Prema riječima Lise Lutoff-Perlo, predsjednice i osnivačice Celebrity Cruises-a, kruzer Celebrity bit će duži i veći od Edge-a i Apex-a.; prenosi Cruise Industry News
Na brodu je 179 dodatnih kabina, a može primiti 3.258 gostiju što čini Celebrity Beyond 12% većim od dva prethodna Edge-class kruzera.
Celebrity Beyond je trenutno u izgradnji u Chantiers de l’Atlantique i bit će porinut u travnju 2022. godine te krenuti na svoje prvo krstarenje.
Na prvo desetodnevno putovanje isplovit će iz Southamptona 27. travnja 2022. i krstarit će zapadnom Europom. Nudit će se razna mediteranska putovanja, primjerice devetodnevna krstarenja talijanskom i francuskom rivijerom te desetodnevna krstarenja grčkim otocima do početka listopada, kada će se uputiti na Karibe u Port Everglades.
Prema Richardu Fainu, osnivaču Royal Caribbean Grupe, brod će biti 20 metara duži od svojih sestrinskih brodova.
Drugog dana konferencije “Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora” predstavljen je autonomni podvodni dron Blucy koji će u prvo istraživanje krenuti sredinom svibnja u Splitu.
Sudeći prema nizu zanimljivih tema koje su predstavljene drugog dana konferencije, kada autonomni podvodni dron Blucy krene u istraživanje morskog dna sredinom svibnja u Splitu, na snimkama kamere koje će isporučiti istraživačima moguće da budu predstavnici ‘velike četvorke’: četverozupka, tamna mramornica, plavotočkasta trumpetača i plavi rak; piše Gorgonija. To su invazivne vrste egzotičnih riba od kojih su pojedine jestive pa čak i ukusne, dok druge ugrožavaju ili štetno utječu na bioraznolikost. Protekli tjedan ih je na konferenciji predstavio prof. Jakov Dulčić i sudeći po rastu temperature Jadrana, ukoliko ne pokrenemo program sustavne zaštite, izgledno je da ćemo egzotične ribe u našem moru viđati sve češće što bi moglo imati značajne posljedice na ravnotežu morskog ekosustava. Možda ćemo se u budućnosti prilikom izvlačenja ribe koja je zgrizla udicu češće zapitati: „A koja je ovo riba?“.
Pozitivni primjeri iz dosadašnje prakse zaštite mora i oceana postoje, iako se broje u promilima. Naime, na globalnoj razini do 2020. g. bio je cilj zaštititi 20% površine svjetskih mora i oceana, no trenutno smo na manje od 8%. „Na Mediteranu situacija izgleda nešto bolje jer 9,68% Mediteranskog mora nosi neku vrstu zaštite, od čega ipak samo 0,03% zaštićenih područja osim plana upravljanja koji se provodi, također i sustavno monitorira i prati rezultate, odnosno ispunjava li zaštita zadane ciljeve.“ – istaknuo je Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji.
Situacija u hrvatskom dijelu Jadranskog mora je ipak nešto bolja. Odličan primjer iz prakse o zaštiti Jabučke kotline predstavio je Igor Isajlović s IZOR-a. Jabučka kotlina je ključno mrjestilište koćarskih vrsta u našem moru i dugi niz godina je bila i najvažnije ribolovno područje za hrvatske i talijanske ribare. Prvi put je zaštićena 2015. g. i u samo godinu dana rezultati su bili impresivni, međutim po isteku tih 12 mjeseci zaštite došlo je do naglog otvaranja područja i svi pozitivni efekti su poništeni. Poučeni time, 2017. godine ponovno je proglašena zaštićenim područjem bilateralno s Italijom, u trajanju od tri godine. Sljedeći je cilj postavljanje trajne zaštite obzirom da riba ne poznaje granice zaštite pa se pozitivni efekti reflektiraju znatno šire, a osim ugroženih morskih staništa, pozitivan je i efekt na gospodarstvo. Cijelo to područje zaštićene ribolovne zone Jabučke kotline je svega oko 3% ukupne površine Jadranskog mora, a područje totalne zabrane izlova u Jabučkoj kotlini čini oko 1% (oko 1400 km2) i neovisno što je riječ o tako malom području, zaštita je dala neočekivano dobre rezultate. Zahvaljujući odličnim rezultatima ove zaštite koje su Hrvatska i Italija samoinicijativno provele, Europska Unija je prepoznala model kao primjer dobre prakse te je po njemu napravljen pilot projekt za daljnju implementaciju na područje Južnog i Sjevernog Jadrana. U tijeku su pregovori da po istom principu Albanija i Italija zaštite dio Otranta, potom da se zaštite podvodni kanjoni u blizini Barija i područje otvorenog Sjevernog Jadrana u svrhu zaštite lista, jakobove kapice i drugih organizama.
Foto: Gorgonija.com
Na konferenciji koju su po hibridnom modelu organizirali strateški projekt InnovaMare i projekt SushiDrop, i koju je u dva dana pratilo preko 700 sudionika, odgovor na pitanje kako zaustaviti pretjerani izlov i zaštititi morska staništa bez ugroze za gospodarstvenike koji od ribolova žive ponudio je ribar, Joško Pedišić. On je svoju primarnu djelatnost preusmjerio na turističko koćarenje. Riječ je o jednodnevnom izletu u sklopu kojeg posjetitelji plove, upoznaju se s načinom lova ribe koćom, konzumiraju ulov na brodu, druže se s posadom i educiraju se o važnosti brige o moru. Financijski efekt je jednak, istaknuo je Joško Pedišić, a pozitivni efekti na okoliš višestruki: „Ribolovni napor kod klasičnog koćarenja traje 15 sati, dok on pri turističkom koćarenju traje svega sat i pol tj. deset puta manje, što prati i potrošnja goriva. Kod klasičnog koćarenja potroši se 500 litara u usporedbi sa 140 litara nafte prilikom turističkog koćarenja, uz dnevnu neto dobit od 1100 eura u usporedbi s 400 eura dnevne dobiti pri klasičnom kočarenju.“ – istaknuo je.
Osim najsuvremenije optičke, u Blucy dron ugrađena je i najbolja akustična tehnologija. Dron kojega su znanstvenici Sveučilišta u Bologni izradili u sklopu projekta SUSHI DROP, u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), udrugom Sunce i Splitsko-dalmatinskom županijom opremljen je sustavom vođenja, kontrole i navigacije koji mu omogućuje samostalno istraživanje u trajanju do šest sati na dubinama od preko 200 m, bez ljudskog nadzora. Modularna arhitektura podržava brzu prilagodbu na konfiguraciju terena tako da ćemo zahvaljujući Blucy napokon imati sveobuhvatne podatke o stvarnom stanju na velikim dubinama i područjima koja su za ronioce bila prerizična za istraživanje. Do sada se morsko dno, do ograničene dubine analiziralo fizičkim vađenjem organizama dok ćemo zahvaljujući inovacijama iz područja robotike i senzorike ubuduće to raditi neinvazivnim metodama te moći preciznije pratiti riblje stokove i zaštititi bioraznolikost Jadranskog mora; piše Gorgonija.
EasyJet, jedan od najznačajnijih avioprijevoznika prisutan u hrvatskim zračnim lukama, od početka svibnja planira obavljati redovan međunarodni promet na svega tri linije prema Hrvatskoj. Sve tri linije odnose se na promet prema i iz Zračne luke Split; piše Croatian Aviation.
Iako je kompanija na početku ove godine nudila brojne međunarodne linije već od travnja prema četiri hrvatske zračne luke – Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku, do realizacije najavljenih letova ipak nije došlo.
Kompanija je u travnju, u razdoblju od 10. do 24.04. obavila tri povratna leta na liniji Ženeva – Dubrovnik – Ženeva, no letova na ovoj liniji za svibanj nema u ponudi. EasyJet planira obnoviti promet između Ženeve i Dubrovnika tek u lipnju. Što se tiče Zračne luke Split, EasyJet je 03. travnja obnovio promet na liniji Ženeva – Split – Ženeva te će ista nastaviti prometovati i u svibnju, jednom tjedno, svake subote.
Linija Basel – Split – Basel u travnju je prometovala dva puta tjedno, četvrtkom i subotom, dok će u svibnju prometovati jednom tjedno, također subotom.
Ovaj će avioprijevoznik od 01. svibnja ipak obnoviti promet na još jednoj liniji prema Splitu. Naime, od navedenog datuma uvodi se linija iz Berlina koja će također imati jedan let tjedno – subotom. Sve ostale hrvatske zračne luke prema kojima EasyJet u normalnim okolnostima prometuje u ljetnom redu letenja u prvoj polovici svibnja neće imati redovite dolaske zrakoplova ova poznate britanske aviokompanije.
Preciznije, od ukupno 42 međunarodne linije prema četiri spomenute zračne luke u prometu će od 01. svibnja biti svega 3. Na linijama su najavljeni zrakoplovi tipa A320 koji u floti ovog avioprijevoznika imaju kapacitet od 180 putnika, čime će EasyJet prema i iz splitske zračne luke sljedećeg mjeseca imati dostupno tek 1800 sjedala.
I dok EasyJet još radi na ljetnom redu letenja, Ryanair je svoj raspored prema Hrvatskoj za nadolazeću sezonu i o tome smo već pisali. Međutim, kompanija je otvorila prodaju na svojim međunarodnim linijama u zimskom redu letenja 2021./2022. godine. Zagreb je, potpuno očekivano, odredište u Hrvatskoj prema kojoj će Ryanair prometovati i sljedeće zime.
Kompanija nije mijenjala broj tjednih letova na svih 12 linija u zimskom redu letenja te on izgleda isto kao raspored najavljen od rujna.
Najviše letova sljedeće zime Ryanair bi iz Zagreba trebao obavljati prema Londonu (svakodnevno), te manje tjednih operacija prema Bergamu (4), Brusselsu (3), Rimu (3), Hahnu (3), Goteborgu (3), Karlsruheu (3), Dortmundu (2), Memmingenu (2), Oslu (2), Parizu (2) i Podgorici (2).
Danas, 30. travnja, na području Splitsko – dalmatinske županije započinje cijepljenje Jadrolinijinih pomoraca i djelatnika na prodajnim mjestima. Cijepljenje se odvija u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, a u planu je procjepljivanje svih zainteresiranih djelatnika duž obale. Predsjednik Uprave Jadrolinije, David Sopta, o ovoj je inicijativi rekao:
„Jadrolinija od početka epidemije koronavirusa daje sve od sebe kako bi putovanja na svojim brodovima učinila što sigurnijima. Sa svojim smo trudom išli i korak dalje, pa je tako Jadrolinija prepoznala važnost cijepljenja pomoraca i djelatnika na prodajnim mjestima kao najbolju mjeru za očuvanje zdravlja djelatnika, ali i za stvaranje osjećaja sigurnosti kod putnika. Ovom inicijativom želimo zaštititi naše pomorce i ostale zaposlenike, koji su tijekom godine dana u doticaju s više od 12 milijuna putnika.”
Od početka epidemije uložena značajna sredstva u opskrbu brodova zaštitnom opremom i edukaciju djelatnika za rad u novim okolnostima. Naši su napori prepoznati pa je Jadrolinija u ožujku označena nacionalnom oznakom „Stay Safe in Croatia“, projektom koji se provodi pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice, a kojim se poručuje da je Hrvatska sigurna destinacija za putovanje. Nadamo se da će sav uložen trud rezultirati uspješnom nadolazećom sezonom te ugodnim osjećajem sigurnosti kod naših putnika, pri svakom putovanju.“
U Kumboru, u Bokokotorskom zaljevu, igrajući se na plaži, djeca su mrežicom ulovila neobično biće dugo oko dvadesetak centimetara. Nisu ga se usudili dirati, ali ga je zato Sandra Milinić, prije puštanja u more uspjela fotografirati tako da je vrlo brzo postao popularan na društvenim mrežama kao neobično morsko čudo; piše Novi list.
No premda izgleda kao opasni Alien, morski slon (Pterotrachea coronata, Forsskål, 1775) je samo jedan veliki bezazleni plutajući morski puž potpuno prozirnog tijela.
Pripada pelagičkim mekušcima iz obitelji Pterotracheidae i ne treba ga miješati s pelagičkim stražnjoškržnjacima kao što su morski anđeli i morski leptiri.
Budući da obitelji Pterotracheidae nalazi u redu Littorinimorpha, ovaj je puž vrlo blizak svima znanim tritonima i bačvašima.
Inače je morski slon s maksimalnom veličinom od 385 milimetara najveći iz svoje obitelji pri čemu ima i najjednostavniji oblik tijela. Hrani se žarnjacima, uglavnom sifonoforima, veslonošcima i mnogočetinašima.
Rilo je kod ovog puža dugo i šiljato, po čemu je i dobio naziv, a rep je velik i bočno spljošten čime je postignuta široku površina koja mu pomaže u rafalnom plivanju snažnim savijanjem trupa i repa.
Gledajući s leđne strane oči imaju pravokutni oblik s mrežnicom koja je nešto šira od leće. Mala prijanjajuća peraja se nalazi na srednjoj trbušnoj površini plivačke peraje i odlika je samo mužjaka. U razvojnom putu prolazi ličinački stadij.
Morski slon je kozmopolitska vrsta najbrojnija u tropskim i suptropskim vodama od površine do 400 metara dubine.
Podmornica i ratni brodovi, Changzhen-18, Dalian i Hainan, koji su nedavno postali dio kineske flote, nisu usmjereni protiv drugih zemalja. Kina se zalaže za mir u Južnokineskom moru, izjavio je Wu Qian, glasnogovornik kineske mornarice; prenosi Geopolitika News.
“Razvoj naoružanja i vojne opreme strateška je odluka koju smo donijeli uzimajući u obzir pitanja nacionalne sigurnosti i razvoja općenito, također je uobičajena praksa za sve zemlje svijeta”, kazao je Quian.
Kineska vojna flota dobila je 23. travnja nove vojne brodove i podmornicu. Changjen-18 strateška je nuklearna podmornica koja nosi 12 interkontinentalnih balističkih projektila JL-2, Hainan je višenamjenski nosač helikoptera, a Dalian razarač naoružan krstarećim raketama.
Prije toga, Wu Qian je izjavio kako je američki razarač USS John McCain grubo ometao vježbe kineske flote i predstavljao prijetnju brodovima.
Četvrti sastanak Mediteranske mreže za provedbu MARPOL konvencije u okviru Barcelonske konvencije (Mediterranean Network of Law Enforcement Officials relating to MARPOL within the framework of the Barcelona Convention – MENELAS) održan je 21. i 22. travnja 2021. godine u organizaciji Regionalnog interventnog centra kod iznenadnih onečišćenja Sredozemnog mora (Regional Marine Pollution Emergency Response Centre for the Mediterranean Sea – REMPEC) i pod predsjedanjem Republike Hrvatske.
Uz predstavnike Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, na sastanku su sudjelovali brojni predstavnici mediteranskih zemalja potpisnica Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija), predstavnici Europske komisije i Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA), kao i predstavnici drugih međunarodnih organizacija iz djelokruga zaštite okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata.
Sastanak je ispred Republike Hrvatske u svojstvu predsjedavajuće zemlje u razdoblju 2020. – 2021. otvorio kap. Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je tom prilikom istaknuo značaj mreže u provedbi zaštite Sredozemnog mora od onečišćenja te je ukazao na prilike koje mreža pruža radi razmjene informacija i iskustava s drugim tematskim regionalnim i međunarodnim organizacijama u čijem je djelokrugu provedba MARPOL konvencije.
Dnevni red četvrtog MENELAS sastanka obuhvatio je niz značajnih tema iz područja provedbe međunarodnih propisa o zaštiti mora. Potrebno je istaknuti kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske predstavilo inicijativu radi istraživanja mogućnosti za definiranje kriterija za naknadu ekološke štete u morskom okolišu uslijed onečišćenja s pomorskih objekta iznad postojećih naknada materijalne štete. Radi se o inicijalnom pripremnom materijalu kojim je po prvi puta na razini ekspertnih skupina potaknuta rasprava o jačanju instrumenata zaštite mora koji uključuju naknadu ekološke štete te harmonizaciju postupanja ugovornih stranaka Barcelonske konvencije u tom pogledu.
Gradske vlasti Singapura odlučne su u provedbi važnog ekološkog projekta koji će im osigurati struju s neba. Naime, u tijeku je izgradnja velike ploveće konstrukcije sastavljene od nekoliko tisuća spojenih solarnih panela, koji će isporučivati struju za nekoliko gradskih četvrti; piše Otvoreno more.
S obzirom na veliku površinu solarne farme, ona će biti postavljena u moru. Singapur je otočni grad-država u jugoistočnoj Aziji na vrhu poluotoka Malake, a na malajskom mu ime znači Lavlji grad.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije svim putnicima od 27. travnja 2021. omogućuje testiranje na SARS-CoV-2 u blizini putničkog terminala Zračne luke Split; piše UHPA.
Testiranje na SARS-CoV-2 omogućeno je korištenjem dvije metode, ovisno o potrebama putnika odnosno ovisno o tipu testa koji je potreban za putovanje u određenu zemlju.
Rezultat brzog testa na antigen virusa Sars-CoV-2 gotov je u roku od 30 minuta, dok je nalaz PCR testa Sars-CoV-2 gotov u roku od 24 sata. Treba napomenuti kako će rezultati testa uzeti u nedjelju biti dostavljeni putniku u roku od 36 sati.
Putnici sa sobom trebaju ponijeti osobni dokument te su sami dužni provjeriti uvjete i ograničenja putovanja u zemlju u koju putuju, kao i vrstu testa koja im je potrebna.
Radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 08:00 do 16:00 sati, subotom od 07:00 do 17:00 sati te nedjeljom od 08:00 do 16:00 sati, a predregistracija telefonom ili e-mailom nije potrebna.
Dodatne informacije i cijene možete saznati ovdje.
Pomorcima koji su nedavno putovali u Indiju zabranjena je smjena posade u Singapuru, a luka Fujairah u UAE je također zabranila smjenu posade za brodove koji dolaze iz Indije.
Prema brodarskoj agenciji GAC, i Indonezija je slijedila njihov primjer te zabranila ulazak svim stranim državljanima koji stižu u zemlju, a koji su bili u Indiji u posljednjih 14 dana; navodi The Maritime Executive. Južna Koreja dodala je Indiju na svoj popis zemalja s visokim rizikom.
Situacija s COVID-19 u Indiji također je utjecala na zapošljavanje pomoraca: Royal Caribbean zaustavio je svoj program zapošljavanja osoblja iz Indije zbog sve više slučajeva COVID-a u zemlji, navodi Crew Center. Royal Caribbean je izjavio da je oko 300 indijskih članova posade trebalo raditi na kruzeru Anthem of the Seas, a kako navodi The Maritime Executive, datum ukrcaja je trebao biti 3. svibnja.
Govoreći za Crew Center, glasnogovornik Royal Caribbeana je rekao: “Uvijek je žalosno kad moramo otkazati poslove, ali vjerujemo da je to u ovom trenutku razborita odluka.”
Indija je zabilježila tjedni rast dnevnih slučajeva COVID-a, bilježeći preko 350 000 novozaraženih tijekom 24 sata – novi svjetski rekord. Indija je inače jedna od glavnih zemalja iz koje dolaze pomorci.
