O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 436

Ever Given u srijedu napušta Egipat

0
Foto: Ever Given / Splash 247

Nakon 106 dana od ulaska u Sueski kanal, kontejneraš Ever Given napokon napušta Egipat u srijedu, javlja Splash247.

Budući da je postignut dogovor, kontejneraš s više od 18 000 kontejnera u srijedu će isploviti iz Velikog gorkog jezera prema Rotterdamu.

Prisjetimo se, Ever Given je u ožujku blokirao Sueski kanal, a egipatske vlasti i japanski brodovlasnik od tada pregovaraju o naknadi odštete za oslobađanje broda. SCA je početno tražila 916 milijuna dolara, međutim iznos odštete do sada je smanjen, a finalni iznos još nije poznat.

Iz SCA su jučer izjavili da će se održati svečanosti povodom isplovljavanja broda u srijedu.

Država ‘Brodosplitu‘ dala kredit od 250 milijuna kuna, a stigle su i plaće škveranima.

0
Foto: Brodosplit

Blizu dvije tisuće radnika “Brodosplitova” sustava ipak je dobilo svibanjske plaće: isplaćene su na samom izmaku zakonskog roka, zadnjeg dana lipnja, javlja Slobodna Dalmacija

Uprava je u priopćenju napisala: “Svim zaposlenicima grupacije ‘Brodosplit’ u zakonskom roku isplaćena je plaća… Našim je radnicima poznato da se uvijek trudimo isplatiti plaću oko 15. dana u mjesecu, a ako to i ne uspijemo zbog povremenih poremećaja, znaju da ćemo to napraviti do kraja mjeseca, što je u skladu sa zakonom.”

Jednako tako, javili su da su deblokirali većinu prethodno blokiranih tvrtki iz sustava.

Kao što je Slobodna Dalmacija već pisala, zbog dugoročne blokade računa i neplaćanja dospjelih obveza dulje od 120 dana, Financijska agencija uputila je tijekom lipnja Trgovačkom sudu u Splitu prijedloge o otvaranju stečajnog postupka nad desetak “Brodosplitovih” tvrtki kćeri, što se dogodilo i s još dvije tvrtke iz sustava “DIV Grupe”, a koje se bave brodograđevnim ili poslom organizacije brodskih putovanja.

Vlasnik brodogradilišta Tomislav Debeljak u više javnih nastupa u posljednje vrijeme govorio je da im je pandemija koronavirusa donijela pad prometa od 70 posto i da imaju pravo na pomoć države, a i škverski sindikalci nekidan su rekli da su imali signale iz uprave da poduzeće svaki čas treba dobiti tzv. “COVID kredit”.

Evo što su nam odgovorili iz državne Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR):

“HBOR je društvu ‘Brodosplit’ odobrio kredit u iznosu od 250 milijuna kuna za financiranje obrtnih sredstava. Detalje konkretnog poslovnog odnosa s korisnikom nismo u mogućnosti komentirati zbog zaštite bankovne tajne…”

“Brodosplit” je za 2019. godinu prijavio 80 milijuna kuna dobiti, dok zadržana dobit iz prethodnih razdoblja iznosi 286 milijuna kuna. Nedavno je Debeljak javno iznio da u škveru očekuje sto milijuna kuna profita za 2020. godinu.

Cijeli članak možete pročitati >>ovdje<<

Prekooceanski brod 5 puta snažniji od Titanica – 1952.

0
Foto: Povijest.hr

Dana 3. srpnja 1952. godine isplovio je na svoje prvo putovanje prekooceanski brod SS United States. Zanimljivo je da taj brod i danas drži svjetski rekord za putničke brodove u brzini prelaska Atlantskog oceana u oba smjera.

Naime, na svom je prvom putovanju SS United States postigao rekord prešavši udaljenost od New Yorka do Velike Britanije za samo 3 dana, 10 sati i 40 minuta. Prosječna mu je brzina pri tome bila čak 35,59 čvorova tj. 65,91 kilometara na sat, piše Povijest.hr

Zanimljivo je da je SS United States po dimenzijama veći od Titanica. Naime, dug je čak 300 metara, dok je Titanic imao 269. Nadalje, SS United States posjeduje 12 paluba, dok je Titanic imao 9. Unatoč tako velikim dimenzijama, SS United States može postići navedenu veliku brzinu zahvaljujući pogonskom stroju s više od 240.000 konjskih snaga. Za usporedbu, Titanic je bio pokretan strojem od oko 46.000 konjskih snaga, što je oko 5,2 puta manje.

Parne turbine na brodu SS United States, sa spomenutih preko 240.000 konjskih snaga, najjače su koje su ikada ugrađene na neko civilno plovilo. Za usporedbu, današnji najveći brodovi za krstarenja (tzv. cruiseri) posjeduju po nekoliko dizelskih motora i mogu razviti ukupno oko 130,000 konjskih snaga.

Međutim, na cruiserima se ta snaga pretvara prvo u električnu energiju, a tek se zatim jedan njen dio koristi za pogon propelera (i to maksimalno do 80.000 konjskih snaga). Dakle, SS United States na propelere je mogao prenijeti snagu do tri puta veću od današnjih najvećih cruisera.

Pobunjenici s broda Bounty otkrili otok (1767.)

0
Foto: Povijest.hr

Dana 3. srpnja 1767. godine otkriven je otok Pitcairn u Tihom oceanu. Riječ je o jednom od najizoliranijih mjesta na čitavom planetu. Naime, Pitcairn se nalazi tisućama kilometara daleko od obala Južne Amerike i Novog Zelanda, a otprilike je na pola puta između njih, piše Povijest.hr

Danas je Pitcairn po broju stanovnika najmanja od svih preostalih britanskih kolonija. Naime, ondje živi samo 50-ak stanovnika. Otok Pitcairn ima površinu od oko 4,6 četvornih kilometara. Otkrio ga je britanski istraživač Philip Carteret, zapovjednik broda HMS Swallow. Otok je nazvan prema 15-godišnjem članu posade tog broda, Robertu Pitcairnu, koji je navodno prvi ugledao otok. 

Pitcairn je povijesno osobito zanimljiv po tome što je na njemu utočište našla posada broda Bounty, koja se pobunila protiv svog zapovjednika Williama Bligha. Pobuna na brodu Bounty već je obrađena u nizu filmova, a vodio ju je Fletcher Christian (glumili su ga, između ostalih, Clark Gable, Marlon Brando i Mel Gibson).

Pobunjenici s Bountyja doplovili su na otok Pitcairn sa ženama dovedenim s Tahitija, ondje su se naselili i osnovali obitelji. Njihovi potomci žive čak i danas na Pitcairnu.

Dapače, sačuvala su se izvorna prezimena s Bountyja. Primjerice, današnji gradonačelnik Pitcairna zove se Shawn Christian i potomak je spomenutog Fletchera Christiana.

Cijepljenje stranih pomoraca u RH

0
Foto: Pixabay

Sindikat pomoraca Hrvatske predlaže nadležnim institucijama da pomorcima iz trećih (non-EU) zemalja, koji dolaze u hrvatske luke, omoguće cijepljenje protiv COVID 19.

S obzirom na informacije iz medija kako u Hrvatskoj imamo dovoljan broj cjepiva, smatramo da bi cijepljenjem pomoraca pridonijeli suzbijanju širenja pandemije, piše SPH

Hrvatska je pomorska zemlja, a ovim činom potvrdila bi i stajalište kako smatra pomorce ključnim radnicima. Omogućavanjem cijepljenja Republika Hrvatska bi postupila sukladno Konvenciji o radu pomoraca, koja propisuje obvezu svih država potpisnica da osiguraju zdravstvenu skrb, između ostalog, za sve pomorce koje dolaze u hrvatske luke.

Naime, pomorci koji na brodovima raznih zastava plove i dolaze u hrvatske luke mahom nisu imali priliku cijepiti se protiv COVID 19. Samim time im je otežan izlazak s broda, odmor i boravak u gradu u kojem su se zatekli, a često mjesecima nemaju takvu priliku. Otežan im je i ukrcaj na brod i povratak domu.

U komunikaciji s agentima koji zastupaju brod/vlasnika dobivamo informacije kako većina pomoraca koji dolaze u naše luke nije cijepljenja te bi se htjeli cijepiti.

VIDEO: Požar u blizini naftne platforme na moru u Meksičkom zaljevu

0
Foto: Videoscreenshot

Požar je izbio 02.07. u blizini Pemexovog kompleksa podmorske platforme Ku Maloob Zaap nakon što je pukao ventil podmorskog cjevovoda, javlja gCaptain

Video objavljen na društvenim mrežama prikazuje kako tri broda pokušavaju ugušiti vatru koja se pojavila iz mora vrlo blizu podmorske platforme. Predstavnik Pemexa još uvijek nije komentirao.

Prema neslužbenim informacijama, požar je suzbijen i nije zabilježena niti jedna ozljeda.





Kako je stradao Baron Gautsch ili Jadranski Titanic?

0
Foto: Danijel Frka / Facebook/HRTradioRijeka

Baron Gautsch ili kako ga nazivaju Jadranski Titanic bio je tema serijala o potopljenim brodovima u Jadranu ove srijede u programu Radio Rijeke. I danas, stotinu i sedam godina kasnije, nije istraženo zašto je taj luksuzni brod nastradao, piše HRTradioRijeka.

Naime, zapovjedništvo Barona Gautscha, putničkog parobroda austrijskog Lloyda kojeg je nakon izbijanja Prvog svjetskog rata za prijevoz ljudi preuzela austrougarska ratna mornarica, bilo je upozoreno kako će se na sjevernom Jadranu polagati minska polja.

Upozorenje su dobili u Trstu, prije nego će brod isploviti za Kotor, ali na povratku za Trst, sedam nautičkih milja od Brijuna brod je uletio u minsko polje, na užas posade minopolagača Basiliska koja je izdaleka prepoznala luksuzni parobrod i pokušala upozoriti Baronovu posadu da srljaju u propast. Na žalost, nitko nije reagirao, luksuzni parobrod je naletio na minu i ubrzo potonuo.

Zbog velikog broja žrtava, za HRTradioRijeku priča Danijel Frka, Barona Gautsha nazivaju Jadranskim Titanicom, a bile su to prve civilne žrtve Prvog svjetskog rata. Poginulo je 174 ljudi čiji su nasljednici kasnije pokušali sudskim putem dobiti odštetu, ali bez uspjeha.

”Danas je to jedno od najpopularnijih mjesta za ronjenje na Jadranu, ali od desetak puta koliko sam zaronio kod te olupine u samo dva slučaja je more bilo bistro. Na žalost, vrlo je često mutno, pa se ne može vidjeti sva ljepota broda koji leži na morskom dnu od kolovoza 1914. godine”, dodao je. 

Cijelu priču možete poslušati >>ovdje<<

Katamaran za Brijune, 100% hrvatski proizvod

0
Foto: Pulski katamaran za NP Brijuni / HRT /HTV

Akvatorijem Nacionalnog parka Brijuni od jeseni će ploviti novi putnički brod. Riječ je o katamaranu, prototipu broda koji je u cijelosti domaći proizvod. Od projekta pa do finalizacije, sve su radile pulske tvrtke, javlja HRT.

Nakon godinu i pol u škveru, brod napokon ima ime i u moru je. Emotivan trenutak porinuća kroz suze je opisala kuma broda Grozdana Božić: “Kad volite neko otočje, kad se jedna tako velika stvar dešava, a po prirodi ste malo emotivni – onda sigurno da to doživljavate s posebnim osjećajima”.

Još je posebniji osjećaj kad se zna da je od početka do kraja brod izgrađen domaćim snagama.

”Ovo je jedan prototip jednog katamarana i jedna lijepa priča. To je pulska priča gdje radimo za NP Brijuni iz Fažane. Sve dobre firme su involvirane u to”, kaže projektni menadžer Patrik Drndić.

”Imamo jako puno brodova u gradnji, ali ovo je jedini za domaćeg naručitelja. Tako da nam je izuzteno zadvoljstvo da su nas izabrali”, kaže predsjednica Uprave Tehnomont grupe Gordana Deranja.

Brod će dodatno obogatiti brijunsku flotu. Može primiti 150 putnika i dio je najvećeg brijunskog projekta “Novo ruho Brijuna”. Njime, kaže Maša Mihelić, voditeljica Službe za pripremu i provedbu projekta JU NP Brijuni Nac. park dobiva mogućnost stavljanja u funkciju otoka Mali Brijun, njegovog povezivanja s kopnom i realizaciju svih programa predviđenih za taj otok.

Brod je vrijedan 15,5 milijuna kuna, dugačak je gotovo 22 metra, a od jeseni će ploviti fažanskim akvatorijem.

Reid Stowe oborio svjetski rekord u broju dana na otvorenom moru

0
Foto: youtubescreenshot

U travnju 2007. Reid Stowe i Soanya Ahmad isplovili su škunom Anne, nakrcanom stotinama kilograma špageta, riže, oraha, konzervi i druge nekvarljive hrane, iz New Jerseyja i zaputili se na debelo more. Cilj im je bio provesti barem 1000 dana na moru bez uplovljavanja u neku luku radi opskrbe i četiri puta oploviti ​zemaljsku kuglu, piše Slobodna Dalmacija

U veljači iduće godine, Soanya je morala napustiti brod jer se ispostavilo da je tijekom plovidbe zatrudnjela. Reid, koji se dva desetljeća pripremao za ovaj pothvat, nije ni na trenutak pomislio prekinuti ga i pristati u neku luku. Radiovezom je pozvao druge brodove i zamolio da netko preuzme Soanyu i odvede je u najbližu luku.

Nastavio je plovidbu u potpunoj samoći, te proveo još 846 dana na moru prije nego što je vidio Soanyu i prvi put svoga sina Darshena. Oborio je dotadašnji rekord u broju dana na otvorenom moru, ali nije uspio četiri puta oploviti svijet.

Prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu

0
Foto: Mururoa/ Povijest.hr

Dana 2. srpnja 1966. održan je prvi francuski nuklearni test na Tihom oceanu. Nuklearna bomba detonirana je na atolu Mururoa, smještenom u Otočju Tuamotu, dijelu Francuske Polinezije, javlja Povijest.hr.

Test je imao kodni naziv Aldebaran, a izveden je na području lagune spomenutog atola, oko 1.100 kilometara jugoistočno od otoka Tahiti. Bomba detonirana tog dana imala je snagu od oko 28 kilotona, gotovo dva puta veću od bombe bačene na Hirošimu 1945. godine.

Francuzi su već ranije provodili nuklearna testiranja, ali nikada prije na području Tihog oceana.

Spomenuti test imena Aldebaran bio je samo početak dugog niza testova, tako da je na području Francuske Polinezije do danas ukupno testirano čak oko 190 nuklearnih naprava. Jednom testu iz rujna 1966. prisustvovao je čak i tadašnji francuski predsjednik Charles de Gaulle.