O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 463

UK šalje ratne brodove u Crno more!

0
ratni brod
Foto: Geopolitika News

Britanski vojni brodovi plovit će za Crno more uslijed rastuće napetosti u regiji, kazao je visoki mornarički časnik za The Times. Razarač tipa 45 naoružan protuzračnim naoružanjem i krstarica tipa 23 specijalizirana za borbu protiv podmornica, proći će idući mjesec kroz Bospor i ući u Crno more.

Glavni brod flote, nosač HMS Queen Elizabeth, pružat će podršku s RAF F-35B “nevidljivim” avionima i protupodmorničkim Merlin helikopterima; piše Geopolitika News. Još nije jasno hoće li i nosač proći kroz bosporski tjesnac kao razarač i krstarica ili će djelovati iz Mediterana.

Ujedinjeno Kraljevstvo šalje brodove kako bi “pokazala solidarnost prema Ukrajini i NATO saveznicima”. Ovakvom odlukom, UK opet pokazuje da je najbrža u pomoći SAD-u.

James Cook prvi put doplovio do obala Australije (1770.)

0
Cook
Foto: Povijest.hr

James Cook doplovio je do obale Australije na današnji dan, 19. travnja 1770. godine, što je bio prvi zabilježeni dolazak neke europske ekspedicije do istočne obale tog kontinenta. Do Australije je Cook došao iz smjera Novog Zelanda, kojeg je prethodno bio detaljno obišao i kartirao; piše Povijest.hr. Premda su još u 17. stoljeću pojedine europske ekspedicije plovile do obala Australije, Cookov je dolazak bio prekretan, jer je označio ujedno i uvod u britansku kolonizaciju tog kontinenta.

Ploveći iz smjera Novog Zelanda došao je Cookov brod Endeavour prvo do lokacije koja danas nosi naziv Point Hicks, a nalazi se oko 460 kilometara južno od Sydneyja. Cook je nastavio ploviti na sjever, a nakon nekoliko je dana ugledao i prve australske domaće stanovnike – Aboridžine. Nakon daljnje plovidbe došao je 29. travnja do zaljeva koji je nazvao Botany Bay, zbog velikog obilja biljnih vrsta koje su njegovi stručnjaci za prirodoslovlje i botaniku ondje pronašli. Botany Bay nalazi se danas na južnoj strani urbaniziranog područja australskog velegrada Sydneya.

Čarteraši u velikim gubicima: Moramo plaćati potraživanja i kredite, rezervacije se otkazuju. Neophodna nam je hitna i direktna pomoć!

0
Čarteraši
Foto: Youtube / Screenshot

Glavni problemi s kojima se uslijed pandemije koronavirusa suočavaju i bore predstavnici nautičkog čartera u Splitsko-dalmatinskoj županiji te načini kako ih riješiti i što poduzeti kako bi sezona bila što je moguće bolja, bili su glavna tema online sjednice Strukovne grupacije pružatelja usluga na plovilima – charter HGK – Županijske komore Split.

Iako rad čarter tvrtki nije službeno obustavljen, on je gotovo u potpunosti onemogućen zbog nemogućnosti dolaska gostiju, otkazanih letova te lockdowna na emitivnim tržištima; piše Otvoreno more.

Čarter tvrtke su, rečeno je na sastanku, trenutno u situaciji da im na naplatu dolaze potraživanja i krediti, rezervacije su većinom one prebačene od prošle godine, a s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku upitno je koliko će se uspjeti realizirati te sve više bilježe otkaze.

Ovakva situacija ozbiljno ugrožava njihovo poslovanje i opstanak, ali i brojnih vanjskih kooperanata naslonjenih na ovu djelatnost.

– Kako bi održali likvidnost poslovanja i u konačnici radna mjesta, čarter tvrtkama je neophodna hitna i direktna pomoć. Na nacionalnom nivou radi se na produženju moratorija na kredite i na iznalaženju mogućnosti subvencija kamata, a regionalno čarter tvrtke traže bespovratna sredstva potpore za vezove kao najvećeg pojedinačnog troška kojeg nije moguće eliminirati – poručila je predsjednica Strukovne grupacije chartera Sara Douzzan Županović.

U traženju modela za bespovratne potpore, predstavnici Grupacije su dan ranije u ŽK Split održali sastanak s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije i banaka.

Čarter tvrtke, koje imaju vrlo visoke troškove hladnog pogona te bilježe gubitak od 54 posto noćenja na nacionalnom nivou i 63 posto na nivou Splitsko-dalmatinske županije, na naredne mjesece gledaju kao na presudne za svoj opstanak.

S obzirom da je u nautičkom čarteru Hrvatska svjetska velesila, s čim se volimo ponositi, a Splitsko-dalmatinska županija s najvećim brojem noćenja u nautičkom turizmu, riječ je o itekako bitnoj djelatnosti te se predstavnici Grupacije nadaju razumijevanju za njihove probleme i izravnoj pomoći, kažu u splitskoj Komori

Također žele naglasiti da je bitno razlučiti prihode od vezova u marinama koji pripadaju marinama od prihoda čarter tvrtki, jer se nerijetko pod rezultate nautike uzimaju u obzir samo rezultati marina, koje bilježe manji gubitak (od 11 posto na nacionalnom planu), čime teška pozicija čartera, koji imaju gubitak noćenja veći od 50 posto i visoke fiksne troškove, ostaje zanemarena.

Smatraju da je najvažnije da kao destinacija iziđemo iz crvene zone te je na svima nama da se pridržavamo mjera i napravimo sve da broj zaraženih dalje ne raste; piše Otvoreno more.

90% kokaina se krijumčari morem

0
Foto: Splash247.com, CBP

ICS je objavio šesto izdanje publikacije „Trgovina drogom i zlouporaba droga na brodu“; ovo je izdanje u potpunosti ažurirano kako bi pružilo smjernice o tome kako zaštititi brodove i posadu te smanjiti rizik od trgovine drogom na brodu. Također pruža savjete o tome kako odgovoriti na suočavanje s trgovinom droge i zlouporabom droga na moru. Također se piše i o različitim utjecajima i implikacijama pandemije Covid-19.

Komercijalni prijevoz je jedna od glavnih metoda prijevoza ilegalnih droga po cijelom svijetu.

ICS je u priopćenju napomenuo: „Gotovo 90% cjelokupnog kokaina, 45% kanabisa i 30% svih stimulansa u tipu amfetamina, zaplijenjenih u cijelom svijetu od siječnja 2017. do travnja 2020. godine, krijumčareno je morem; unatoč naporima i borbi brodarske industrije protiv toga. Bez obzira na to vode li te aktivnosti kriminalne ili terorističke organizacije, primijenjene metodologije su sofisticirane i dinamične. Uspješni odgovori brodarske industrije i luka moraju biti jednako sofisticirani te zahtijevaju sveobuhvatan i strateški pristup sigurnosti.”

Smjernice opisuju niz specifičnih mjera koje se mogu usvojiti.

Objavljivanje ovog revidiranog vodiča također je došlo u pravo vrijeme. Naime, poklapa se sa završnom fazom suđenja osam članova posade broda MSC Gayane. Proglašeni su krivima za krijumčarenje 20 tona kokaina iz Paname u luku Philadelphia u lipnju 2019. godine u jednoj od najvećih zapljena droge u povijesti SAD-a.

Na korak do realizacije projekt izgradnje luke Perna u Orebiću

0
Foto: Glas otoka, Press vizuali

Projekt izgradnje luke Perna u Orebiću na korak je do realizacije, priopćeno je iz Ureda župana Dubrovačko-neretvanske županije, koja je putem svoje županijske lučke uprave ishodila pravomoćnu građevinsku dozvolu za ovu investiciju vrijednu oko 110 milijuna kuna te će se sufinancirati europskim i sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture; piše Glas otoka.

Foto: Glas otoka, press vizuali

Luka Perna izravno će biti povezana s novom lukom Korčula na lokaciji Polačište, a realizacija ovih dvaju projekata doprinosi boljoj povezanosti otoka. Uz samu luku Perna, realizirat će se projekt obilaznice Orebića, čime će se u konačnici riješiti gužve u samom centru Orebića te poboljšati kvaliteta života stanovnika ove Općine.

Nakon mjesec dana zarobljeništva oslobođeni oteti pomorci

0
Foto: Nils Junge/ MarineTraffic

Petnaest članova posade koji su prošlog mjeseca oteti s tankera koji je plovio Gvinejskim zaljevom oslobođeno je i neozlijeđeno.

Devet pirata naoružanih AK47 su 11.ožujka 2021. napali brod Davide B (koji plovi pod malteškom zastavom).

”Svi članovi posade su u relativno dobrom stanju s obzirom na neugodne okolnosti koje su ih zadesile proteklih tjedana. Svima će biti omogućena medicinska pomoć te će biti vraćeni u svoje domovine u što je moguće kraćem roku.” – izjavili su iz De Poli Shipmanagementa, koji je vlasnik broda.

Iz De Poli-a su odbili pričati o uvjetima oslobođenja posade, no izjavili su kako su zahvalni vlastima i svima koji su pomogli u rješavanju ove nezahvalne situacije.

Spomenuti 19,800 dwt tanker isplovio je iz sjeverne Europe u veljači. Nalazio se otprilike 220 nautičkih milja južno od grada Cotonoua u državi Benin te je plovio brzinom od 10 čvorova kada je izvijestio o prilasku glisera. Devet naoružanih pirata uspješno su okupirali brod i kada je patrolni brod nigerijske mornarice stigao nekoliko sati poslije, na brodu je ostalo samo šest članova posade. Svi su bili neozlijeđeni.

”Protekli tjedni su bili izuzetno težak period za sve nas, a posebno za naših 15 pomoraca i njihove obitelji” – izjavila je Chiara de Poli, izvršna direktorica De Poli Shipmanagementa.

”Divimo se hrabrosti naše posade u ovom razdoblju i želimo se zahvaliti i njihovim obiteljima na strpljenju.” – dodala je.

Opasno otkriće u Omišu: Umjesto školjkica iz pijeska izronila – bomba!

0
Foto: Association Balkan Imperium / Morski.hr

Član amaterske udruge Association Balkan Imperium u četvrtak ujutro je na plaži u mjestu Dubci pokraj Omiša pronašao granatu za koju se pretpostavlja da je zaostala iz Drugog svjetskog rata, potvrdio je za Morski.hr predsjednik te udruge Petar Blažević.

Članovi udruge se, prema Blaževićevim riječima, amaterski bave promocijom metalnog detektiranja, a tijekom svojih istraživanja uz pomoć detektora metala nerijetko naiđu i na ovakva otkrića.

– Naš član, koji je želio ostati anoniman, bombu je pronašao oko 10 sati ujutro pretražujući detektorom plažu. Odmah se obratio meni, a ja sam ga uputio da eksplozivno sredstvo ne dira i da odmah pozove policiju, što je on i učinio – ispričao je Blažević. Policija je odmah izašla na teren, no o porijeklu topovske granate i o načinu na koji je ona dospjela na plažu još nema konkretnih informacija.

On kaže kako su slični nalazi vrlo česti, te da njihova Facebook grupa, osim amatera, okuplja i veliki broj stručnjaka pirotehničara koji svojim iskustvom,  znanjem i savjetima kako postupiti prilikom pronalaska eksplozivnog sredstva značajno pridonose sigurnosti osoba koje dođu do takvih otkrića i izbjegavanju nesreća.

Pomorci pred zidom, većina žele biti cijepljeni

0
Foto: Ilustracija / ITF

Plovidba dalekim i debelim morima nije laka, težak kruh, ma koliko ga voljeli, još je teži u doba pandemije. COVID 19 donio je nove prilagodbe.

– Pomorcima kompanija Viking cruise uvjetuje ukrcaj cijepljenjem. Imamo čak i informaciju da neki pomorci na jahtama gube posao zato što nisu cijepljeni. Obzirom na sve, mi prije svega govorimo o pomorcima koji se žele cijepiti, jer nikoga se ne može prisiliti, kaže za HRT Anton Aljinović, voditelj ureda u Zadru i nacionalni inspektor sindikata pomoraca.

Neke kompanije imaju takve uvjete ili preporuke, neke ne, no do odredišta, luke i broda, treba doći.

– Malo kompanija je uvjetuje ukrcaj cijepljenje, ali događa se da idete kupiti avio-kartu, idete na ukrcaj za let, a onda oni traže potvrdu o cijepljenju, potvrdu da ste negativni. Dođete u luku ukrcaja i tamo vas traže potvrdu o cijepljenju, dodaje Slobodan Vrdoljak, tajnik Udruge kapetana Zadarske županije i tajnik zajednice hrvatskih Udruga pomorskih kapetana.

Kako bi omogućili i olakšali put do broda, i plovidbu, pomorci šalju apele. Smatraju kako se pomorcima treba omogućiti prioritetno cijepljenje. Odgovora Ministarstva još nema, mi smo u vakuumu, tvdi Anton Aljinović. Dodaje kako su i tijela UN-a zatražila od država da pomorce prioritetno cijepe, jer se više od 90 posto svjetske trgovine odvija morskim putem.

– Pomorci bi morali imati neki prioritet za kad idu na ukrcaj. Da im se uz nalog za ukrcaj, barem da prvo cjepivo, da ima potvrdu. Ja sam u kontaktu s Udrugom kapetana iz Kotora. Oni kažu da je njihov grad kupio određenu količinu cjepiva koje nudi pomorcima. Čak su se i neki pomorci iz dubrovačke regije išli tamo cijepiti prije ukrcaja, dodaje Slobodan Vrdoljak.

Što je s domaćom, obalnom plovidbom?

– Ja sam kao nacionalni inspektor upoznat s tim. Turistički radnici prepoznati su kao prioritetna skupina za cijepljenje, dok pomorci u kabotaži nisu. A svi putnici koji idu na naše otoke, koji su nam biser turizma – oni imaju daleko više kontakata nego radnici u ugostiteljstvu. Opet moram naglasiti – govorimo pomorcima koji žele biti cijepljeni, zaključuje Anton Aljinović.

Rješenje problema treba, poručuju, što prije naći i odrediti prioritete.

Video reportažu pogledajte ovdje.

Porinuta britanska kraljevska jahta Britannia (1953.)

0
Foto: Povijest.hr

Na današnji dan, 16. travnja 1953. godine, zaplovila je nova britanska kraljevska jahta imena Britannia. Porinuta je u ime vladajuće britanske kraljice Elizabete II., čije je postala službeno plovilo. Kako stvari trenutno stoje, to je bila posljednja britanska kraljevska jahta u upotrebi; piše Povijest.hr. Zanimljivo je da je sagrađena u Škotskoj, a ne Engleskoj.

Britannia je dugačka 126 metara, a mogla je primiti čak do 250 gostiju. K tome je primala 250 mornara i 21 časnika, pa je na brodu mogao istodobno biti čak 521 čovjek. Jahta je imala pogonski stroj od 12.000 konjskih snaga, što je omogućavalo brzinu do 39,8 km/h.

U slučaju da je došlo do nuklearnog rata, jahta je trebala poslužiti kao utočište za kraljicu. Naime, u tom bi se slučaju kraljicu ukrcalo na jahtu i otplovilo bi se u skrovite uvale na sjeverozapadnoj obali Škotske (ti tajni planovi tek su nedavno izašli na svjetlo javnosti).

Na prvom putovanju jahta je isplovila iz engleskog Portsmoutha i plovila je sve do otoka Malte, koji je u to doba bio još u britanskom vlasništvu. Na jahti Britannia tijekom godina bili su mnogi strani državnici, primjerice američki predsjednici Dwight D. Eisenhower, Gerald Ford, Ronald Reagan i Bill Clinton.

Na jahti Brittannia obavili su princ Charles i princeza Diana 1981. godine svoje krstarenje povodom medenog mjeseca. Zanimljiva je bila i uloga te jahte pri svečanom britanskom napuštanju Hong Konga u korist Kine. Naime, tada su princ Charles i dotadašnji britanski guverner Chris Patten (danas lord Patten) isplovili na jahti iz Hong Konga, simbolično napuštajući taj nekadašnji britanski posjed. Jahta Britannia umirovljena je 1997. godine i od tada britanska kraljevska obitelj više ne posjeduje službenu jahtu.

Zatvorska kazna za Crnogorca s MSC Gayane

0
Foto: The Maritime Executive

Prvi član posade broda MSC Gayane osuđen je u srijedu na zatvorsku kaznu zbog krijumčarenja kokaina 2019. godine. Ukupno se osam članova posade broda izjasnilo krivima i čekaju izricanje presude u jednoj od najvećih zapljena droge u povijesti SAD-a.

Četvrti časnik stroja, Vladimir Penda iz Crne Gore, za kojeg je obrana tvrdila da je „regrutiran za krijumčarenje“ dok je bio na brodu te da je sudjelovao iz straha za osobnu sigurnost, priznao je krivnju u lipnju 2020. godine.

Ovaj je tjedan na američkom okružnom sudu u Philadelphiji osuđen na pet godina i deset mjeseci zatvora, nakon čega slijede dvije godine uvjetne. S obzirom na količinu zaplijenjene droge, Penda se suočio s mogućom kaznom doživotnog zatvora, a tužitelji su preporučili 14 godina.

Dana 17. lipnja 2019., američki savezni, državni i lokalni policijski službenici ukrcali su se na MSC Gayane kada je stigao na terminal Packer u Philadelphiji. Nakon pretraživanja broda, zaplijenili su oko 20 tona kokaina vrijednog preko milijardu dolara. Ovo je bila jedna od najvećih zapljena u povijesti SAD-a.

Prema dostupnim podacima, dok je MSC Gayane bio u plovidbi – članovi posade, uključujući Pendu, pomogli su utovariti pakete kokaina na brod iz glisera koji su se tijekom noći približili brodu. Nakon skrivanja droge među teretom, članovi posade koristili su lažne pečate kako bi ponovno zapečatili kontejnere.

Uz Pendu, uhićeno je još sedam članova posade MSC Gayane koji su sudjelovali u švercu, a kasnije su se izjasnili krivima za posjedovanje s namjerom distribucije kokaina. Među osobama koje čekaju skoro izricanje kazne su prvi i drugi časnik.

MSC nije optužen za ovo krijumčarenje. Iz kompanije su izjavili da su tijekom dvije godine od incidenta na Gayaneu potrošili desetak milijuna dolara na jačanje svojih sustava protiv krijumčarenja, a do 2024. godine uložit će više od 100 milijuna dolara u sigurnosna poboljšanja.