MALI LOŠINJ – Kapetan duge plovidbe i diplomirani inžinjer pomorskog prometa po struci, Srđan Glavan se ni u slobodno vrijeme ne odvaja od brodova. Ovaj Lošinjanin izrađuje makete brodova, ali na moderan način, crta ih u računalu do najmanjih detalja i onda printa u 3D printeru. Ništa ne prepušta slučaju, sve do najsitnijih detalja.: piše Morski.hr
– Radi se 3D print i scratchbuild iz drva balze – kaže kapetan Srđan Glavan i dodaje da je na ovakvu ideju došao zbog brzine izrade i uštede na vremenu.
Foto: Srđan Glavan/Morski.hr
Foto:Srđan Glavan/Morski.hr
No ipak, kaže da mu za dovršenje jednog broda od nacrta do potpune realizacije, treba oko dva mjeseca.
– Do sad sam ih što u kitu, što scratchbuild, što 3D izradio oko 50 komada – kaže Glavan i dodaje da mu je cilj izraditi ih 200.
Izrađujem modele svih nekad naših kompanija, ali i ratnih; Prvi i Drugi svjetski rat, moderna vojna mornarica. Uglavnom su mi dragi ovi od nekad naše trgovačke mornarice, brodovi 80-ih godina imaju dušu, a ovo danas što se gradi je užas – kaže ovaj pomorac i iz prve ruke pojašnjava:
– Pa ranije su se brodovi gradili da budu za ljude, da imaju lijepu akomodaciju, da imaju prave maritimne sposobnosti. To su bile lijepe linije brodova za oko i za more, a ovo danas se gradi za profit a najmanje za ljude – kazuje ovaj kapetan i modelar, te otkriva da trenutno radi na Ledenicama od Jugolinije, Admiral Purisić Jadroplov , Račišće Mediteranske Plovidbe, Hercegovina Atlantske, Lastovo, Liburniju i Slaviju I od Jadrolinije, Slavija I, i još puno toga.
Foto: Srđan Glavan/Morski.hr
Foto: Srđan Glavan/Morski.hr
Za more oko broda, otkriva da ga radi od knaufa i boja uljanim bojama.
U detaljima izrada ovog lošinjskog maketara, možete uživati i na njegovoj stranici: Glavan Ship Models.
Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela Odluku o izmjeni Odluke o davanju Lučkoj upravi Splitsko – dalmatinske županije na privremeno upravljanje i korištenje lučkih područja postojeće sportske luke Zenta i postojeće sportske luke Špinut.
Naime, budući da su koncesije za luke posebne namjene Zenta i Špinut u međuvremenu istekle, a nisu stečeni uvjeti za raspis javnog prikupljanja ponuda i dodjelu koncesije, Lučka uprava Splitsko – dalmatinske županije pravovremeno je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dostavila zamolbu za produljenjem roka za privremeno upravljanje i korištenje lučkih područja navedenih sportskih luka.
Osim toga, dostavljeno je i izvješće o radu iz kojeg je razvidno kako je uveden red u poslovanje predmetnih luka, kao i to da su zaključeni potrebni ugovori s korisnicima, pregledana infrastruktura te pripremljen projekt kojim će se zamijeniti svi gatovi u luci Zenta čime će se osigurati preduvjeti za dodjelu koncesija i uspješniji razvoj sporta na području Grada Splita.
Slijedom navedenog produljuje se rok kojim su luke Zenta i Špinut privremeno dane na upravljanje LU Splitsko – dalmatinske županije za još jednu godinu, na ukupno dvije godine.
Protubrodska mina zaostala iz Drugog svjetskog rata, a koja se nalazila u moru na području Pećina, jučer je uspješno uklonjena i na siguran način neutralizirana.; javlja Novi List
Minu su iz mora izvadili policijski službenici Ministarstva unutarnjih poslova, ronioci – pirotehničari, pripadnici specijalne policije ATJ Lučko. Uz specijalnu policiju, u akciji su sudjelovali policijski službenici Protueksplozijskog odjela PU primorsko-goranske, Postaje pomorske i aerodromske policije Rijeke s dva službena plovila te djelatnici nadležne lučke kapetanije i dezinsekcije sa svojim plovilima.
Akcija je započela u 10 sati, a nakon što su ronioci-pirotehničari locirali minu na dubini od oko 25 metara, izvađena je iz mora te na siguran način prevezena do mjesta na kojem je neutralizirana. Uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera mina je oko 15 sati uništena u moru.
Inače, riječ je o mini ukupne težine oko 150 kilograma, od čega oko 60 kilograma eksplozivnog punjenja. Početkom prošle godine uočio ju je riječki ronilac, koji je o svom pronalasku izvijestio javnost i policiju.
Europska unija postigla je dogovor o covid-19 certifikatima, koji bi trebali pomoći otvaranju ljetnog turizma u Uniji, objavio je Europski parlament (EP).; piše Index
Europarlamentarci i portugalsko predsjedništvo EU dogovorili su se u četvrtak navečer nakon četiri kruga pregovora.
Certifikat, koji je u javnosti poznatiji kao covid-putovnica, će postojati u obliku QR koda na pametnim telefonima ili na papiru, a vlasti će pomoću njega moći odrediti “covid-status” posjetitelja.
Kod će pokazati je li osoba cijepljena, negativna na covid ili ima imunitet jer je preboljela bolest. U praksi će to biti tri zasebne potvrde.
– Iako današnji dogovor ne ispunjava u potpunosti zahtjeve EP-a, on je zasigurno znatno poboljšanje trenutačnog statusa quo za milijune građana EU – rekao je predsjednik Odbora za građanske slobode i izvjestitelj Juan Fernando Lopez Aguilar.
“Digitalna potvrda vratit će slobodu kretanja unutar EU, jer države članice počinju ukidati ograničenja diljem Europe. Taj je sporazum prvi korak prema oporavku schengenskog područja”, dodao je.
Uredba na snazi 12 mjeseci
Uredba o digitalnim potvrdama trebala bi biti na snazi 12 mjeseci i potvrda neće biti preduvjet za ostvarivanje prava na slobodno kretanje i neće se smatrati putnom ispravom, ističe EP u priopćenju.
Države članice moraju prihvatiti potvrde koje su izdale druge članice, i to za cjepiva odobrena u EU. Trenutno su to Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca i Janssen.
Članice Unije mogu same odlučiti hoće li prihvatiti i potvrde o cijepljenju drugih članica nakon nacionalnih postupaka hitnog odobrenja ili za cjepiva koja je Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila na popis za hitnu uporabu.
Osobni podaci ne mogu se pohraniti u članicama Unije u koje se putuje
Potvrde će se verificirati kako bi se spriječila prevara i krivotvorenje, a provjeravat će se i vjerodostojnost elektroničkih pečata sadržanih u ispravi.
Osobni podaci dobiveni na temelju potvrda ne mogu se pohraniti u članicama Unije u koje se putuje i neće postojati središnja baza podataka uspostavljena na razini EU.
Popis institucija koje će obrađivati i primati podatke bit će javan kako bi građani mogli ostvariti svoja prava na zaštitu podataka, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, navodi EP.
Parlament želi da nijedna zemlja ne uvodi dodatne restrikcije
Parlament je u pregovorima tražio da se omogući besplatno testiranje na covid-19 i to da nijedna članica ne uvodi dodatne restrikcije za putnike. Njemačka i Švedska bile su među zemljama koje su se protivile tim prijedlozima.
Naposljetku su članice pristale suzdržati se od nametanja dodatnih ograničenja, poput testiranja ili karantene, osim ako je to nužno zbog javnozdravstvenih razloga.
Europska komisija, koja je također sudjelovala u pregovorima, obvezala se izdvojiti 100 milijuna eura za kupnju testova, a bude li potrebe, spremno je još 100 milijuna.
Počinju se koristiti u lipnju
Sporazum će omogućiti EP-u da donese zakon u tjednu od 7. lipnja, a brojnim zemljama EU da testiraju sustav prije njegova pokretanja krajem lipnja, prenosi Index.
Certifikati su odvojeni od planova za otvaranje EU za cijepljene građane iz trećih zemalja.
Egipatska uprava Sueskog kanala priopćila je u četvrtak da su prihodi u travnju ove godine iznosili 552 milijuna dolara, u usporedbi s 476 milijuna dolara u istom mjesecu prošle godine, piše Marine Link, a prenosi Slobodna Dalmacija
Državna tvrtka koja upravlja kanalom (SCA) priopćila je da je u travnju kroz kanal prošlo 1814 brodova, u odnosu na 1731 brod u istom mjesecu prošle godine.
Očito je da Ever Given, golemi brod za prijevoz kontejnera koji je blokirao plovni put krajem ožujka uzrokujući ogroman zastoj na najbržoj brodskoj ruti između Europe i Azije, nije dugoročno ugrozio poslovanje Sueskog kanala.
Uspostavom “Sea Traffic Management” sustava koji omogućuje razmjenu, prikupljanje, obradu i analizu podataka o brodskim planovima putovanja, Nacionalna središnjica za nadzor i upravljanje pomorskim prometom VTS Hrvatska od svibnja 2021. godine posjeduje novu sposobnost u pružanju usluga sigurnosti plovidbe.
“Sea Traffic Management” tehnologija predstavlja budućnost digitalne infrastrukture za dijeljenje podataka u pomorstvu te ključni sustav „e-Navigation“ koncepta Međunarodne pomorske organizacije. U nizu mogućnosti koje pruža ova tehnologija, potrebno je istaknuti rano otkrivanje i uklanjanje sigurnosnih i složenih navigacijskih rizika u pomorskom prometu te mogućnost optimizacije i unaprjeđenja organizacije poslovanja dionika brodarske industrije i lučkog sektora.
Sustav “Sea Traffic Management” uspostavljen u Nacionalnoj središnjici za nadzor i upravljanje pomorskim prometom VTS Hrvatska sa sjedištem u Rijeci predstavlja prvi takav sustav na području Jadranskog mora. Time se Republika Hrvatska svrstava među najrazvijenije pomorske zemlje koje koriste suvremeni tehnološki alat u pružanju usluga sigurnosti plovidbe.
Dodajmo ovome kako je razvoj novih sposobnosti doprinos ostvarivanju jednoga od ključnih strateških ciljeva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kontinuiranom podizanju razine sigurnosti plovidbe u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu Republike Hrvatske.
U svijetu postoje mnoge ljubavi. Ljubav je vezivo svemira, ono što pokreće ovaj svijet i čini ga ljepšim mjestom za život. Ljubav traje, nema početka niti kraja, ljubav je tako fluidna, pametna i razigrana. Ljubav je pobjediva, gubi bitke, ali nikada neće izgubiti rat, rat za vječnost, za neprestano širenje i rat za buđenje dobrote u srcima.
Ljubav je nešto neopisivo i sve riječi svijeta nisu dovoljne da prikažu onu pravu i iskonsku ljubav. Ljubav prijatelja, ljubav prema rodnome kraju, ljubav prema svom profesionalnom pozivu… Sve su te ljubavi na svoj način posebne, ali zasigurno da je najposebnija ljubav roditelja prema djetetu.
Taj vrhunac čovjekova života, kada potpunim djelovanjem svoga bića podari novi život, nezamjenjiv je osjećaj. Ono što razlikuje roditeljstvo pomoraca i njihovu djecu od ostale jest odvojenost. Te milje kao da se čine mnogo duljima no što jesu kada tata ode, taj osjećaj čežnje i to čekanje u kojem ljubav jednostavno samo raste.
Mnogi neće razumjeti jer je nekako uvriježeno mišljenje da ljubav raste u bliskosti, no djeca pomoraca i oni sami znaju i mogu posvjedočiti suprotnome. Ta erupcija emotivnosti pri svakom dolasku i teški rastanci na odlascima kao da su samo dvije točke između kojih ljubav raste.
Vrlo je važno za emocionalni razvoj djeteta da ono ima i majku i oca. Riječ je o jednom dinamičnom procesu kojeg određuju unutarnje karakteristike djeteta, od kojih je polovica nasljednoga tipa, i vanjski događaji preko kojih dijete percipira stvarnost, te se takvi doživljaji ugrađuju u drugu polovicu toga karaktera na začetku.
Foto: Pexels
Djeca su u biti bespomoćna i nezrela stvorenja koja trebaju zaštitu o strane svojih roditelja kako bi u određenoj dobi dosegla razinu samostalnosti. Uloga majke je zapravo uloga primarnoga roditelja, ona rađa dijete, doji ga i ono je češće s njom nego li s ocem u prvim godinama života. Odnos majke spram djeteta ovisi o njenom hormonskom i emocionalnom stanju, o socijalnoj i kulturološkoj sredini, te o osobnosti, njenim iskustvima iz djetinjstva i aktualnoj situaciji koja okružuje dijete i nju samu.
S druge, pak, strane, imamo ulogu oca. On mora djetetu pokazati da je potpora majci, da se za nju brine i da ju podržava. Riječ je, zapravo, o „drugom roditelju“ u prvim godinama života, no naravno ne manje važnoj i ne manje zahtjevnoj. Otac će svojom ljubavlju spram majke i djeteta pokazati svome potomku kako se voli, kako se čuva i kako se vrednuje obitelj, ta sveta zajednica koja ovaj svijet drži na životu. Često se u narodu kaže da je otac glava obitelji, a da majka drži tri kuta kuće. Otac je onaj koji treba pokazati svojim zalaganjem i naporima da kuća nije samo prostor omeđen betonom, već da je ona stvarno dom.
I zato je specifična uloga očeva koji su pomorci. Oni jesu odsutni, ali stvaraju jednu čvrstu sliku doma, daju na značaju majci jer su svjesni da ona sebe daje i preko sto posto u odgoju njihova djeteta, a u konačnici prikazuju i žrtvu koja donosi dobrobit obitelji, pa djeca pomoraca već od malih nogu znaju cijeniti žrtvovanje sebe za druge i imaju jači osjećaj povezanosti prema ljudima koje vole.
Foto: Hippopx
Djeca doživljavaju svijet osjetno – dodirima, mirisima, gledanjem i slušanjem. Često se znalo čuti od starijih pomoraca, koji su znali biti na brodu dosta duže nego li što je to danas slučaj, da ih djeca dok su bila mala ne bi prepoznala kada bi se vratili s broda. To je nešto izuzetno stresno i za djecu i za roditelje. Djetetu je potrebno određeno vremensko razdoblje za stvaranje osjećaja povjerenja, pa bi taman po stvaranju istoga, ono opet počelo lagano blijedjeti zbog odlaska oca na brod. Takve nelagode su kasnije bile tek stvar prošlosti jer bi djeca rasla i postajala svjesna onoga što se događa.
Važno je da se djecu pomoraca od malih nogu navikava na karijeru njihovih očeva, a to se najbolje postiže govorenjem istine u djeci prihvatljivom obliku. Dakle, nema potrebe za stvaranjem krivih slika o povratku, kao niti uvjeravanja djece da su očevi negdje u blizini. Zahvaljujući modernoj tehnologiji, komunikacija je kud i kamo danas bolja nego li je bila prije dvadesetak godina, pa je odvojenost kompenzirana kroz digitalne kontakte djece i pomoraca.
Da se dijete ne bi osjećalo kao da samo tuguje za ocem koji je otišao na nekoliko mjeseci iz njihova doma, važno je da majka podijeli svoje osjećaje s djetetom, ali i da naglasi kako će sve biti dobro i kako tata u biti za njih želi samo ono najbolje.
Foto: Pixabay
U suprotnom bi se mogli dogoditi neki burni ispadi za vrijeme puberteta i dovođenje djeteta u neuobičajene adolescentske krize. Ono što je ključno, od prvih koraka, pa do potpunog sazrijevanja djeteta, jest da se djetetu pronađe neka „zamjenska figura“ kroz koju će ono doživjeti sebe, pa će se tako djeca najčešće umjesto s ocem, za vrijeme ugovora, igrati i razgovarati sa stricem, djedom ili ujakom. Posebno je to važno kod muške djece koji proživljavaju identifikaciju s istim spolom kako bi prihvatili rodne uloge kulturološke zajednice u koju pripadaju.
Poznato je i da očevi djecu odgajaju ljubavlju i spregom, a to je presudno za prijelaze iz faze u fazu djetetovoga života, odnosno i za samo potpuno sazrijevanje. Riječ je o prelasku s igre na učenje, pa s učenja na rad. Djeca kroz igru pobjeđuju strahove i bude u sebi kreativnost, a po početku školovanja dolazi vrijeme usklađivanja učenja i igre, što će se kasnije odraziti na usklađivanje radnih obaveza i osobnih zadovoljstava iz slobodnoga vremena.
Pošto oca uvijek nema doma, majke, odnosno žene pomoraca preuzimaju i tu odgovornost, pa strpljenjem i pozitivnim osjećajima upućuju dijete u važnost učenja i rada. Pomorci su fantastičan primjer kako radom i konstantnim učenjem doći do najviših profesionalnih ciljeva, pa su tako djeca pomoraca često ambicioznija od ostatka vršnjaka.
Krucijalno jest da se djeca pomoraca ne osjećaju drugačije od druge djece, ali i da shvaćaju tu posebnost koju karijera pomorca nosi. Žene pomoraca su pravo čudo, blago i jedra dječjim lađama koje nosi blagi povjetarac poziva njihovih očeva. One su majke koje preuzimaju i ulogu oca, one su nježne kraljice koje su spremne latiti se mača i otići u rat, one su poput najčvršćih brodova u oluji kojima more nije strah, već izazov za kojeg znaju da će ga prevladati.
Ljubav oca i majke, žrtva i davanje sebe za bolji život drugoga, ono je što odlikuje obitelji pomoraca.
I baš kao što svi mogu dobiti brevete, ali ne mogu svi biti pomorci od formata, tako i svatko može biti roditelj, ali ne mogu svi biti mama i tata, ili poput žena pomoraca – i mama i tata.
Nezavisni sindikat pomoraca putničkih brodova Hrvatske (NSPPBH) u srijedu se otvorenim pismom obratio Skupštini Jadrolinije s apelom da država kao jedini vlasnik tvrtke za linijski brodski prijevoz hitno uloži potrebna sredstva u kupnju novih brodova kako bi se obnovila dotrajala flota.
U pismu koje je upućeno na ime ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića kao člana Skupštine Jadrolinije, ministrima Zdravku Mariću i Nikolini Brnjac kao članovima Skupštine, te na ime premijera Andreja Plenkovića, pomorci su pozdravili najavu nabave novih brodova za dužobalni linijski prijevoz putnika najavljenu kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) u sektoru gospodarstvo.Prema tim bi najavama za reformu prometnog sustavakroz Mehanizam za otpornost bilo uloženo 5,5 milijardi kuna.; piše Morski.hr
– Veseli nas spoznaja da ste naveli između svega i nabavu novih brodova te se nadamo kako se isto odnosi na dio prastare flote Jadrolinije. Kao Predsjednik skupštine Jadrolinije vjerujemo da ste upoznati sa stanjem brodova u Jadroliniji, kao i sa financijskim stanjem Društva – stoji u pismu.
Pomorci podsjećaju da je Jadrolinija započela 2020. godinu sa do sada najboljim financijskim rezultatima te puna nade, optimizma, ideja i projekata za obnovu flote, no epidemija COVID-19 u kratkom je vremenu raspršila sve planove i nade za obnovu flote te bolje uvjete rada.
– Promet je u početku pojave COVID-19, pao preko 50 posto, što je na kraju godine završilo manjkom prihoda u iznosu većem od 40 posto. Sredstva koja su početkom 2020. bila na računu i s kojima se računalo pokrenuti obnovu flote te rješavanje plaća pomoraca brzo su se istopila. Ostali su krediti, dio starih brodova te nada i pogledi u Vladu RH, koja je svima pomogla i još pomaže u prevladavanju poteškoća izazvanih bolesti COVID-19, a pri tom zaobilazeći Jadroliniju – upozorava sindikat NSPPBH.
Uz napomenu da je država 100-postosni vlasnik Jadrolinije i da cijenu karata i broj putovanja regulira državna agencija, pomorci podsjećaju kako od te iste države kao vlasika očekuju da im omogući sredstva za rad, u ovom slučaju brodove. – Jedna od najvažnijih stavki koje bi trebalo hitno rješavati su kupnja ili gradnja novih brodova za međunarodnu linije tipa Marko Polo i Dubrovnik, za udaljene otoke tipa Lastovo, tri klasična broda za brodske linije tipa Premuda te katamaranske linije katamarane tipa Jelena – navode u pismu pomorci.
Spomenuti su brodovi, kažu, stari skoro 50 ili više godina, a katamarani od ukupno deset koliko ih Jadrolinija posjeduje, osam ih je starih više od 25. godina. – Kad uzmemo u obzir situaciju u kojoj se trenutno nalazi Jadrolinija, lako je zaključiti kako će još dosta vremena proći za savladavanje posljedica krize uzrokovane epidemijom COVID-19, te kako sama i bez pomoći države neće moći opstati na tržištu – kaže se u pismu i dodaje da Jadrolinija još nije dobila ni kunu potpore od Vlade za pad promete uzrokovan epidemijom COVID-19, za razliku od svih ostalih, bilo privatnih ili državnih poduzeća.
Osim starosti brodova, koji zbog toga ne mogu biti konkurentni privatnim brodarima, ni uvjeti življenja posada na tim brodovima nisu prihvatljivi. – Troškovi tehničkog održavanja, goriva i maziva su veći nego što brodovi mogu zaraditi u kratkom periodu sezone od tri mjeseca, a u periodu visoke sezone dodatno se još pojavljuje konkurenciju u vidu stranih brodara sa novim i većim brodovima te nižim cijenama prijevoza – stoji u pismu.
– Obzirom na značajna sredstva koja se spominju u programu NPOO, smatramo kako je krajnje vrijeme uz sve ostale sektore, za koje smatramo kako su jako važni i bitni, da se pokrene modernizacija i oporavak pomorskog sektora. Misleći pritom na dio pomorskog prijevoza. Dio pomorskog sektora vezan za prijevoz kao da je godinama zaboravljen od svih, a brodari poput Jadrolinije kao da su prepušteni sami sebi.
Pokretanje gradnje novih brodova u domaćim brodogradilištima imalo bi pozitivan učinak na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, očuvanje radnih mjesta, oporavak brodograđevne industrije te konkurentnost na tržištu pomorskog prijevoza na lokalnoj i međunarodnoj razini – upozoravaju pomorci.
Također podsjećaju i da se cijene karata u obalnom i linijskom prijevozu nisu mijenjale više od 10 godina, a na mnogima od profitabilnih linija značajan broj otočnog stanovništva, djece, školaraca i umirovljenika ostvaruje pravo na besplatne ili subvencionirane karte, što stvara dodatan pritisak na poslovanje Jadrolinije. Stoga Jadrolinija, tvrdi se u pismu, nikada neće biti u mogućnosti sama osigurati sredstva za obnovu flote i povećanje plaća radnicima bez pomoći države. Pritom navode i da skoro pola pomoraca prima dodatak na plaću do iznosa minimalne plaće u RH.
Predstavnici NSPPBH na kraju pisma izražavaju nadu da će Vlada i Skupština Jadrolinije poduzeti sve mjere kako bi pomorcima i radnicima Jadrolinije osigurali sredstva i uvjete za rad te plaće dostatne za normalan život pomoraca i radnika Jadrolinije te njihovih obitelji.
Foto: Ilustracija / Duško Marušić Čiči / Glas Istre
Ni početna cijena od jedne kune nije, prema svemu sudeći, bila dovoljan mamac da bi se pronašao kupac za zadnji brod s Uljanikovih navoza.; piše Glas Istre
Naime, točno u ponoć iscurio je i zadnji, četvrti, krug dražbe za novogradnju 526 iz stečajne mase Uljanika d.d, a ukoliko se u zadnjim satima utorka nije dogodilo čudo i stigla kakva neočekivana ponuda, i zadnji pokušaj prodaje toga broda kroz dražbu definitivno se okončao neuspjehom.
Radi se o stočaru „zarobljenom“ na Uljanikovom otoku na čijem se dovršetku temeljio plan za ponovno oživljavanje brodogradnje u Puli. No usprkos raznim planovima, najavama i obećanjima, ta priča i dalje ostaje bez konkretnih obrisa.
Danas je bio zadnji dan četvrtog kruga dražbe za stočara i za novogradnju 527 koja se nalazi u navozu u 3. maju, a prema mojim saznanjima ni za jedan od tih brodova nije uplaćena jamčevina, što automatski znači da za njih nitko nije ni dražbovao.
Ne znam ni sama što vam u ovom trenutku kazati o tome što će se dalje dešavati s tom imovinom stečajnog dužnika. Činjenica je da je i na jednom i na drugom brodu Republika Hrvatska, odnosno Ministarstvo financija, prvi razlučni vjerovnik, a što će dalje biti s njima treba se vidjeti i odlučiti, kazala je za Glas Istre jučer stečajna upraviteljica tvrtke Uljanik d.d. Marija Ružić.
