće i ljeto 2022. godine, navode analitičari investicijske banke Jefferies u novom izvješću.

Kratkoročno gledano, izgledna su daljnja povećanja cijena najma, sugerira Clarkson Research Services u svom najnovijem tjednom izvješću.

Kome “ide na ruku” novi Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika?

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / The Maritime Executive

Kako smo već pisali prošli tjedan, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici u četvrtak, 11. studenoga 2021. godine, donijela Odluku o prihvaćanju Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi za razdoblje od 2021. do 2024. godine.

O temi Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika te dostupnim statističkim podacima o hrvatskim pomorcima razgovarali smo s kapetanom Mariom Zorovićem, predsjednikom CROSMA-e te direktorom agencije Zorovic Maritime Services.

Cilj Programa je, kako je objavila Vlada, stvoriti motivirajuće uvjete za izbor pomorskih zanimanja, pomoći mladim pomorcima pri završetku obrazovnog procesa kroz sufinanciranje njihovog vježbeničkog staža koji je preduvjet za stjecanje časničkih zvanja u pomorstvu, poticati hrvatske i druge brodare na ukrcaj vježbenika-hrvatskih rezidenata, smanjiti nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj te promicati stjecanje novih stručnih znanja među pomorcima i time pozitivno utjecati na njihovo zapošljavanje.

Financijska sredstva za provedbu navedenog Programa osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu iznose 9.150.000,00 kuna, te po 7.000.000,00 kuna u 2022. i 2023. godini.

Prema tome, osnovni cilj Programa trebao je biti povećati konkurentnost hrvatskih vježbenika, a time i hrvatskih pomoraca na svjetskom tržištu.

Naime, iz točnih statističkih podataka CIMIS-a vidljivo je da hrvatska država školuje pomorce za strano tržište i strane brodare, a što smo znali i prije. Ništa sporno niti loše, jer znamo koliko koristi ima naše gospodarstvo od zaposlenih hrvatskih pomoraca i njihovih deviznih doznaka.

Međutim, prema najnovijim podacima samo 9,33% časnika plovi kod hrvatskih brodara, dok ih 90,67% plovi kod stranih brodara. Na prvu, Program je odličan potez Vlade i Ministarstva mora koji, kao odgovorni resor, nastoje pomoći u pronalasku prvog posla mladim kadetima koje ionako gotovo u cijelosti školuje za strane brodare.

No, je li to doista tako?

Izmjene u odnosu na prethodni program

Doneseni Program je nastavak Programa sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi za razdoblje od 2017. do 2020. godine. Prethodni Program odnosio se primarno na hrvatske brodare sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za sufinanciranje ukrcaja vježbenika na brodovima država članica EU.

Nažalost, pojedini su domaći brodari koristili prošli Program zapošljavajući zbog državnih subvencija veći broj vježbenika nego što im je potrebno. Tako opet iz CIMIS-a možemo doći do podataka gdje je vidljivo da domaći brodari zapošljavaju onih spomenutih 9% casnika, ali čak 37% od ukupnog broja hrvatskih vježbenika. Vidi se očit nesrazmjer broja zaposlenih vježbenika potrebnih za buduće časnike.

Osim toga, dopušteno im je ukrcavati neograničeni broj vježbenika po brodu u istom trenutku. Štetne posljedice bile su te da je velika većina tih istih kadeta po završetku staža i položenog časničkog ispita bila u nemogućnosti nastaviti karijeru kod domaćeg brodara koji ih je zaposlio i bio za isto subvencioniran te kao takvi su nažalost ponovno završili na tržistu, i to opet kao vježbenici zbog zahtjeva industrije, odnosno brodara (Matrix Compliance). Danas, da bi se zaposlili kao recimo 3 časnik palube, morate imati od 4 do 6 mjeseci minimalnog iskustva kao samostalni časnik na istoj vrsti broda ili morate biti bivši vjezbenik.

Kako piše u kriterijima za sudjelovanje u Programu za razdoblje od 2021. do 2024. godine, u novi Program uključeni su svi brodari, što znači da se sada i strani brodari mogu prijaviti kao korisnici potpore.

Međutim, izgleda da je novi Program sastavljen u maniri dobro pripremljenih javnih natječaja hrvatske birokracije, tako da je stranim brodarima otežano i praktički neisplativo prijavljivati se na program sufinanciranja ukrcaja vježbenika. Baš kad smo pomislili da je Program pisan na dobrobit cijeloj pomorskoj industriji i da će olakšati prvi ukrcaj budućim pomorcima, bez obzira kod koga taj vježbenik bio zaposlen, na način da iza toga započne časničku karijeru kod tog istog brodara. 

Naime, u postupku prijave brodar je, uz prijavu planiranih dana plovidbe, dužan dostaviti i ukupan broj dana plovidbe hrvatskih vježbenika koje je ukrcao prethodnoj u kalendarskoj godini, kao i ukupan broj dana plovidbe svih vježbenika (uključujući i hrvatske) koje je ukrcao u prethodnoj kalendarskoj godini.

Temeljem dostavljenih podataka o broju dana plovidbe hrvatskih vježbenika i broju dana plovidbe svih vježbenika, Ministarstvo za svakog pojedinog brodara utvrđuje Koeficijent (omjer tih dana) temeljem kojeg rangira brodare.

Ministarstvo utvrđuje maksimalan broj dana plovidbe hrvatskih vježbenika za koji garantira sufinanciranje, i to na način da, između planiranog broja dana plovidbe i ukupnog broja dana plovidbe hrvatskih vježbenika u prethodnoj kalendarskoj godini svakog pojedinog brodara, izabere manji broj, koji množi s Koeficijentom.

Zatim Ministarstvo, na temelju navedenih kriterija, objavljuje ljestvicu brodara i maksimalan broj dana plovidbe hrvatskih vježbenika za koje garantira sufinanciranje.

Ako Ministarstvo uvidom u podatke o stvarno ostvarenim danima plovidbe hrvatskih vježbenika po pojedinom brodaru utvrdi da raspoloživa financijska sredstava planirana u svrhu dodjele ove subvencije neće biti utrošena u potpunosti, razmjerno se povećava dnevni iznos sufinanciranja onim brodarima čiji Koeficijent je veći od 0.75.

Ako se pak utvrdi da sredstva nisu dostatna za sufinanciranje, brodarima čiji je Koeficijent manji od 0.50 dnevni iznos sufinanciranja razmjerno će se umanjiti.

Koga favorizira novi Program?

S obzirom na to kako je postavljen, čak i letimičnim pregledom postupka dodjele subvencije vidljivo je da novi Program favorizira prvenstveno – domaće brodare.

Ljestvice se formiraju na temelju udjela kojeg hrvatski vježbenici čine u ukupnom broju vježbenika svakog brodara, čime se strani brodari dovode u nepovoljan i frustrirajući položaj. Za očekivati je da jedan strani brodar koji zapošljava veći broj hrvatskih vježbenika također zapošljava i veći broj vježbenika drugih nacionalnosti. Samim time strani brodari automatski će imati niži Koeficijent prilikom prijave na Program sufinanciranja – što znači i manji iznos subvencije.

Hrvatski brodari, s druge strane, uvijek će imati Koeficijent 1, s obzirom da zapošljavaju primarno hrvatske vježbenike. Stoga će hrvatski brodari uvijek primati veći iznos subvencije, s obzirom da će ih njihov veći Koeficijent postaviti više na konačnoj ljestvici korisnika potpore.

Ako i domaći i strani brodar ostvare recimo 5000 vježbeničkih dana godišnje, za domaćeg brodara priznaje se svih 5000 dana, odnosno predviđenih 130 subvencioniranih kuna po danu, jer je njegov Koeficijent 1. Kod stranog brodara, Koeficijent uvelike ovisi o udjelu hrvatskih vježbenika u odnosu na sve druge vježbenike, a iz prakse znamo da rijetko tko zapošljava i trećinu hrvatskih vježbenika u odnosu na druge nacionalnosti. Uz to, od stranog brodara bi se trebali tražiti plovidbeni dani vježbenika svih ostalih nacionalnosti, što je neprikladno, neprovedivo i zadire u poslovne tajne, pa je pitanje je li uopće dobavljivo.

Nadalje, ovim Programom se ponovno ne ograničava maksimalan broj vježbenika po brodu, što ostavlja prostora za manipulacije i prekomjeran broj zaposlenih vježbenika, koji bi mogli po završetku vježbeničkog staža – opet za kadeta.

Postavlja se pitanje koja je svrha uključivanja svih brodara u novi Program i čemu onda on zapravo služi? Program stavlja u nepovoljan i štetan položaj cijelu našu industriju i studente, buduće hrvatske pomorce, kad znamo da 90% naših pomoraca plovi na na stranim kompanijama.

Ovaj Program trebao je biti mamac koji će privući strane brodare da zaposle što više naših vježbenika. No, evidentno je da se stranim brodarima teško isplati prijavljivati za subvencioniranje ukrcaja hrvatskih vježbenika, ma koliko hrvatskih državljana oni zapošljavali, dok će domaći brodari ovom odlukom opet itekako profitirati.

Pitanje je hoće li vratiti novac za one subvencionirane vježbenike za koje nisu mogli osigurati nastavak časničke karijere?

Prijevoznici kontejnera zaradili više od Facebooka, Amazona, Netflixa i Googlea – zajedno!

By
redakcija
-
0
Foto: Unsplash

Ponovno stižu nevjerojatni podaci o zaradi u pomorskoj industriji ove godine. Naime, brodari koji se bave prijevozom kontejnera sada zarađuje više od mnogih najpoznatijih imena Big Tech-a, javlja Splash247.

Stručnjak za pomorsku industriju John McCown, koji je na čelu Blue Alpha Capitala u SAD-u, zbrojio je zajedničku dobit brodara u trećem kvartalu i usporedio ih sa zvijezdama interneta kao što su Facebook, Amazon, Netflix i Google, zajedno poznati pod skraćenicom FANG.

Dobit od 48,1 milijarde dolara u trećem kvartalu bila je gotovo 50% veća od ukupne dobiti FANG-a. U usporedbi s ogromnim zaradama Applea i Microsofta zajedno, profit koji je ostvaren u grani kontejnerskog prijevoza i dalje je gotovo 15% veći. Dakle, prijevoznici su mogli uživati u sjajnoj i rekordnoj godini. Podsjetimo, kompanije su na dobrom putu da ostvare kombiniranu dobit od 200 milijardi dolara.

<<Kumulativna dobit kompanija u 2021. mogla bi doseći vrtoglavih 200 milijardi dolara>>

Zaokret u nedavnim rezultatima u kontejnerskom brodarstvu je neviđen. Gotovo da nema industrije koja je tako naglo porasla u svojim neto financijskim rezultatima, naveo je McCown u novom izvješću objavljenom tijekom vikenda.

Izvanredna dobit koju su svjetski brodari zabilježili ove godine – u kombinaciji s ozbiljnim padom razine pouzdanosti rasporeda – izazvala je bijes pošiljatelja, a mnoge regulatorne agencije pomno ispituju poslovanje brodara i saveza u kojima se nalaze.

<<Sea-Intelligence: Dvije trećine svih kontejnerskih brodova kasni>>

VIDEO: Prvi električni, autonomni kontejneraš na svom prvom putovanju stigao u Oslo

By
redakcija
-
0
Foto: Yara Birkeland, prvi autonomni kontejnerski brod / gCaptain

Prvi autonomni kontejnerski brod s nultom emisijom štetnih plinova na svijetu, Yara Birkeland, završio je svoje prvo putovanje u Oslo, nakon što je isporučen norveškom proizvođaču amonijaka i gnojiva Yara International u studenom prošle godine. Nakon isplovljavanja iz Hortena u četvrtak ujutro, brod je stigao u Oslo u ranim večernjim satima, javlja Splash247.

Yara Birkeland razvijen je u suradnji s Kongsbergom, a izgradio ga je Vard uz potporu norveške vlade u iznosu od 15,2 milijuna dolara preko. Plovilo će biti u komercijalnoj upotrebi od 2022. godine, a prevozit će mineralno gnojivo između Porsgrunna i Brevika. Upravljat će se daljinski iz Massterlysovog centra za nadzor i operacije u Hortenu, zajedničkog ulaganja Kongsberga i Wilhelmsena.

Ponosni smo što možemo predstaviti prvi potpuno električni i samohodni kontejnerski brod na svijetu. Umanjit će emisije CO2 za 1000 tona i zamijeniti 40 000 putovanja kamionima s dizelskim pogonom godišnje, rekao je Svein Tore Holsether, izvršni direktor Yare.

Tijekom dvogodišnjeg razdoblja testirat će se tehnologije koje će brod učiniti samohodnim, a trebao bi dobiti certifikat autonomnog, potpuno električnog kontejneraša.

Ovo je izvrstan primjer zelene tranzicije u praksi i nadamo se da će ovaj brod biti početak nove vrste kontejnerskih brodova bez emisija, dodao je Holsether.

Ovo plovilo dugačko gotovo 80 metara moći će prevoziti do 120 TEU, piše The Maritime Executive. Putovat će dva puta tjedno unutar 12 nautičkih milja od norveške obale između Porsgrunna gdje se nalazi Yarino postrojenje i Bevika, gdje se nalazi izvozna luka. Opremljen je s dva propelera i potisnika Azimuth pods, koji se napajaju baterijom koju je razvio Leclanche iz Švicarske. Baterije će osigurati snagu od 7 MW i automatski će se puniti tijekom utovara i istovara.

Ovo su neke glavne značajke plovila Yara Birkeland, prenosi gCaptain:

Duljina o.a.: 79,5 m
Duljina p.p.: 72,4 m
Širina mld.: 14,8 m
Gaz (full): 6 m
Gaz (balast): 3 m
Brzina u plovidbi: 6 čvorova
Maksimalna brzina: 13 čvorova
Kapacitet: 120 TEU
DWT: 3 200 mt
Pogonski sustav: električni
Propeleri: 2 Azimuth pods
Trusteri: 2 Tunnel thrustera
Baterija: 7 – 9 MWh

Sir Samuel Cunard – Kralj prekooceanske plovidbe

By
redakcija
-
0
Foto: Povijest.hr

Dana 21. studenog 1787. rođen je sir Samuel Cunard, britanski poduzetnik koji je osnovao veliku brodarsku kompaniju Cunard Line, piše Povijest.hr.

Ta je tvrtka svojedobno držala vodeću poziciju na području prekooceanske plovidbe, a glavni joj je konkurent bio White Star Line (graditelji Titanica). Među najpoznatijim putničkim brodovima Cunard Linea bili su Lusitania, Mauretania, Queen Mary i Queen Elizabeth.

Samuel Cunard rođen je u Sjevernoj Americi, u gradu Halifaxu na području današnje Kanade. Njegov otac Abraham Cunard živio je nekoć na području današnjeg SAD-a, no u doba Američkog rata za nezavisnost napustio ga je zbog odanosti britanskim vlastima. Preselio se u spomenuti Halifax, gdje mu se rodio sin, kasniji poduzetnik. Inače, obitelj Cunard u Sjevernu Ameriku u prošlosti se bila doselila s njemačkog područja (izvorno im je prezime navodno glasilo Kunders, a tek je kasnije promijenjeno u Cunard).

Samuel Cunard, nakon što je uspio kao brodovlasnik, proglašen je britanskim barunetom (nasljednim vitezom) pa je od tada oslovljavan kao sir Samuel Cunard. Preminuo je u Londonu 1865. godine, a ondje je i pokopan. Cunardi su time imali neobičnu sudbinu da su se s područja SAD-a doselili Englesku, a ne obratno (što je bio većinski trend).

VIDEO: Ever Given napokon popravljen, ponovno započeo s plovidbom

By
redakcija
-
0
Foto: Screenshot Twitter

Gotovo osam mjeseci nakon što se nasukao u Sueskom kanalu i izazvao zastoj u ovom najprometnijem kanalu na svijetu, oštećeni pramac Ever Givena u potpunosti je popravljen. Brod je ponovno započeo s plovidbom, preuzimajući kontejnere u Kini za Europu, javlja Splash247.

Brod kojim upravlja Evergreen prošao je opsežne popravke u brodogradilištu Qingdao Beihai tijekom šest tjedana, što je bilo dvostruko duže nego što je prvobitno planirano. Bulb pramca napokon je popravljen, a brod je na putu prema jugu kroz Kinu.

Lokalni mediji izvijestili su da je brod u subotu, 13. studenog, u luci Qingdao ukrcao oko 5.000 kontejnera i sada plovi prema drugim kineskim lukama. Zaustavit će se u Maleziji prije nego što krene prema Europi.

Višemilijunska parnica proizišla kao posljedica šestodnevne blokade koju je Ever Given izazvao u Sueskom kanalu krajem ožujka se nastavlja.

Egipatska National Navigational Company upravo je podnijela tužbu protiv vlasnika broda, japanske kompanije Shoei Kisen Kaisha. Egipatska tvrtka traži odštetu, tvrdeći da je pretrpjela značajne gubitke jer njezino plovilo Wadi Sudr nije moglo nastaviti svoje putovanje zbog incidenta kojeg je uzrokovao Ever Given.

1...393394395...511Page 394 of 511

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©