O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 422

Prvi ledolomac stigao do Sjevernog pola

0
Foto: Povijest.hr

Dana 17. kolovoza 1977. godine ljudi su prvi put u povijesti došli do Sjevernog pola brodom, piše Povijest.hr.

Taj pothvat izveo je sovjetski ledolomac Arktika. Naime, ledolomci klase Arktika najveći su i najsnažniji ledolomci u povijesti. Ta klasa ledolomaca posjeduje nuklearni pogon, i to u obliku dva nuklearna reaktora. Svaki ima snagu od 171 MW, što cijelom sustavu daje maksimalnih 75.000 konjskih snaga.

SSSR i Rusija proizveli su šest ledolomaca klase Arktika. Od njih su četiri plovila još i danas u upotrebi, a u vlasništvu su kompanije Atomflot (koja je 100 % u vlasništvu Ruske Federacije). Riječ je o razmjerno velikim plovilima, dužine oko 150 metara.

Ledolomci klase Arktika mogu se probijati kroz led debljine do 3 metra. Imaju dvostruku oplatu, a na najjačem dijelu čelik je debljine 50 centimetara.

Pomorci nakon više od 20 mjeseci napokon pušteni kući

0
Foto: The Maritime Post

Osamnaest članova posade napokon je stiglo kući nakon što su proveli čak 21 mjesec zarobljeni na brodu kojega je njihova kompanija napustila, piše The Maritime Post.

Bejrutska kompanija Al Jinan Shipping Co. u kolovozu 2019. godine napustila je teretni brod MV JINAN, koji plovi pod zastavom Zanzibara, u kenijskoj luci Mombasa.

Nakon opsežnih sudskih procesa, brod je prodan rezalištu te je posadi isplaćen iznos od 242 872 dolara za period od studenog 2019. do kolovoza 2020. godine.

Iz kenijskog Sindikata pomoraca izrazili su zadovoljstvo zbog konačnog rješenja teške situacije pomoraca. Istaknuli su kako su pomorci zbog dugog sudskog procesa živjeli u strašnim uvjetima i da ih se tretiralo gore nego kriminalce.

Pomorci nisu posjedovali vize za ulazak u Keniju te im zbog toga nije bilo dozvoljeno napustiti brod. Ostali su bez hrane i pitke vode te su se oslanjali na humanitarnu pomoć kako bi preživjeli. Gotovo dvije godine ovi nevini ljudi proveli su u uvjetima gorima nego u zatvoru.

Sindikat pomoraca Kenije je u suradnji s ITF-om pomogao pomorcima pri repatrijaciji. Sindikat i Ministarstvo prometa i pomorstva pronašli su odvjetnika koji je zastupao pomorce na sudskom procesu koji je trajao od rujna 2020. do veljače 2021. godine. Sud je donio odluku da se brod proda i da se novac proslijedi pomorcima, što se napokon i dogodilo u zadnjih nekoliko tjedana.

U međuvremenu su sindikat, ITF i jedna vjerska udruga pokrenule humanitarnu akciju kako bi osigurali pomorcima hranu, pitku vodu i medicinsku pomoć

Kenija je ratificirala UN-ovu Konvenciju o radu pomoraca, prema kojoj je proces repatrijacije odgovornost države u čijoj luci kompanija napusti brod, a država pod čijom zastavom brod plovi ne može organizirati repatrijaciju posade. Nažalost, to je dovelo do ovakvog slučaja gdje su pomorci bili prisiljeni mjesecima čekati na razrješenje sudskog procesa.

Novi slučajevi zaraze na bulk carrieru Trogir

0
Foto: Screenshot: Vessel Finder

U petak smo pisali o situaciji u kojoj se nalazi bulk carrier Trogir u vlasništvu kompanije Jadroplov, za koju smo saznali putem poruke koju nam je poslao jedan član posade koji se trenutno nalazi na brodu. U međuvremenu javio nam se još jedan član posade Trogira s novim informacijama o slučajevima zaraze Covid-19 virusom. Njegovu poruku prenosimo u cijelosti:

Nadovezao bih se na članak o brodu Trogir koji je trenutno u karanteni u Saigonu, jedan sam od članova posade na tom brodu. Uprava Jadroplova je napisala u svojoj izjavi da je samo jedan pomorac pozitivan i da su ostali negativni i bez ikakvih simptoma. To nije točno.

Petim testiranjem koje nisu spomenuli je utvrđeno da su još trojica kolega pozitivni sa jasnim simptomima i trenutno čekaju prijevoz do kopna gdje će biti smješteni u izolaciju skupa sa kuharom nakon koje bi trebali biti vraćeni na brod, i još jedan član posade pokazuje jasne simptome zaraze corona virusom.

Što se tiče odgovornosti za ovu situaciju kapetan je dozvolio da se vijetnamski radnici nasele u prostorije nadgrađa broda unatoč negodovanju i protivljenju posade, točnije u rekreacijsku prostoriju koja je odmah nasuprot salona posade, u brodsku ambulantu i na most.

Ponovno smo se obratili upravi Jadroplova kako bismo dobili više informacija o situaciji. Njihovo službeno očitovanje prenosimo u cijelosti:

Dana 11.08.2021. godine dostavili smo službeno očitovanje u svezi situacije sa Covid-19 na brodu Trogir. Dana 12.08.2021 smo izvješteni da je sukladno 5. testiranju obavljenom dana 11.08. utvrđeno da imamo još 3 člana posade pozitivna na Covid-19. Moram napomenuti da nijedan od tih članova nije pokazivao nikakve simptome zaraze, kao ni prvi član koji je iskrcan dana 11.08.

Navedeni članovi posade pozitivni na virus su iskrcani dana 14.08.2021. i odvedeni u izolaciju na kopnu. Prema kontaktima s njima nemaju nikakve simptome koji bi pokazivali da su pozitivni na virus. Dana 12.08.2021. je jedan pomorac dobio temperaturu te je stavljen u izolaciju na brodu. Bio je negativan na testiranju izvršenom dana 11.08. te se njegovo zdravstveno stanje u međuvremenu poboljšalo. Iako nemamo službenu potvrdu o zarazi, namjeravamo ga držati izoliranog od ostatka posade do 26.08. 2021.

U međuvremenu nisu vršena dodatna testiranja na Covid-19 te nitko od ostatka posade ne pokazuje nikakve simptome. Posadi je strogo naloženo da moraju držati razmak i poštovati sve potrebne zaštitne mjere da se smanji mogućnost zaraze. U svezi navoda da je zapovjednik dopustio ukrcaj radnika u brodske prostore, moram izjaviti da je isto napravljeno u cilju izvršavanja aktivnosti ukrcaja. Naime navedeni radnici su zaduženi za potvrđivanje količine i kvalitete tereta koji se ukrcava, te zbog toga moraju boraviti na brodu tijekom cijelog ukrcaja. Bilo kakav kontakt sa njima je minimalan te je i mogućnost širenja zaraze isto tako minimalna.

VIDEO: U Javanskom moru potonuo tanker koji je prevozio gorivo

0
Foto: FleetMon

Dana 14. kolovoza, tanker za prijevoz dizelskog goriva potonuo je u Javanskom moru nedaleko od mjesta Banyutowo, prenosi FleetMon.

Tanker je nakon ukrcaja tereta bio na putu iz luke Juwana Pati u centralnoj Javi te je plovio prema Demarangu. Nakon kvara na stroju, brod se nasukao i djelomično potonuo. 7 članova posade srećom su spasili lokalni ribari koji su bili u blizini.

Brod nosi prefiks SPOB koji se obično koristi na tankerima u ovom području. Kako navode lokalni izvori, plovilo je u vlasništvu indonezijske kompanije Pertamina.

U vrijeme nesreće na brodu se nalazilo 120 tona dizelskog goriva. Mjesto nesreće odmah je okruženo branama kako bi se spriječilo razlijevanje goriva.

FOTO: Luksuzna jahta u pulskoj luci

0
Foto: Duško Marušić Čiči / Glas Istre

Luksuzna megajahta ukrasila je jučer pulsku luku, kao da je izašla sa stranica nekog specijaliziranog časopisa o luksuznim plovilima, ili pak došla ravno iz svijeta glamura, piše Glas Istre.

Voice je motorna jahta duljine 62 metra. Proizvođač jahte je CRN iz Italije, a njezini konstruktori bili su naglasili da stilska obilježja jahte proizlaze iz želje da stvore dinamičnu, moćnu jahtu, gdje su najupečatljiviji detalj dizajna izduljene linije koje se pretaču jedne u druge bez vidljivog spoja. Interijer je u znaku svijetlih boja i tonova te je vrlo otmjena.

Na ljestvici najvećih jahti na svijetu, Voice superjahta je navedena na 406. mjestu.

Njezin dizajn potpisuje poznati Nuvolari Lenard koji je 2020. godine dobio nagradu za najbolji vanjski dizajn upravo za dizajn ove jahte. Voice može primiti 12 gostiju.

Jahta je tijekom proteklih dana viđena na više lokacija diljem Jadrana, no i dalje nije poznato tko u njoj plovi.

VIDEO: Za javnost otvorena jedinstvena šuma na dnu Mediterana

0
Foto: Facebook / Jason deCaires Taylor / Morski.hr

Sredozemni otok Cipar prije 2 tjedna dobio je spektakularnu podvodnu atrakciju – prvu takve vrste u svijetu, piše Morski.hr.

U kristalno čistom moru, na jugoistočnoj strani otoka, u blizini turističkog mjesta Ayia Napa otvoren je muzej podvodnih skulptura.  Milijun eura vrijedan projekt Museum of Underwater Sculpture Ayia Napa (MUSAN) djelo je poznatog britanskog umjetnika Jasona deCairesa Taylora, nalazi se na dubini između 8-10 metara te obuhvaća 93 skulpture među kojima su i monumentalna stabla.

Podvodni muzej dio je projekta kojim se želi apelirati na javnost da se više uključi u očuvanje bioraznolikosti Sredozemnog mora, jedno od najugroženijih mora na svijetu – što zbog pretjeranog izlova, što zbog zagađenja, za koji su zaslužni – ljudi.

Britanski umjetnik svoje je skulpture izradio od inertnih PH neutralnih materijala, u nadi da će podvodna šuma postati dom mnogim morskim stanovnicima.

MUSAN je otvoren za posjetitelje svaki dan od 9 do 18 sati, ulaz se zasad ne plaća, no plaća se usluga jednog od ronilačkih centara bez čije obuke i pratnje ne možete u muzej. Cijena ronilačkih tečajeva kreće se od 20 do 60 eura.

Kako izgleda muzej možete pogledati u videu.

Otvoren Panamski kanal

0
Foto: Povijest.hr

Dana 15. kolovoza 1914. godine otvoren je jedan od najvažnijih pomorskih kanala na svijetu, onaj u srednjoameričkoj državi Panami. Gradnja tog kanala bila je daleko najveći američki inženjerski pothvat do tog vremena i danas se smatra jednim od svjetskih čuda industrijskog doba, piše Povijest.hr.

Za vrijeme najvećih radova iskopavano je oko 2.300.000 kubnih metara zemlje na mjesec, što bi bilo ekvivalentno iskopavanju cijelog tunela ispod La Manchea u tri i pol mjeseca. Pri gradnji kanala sagrađena je i najveća do tada brana na svijetu.

Otvorenje je trebala biti grandiozna svečanost. Međutim, dva tjedna prije počeo je Prvi svjetski rat u Europi, pa su sve oči bile uprte u ratna zbivanja. Stoga je svečanost morala biti skromnija od planirane. Prvi brod koji je svečano prošao kanalom bio je parobrod SS Ancon, dugačak 149,2 metra. Njime je upravljao prvi kanalski pilot kapetan John A. Constantine.

Zaprepašćujuća je činjenica da je prilikom gradnje Panamskog kanala poginulo čak 27.500 radnika. Iz perspektive njihove žrtve, konačno otvorenje kanala čini se još većim pothvatom.

VIDEO: Izrada Alke u Brodosplitu

0
Foto: Youtubescreenshot

U znak sjećanja na pobjedu predaka 1715. godine, Sinjani su utemeljili zavjetnu igru ‘Alku’ koja se već 306. put trči na alkarskom trkalištu ispod stare sinjske tvrđave.

Toj tradiciji se već dugi niz godina pridružuje i Brodosplit u čijim se pogonima već nekoliko desetljeća izrađuje sama meta, odnosno alka.

U radionici ‘Alatnice’ alka se izrađuje od “tondina” (željezni puni profil, valjkastog oblika) visokokvalitetnog legiranog opružnog čelika, radi naprezanja, kada u velikoj brzini koplje udari u metu, da se ne bi deformiralo. U izradi sudjeluju četvorica radnika koji za taj posao utroše oko 45 radnih sati.

Od opružnog čelika se najprije izrežu krugovi debljine oko 12 milimetara. Odrezani komad zatim ide na tokarenje da bi se postigla potrebna debljina budućih krakova i formirao u obliku ‘tanjura’. Kada tokar obavi svoj dio posao, nastavlja glodač na univerzalnoj bušilici-glodalici koji alkarskoj meti daje konačan oblik. Poslije toga slijedi toplinska obrada, gdje se metal kali i popušta.

Paralelno se od čeličnog lima istih svojstava izrađuju štipalice koje pridržavaju metu u drvetu, obješenu na konopu na stazi alkarskog trkališta.

Alka se na trkalištu postavlja na visini od 332 cm, računajući od sredine alke do zemlje. Cilj je kopljanika u tri trke osvojiti što više ‘punata’ (bodova), što se ostvaruje gađanjem koluta s četiri praznine, pri čemu se kopljanik nalazi na konju u punom trku. Pogodak u središnju od njih, tzv. ‘sridu’, donosi tri boda, praznina iznad nje dva, a pogodak u preostale dvije pregrade po jedan bod.

Jadranski Titanic 12.08.1914. godine krenuo je na svoje posljednje putovanje

0
Foto: Frka/HRTradioRijeka

Na dan 12. kolovoza 1914. godine u Jadranskom je moru nastradao luksuzni putnički parobrod Baron Gautsch, ili kako ga nerijetko nazivaju Jadranski Titanic. Na posljednje putovanje iz Kotora za Trst krenuo je 12. kolovoza u 12 i 30 sati; piše HRTradioRijeka

Naime, zapovjedništvo Barona Gautscha, putničkog parobroda austrijskog Lloyda kojeg je nakon izbijanja Prvog svjetskog rata za prijevoz ljudi preuzela austrougarska ratna mornarica, bilo je upozoreno kako će se na sjevernom Jadranu polagati minska polja.

Upozorenje su dobili u Trstu, prije nego će brod isploviti za Kotor, ali na povratku za Trst, sedam nautičkih milja od Brijuna brod je uletio u minsko polje, na užas posade minopolagača Basiliska koja je izdaleka prepoznala luksuzni parobrod i pokušala upozoriti Baronovu posadu da srljaju u propast. Na žalost, nitko nije reagirao, luksuzni parobrod je naletio na minu i ubrzo potonuo.

Zbog velikog broja žrtava, za radioRijeku priča Danijel Frka, Barona Gautsha nazivaju Jadranskim Titanicom, a bile su to prve civilne žrtve Prvog svjetskog rata. Poginulo je 174 ljudi čiji su nasljednici kasnije pokušali sudskim putem dobiti odštetu, ali bez uspjeha.

“Danas je to jedno od najpopularnijih mjesta za ronjenje na Jadranu, ali od desetak puta koliko sam zaronio kod te olupine u samo dva slučaja je more bilo bistro. Na žalost, vrlo je često mutno, pa se ne može vidjeti sva ljepota broda koji leži na morskom dnu od kolovoza 1914. godine”, govorio je za program Radio Rijeke Danijel Frka.

VIDEO: Najmanji nosač aviona na svijetu

0
Foto: The Maritime Post

Nosači aviona čine srce bilo koje suvremene mornaričke flote. Stoga je posebno zanimljiv video o najmanjem nosaču zrakoplova na svijetu HTSM Chakri Naruebet, kojeg donosi The Maritime Post.

Chakri Naruebet u službi je Tajlandske mornarice još od 1996. godine. Izgradila ga je španjolska firma Bazan koristeći dizajn sličan španjolskom nosaču helikoptera Príncipe de Asturias.

Dužina broda je oko 182 metra, širina gotovo 22 metra, a njegov puni deplasman doseže 11 485 tona. U usporedbi s američkim nosačem klase Nimitz, koji je 332 metra dug, 76 metara širok i punog deplasmana od 104 600, možemo vidjeti da se radi o zaista malom brodu.

Chakri Naruebet ima posadu od 455 članova, s 146 članova posade zrakoplova, dok posada Nimitza broji 3300 članova i 3000 članova posade zrakoplova. Za razliku od Nimitza koji ima nuklearni pogon, Chakri radi na dvije plinske turbine i dizelski motor, s ukupnom snagom od 50 687 konja. Njegova maksimalna brzina iznosi 26 čvorova.

Chakri Naruebet smatra se lakim nosačem zrakoplova, odnosno helikoptera. Može nositi maksimalno 6 Harrier zrakoplova i 6 pomoćnih helikoptera.

Više o ovom zanimljivom nosaču aviona pogledajte u videu.