O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 459

Očuvanju ribarske i pomorske baštine 6,5 milijuna kuna

0
projekt
Foto: Walter Salković / Novi List

Konferencijom za medije Lokalna akcijska grupa u ribarstvu (LAGUR) Vela vrata obznanila je rezultate natječaja za mjeru 2.2. »Očuvanje i valorizacija ribarske i pomorske baštine i očuvanje identiteta područja«. Na ovom natječaju prošlo je osam projekata, ukupno vrijednih 6,5 milijuna kuna, koji će se financirati kroz Europski fond za pomorstvo i ribarstvo; piše Novi List.

Najveći iznos, 1.113.466 kuna, dobili su Općina i TZ Mošćenička Draga za projekt Štorije od mora. Više od milijun kuna još su dobili JK »Reful« s partnerima za projekt Creski kaić, Turistička zajednica Malog Lošinja za Festival Lošinjskim jedrima oko svijeta te Grad Opatija za projekt Interpretacija 300 let škvera va Ike.

Opatija je gotovo 900.000 kuna dobila i za projekt Uređenje i interpretacija povijesnog škvera u Iki. Općina Lovran prijavila je dva projekta: Lantina, za koji je dobila 726.709 kuna, i Lovranski Guc III, vrijedan 637.000 kuna. Klub pomoraca Lošinj je za projekt Pomorac dobio 34.000 kuna.

LAGUR Vela vrata osnovan je kao partnerstvo javnog, civilnog i gospodarskog sektora na području općina Lovran i Mošćenička Draga te gradova Opatija, Mali Lošinj i Cres gdje mu je i sjedište. Aktivnosti koje provodi LAGUR definirane su Lokalnom razvojnom strategijom u ribarstvu, ukupno vrijednom 12 milijuna kuna, koja će se provesti do 2023. godine.

Predsjednik LAGUR-a, creski gradonačelnik Kristijan Jurjako, izrazio je zadovoljstvo što se sredstva dodjeljuju po metodi »bottom-up«, odnosno da se strategije i natječaji planiraju prema stvarnim potrebama na terenu i prema idejama ljudi koji na tom području žive.

– Iako svako područje ima svoje specifičnosti, pa su i projekti različiti, od gradnje i rekonstrukcije do tiskanja novina i organiziranja manifestacija, svi odobreni projekti doprinose razvoju ribarstvene zajednice na svojem području, rekao je Jurjako, a zadovoljstvo uspjelom aplikacijom svojih projekata nisu krili ni otočani.

– Festivalom Lošinjskim jedrima oko svijeta želimo turistički valorizirati bogatu pomorsku i brodograditeljsku povijest Lošinja, kroz brojne regate, koncerte, izložbe, radionice, a veliki naglasak dajemo na edukaciju djece i obnovu starih pomorskih i brodograditeljskih vještina i zanata. Sve to možete vidjeti na Lošinju tijekom mjeseca rujna, izjavio je direktor lošinjskog TZ-a Dalibor Cvitković.

– Glavni cilj projekta Creski kaić jest valorizacija creske nematerijalne baštine. Naš tradicionalni način života na otoku, koji je stoljećima vezan za more, ribarstvo i pomorstvo, predstavlja vrijednosti koje se ne može samo evidentirati i arhivirati, nego ih moramo živjeti i nastojati prenositi na mlađe generacije, rekao je pak predsjednik Refula Marčelo Damijanjević, dok se Lucio Jurjako, predsjednik Kluba pomoraca koji se prvi put javio na natječaj za EU sredstva i dobio trogodišnje financiranje klupskog lista »Pomorac«, zahvalio LAGUR-u na razumijevanju i pomoći; piše Novi List.

VIDEO: Skoro se sudarili američki i iranski vojni brod!

0
mornarica
Foto: Geopolitika News

Glasnogovornica američke pete flote Rebecca Rebarich za AP je izjavila kako su ranije ovaj mjesec imali dva incidenta s iranskim brodovima u Perzijskom zaljevu. Dva “bliska susreta” dogodila su se, prema američkoj verziji priče, zbog “nesigurnih manevara” mornarice Iranske revolucionarne garde (IRGC); piše Geopolitika News.

U videu koji je objavila američka mornarica vidi se kako je brži iranski brod Harth 55/Shahid Nazeri “presjekao” put patrolnom Wrangell WPB 1332. Američki brod naglo je usporio kako bi izbjegao sudar, a na videu se vidi crni dim nastao prilikom takvog zaustavljanja.

Američka glasnogovornica tvrdi da je ponašanje iranske vojske “neprofesionalno” i da su iranski brod opetovano pokušali odvratiti porukama preko radio veze i trubom s broda. Tvrde da je iranski brod zaprimio radio poruku i uzvratio komunikaciju, ali ipak nije promijenio putanju. Glasnogovornica tvrdi da je iranski brod napustio područje nakon čak 3 sata prepirki.

Ovo je prvi bliži susret američke i iranske mornarice nakon više od godinu dana. Godine 2016. je do morskog “odmjeravanja snaga” između ove dvije mornarice došlo čak 35 puta. Zanimljivo je da su SAD i Iran trenutno u procesu pregovora u Beču, a tema je iranski nuklearni sporazum. Iako oprezne, obje strane su izjavile spremnost za uspješne pregovore; prenosi Geopolitika News.

InterManager obećao da će svi svjetski pomorci biti cijepljeni

0
covid
Foto: Pexels, Nataliya Vaitkevich

Frustrirani nedostatkom napretka, iz međunarodne udruge brodara InterManager su obećali da će raditi na dobivanju prijeko potrebnih cjepiva protiv Covid-19 kako bi zaštitili više od 1,5 milijuna svjetskih pomoraca.

Predsjednik InterManagera Mark O’Neil izjavio je: „Još uvijek nismo napravili korak naprijed u pružanju programa za cijepljenje pomoraca koji su vitalni u osiguravanju toga da se svjetska trgovina i pomoć i dalje isporučuju. Sada ćemo raditi na nabavi cjepiva putem legitimnih kanala kako bismo našim članovima omogućili da što prije cijepe svoje pomorce i kako bismo pružili podršku i drugima u pomorskoj industriji.”

Ujedinjeni narodi odredili su pomorce kao ključne radnike, ali do sada je samo 58 zemalja slijedilo ovu direktivu. Velik broj pomoraca je iz zemalja u razvoju u kojima je dostupnost cjepiva smanjena, što dodatno otežava problem.

Indija i Belgija ovog su se tjedna obvezale na cijepljenje pomoraca u svojim lukama.

U razgovoru sa Splashom, Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera, rekao je: “Duboko smo frustrirani nedostatkom napretka i ne možemo više čekati.” Szymanski je rekao da InterManager aktivno traži odgovore te da će blisko surađivati sa svima koji toj organizaciji mogu pružiti legitimna rješenja za globalno uvođenje cijepljenja pomoraca.

Predsjednik InterManagera Mark O’Neil je također naglasio kako će InterManager nastaviti surađivati i pružati punu potporu IMO-u i ostalim nevladinim organizacijama u nabavi cjepiva za pomorce.

Video: Kontejneri pali s kontejneraša u luci

0
kontejneraš
Foto: The Maritime Executive, HCMC Maritime Administration

Mali kontejneraš je, za vrijeme utovara kontejnera u vijetnamskoj luci, izgubio stabilnost zbog čega se prevrnuo te mu je pao teret s palube. Vijetnamske vlasti nisu izvijestile o ozlijeđenim osobama, ali upozoravaju na opasnost od plovidbe. Brodovima se savjetuje da koriste zamjenske rute.

2.470 dwt teretni brod Alica nalazio se uz luku Hiep Phuoc (južno od grada Ho Chi Minh na rijeci Soai Rap). Prema izvješćima lučke uprave, na 34-godišnje plovilo su se utovarali kontejneri, prije planiranog isplovljavanja za Indoneziju.

Ukupno su 54 kontejnera bila na palubi kada je brod izgubio stabilnost te su se kontejneri počeli prevrtati. Navodno je 18 kontejnera palo u rijeku Soai Rap, neki su potonuli, a neki ostali na površini.

U tijeku je istraga o uzroku nesreće.

Sudar brodova izazvao izlijevanje nafte kod kineskog grada Qingdao

0
Foto: Marine Traffic

Jučer je tanker s oko milijun barela bitumenske smjese sudjelovao u sudaru u blizini kineskog lučkog grada Qingdao. Portal Gcaptain navodi kako je do sudara došlo tijekom jake magle te se u Žuto more izlila nafta.

U sudaru je sudjelovao usidreni tanker A Symphony i bulker Sea Justice.

“Snaga udarca u prednju, lijevu stranu tankera oštetila je rezervoare s gorivom i balastnim vodama te se određena količina nafte izlila u ocean” – izjavili su iz Goodwood Ship Managementa, dodajući da je sva posada na sigurnom i da nije bilo ozlijeđenih.

Jaka magla, koja od ponedjeljka ometa plovidbu u području oko Qingdaoa, dovela je do slabe vidljivosti u trenutku sudara, izjavili su iz Goodwooda.

Incident je prijavljen lokalnim vlastima i pokrenuta je akcija čišćenja.

Foto: FleetMon

Video: Volonteri izvadili tri tone smeća iz uvale Muna na Žirju: “15 godina nitko nije čistio!”

0
Foto: Screenshot / Powerlifting klub Šibenik

Akciji čišćenja podmorja u uvali Muna na Žirju odazvalo se 30-ak volontera, ronioca i aktivista te su u nekoliko sati uspjeli s dna izvaditi oko tri tone smeća.

– Najviše je bilo plastike i stakla, 150 tak vrića od kumpira. Čistilo je nas 20 i 15-ak od 9 do 17 sati – kazao je Goran Šimić, član Powerlifting kluba Šibenik i jedan od organizatora ove i niza akcija čišćenja smeća u Šibensko-kninskoj županiji za Morski.hr.

– Čini mi se da su najviše smeća tu pobacali stranci, doplutalo nije to je sigurno, ali zadnja akcija je bila 2006., ono nisan vidia nešto baš friško bačeno – kazuje Šimić i obećaje da će i opet doći čistiti ako treba, ali svakako bi radije da to ne moraju raditi u tolikom obimu, koliko smeća na dnu ima.

U videu pogledajte kako je dno uvale Muna na Žirju izgledalo prije nego ga je 30-ak volontera očistilo:

Akademik Cherskiy počeo polaganje cijevi za Sjeverni tok 2 u danskim vodama

0
Foto: Marine Traffic

Nakon dugo vremena i provedene tehničke modernizacije i probnih radova, najveći specijalizirani ruski brod za polaganje plinovodnih cijevi Akademik Cherskiy, u utorak, 27. travnja, počeo je s polaganjem cijevi na plinovodu Sjeverni tok 2 u danskim vodama, izvijestio je operater tog plinovoda tvrtka Nord Stream 2 AG; prenosi Geopolitika News.

“Nakon uspješno provedenog pomorskog testiranja, brod Akademik Chersky počeo je radove polaganja cijevi u isključivom gospodarskom pojasu Danske”, navedeno je u priopćenju.

Prije njega, u veljači ove godine, drugi i manji ruski brod-cjevopolagač, koji nema dinamički, već sidreni sustav baziranja – Fortuna – nastavlja s polaganjem jedne od dviju cijevi Sjevernog toka 2 u danskim vodama, a posao se odvija sukladno dobivenim dozvolama danskog regulatora.

Akademik Cherskiy je 31. ožujka dovršio praktična i pred-operativna ispitivanja na obali ruske baltičke enklave – Kalinjingradske regije, a nakon toga stigao je na mjesto polaganja cijevi plinovoda Sjeverni tok 2.

Gazprom dovršava izgradnju Sjevernog toka 2 vlastitim sredstvima, jer su švicarski i talijanski izvođači (specijalizirani brodovi) zaustavili posao zbog američkih sankcija uvedenih pred Božić 2019. godine.

Do 31. ožujka ove godine položeno je 2.339 km (95%) plinovoda, a ostaje za izgraditi još 121 km (5%).

U međuvremenu je Njemačka u travnju ove godine pustila u rad kopneni krak Sjevernog toka 2 – plinovod EUGAL, koji će omogućiti opskrbu plinom iz Sjevernog toka 2 u Njemačku i druge zemlje. Kapacitet EUGAL-a iznosi 55 milijardi kubnih metara plina godišnje, što odgovara kapacitetu Sjevernog toka 2. Sada rade i plinovod EUGAL i kompresorska stanica.

Plinovod Sjeverni tok 2 bit će pušten u rad 2021. godine, naglasio je prošli tjedan potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak.

„Njemačka vlada odlučna je dovršiti plinovod Sjeverni tok 2. To je gospodarski projekt i neprimjereno je pokretati političke sporove na njegovu štetu“ – izjavila je prošli tjedan njemačka kancelarka Angela Merkel, piše Geopolitika News.

Premda je njihovo zanimanje jedno od najstarijih i najvažnijih, lučki piloti su za najveći broj putnika u pomorskom prometu potpuna nepoznanica

0
Foto: Ilustracija, Unsplash /Enrique Ortega Miranda

Premda je njihovo zanimanje jedno od najstarijih i najvažnijih s aspekta sigurnosti, oni su za najveći broj putnika u pomorskom prometu potpuna nepoznanica. Njihova uloga je rijetko kad vidljiva oku površnog promatrača, rijetko kad ih uopće možemo uočiti u gužvi neke uzavrele luke, primjerice poput one splitske, zadarske ili riječke u kolovozu; prenosi Otvoreno more.

Mnogi putnici za njih niti ne znaju. Sve se odvija kao po špagu jer brodovi uplovljavaju i isplovljavaju u skladu s onim prastarim pomorskim pravilom: Uplovi tiho, isplovi još tiše. Sve je u redu, jer oni su tu, na dužnosti koja ne donosi ni previše slave, ni previše novca. Oni su uporni, tihi junaci svakoga sigurnog porta, neometanog uplovljavanja i isplovljavanja.

MAJSTORI ZANATA

Oni su radišni mravi koji pomažu graditi najvažniji objekt na svijetu – sigurnost ljudi! Oni su lučki piloti! U nas ih zovu i pomorskim peljarima. U Hrvatskoj udruzi pomorskih peljara ih je tek tridesetak. Dio su velikog članstva Europske udruge pomorskih peljara (European Maritime Pilots Association), a preko nje i Svjetske udruge pomorskih peljara (International Maritime Pilots Association).

Pomorski peljar je pravi majstor pomoračkog zanimanja, s puno godina iskustva u luci u kojoj radi. U sve gušćem pomorskom prometu, potencijalna materijalna i ekološka šteta, do koje bi moglo doći ako bi se oštetio neki veliki tanker ili teretni brod, čine zanimanje pomorskog peljara sve važnijim.

No, dok će njegov američki kolega u luci Los Angelesa na godinu zaraditi između do 200.000 američkih dolara, hrvatski će peljar isti posao, a radi se o istom pomorskom prometu i o istim brodovima koje moraju pratiti, raditi za daleko, daleko manju plaću. Pri tome, od obojice se zahtjeva zadovoljavanje istih zdravstvenih kriterija i jednake pomoračke sposobnosti, znanje i vještine.

Pomorski peljar koristi znanje i iskustvo, ali se nužno oslanja i na osobno poznavanje tajni njegove luke ili prilaza luci, poput struja, režima plime i oseke, dubina i pličina, kako bi brod koji mu je povjeren sigurno uveo u luku. Samo je jedna luka na svijetu baš takva i samo je jedna njegova! On poznaje i koristi lokalne orijentire na kopnu kako bi navigavao što sigurnije.

KIŠA, MRAK, VJETAR…

Drugi bi pomorci u istoj situaciji bili izbezumljeni i izgubljeni. Brod kojeg će uploviti u luku, peljar susreće negdje na prilazima luci, a do njega ga dovozi pilotina, mali, čvrsti i brzi brodić. Potom će se, poput Jakova koji se prema biblijskoj Knjizi postanka u snu penjao ljestvama do raja, popeti do palube ljestvama koje pomorci nazivaju Jakovljevim, uspinjući se po toj ljuljajućoj konstrukciji do 12 metara uvis, nekad i po kiši, vjetru, mraku, po skliskom i nesigurnom, dok oba plovila plove, jer usporiti se najčešće ne može.

Ako ispraća brod iz luke, pilotina će ga pratiti do mjesta rastanka i potom vratiti natrag. Gledano s aspekta pomorskog prava, zapovjednik je uvijek najodgovornija osoba na brodu, dok je peljar tek neka vrsta višeg savjetnika, ali savjetnika čiji se savjet nikad, nikad ne ignorira.

U usporedbi s mnogim drugim bolje plaćenim poslovima, dužnost lučkog pilota je nezamislivo odgovorna i zahtjevna. Ni zamisliti se ne može što ti gospodari luka i lučkog prometa moraju susretati i koje probleme svladati svakog dana. Oni su stoga podložni iznimno naglašenom radnom stresu.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Nevjerojatne činjenice o pobuni na brodu Bounty (1789.)

0
brod Bounty
Foto: Povijest.hr

Na današnji dan, 28. travnja 1789. godine, dogodila se na Tihom oceanu slavna pobuna na brodu Bounty. Brod se nalazio blizu otočja Tonga, kad je pobunjena posada broda na čelu s zamjenikom zapovjednika Fletcherom Christianom (u filmovima su ga glumili Clark Gable, Marlon Brando i Mel Gibson) ušla u kabinu zapovjednika Williama Bligha (glumio ga je npr. Anthony Hopkins) i pod oružjem ga izvela na palubu u noćnoj košulji; piše Povijest.hr. Od ukupno 44 čovjeka na brodu, 19 ih je pristalo uz pobunjenike, 22 su ostala vjerna Blighu, a dvojica su bila neutralna.

Pobunjenici su prisilili Bligha i 18 njegovih ljudi da se ukrcaju u čamac i ostavili su ih usred oceana. Bligh i njegova posada u čamcu dužine samo 7 metara prevalili su nevjerojatnih 6.710 kilometara u 47 dana, sve dok nisu došli do civilizacije na otoku Timor. Putem su ih progonili kanibali, a Bligh je za navigaciju u čamcu imao samo džepni sat i kvadrant, bez ikakvih pomorskih karata i kompasa! Uspio je doći u Englesku i prijaviti pobunu Admiralitetu.

U međuvremenu su pobunjenici otplovili s Bountyjem na Tahiti po žene i stoku. Uzeli su 11 žena, uključujući jednu s dojenčetom. Na kraju su završili na otoku Pitcairn gdje su osnovali naseobinu čiji je poglavar bio Fletcher Christian. Međutim, izbila je pobuna u kojoj je on ubijen. Nadživjela ga je njegova tahićanska supruga Maimiti koja mu je rodila sina po imenu Thursday October Christian.

Posljednji pobunjenik koji je preživio bio je John Adams, koji je dobio britansko pomilovanje. Potomci pobunjenika i njihovih tahićanskih supruga i danas žive na otoku Pitcairn. Neki od stanovnika otoka čak nose prezime Christian, dakle potomci su vođe pobunjenika.

UNIZD – Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru

0

Sve tečajeve Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru mogu se pogledati na linku.

Pomorski odjel zadržava pravo izmjene termina održavanja tečaja. Navedeni termini su najava planiranih tečajeva koji će se održati u slučaju ako se prijavi dovoljan broj kandidata. 

Studenti koji su završili studij na Pomorskom odjelu u Zadru i studenti koji su upisani u tekuću akademsku godinu ostvaruju pravo do 50% popusta na cijenu tečaja. Polaznici Posebnog programa obrazovanja pomoraca ostvaruju do 50% popusta na cijenu tečaja.

Svi zainteresirani mogu se javiti na

  • Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru na adresi Ruđera Boškovića 2, 2. kat
  • e-mailom: tbrkovic@unizd.hr
  • mob 0911695927, 
  • tel: 023/400-336,
  • ili popunjavanjem on-line obrasca

Programi izobrazbe održavaju se na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru.

Također, osim tečajeva, Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru održava Poseban program obrazovanja pomoraca za smjer Nautika i za smjer Brodostrojarstvo.  

Za nautičare održava se u dva ciklusa (8.3.-18.6.2021. te 30.8.-10.12.2021). Za brodostrojare imamo svaki mjesec. Više info na linku.