Jučer je bio Svjetski dan pomoraca ???? Jeste li znali ove zanimljive podatke?
–> Milijun pomoraca je oženjeno
–> Svakoga dana, 1 500 obitelji dočeka svoga pomorca na nekoj od zračnih luka diljem svijeta
–> Za vrijeme ugovora od četiri mjeseca, u prosjeku, pomorac brodom prevali udaljenost koja je preko polovice puta do Mjeseca
–> Oceanima se upravo sad vozi 20 000 000 kontejnera
–> Pomorskoj industriji nedostaje 17 000 časnika, ali postoji višak od 120 000 mornara
Otvaranje novoga terminala za rasute terete u Luci Ploče obilježili su veljači ove godine dolaskom najvećeg broda u povijesti luke Orient Cavalier koji spada u brodove ”baby capesize” veličine za rasute terete. Njegova je nosivost 110.813 tona, dug je 255 metra i širok 43 metra. Taj rekord će se oboriti danas, 26.06.2021., piše Portal Rogotin.
U Luku će uploviti LEVIATHAN koji plovi pod zastavom Maršalskih otoka. Brod ima nosivost 182.511 tona, dug je 292 metra i širok 45 metara te spada pod brodove ”capesize”veličine za rasute terete. Ovo je najveći brod za rasute terete koji je ikada uplovio u Luku Ploče.
Dolazi iz Australije, točnije Luke Hay Point, rotacijom Hay Point – Singapur – Suez – Ploče. LEVIATHAN je putovanje iz Australije za Ploče započeo 17.05.2021. a dolazak u Ploče planiran je 26.06.2021.u 17.00 h. Brod stiže sa 165.006 tona ugljena te mu je gaz oko 17,3 metara.
Dvadesetčetvrti lipnja 1571. godine smatra se danom utemeljenja španjolskog kolonijalnog grada Manile na Filipinima. Naime, Filipini su bili španjolska kolonija tijekom više od 300 godina. Manila je postala središte španjolske kolonijalne vlasti na Filipinima i u čitavom tom dijelu svijeta, koji su Španjolci nazivali Španjolska istočna Indija (španj. Indias orientales españolas), piše Povijest.hr
Filipini su bili značajna karika u lancu španjolskih kolonijalnih posjeda. Naime, već u 16. stoljeću stvorena je stalna pomorska veza između Filipina i područja današnjeg Meksika. Veliki španjolski galijuni plovili su između Manile i Acapulca te prevozili azijske proizvode do Amerike, od kamo su ovi mogli biti prebačeni u Europu preko Atlantskog oceana.
Radilo se, primjerice, o kineskoj svili i porculanu, indijskim i indokineskim začinima, draguljima i bjelokosti, koji su na taj način mogli doći do Španjolske. S druge strane, Španjolci su vadili srebro u južnoj Americi, kojim se moglo plaćati te orijentalne proizvode.
Budući da je put od Acapulca do Manile bio vrlo dugačak, gotovo preko cijelog Tihog oceana, Španjolci su koristili pacifičke otoke kao usputne stanice. Primjer takve stanice bio je Guam u Tihom oceanu, koji je Španjolskoj pripadao do kraja 19. stoljeća, a zatim ga je preuzeo SAD. Marijansko i Karolinsko otočje bilo je također pod Španjolcima.
Na visokim temperaturama zraka Danijel Frka ponovno je slušatelje odveo u podmorje gdje je temperatura mora oko 15 °C i gdje već skoro 80 godina leži brod Totonno, javljaju iz HRTradioRijeka.
Brod Totonno izgrađen je 1899. godine u Rotterdamu, dvije godine kasnije kupuju ga Francuzi, a krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine kupuju ga Talijani. Oni će ga dvadesetak godina kasnije pretvoriti u brod za ratne potrebe.
Nije, međutim, dugo plovio kao ratni brod, jer se već 1943. na ulazu u Dubrovnik, prije ulaska u grušku luku, previše približio hridi Grebeni i naletio na talijansku minu.
Danas je to jedna od najfotogeničnijih olupina u Jadranu na kojoj se, zanimljivo, nalaze i dva traktora koje je brod prevozio.
Jedan od tih traktora nalazi se na samom morskom dnu i kao da čeka već 78 godina da ga netko pokrene. Možete sjesti za njegov upravljač, a oko vas plivaju jata riba, pričao je u programu Radio Rijeke Danijel Frka otkrivši pritom i kako je ovih dana cvjetanje mora na Južnom Jadranu manje primjetno nego na našem dijelu Jadrana.
Cijelu priču poslušajte <<ovdje>>.
Dragi pomorci!
I ove godine, 25. lipnja s ponosom obilježavamo Vaš dan, Međunarodni dan pomoraca!
U toj prigodi, kao ministar mora, prometa i infrastrukture želim Vam uputiti poruke pozdrava i ohrabrenja!
Zajedno brodimo drugom godinom prepunom izazova s kojima nas suočava pandemija uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2. Pomorska industrija snažno je pogođena ovom krizom kakvu nismo mogli niti zamisliti u moderno doba. Mnoge države su kao trenutni odgovor nametnule ograničenja u pogledu kretanja, a što je rezultiralo dugotrajnim posljedicama ponajprije radi specifičnosti Vašeg zanimanja.
Gotovo svakodnevno su se pomorske administracije diljem svijeta suočavale sa izazovnim situacijama, za koje ponekad nije bilo odgovarajućeg rješenja u međunarodno utvrđenim standardima, a bilo je nužno promptno djelovati i donositi odgovarajuća rješenja.
Nekoliko je ključnih izazova u tom razdoblju koje bih ovdje istaknuo:
1. Nemogućnost redovne obnove svjedodžbi o osposobljenosti
koju smo uspješno premostili i omogućili zakoniti nastavak obavljanja plovidbene službe, nizom usvojenih mjera o izvanrednom produljenju svjedodžbi o osposobljenosti, na tragu preporuka Međunarodne pomorske organizacije kojim su države pozvane na primjenu pragmatična rješenja koja ne ugrožavaju sigurnost plovidbe.
2. Utvrđivanje “183 dana” radi oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak
kojom Uputom je Ministarstvo u travnju 2020. godine dalo smjernice za provedbu odredbi Pomorskog zakonika („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19) u svrhu utvrđivanja “183 dana” za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2.
3. Cijepljenje pomoraca
Inicijativu za početak cijepljenja hrvatskih pomoraca i važnost pravovremenog početka cijepljenja komunicirali sa nadležnim Ministarstvom zdravstva i Hrvatskih zavodom za javno zdravstvo, još od prosinca 2020. godine, koja je uspješno prihvaćena i program cijepljenja za pomorce započeo je sa provedbom u okviru treće faze nacionalnog programa cijepljenja.
4. Organizacija smjena posade i repatrijacija pomoraca
Uz cijepljenje pomoraca, ovo bih istaknuo kao najveći izazov s kojim smo se tijekom ovog razdoblja svakodnevno suočavali i s kojim se povremeno još uvijek suočavamo, a uzimajući u obzir respektabilan broj hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi i još uvijek povremeno otežane uvjete za smjene pomoraca u pojedinim državama.
Vjerujemo da je ozbiljan iskorak na međunarodnoj razini ostvaren upravo usvajanjem UN rezolucije u prosincu 2020. godine kojom su pozvane sve države da pomorce prepoznaju kao ključne radnike, a koju smo pozdravili i u potpunosti podržali u Republici Hrvatskoj.
Neprocjenljivu ulogu koju pomorci imaju sada i koju će imati i u budućnosti prepoznala je i Međunarodna pomorska organizacija, koja je kao Svjetsku pomorsku temu za 2021. godinu odabrala “Pomorci: u srži budućnosti brodarstva“” (eng. “Seafarers: at the core of shipping’s future”).
U tom kontekstu, podržavati ćemo sve daljnje napore Međunarodne pomorske organizacije glede pronalaženja međunarodno prihvatljivih rješenja, koja će poticati veću prepoznatljivost i važnost pomoraca u njihovoj vitalnoj ulozi u globalnim lancima opskrbe.
Čvrsto vjerujemo da zadaci koji su pred nama, kao i oni koje smo do sada prošli, nisu laki ili bezbolni. Međutim, svjesni smo da bi ispravno postavljeni ciljevi mogli biti zalog budućnosti, stoga sve nove mjere pozdravljamo s istinskim optimizmom.
Pomorci, želim Vam sretan Međunarodni dan pomoraca i da Vas uvijek prati mirno more i sigurna luka!
Objava na facebook grupi Lako njemu on je pomorac rastopila srca…
Gospodin Nenad Tata Neno Martinović na facebook stranici Lako njemu on je pomorac podijelio je romantičnu situaciju koja se dogodila u Indijskom oceanu.
”Indijski Ocean… Momak i cura kadeti na dva razlicita broda iste firme… Rota promijenjena da bi se vidili i mahnuli jedno drugom…Dica sritna i postivana …. To je najvaznije…”
Hrvoje Mihovilović, kapetan duge plovidbe s 30 godina iskustva u navigavanju, odlučio je napraviti zaokret u karijeri i kroz tehnologiju pronaći rješenje dokumentiranog problema u pomorstvu koji se tiče nadzora kormilara pri izvršenju naredbe za kormilarenje, piše Otvoreno more.
– Kako stoji u Bridge Resource Management pravilniku, brodovi na otvorenom moru većinom plove s uključenim automatskim pilotom, međutim za ulazak u luke i prolazak kroz uske kanale brod mora ići na ručno kormilarenje. Tada se na brod ukrcava pomorski peljar, odnosno pilot, a kormilo preuzima kormilar kojem pilot izdaje naredbe za kormilarenje. Pravila nalažu da se sve naredbe u vezi sa sigurnim radom plovila moraju izvršiti pomoću komunikacije u zatvorenoj petlji. To je tehnika koja se koristi za izbjegavanje nesporazuma i uključuje ponavljanje naloga i pozitivnu potvrdu da je poruka shvaćena.
Najočitiji problem je da komunikacija u zatvorenoj petlji ne sprječava kormilara da kormilo postavi na krivu stranu. Stoga je nadzor izvršenja naloga i dalje od najveće važnosti – objašnjava Mihovilović.
– Naredbe za kormilarenje su po pravilima uvijek na engleskom jeziku što dosta pomaže u cijeloj ovoj izvedbi. Rješenje za spomenuti problem krije se u Helm Order Monitoru (prijavljen patent) ili u prijevodu Monitoru naredbi za kormilarenje. To je elektronički uređaj predviđen za upotrebu na zapovjedničkim mostovima brodova koji koristi funkciju prepoznavanja govora te prema za to predviđenim pravilima i primljenim podacima s brodskih senzora kontrolira da li su izdane naredbe za kormilarenje razumljive, potvrđene i pravilno izvršene – ističe i navodi kako postoji zaista dosta benefita u ovom proizvodu.
Kako uređaj zapravo funkcionira?
– Na primjer, izdana je naredba za kormilarenje. Osim u izvanrednim slučajevima, uređaj se aktivira tek nakon ponavljanja naredbe za kormilarenje kako bi se minimalizirala mogućnost pogrešne interpretacije te navođenje kormilara. Sljedeći korak je kontrola primjene komunikacije u zatvorenoj petlji, odnosno potvrda pilota da je poruka shvaćena.
Za sve korake komunikacije postoje vizualna i zvučna upozorenja u slučaju da je nešto preskočeno ili krivo protumačeno. Ako bi kormilar nakon naredbe postavio kormilo u krivu stranu uređaj upozorava vizualno i jednim dugim zvučnim signalom. Nakon izvršene naredbe brod je na ustaljenom kursu što kormilar mora izvijestiti a pilot i potvrditi. Ako bi nakon toga došlo do odstupanja za dva ili više stupnjeva, uređaj upozorava vizualno i s tri kratka zvučna signala – kaže Mihovilović.
S obzirom da je na zapovjedničkim mostovima već oko 30 uređaja obveznih za ugradnju, uređaj je minimalnih dimenzija kako bi se lakše uklopio među postojeće navigacijske uređaje.
Cijeli članak možete pročitati <<ovdje>>.
”Pomorci, slušamo Vas” poručuje IMO povodom Svjetskog dana pomoraca koji se obilježava 25. lipnja.
Zbog pandemije, pomorci su se suočili s teškim uvjetima rada te s neizvjesnošću i poteškoćama oko pristajanja u luke, opskrbe, smjene posade, repatrijacije, itd.
Stoga se i kroz ovogodišnju kampanju pod nazivom ”Fair future for seafarers” želi istaknuti nezahvalan položaj pomoraca te usprkos negativnom utjecaju pandemije uzrokovane Covid-19 virusom nastojati pronaći rješenja kojima će se pomorcima omogućiti kvalitetnija, bolja i svjetlija budućnost.
Hashtag ovogodišnje kampanje je #Fairfuture4Seafarers.
Koristeći hashtag, podršku pomorcima mogu pružiti organizacije, luke i shipping kompanije i svi ostali koji cijene pomorce.
Kako bi iz prve ruke saznali što pomorci misle o svojoj budućnosti te što bi se trebalo promijeniti kako bi se ista poboljšala, IMO je proveo anketu, a rezultate pročitajte u nastavku.
Pomorski fakultet u Rijeci pridružio se obilježavanju Međunarodnog dana pomoraca te će 25. lipnja organizirati Dan otvorenih vrata s programom u kojem će se pažnja posvetiti studentima – njihovom viđenju svoje budućnosti u pomorstvu.
Predstavit će se i aktualni projekti te najaviti rujansko događanje – godišnju skupštinu europske udruge kapetana. Aktivnosti će se provoditi od 10-13 sati u suradnji s Udrugom kapetana Sjevernog Jadrana ”Kraljica mora”, IMO ambasadorom dobre volje, kap. Berislavom Vranićem te studentskim zborom Pomorskog fakulteta.
Na inicijativu IMO-a, u podne po lokalnom vremenu, brodovi će u cijelom svijetu svirati brodskim sirenama te skrenuti pozornost na važnost pomoraca za svjetsko gospodarstvo, podsjetiti zakonodavce i širu javnost na važnost međunarodnog pomorskog prometa za globalno gospodarstvo i dobrobit.
Hrvatska ima oko 18 000 pomoraca od kojih je 70% časnika te slove za jedne od najboljih pomoraca u svijetu.
Budućnost je neizvjesna, a problematike puno. Nadamo se da će navedene akcije i kampanje rezultirati pozitivnim ishodom za sve pomorce svijeta.
Dragi naši Pomorci, hvala Vam!
Sretan Vam vaš dan!
“Clipper Bettina” krca 20.000 metričkih tona slada za Brazil. Zadnji je to brod na silosu riječke luke ove sezone koja završava 01.07. te to čini ukupno 240.000 metričkih tona ukrcanog tereta na 31 brod, piše Fiuman.hr.
Sjetit će se stariji pratitelji da je bilo kroz povijest i plodnijih godina (naročito prije rata kada su brojke išle i preko 500.000), no u novijoj povijesti nije.
Ono što također veseli je da je skoro 90% robe došlo sa hrvatskih polja. “Luka Rijeka” iznimno je zadovoljna “ponovnim pokretanjem” silosa te se veseli novim izazovima uz još više prekrcanog tereta, poručili su nam ambiciozno iz tvrtke Luke Rijeka.
Ističu kako pripreme za novu sezonu već slijede.
