Brod za polaganje plinovodnih cijevi Fortuna, u ruskom vlasništvu, dovršio je dvije trećine neizgrađene dionice linije B (jedna od dviju plinovodnih cijevi) Sjevernog toka 2 u danskim vodama. Operater projekta planira da će brod završiti radove u danskoj gospodarskoj zoni u svibnju, a u Njemačkoj u lipnju; piše Geopolitika News.
Nakon nastavka izgradnje Sjevernog toka 2 u danskim vodama, manji brod Fortuna položio je 34 kilometra od ukupno 49 km cijevi, što je vidljivo prema položaju broda na trasi plinovoda s koordinatama koje je objavio Danski pomorski ured.
Tijekom posljednja 24 sata, Fortuna je izgradila oko 900 metara plinovoda. Brod trenutačno gradi plinovod uz potporu pet opskrbnih brodova i uz brod za nadzor izgradnje.
Prema planu, do kraja svibnja Fortuna će završiti radove na danskoj dionici Sjevernog toka 2, a u lipnju će završiti izgradnju 13,9 kilometara linije B u njemačkim vodama.
U međuvremenu, veliki ruski brod cjevopolagač Akademik Cherskiy stigao je na početnu točku završetka linije A u danskom isključivom gospodarskom pojasu Baltičkoga mora. On treba položiti 68,5 kilometara u danskim i još 16,5 kilometara u njemačkim vodama. Njegove tehničke karakteristike, za razliku od Fortune koja dnevno polaže maksimum do 1100 metara plinovodnih cijevi (najviše ovisi o vremenskim uvjetima), omogućuju mu polaganje i do dvije tisuće metara cijevi dnevno, što je gotovo dvostruko više i brže.
Dobrih manevarskih sposobnosti, jakog stroja i potezne moći, remorkeri služe za vuču i tegljenje drugih plovila, ali uskaču i u svim kriznim situacijama i spašavanjima na moru.
– On ima svega 30 metara, ali 4500 konja i jako dobre manevarske sposobnosti. Nije nešto naročito brz, ali je jak. Kad brod ulazi u luku mi nastupamo. Bude škakljivih situacija i svaki manevar je drugačiji. Radi se i po noći, magli, jugu, buri, kaže zapovjednik na remorkeru Petar Milić za HRT.
Bez obzira na vremenske prilike oni su tu – spremni pomoći. Petar je zapovjednik već 10 godina i, kako kaže, pomorsku karijeru na remorkeru je započeo, a tu bi htio dočekati i mirovinu. Najmlađi je na brodu, ali odgovoran za sve. Deset ih je na brodu i svi su različiti, ali na kraju dana, kaže – najbitnije je da se nikome ništa loše ne dogodi.
– Trebali bi biti s nama i vidjeti kako je biti na 5 ili 10 metara od prove broda. To se ne može ovako dočarati. Može se dogoditi da nama otkažu makine. Ali ne gledamo na to, već ga ulovimo i idemo s njim, priča kormilar Davor Grbić. “Najvažnije je da je posada dobra, da je srce zdravo i mozak čist. Naime, mi za našu strojarnicu kažemo srce, a most nam je mozak”, priča upravitelj stroja Dejan Martinis.
Svaki je radni dan drugačiji. Iako smješteni na otoku Krku, pa bismo možda pomislili kako kući mogu kada god zažele, brodske kabine posadi su dom mjesec dana. Remorker na kojemu je plovila ekipa Mora u vlasništvu je tvrke Jadranski pomorski servis. Jedne od dviju tvrtki koje u Hrvatskoj obavljaju usluge tegljenja.
– Pokrivamo područje od Istre do Zadra. Većina tegljača, njih 6 je smještena u Rijeci, a 2 su u Omišlju. Po tegljaču su 4 člana posade, ali kada se ide na vanjsko tegljenje ili spašavanje onda se posada nadopunjava, objašnjava Damir Blažina.
Remorkeri su u prvom redu tu za dolaske i odlaske brodova u luci, a pored toga bave se i dokovanjem u Viktor Lencu, protupožarnim dežurstvima u rafineriji Ine u Bakru, porinućima u Uljaniku i 3. maju, a tu je sad i LNG koji je pokrenuo cijelu zajednicu i dovukao nove tehnologije u naš kraj.
A pokreću remorkeri cijeli pomorski promet, omogućavaju brodskim grdosijama da plove. Kolika je njihova uloga vidjelo se i nedavno kada je flota remorkera riješila dramu s nasukanim brodom u Sueskom kanalu; piše HRT.
Potonuće Titanica dogodilo se na današnji dan, 15. travnja 1912. godine, u najranijim jutarnjim satima. Nakon udara u ledenjak brod se počeo puniti vodom. Posada je imala točno 2 sata i 40 minuta da evakuira prije nego što brod potone. Problem je bio u tome što je na svom prvom putovanju Titanic nosio samo 20 čamaca za spašavanje, koji su mogli primiti točno 1.178 ljudi. No, ukupan broj ljudi na Titanicu u trenutku katastrofe bio je oko 2.224.
Razlog zašto je stavljeno samo 20 čamaca bio je u zastarjeloj pomorskoj zakonskoj regulativi. Naime, ona je obvezivala brodove preko 10.000 tona da nose samo 16 čamaca s kapacitetom 990 ljudi. Dakle, Titanicovi čamci za spašavanje čak su i nadmašivali zakonske norme! Zanimljivo je da je Titanic projektiran tako da je mogao nositi čak 64 čamca za spašavanje, koji bi mogli primiti oko 4.000 ljudi.
Nakon što je gradska uprava prije dvije godine završila otkup dionica Luke Dubrovnik i time potvrdila 48% vlasništva, započeli su postupci pred Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture s ciljem izmjene odluke o koncesioniranom području i proširenju postojećeg koncesioniranog područja na područje cruise terminala; piše Dubrovački Vjesnik.
Svi potrebni dokumenti za proširenje koncesijskog područja su izrađeni te je s Ministarstvom prije tjedan dana usuglašen pravni okvir proširenja koncesijskog područja. Aktivnost koja predstoji jest odluka Upravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik kojom će se izmijeniti koncesijsko područje i revidirati koncesija Luke Dubrovnik uz novi obuhvat, a koji podrazumijeva i područje terminala za brodove na kružnim putovanjima.
Ovom odlukom Luka Dubrovnik dobiva značajno na vrijednosti. Istovremeno, nakon izgradnje terminala za brodove na kružnim putovanjima omogućava se da Dubrovnik postane home port.
Ovo je uspješan završetak jedne priče za Luku Dubrovnik kojoj je prijetilo ozbiljno ugrožavanje poslovanja da je kojim slučajem koncesiju za terminal za brodove na kružnim putovanjima dobila druga tvrtka, a kako je to bilo zamišljeno od strane bivše gradske uprave. Takvim činom Luka Dubrovnik bi bila u poslovnim problemima, a Grad Dubrovnik bi izgubio trajno pravo upravljanja cruise turizmom!
Jackup platforma SEACOR POWER se popodne 13. travnja, uslijed navodno poprilično loših vremenskih uvjeta, prevrnula. Platforma se nalazi oko 5 nm južno od Port Fourchona, najjužnije luke Louisiane (Meksički zaljev).
Na platformi se nalazilo 18 zaposlenika. Prema posljednjim informacijama koje navodi FleetMon, spašeno je samo 6 osoba.
Akcija traganja i spašavanja je u tijeku. Novih detalja o incidentu još nema.
Posjetitelji Mljeta, na inicijativu para iz Zagreba i Francuske, uz pomoć drugih posjetitelja i volontera, očistili su veliku plažu u Saplunari od plastike. Ovi dragi mladi ljudi, istinski zaljubljenici prirode, upustili se u pravi pothvat i skupili čak 54 vreće plastike koje su kamionom s plaže uklonili djelatnici poduzeća Komunalno Mljet; piše Libero Portal.
Foto: Libero Portal
Foto: Libero Portal
Nedugo nakon ove akcije krenulo se u čišćenje plaže Limuni koja je također, nažalost, često u ovo vrijeme puna plastičnog otpada iz Albanije, Crne Gore ali i Hrvatske. U akciji čišćenja u kojoj su, uz djelatnike Komunalno Mljet, sudjelovali i brojni volonteri, ljubitelji prirode, samo na ovoj plaži prvoga dana je prikupljeno čak 70 vreća različitog otpada, od plastike do medicinskog otpada poput šprica s iglama.
Foto: Libero Portal
Napravili su zaista velik posao, ali ovakvih akcija bit će još, naglašavaju volonteri uz poruku: Svi mi koji volimo naše pješčane plaže, naše bisere koje smo baštinili od Boga, pomozimo im da opet zablitaju u punoj svojoj ljepoti i sjaju!”
U Luci Ploče zaplijenjena je rekordna količina kokaina. Kako je potvrđeno, radi se o oko 500 kilograma kokaina koji je dopremljen u kontejneru banana iz Južne Amerike, a zaplijenjen je još prošli tjedan, ali policija s tom informacijom nije dosad izlazila u javnost; piše Jutarnji List. Nitko kokain nije preuzeo pa se doznaje da, za razliku od prethodnih slučajeva, nije bilo uhićenja. Otkrili su ga policajci prilikom redovite kontrole kontejnera.
Za danas u 14 sati u Policijskoj upravi dubrovačko-neretvanskoj sazvana je presica na kojoj će biti objavljeni detalji ove akcije, koja je treća po redu u kojoj je razbijen lanac krijumčara kokaina koji iz zemalja Južne Amerike brodovima dolazi u Luku Ploče.
Upravo činjenica da nema uhićenih je najintrigantnija što bi moglo ukazivati da je netko kome je droga bila namijenjena odustao od primopredaje, da je možda bio upozoren ili imao nekakvu informaciju da je pošiljka pod nadzorom ili neki zasad još nepoznat razlog.
Kako doznaje Jutarnji List, nitko iz prethodnih zapljena u Pločama ne povezuje se s ovom najnovijom. Vjerojatno su, osim dubrovačke policije i Odjela za droge MUP-a RH, moguće u ovu akciju bile uključene i neke svjetski poznate agencije za suzbijanje trgovine narkoticima, popuit američke DEA-e koja inače ima i svoj regionalni ured u veleposlanstvu SAD-a u Zagrebu i koji pokriva Hrvatsku i cijelu regiju.
Posljednjih mjeseci Luka Ploče je zbog slabih kontrola postala ulazna vrata narko dilerima za uvoz kokaina. Od kraja siječnja kada je započela intenzivna uskočko-policijska akcija razbijanja udružene zločinačke organizacije narkodilera kokaina pa do danas dolazimo do bilance od preko 700 kilograma kokaina koliko se našlo u “kokainskim pošiljakama” na jugu Hrvatske. Uhićeno je ukupno osam osoba, pet ih se veže za udruženu zločinačku organizaciju u Metkoviću, a troje za slučaj zapljene kokaina u jednom privatnom poduzeću u Opuzenu kamo je kokain dospio u kontejneru banana.
Uvoz banana postao je „meka“ za ilegalni transport kokaina prema dolini Neretve. Pošiljatelji kokaina iz Južne Amerike očito još nisu čuli da je većina narkodilera pala u spektakularnoj policijsko-uskočkoj akciji krajem siječnja u Metkoviću i 7. ožujka u Opuzenu pa i dalje šalju kokain preko Luke Ploče, po koji očito nema tko doći jer su lokalni narkobossovi i dileri u zatvoru.
Budući da u Luku Ploče godišnje dođe oko 1200 kontejnera banana fizički je teško gotovo nemoguće prekontrolirati svaki kontejner. Uzimajući u obzir karakteristike robe, njezino porijeklo i odredište, carina procjenjuje rizik i prema tome izdvaja jedan dio kontejnera za kontrolu. Roba koja dolazi iz, primjerice, zemalja Južne Amerike može češće biti podložna kontroli nego roba koja dolazi iz zemalja EU.
Nakon zapljene ogromnih količina kokaina koji preko Luke Ploče ulazi u Hrvatsku, carinska uprava je konačno odlučila nabaviti mobilni rtg uređaj za skeniranje sumnjivih kontejnera banana, uglavnom dopremljenih iz Južne Amerike u kojima se krijumčario kokain. Kako doznajemo, u Carinarnicu u Pločama uskoro stiže mobilni rendgenski uređaj vrijednosti 2 milijuna dolara, koji će carinicima omogućiti bržu i učinkovitiju kontrolu, kontejnera što do sada nije bilo moguće, pa je Luka Ploče mjesecima bila „meka“ krijumčara kokaina. Međutim, čini se da su carinici i policija i bez rtg uređaja uspjeli otkriti ovu rekordnu zapljenu kokaina.
Za razliku od carinske uprave u Rijeci koja je nabavila mobilni RTG uređaj za kontrole roba u riječkoj luci, carina u Pločama kontrole provodi „od oka“ te ukoliko se pokaže da je nešto sumnjivo dovodio se pas. Upravo zbog tako slabe kontrole krijumčari kokaina biraju kontejnerski promet preko Ploča, preko kojega je prošlo više od 700 kg kokaina, piše Jutarnji.
Industrija krstarenja se oživljava u Sjevernoj Americi i na Karibima, s pregršt brodova koji su već u plovidbi ili bi uskoro trebali početi ploviti.
Cruise Industry News je objavio popis linija za krstarenja koje kreću s plovidbom u Sjevernoj Americi:
Royal Caribbean i Celebrity
Brod: Adventure of the Seas Kapacitet: 3,100 Izgrađen: 2001 Prvo krstarenje: 12. lipnja 2021. Matična luka: Nassau (Bahami) Plan putovanja: CocoCay (s noćenjem), Cozumel i Freeport Potrebno cijepljenje: Da
Brod: Vision of the Seas Kapacitet: 2000 Izgrađen: 1998 Prvo krstarenje: 26. lipnja 2021. Matična luka: Bermudi Plan putovanja: CocoCay Potrebno cijepljenje: Da
Foto: Marine Traffic, Vincent Sampic
Brod: Celebrity Millennium Kapacitet: 2,038 Izgrađen: 2000 Prvo krstarenje: 5. lipnja 2021. Matična luka: Philipsburg (St. Maarten) Plan putovanja: Aruba, Curaçao i Barbados ili Tortola, St. Lucia i Barbados Potrebno cijepljenje: Da
Royal Caribbean International bio je među prvim linijama za krstarenja koji su najavili ponovni početak plovidbe u Sjevernoj Americi. Tvrtka je odabrala Bahame i Bermude kao matične luke i nudit će dva različita krstarenja, počevši od lipnja.
Sestrinska linija Celebrity Cruises također ponovno započinje s radom u regiji, a Celebrity Millennium nudi karipski program od lipnja iz St. Maartena.
Crystal Cruises
Brod: Crystal Serenity Kapacitet: 1,070 Izgrađen: 2003 Prvo krstarenje: 3. srpnja 2021. Matična luka: Nassau i Bimini (Bahami) Plan putovanja: Otok Harbor, Otok Great Exuma, Otok San Salvador i Long Island Potrebno cijepljenje: Da
Crystal Cruises će isploviti iz Nassaua i Biminija s Crystal Serenity, nudeći sedmodnevno krstarenje pod nazivom Luxury Bahamas Escape.
Norwegian Cruise Line
Brod: Norwegian Joy Kapacitet: 4,200 Izgrađen: 2017. Prvo krstarenje: 7. kolovoza 2021. Matična luka: Montego Bay (Jamajka) Plan putovanja: Harvest Caye, Roatán, Cozumel i Ocho Rios Potrebno cijepljenje: Da
Brod: Norwegian Gem Kapacitet: 2,400 Izgrađen: 2007. Prvo krstarenje: 15. kolovoza 2021. Matična luka: La Romana (Dominikanska Republika) Plan putovanja: Barbados, St. Lucia, St. Maarten i Antigua Potrebno cijepljenje: Da
Viking Cruises
Brod: Viking Orion Kapacitet: 930 Izgrađen: 2018. Prvo krstarenje: Lipanj 2021. Matična luka: Hamilton (Bermuda) Plan putovanja: St. George’s (s noćenjem) i King’s Wharf Potrebno cijepljenje: Da
American Cruise Lines
Brod: Independence Kapacitet: 100 Izgrađeno: 2010. Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi Matična luka: Jacksonville / Amelia i Charleston (SAD) Plan putovanja: Beaufort, otok Hilton Head, Savannah, Jekyll i St. Simons Potrebno cijepljenje: Trenutno samo krstarenja do 30. travnja zahtijevaju cijepljenje gostiju. Za sva ovogodišnja krstarenja možda neće biti potrebna cjepiva.
Brod: American Jazz Kapacitet: 190 Izgrađen: 2020 Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi Matična luka: New Orleans i Memphis (SAD) Plan putovanja: Mississippi Potrebno cijepljenje: Ne
Foto: Marine Traffic, Nathaniel Allen
Brod: American Star Kapacitet: 100 Izgrađen: 2007. Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (10. travnja 2021.) Matična luka: Jacksonville / Amelia i Charleston (SAD) Plan putovanja: Beaufort, Hilton Head, Savannah, Jekyll i St. Simons Potrebno cijepljenje: Ne
Brod: Queen of the Mississippi Kapacitet: 149 Izgrađen: 2015. Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (10. travnja 2021.) Matična luka: New Orleans i Memphis (SAD) Plan putovanja: Mississippi Potrebno cijepljenje: Ne
Brod: America Kapacitet: 185 Izgrađen: 2016. Prvo krstarenje: 13. travnja 2021. Matična luka: New Orleans Plan puta: Mississippi Potrebno cijepljenje: Ne
Brod: American Constitution Kapacitet: 170 Izgrađen: 2018. Prvo krstarenje: 17. travnja 2021. Matična luka: Baltimore (SAD) Plan putovanja: Washington D.C., Cambridge, Norfolk, Annapolis i dr. Potrebno cijepljenje: Ne
Brod: American Pride Kapacitet: 140 Izgrađen: 2012. Prvo krstarenje: 30. travnja 2021. Matična luka: Portland i Clarkson (SAD) Plan putovanja: Rijeke Snake i Columbia Potrebno cijepljenje: Ne
Lindblad Expeditions
Brod: National Geographic Quest Kapacitet: 100 Izgrađen: 2017. Prvo krstarenje: 5. lipnja 2021. Matična luka: Juneau i Sitka (SAD) Plan putovanja: Aljaska – Icy Straits, Glacier Bay, Frederick Sound, Petersburg i Tracy Arm Potrebno cijepljenje: Da
Brod: National Geographic Venture Kapacitet: 100 Izgrađen: 2018. Prvo krstarenje: 6. lipnja 2021. Matična luka: Juneau i Sitka (SAD) Plan putovanja: Aljaska – Icy Straits, Glacier Bay, Frederick Sound, Petersburg i Tracy Arm Potrebno cijepljenje: Da
Foto: Marine Traffic, Christian Lam
American Queen Steamboat Company
Brod: American Duchess Kapacitet: 166 Izgrađen: 1995. Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi Matična luka: St. Louis, Cincinnati, Nashville i Louisville (SAD) Plan putovanja: Mississippi Potrebno cijepljenje: Zahtijevat će se od 1. srpnja
Brod: American Countess Kapacitet: 245 Izgrađen: 2020. Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi Matična luka: New Orleans i Memphis Plan putovanja: Mississippi Potrebno cijepljenje: Zahtijevat će se od 1. srpnja
Brod: American Empress Kapacitet: 223 Izgrađen: 2003. Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (11. travnja 2021.) Matična luka: Portland i Spokane (SAD) Plan putovanja: Rijeke Snake i Columbia Potrebno cijepljenje: Zahtijevat će se od 1. srpnja
UnCruise Adventures
Brod: Safari Quest Kapacitet: 22 Izgrađen: 1992. Prvo krstarenje: 30. travnja 2021. Matična luka: Seattle (SAD) Plan putovanja: Otoci San Juan, Lopez i dr. Potrebno cijepljenje: Da
Foto: Marine Traffic, Sarah Scoltock
Brod: The Legacy Kapacitet: 88 Izgrađen: 1984. Prvo krstarenje: 10. svibnja 2021 Matična luka: Seattle i Juneau (SAD) Plan putovanja: Aljaska, Glacier Bay Potrebno cijepljenje: Da
Brod: Wilderness Discoverer Kapacitet: 76 Izgrađen: 1991. Prvo krstarenje: 16. svibnja 2021. Matična luka: Juneau (SAD) Plan putovanja: Aljaska – Glacier Bay Potrebno cijepljenje: Da
Brod: Wilderness Explorer Kapacitet: 79 Izgrađen: 1976. Prvo krstarenje: 18. svibnja 2021. Matična luka: Seattle i Juneau (SAD) Plan putovanja: Aljaska – Glacier Bay Potrebno cijepljenje: Da
Brod: Safari Explorer Kapacitet: 36 Izgrađen: 1998. Prvo krstarenje: 29. svibnja 2021. Matična luka: Sitka i Juneau (SAD) Plan putovanja: Aljaska – Nacionalni park Glacier Bay, i još mnogo toga Potrebno cijepljenje: Da
Alaskan Dream Cruises
Brod: Misty Fjord Kapacitet: 10 Izgrađen: 1997. Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (10. travnja 2021.) Matična luka: Sitka (SAD) Plan putovanja: Jugoistočna Aljaska Potrebno cijepljenje: Da
Foto: Marine Traffic, Timothy Kalweit
Brod: Admiralty Dream Kapacitet: 58 Izgrađen: 1979. Prvo krstarenje: 22. svibnja 2021. Matična luka: Sitka i Juneau (SAD) Plan putovanja: Jugoistočna Aljaska – Frederick Sound, Hobart Bay, Endicott Arm, Nacionalni park Glacier Bay i još mnogo toga Potrebno cijepljenje: Da
Brod: Baranof Dream Kapacitet: 49 Izgrađen: 1980. Prvo krstarenje: 23. svibnja 2021. Matična luka: Sitka i Ketchikan (SAD) Plan putovanja: Aljaska – Wrangell, Nacionalni park Glacier Bay, Juneau, zaljev Thorne i dr. Potrebno cijepljenje: Da
Brod: Alaskan Dream Kapacitet: 40 Izgrađen: 1986. Prvo krstarenje: 30. svibnja 2021. Matična luka: Sitka i Juneau (SAD) Plan putovanja: Jugoistočna Aljaska – Wilderness Bay, Petersburg, i dr. Potrebno cijepljenje: Da
Kad je prošlog tjedna vulkanska erupcija zaprijetila lokalnom stanovništvu na karipskom otoku St. Vincent, tri linije za krstarenja poslale su brodove kako bi pomogle u hitnoj evakuaciji.
8. travnja, premijer St. Vincenta Ralph Gonsalves naredio je evakuaciju za sjeverni vrh otoka, gdje je rizik bio najveći. Oko 2000 ljudi je dobilo hitno utočište, prema vladi St. Vincenta.
An ash cloud almost completely obscures the island of Saint Vincent after La Soufrière Volcano erupted explosively on the morning of April 9, 2021. Image captured at 10:13 a.m. local time. pic.twitter.com/tHQGlWd4BZ
Kruzeri Serenade of the Seas, Celebrity Reflection i Carnival Legend poslani su kako bi pomogli oko evakuacije. Serenade of the Seas vezao se u Kingstownu ujutro 9. travnja, krenuvši kasnije istog dana prema Castriesu, St. Lucia.
Erupcije su se nastavile u ponedjeljak, a prema UWI Seizmičkom istraživačkom centru, vulkanska aktivnost mogla bi trajati danima ili tjednima, na temelju obrazaca viđenih u prethodnim erupcijama.
Ove periske su opstale u divljini unatoč pošasti koja je prošlih godina zahvatila cijeli Mediteran.
Iz Udruge Eko more Medulin su izvijestili kako su metalni kavezi postavljeni kako bi preživjele primjerke zaštitili od potencijalnih predatora, među kojima je na žalost i Homo sapiens. Otvori na njima su dovoljno mali da zaustave orade, hobotnice i kvrgave zvjezdače, a dovoljno veliki da omoguće strujanje mora s fitoplanktonom i zooplanktonom kojima se periske hrane filtrirajući vodu.
Foto: Udruga Eko more Medulin
Kako bi izbjegli postavljanje betonskih blokova, za pričvršćivanje kaveza korištena je ekološki prihvatljivija tehnika bušenja podloge podvodnom električnom bušilicom i postavljanja vijaka.
Foto: Udruga Eko more Medulin
Kao i dosadašnje aktivnosti Udruge Eko more Medulin, postavljanje zaštitnih kaveza je provedeno u koordinaciji i po nalogu nadležnih institucija (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Zavod za zaštitu okoliša i prirode, NP Brijuni, JU Natura Histrica …).
Foto: Udruga Eko more Medulin
Pred Tarom, Sarom, Marom i Pinom je kritičan period budući da dolazi ljeto, a endoparazit Haplosporidium pinnae postaje aktivan pri temperaturama mora iznad 13,5 °C. Periske su se lijepo oporavile tijekom zime te su narasle 10-15 mm što ulijeva tračak nade da će i ovo ljeto uspješno prebroditi.
U potrazi za drugim preživjelim periskama mogu pomoći svi koji imaju korisnu informaciju ili opažanje, što mogu dojaviti na neki od kontakata na FB stranici Udruge „Eko more Medulin“.
