O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 466

SAD uvode posebnog predstavnika za Sjeverni tok 2 pri EU

0
Sjeverni tok 2
Foto: Geopolitika News

Američko Ministarstvo pravosuđa odobrilo je dva paketa sankcija protiv ruskog baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2 ali Kongres ih još nije odobrio, izvijestio je američki medij Politico pozivajući se na dužnosnika u administraciji predsjednika Joe Bidena. U međuvremenu, vojne snage NATO saveza usporavaju dovršetak projekta; piše Geopolitika News.

Sankcije su odobrene u ožujku, ali je sada o njima objavljeno: radi se o financijskim ograničenjima usmjerenim na operatera projekta, švicarsku tvrtku Nord Stream 2 AG u većinskom vlasništvu Gazproma, i njezinog čelnika Mathiasa Warniga. Njemačka podupire projekt i zalaže se za njegov završetak, a do sada je završeno oko 96 posto ukupne dionice tog plinovoda koji bi trebao udvostručiti opskrbu Njemačke plinom iz Rusije kroz Baltičko more. Ostaje još za položiti plinovodne cijevi u vodama Danske i 16 kilometara u vodama Njemačke.

Bidenova administracija zbog toga sada raspravlja o mogućnosti imenovanja posebnog predstavnika koji će lobirati u Europi za zatvaranje projekta Sjeverni tok 2.

“Američka administracija oklijeva”, izjavio je dužnosnik. “Komplicirana geopolitika koja okružuje Sjeverni tok 2 sada zahtijeva više pozornosti, poglavito jer je plinovod završen 96%, a projekt je pri kraju”, navodi Politico. Stoga se neki u administraciji boje ići predaleko – imenovanje američkog posebnog izaslanika pri EU za zatvaranje projekta, kao i sankcije, mogu i konačno ogorčiti Njemačku, a Berlin zauvijek odbiti od razgovara o ovoj temi.

U arhivi Kongresa nalazi se nekoliko nacrta zakona o najstrožim sankcijama protiv Ruske Federacije i Sjevernog toka 2, uključujući zabranu financijskih transakcija s ruskim državnim obveznicama. Ali niti jedan od dokumenata nisu odobrili niti američki predsjednik niti Kongres.

Nord Stream 2 AG, operater spomenutog plinovoda, početkom travnja 2021. izvijestio je o pojačanoj aktivnosti vojnih zrakoplova, brodova i podmornica pojedinih zemalja NATO saveza na području izvođenja završnih radova tj. polaganja plinovodnih cijevi u Baltičkom moru. Njihov se intenzitet povećava kako se gradnja približava kraju. Vojni zrakoplovi lete na maloj visini, a brodovi ulaze na prostor gradilišta. Te su akcije provokativne i mogu dovesti do oštećenja plinovoda, objavio je prošli tjedan Nord Stream 2 AG.

Na najnovije prijetnje Washingtona oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, rekavši kako će američki posebni predstavnik za Sjeverni tok 2 putovati i prijetiti svima (info: televizija Rossia 24).

Prema mediju Politico spomenutu bi ulogu mogao dobiti savjetnik Joe Bidena i bivši izaslanik State Departmenta za međunarodna energetska pitanja Amos Hochstein.

Na ovu temu se oglasio i glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, kazavši, kako zemlje partneri Rusije u projektu Sjeverni tok 2 isti i namjeravaju dovršiti. Ranije je operater projekta najavio dostatnost financiranja.

Sjedinjene Države odlučile su ići do kraja i izazvati sukob bilo na području izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, bilo između zemalja EU i kazniti sve njegove sudionike, uključujući Njemačku i njezine građane.

“Zemlje koje su partneri u ovom projektu prilično su dosljedne u svojoj namjeri da finaliziraju i pokrenu ovaj projekt”, rekao je Peskov, čije su riječi citirale RIA Novosti. Njega sada dovršavaju isključivo ruski brodovi.

Plinovod Sjeverni tok 2 sastoji se od dviju cijevi dužine 1230 kilometara koje prolaze dnom Baltičkog mora od ruske luke Ust-Luga do njemačkog prihvatnog mjesta u Greifswaldu.

U travnju 2017. Nord Stream 2 AG potpisao je ugovor o financiranju gradnje vrijedan oko 10 milijardi eura s francuskom energetskom tvrtkom Engie (GDF Suez), austrijskom tvrtkom OMV, anglo-nizozemskom energetskom tvrtkom Royal Dutch Shell, njemačkom energetskom tvrtkom Uniper i s najvećom naftnom i plinskom tvrtkom u Njemačkoj – Wintershall. Pet europskih tvrtki osiguralo je dugoročno financiranje projekta u iznosu od 50% ukupnih troškova projekta, odnosno po 10% svaka (oko 950 milijuna eura), a ostalih 50 posto osigurao je Gazprom; piše Geopolitika News.

Zmajevo oko

0
Foto: Wikimedia Commons

Morsko jezero Zmajevo oko u blizini Rogoznice jedno je od četiri morska jezera uz našu obalu (Jezero Mir na Dugom otoku, Veliko i Malo Mljetsko jezero na otoku Mljetu su ostala), izuzetan je prirodni fenomen kojeg znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju od 1992. godine. No, čak ni nakon toliko dugog i vrlo kompleksnog istraživanja ne mogu reći da su ga u potunosti upoznali; piše Gorgonija.com.

Morsko jezero sada se istražuje u okviru znanstvenog projekta MARRES kojeg vodi dr. dc. Irena Ciglenečki – Jušić znanstvena savjetnica i voditelj Laboratorija za fizikalno kemijske separacije, Zavoda za istraživanje mora i okoliša Zagreb, Instituta Ruđer Bošković. Cilj projekta je utvrditi izmjenu vode jezera i okolnog mora, biokemijska zbivanja na kemo-klini (pojas mora u kojem su kemijske promjene izrazite) između gornjeg često hiper oksičnog (koncentracija otopljenog kisika prelazi 100%) i donjeg anaerobnog sloja (punog, za aerobne organizme, otrovnog otopljenog plina sumporovodika) te sastav živog svijeta na dnu jezera u oksičnom sloju – bentos.

Foto: Donat Petricioli

Istraživanja su započela prije trideset mjeseci, a uz znanstvenike LFKS-a ZIMO-a IRB-a uključen je i mali tim biologa ronilaca izv. prof. Dr sc. Tatjana Bakran-Petricioli iz Zoologijskog zavoda Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ja kao biolog, ronilac, podmorski promatrač te foto i video snimatelj. Cilj našeg biološko – bentoskog istraživanja je utvrditi promjene u sastavu bentosa od početka mog posjećivanja jezeru ( veljača 1992, god.) do sada. Prošle smo godine detaljno proučili živi svijet na prvih nekoliko metara dubine jezera i utvrdili da se sastoji od značajno manjeg broja vrsta nego na početku mojih posjeta jezeru – kaže Donat Petricioli, dipl. ing. instr. aut. ronj.

Naime, jezero svakih tridesetak godina doživi (ili bolje reći „dosmrti“) miješanje stupca mora pri čemu otrovni sumporovodik prodre u gornji sloj te pobije sve aerobne (organizmi koji trebaju kisik za život) pa se oni kasnije moraju ponovo useliti i naseliti jezero. Nažalost, ti su se periodi jako skratili pa se sad miješanje tj. pomori dešavaju svake tri, četiri godine. Tako se i početkom prošle jeseni u listopadu 2020. desio potpuni pomor koji je trajao poprilično dugo. Obnova je ovaj put mnogo sporija i slabija!

Foto: Donat Petricioli

Prije neki dan, kad sam ronio u Zmajevom oku kemoklina je bila na svega dva metra a od živog svijeta vidio sam samo cijanobakterije i zelene alge, a od životinja samo dagnjce (Mytillaster lineatus) i u špiljici nekoliko malih mješčićnica (Pyura dura).

Nema više ni kozica, ni rakova, ni babica, glavoča ni kamotočaca ni kamotočnih i masivnih spužvi, a da o organizmima koje sam vidio prije prvog pomora: velikim dagnjama, ogromnim kamenicama, hlapovima, ugorima, mizidima puževima golaćima, tabinjčićima uopće ne govorim.

Foto: Donat Petricioli

Da li će se njihove populacije obnoviti pokazat će vrijeme, a ja ovaj puta nisam baš optimističan….Zato drž’mo svi zajedno palčeve ovom rijetkom fenomenu morem preplavljenog krša istočne obale Jadrana!

Foto: Donat Petricioli

Tekst i fotografije: Donat Petricioli, dipl. ing. instr. aut. ronj. CMAS/HRS I**

Lučki kapetan Mato Kekez: Ne bi trebalo biti posljedica dok su brane u moru

0
Foto: Dubrovnik / Unsplash

Ljudska pogreška koja je dovela do katastrofalnog curenja gotovo osam tona lož ulja iz kotlovnice dubrovačkog hotela Excelsior još 27. ožujka, izazvala je pravu ekološku katastrofu radi koje ipak nije pokrenut županijski Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora. Utvrđeno je da u rezervoaru Excelsiora nedostaje 7732 litre lož ulja, no nije sigurno koliko je točno isteklo u more, odnosno koliko je uljem natopljeno tlo plaže hotela; piše Dubrovački Vjesnik.

Tvrtka Jadranski luksuzni hoteli već je provela svoju istragu i utvrdila da hotelska oprema nije zakazala, te na sanaciji štete na kopnu i moru odmah angažirao više specijaliziranih tvrtki. Upravo zato što su samoinicijativno pristupili saniranju i odmah pozvali specijaliziranu tvrtku CIAN, nije bilo potrebe za podizanjem Županijskog operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, navode iz mjerodavnog županijskog ureda. Tvrtka CIAN već desetak dana sanira onečišćenje prikladnim sredstvima te je postavila brane. Intervencija će potrajati, a tvrtka INGATEST, specijalizirana za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša, ispitala je stanje cjelokupnog postrojenja u kotlovnici Hotela Excelsior i nedvojbeno zaključila da je uzrok incidenta ljudska nepažnja. Također, proteklog tjedna ALH je angažirao i Texo gradnju, građevinsku tvrtku da rastvori betonsku plažu hotela kako bi uz CIAN uklonili kontaminirane slojeve tla. Iz Ciana pak pojašnjavaju kako nove mrlje na moru nastaju jer je izvjestan dio izlivenog ulja vjerojatno ostao  zatočen u kavernama i podobalnoj strukturi, što svakom novom promjenom vremena, a proteklih tjedan dana ih je bilo nekoliko, dovodi do ponovnog otpuštanja ugljikovodika u more.

Naime, iako je curenje lož ulja zaustavljeno još prošle subote, a CIAN postavio zaštitne brane i apsorbirajuće deke u moru, valovi i nevrijeme doveli su novo ulje na površinu moru, ispirući plato plaže. Zato su građani u više navrata izvješćivali kako onečišćenje još traje. Na teren, na kopnu i moru su izašla je i Lučka kapetanija koja sukladno Planu koordinira akciju, Inspekcija zaštite okoliša i vodopravna inspekcija Državnog inspektorata, kako bi procijenili nastalu štetu na podmorsku floru i faunu. – Još uvijek ulje pomalo ‘suzi’ u more jer se natopila riva, ali ne ide dalje jer se redovito stavljaju upijajuće brane i kada se zasite uljem CIAN ih promijeni i stavi nove. Redovito kontroliraju stanje već desetak dana – govori lučki kapetan Mato Kekez. Mnogi su se Dubrovčani pitali što je s branama koje je za ovakve slučajeve prije dvije godine nabavila Županija dubrovačko neretvanska i zašto one nisu u uporabi kod Excelsiora?

– Sada su angažirane CIAN-ove brane, a naše su raspoređene po tijelima lokalne samouprave i vatrogasnim postrojbama. Ovdje nije bilo potrebe koristiti naše resurse budući je onečišćivač poznat, pa nema potrebe trošiti javne resurse. Onečišćivaču je naloženo angažirati specijaliziranu tvrtku što su odmah i učinili i na kraju će platiti račun. Nema potrebe koristiti javna sredstva u ovakvom slučaju, jer je sve pod kontrolom, a može nam se istovremeno dogoditi novo onečišćenje na drugom mjestu – pojašnjava kapetan. Dodaje kako je teško procijeniti posljedice ekološkog incidenta na Excelsioru dok se sondiranjem ne utvrdi koliko je tla na obali upilo ulje, no za očekivati je da će onečišćenje potrajati do potpune sanacije rive i biti primjetnije za malo jače kiše. – No ne bi trebalo biti daljnjih posljedica dok su brane koje će ‘pokupiti’ ulje u moru. Osim toga ALH je zainteresiran da sve to što prije riješi jer žive od turizma, pa ne smiju sebi dozvoliti da ta sanacije traje – govori kapetan Kekez.

Državni inspektorat utvrdio kako je do isticanja lož ulja došlo prilikom pretakanja lož ulja iz velikog spremnika goriva u dnevni tank, zbog propusta zaposlenika u manipulaciji i da je došlo do izlijevanja lož ulja iz dnevnog tanka na betonirani dio plaže. Vodopravna inspekcija će podnijeti optužni prijedlog protiv zbog ispuštanja ili unošenja u vode opasnih i drugih onečišćujućih tvari u vode. Zakonom o vodama su predviđene novčane kazne u iznosu od 30 tisuća do 300.000 kuna za odgovornu pravnu osobu. Ni ukupna šteta za ALH neće biti mala jer osim kazni i angažiranja specijaliziranih tvrtki za sanaciju mora, upravo rade iskapanja ispred hotela Excelsior kako bi se utvrdilo je li ostalo ulja u pijesku i tlu ispod kupališta.

Oboren svjetski rekord! Kod Paškog mosta ulovljen škamp dug čak – 43 centimetra

0
Foto: Novi list

Tome Šarić iz Šarić Drage je profesionalni ribar koji se već punih 40 godine bavi isključivo lovom škampa u Velebitskom kanalu.

– Ovaj moj posao nije ni lak ni jednostavan. Velebitski kanal je maksimalno dubok oko 70 metara, a škampi se drže na dubinama od 40 do 45, a ponekad i na 60 metara. E sad, triba ih znati pronaći jer sve zavisi o dobu godine, trenutnom vitru, kurentima, ali i o potresu koji ih zatrpa na dnu. A onda, kad ih se zatrpa, triba neko vrime da se sve smiri pa da se oni opet pojave i postanu aktivni – priča Tome za Novi list.

– Imam tri stotine vrša i dok ih ja sve obiđem, to van traje. Uvik na more idem sam, ali srićom, na brodu imam puretić pa najteži dio posla odradi hidraulika. Nije me strah jer imam godine i godine iskustva tako da znam pripoznati buru i kad još daleko… A tu su i portali koji su uglavnom točni kad je u pitanju prognoza – nastavlja Tome svoju priču.

– Ulovi budu, kako-kada. Ponekad, kad je sezona i kad je jako dobro, tada mogu uloviti i 15 do 20 kilograma po danu, a kad je loše, ka što je, recimo, u desetom i jedanajston misecu, tek tri-četiri kile, jer se škamp u to vrime zakopava i postaje neaktivan.

“Premda je prije bio dosta prorijeđen, škamp se u posljednje tri-četiri godine dobro oporavio. Prije je na vršama bilo dozvoljeno oko od 14 do 16 milimetara, a sada je 18. Ja na svojim vršama, bez obzira na to, imam oko od 20 milimetara. Puštam da mali škamp izađe, a da ostane samo veći. Niti se meni isplati loviti male, niti je za škampe dobro da se izlove tako sitni. Triba se ipak malo pobrinuti za to naše nesretno podmorje.

Tako sam baš dan-dva prije Uskrsa, u jednoj vrši, tu, prema Paškom mostu, diga ovoga koji se baš i ne viđa svakog dana. Bija je ukupno dug nevjerojatnih 43 centimetra i težak 350 grama! Eto, možda van može biti zanimljiv…” – s neskrivenim zadovoljstvom Tomo pokazuje fotografije u svom mobitelu.

Ovaj je ulov ne možda, nego sigurno, jako, jako zanimljiv. Naime, škamp (Nephrops norvegicus, Linnaeus, 1758) može službeno narasti samo do 25 centimetara, što je kao i za sve rakove dužina od vrha rostruma (vrha roščića na glavopršnjaku) do repa, a Tomin je ulov u toj dimenziji za 5 milimetara duži što je nedvojbeno novi rekord Jadrana, ali i svjetski rekord; piše Novi list.

Garažna vrata za najzahtjevnije – Planar površina u šest boja

0
Foto: Hörmann

Elegantne, glatke površine u tamnim nijansama minimalističkog dizajna, drvena ili klasična svijetla strukturirana verzija? Boju i površinu garažnih vrata izabrat ćete prvenstveno u skladu s arhitekturom koja ih okružuje. Moderne zgrade s čistim i jednostavnim linijama koje se često protežu duž čitavog pročelja savršeno se nadopunjuju s novim dizajnom Hörmann garažnih vrata Planar.

Foto: Hörmann

Glatka i robusna površina Matt deluxe vrlo se lako održava, što je posebno važno ukoliko odaberete neku od svjetlijih nijansi između šest atraktivnih akcijskih boja.

Svjetlije su nijanse praktične za garaže orijentirane prema poslijepodnevnom suncu u toplim podnebljima jer neće upijati velike količine Sunčeve energije.  Matt deluxe površine garažnih vrata posebno su UV stabilne što im omogućava dugotrajnu, lijepu i ravnomjernu boju.

Foto: Hörmann

Elegantan dizajn L žlijebića s velikim površinama panela daju luksuzan izgled u tamnim, modernim bojama poput antracit sive ili specijalne nijanse CH703 s notom svjetlucavih čestica. Posebna pažnja pridaje se konačnom izgledu vrata s uvijek jednako raspoređenim panelima, iste visine u svakom segmentu. Na taj način paneli fasade zgrade i garažnih vrata mogu pratiti  istu poravnatu liniju i dati potpuno integrirani izgled.

Foto: Hörmann

Vlasnike ladanjskih kuća u drvenim ili kamenim izvedbama posebno će oduševiti dekori drva u bojama Zlatni hrast, te tamnijim verzijama Noćni i Tamni hrast.  Duracolor drveni dekori na vratima također su UV stabilni, s posebnim naglaskom na imitiranje nesavršenog izgleda drvenih godova za vjerodostojan izgled.

Osim Planar modela, provjerite i ostalu ponudu Hörmann garažnih vrata te bojom odgovarajućih kućnih vrata po akcijskim cijenama kod svih ovlaštenih distributera.

Foto: Hörmann

Disney polaže kobilicu za novi brod Disney Wish

0
Foto: Cruise Industry News

Disney Cruise Line najavio je da je postigao “značajnu prekretnicu obilježenu tradicionalnom ceremonijom polaganja kobilice Disney Wish-a, prvog od tri nova broda u proširenju flote.”

„Dok s iščekivanjem i uzbuđenjem gledamo u budućnost, nastavljajući stvaranje čarobnih odmora za obitelji širom svijeta, oduševljeni smo postizanjem ove značajne prekretnice u procesu gradnje brodova i otkrivanjem Kapetanice Minnie na pramcu Disney Wish-a” – rekao je Thomas Mazloum, predsjednik Disney Cruise Linea; piše Cruise Industry News.

“U pomorskoj tradiciji polaganje kobilice svečani je početak života broda” – rekao je Philip Gennotte, izvršni direktor upravljanja portfeljnim projektima Walt Disney Imagineering Germany. „Današnji dan je značajan za Disney Wish i ne bih mogao biti ponosniji na naše Imagineere, glumačku ekipu i posadu Disney Cruise Line-a te tim Meyer Werfta, brodogradilišta u Njemačkoj, koji stvaraju ovaj očaravajući brod.”

Disney Wish trebao bi krenuti na svoje prvo putovanje u ljeto 2022. Informacije o programima i rezervacijama za putovanja objavit će se naknadno.

Disney Wish će biti malo veći od kruzera Disney Dream i Disney Fantasy.

Video: U Saboru se razgovaralo o cijepljenju pomoraca

0
Foto: YouTube screenshot

Saborski zastupnik Božo Petrov u srijedu je u Saboru, u dogovoru sa Sindikatom pomoraca Hrvatske, govorio o cijepljenju pomoraca.

Neuspjeli pokušaj oživljavanja proizvodnje na prostoru Uljanika – propala tvrtka Bene Trade

0
Foto: Milivoj Mijošek, Glas Istre

Još jedna poslovna priča s prostora Uljanika završila je ovih dana bez sretnog kraja. Pedesetak radnika tvrtke Bene Trade ostalo je prošlog mjeseca bez posla nakon što ta tvrtka nije u predviđenom roku Strojogradnji u stečaju uplatila iznos kojim bi potvrdila kupnju strojeva i opreme koji se prodaju u sklopu stečajnog postupka; piše Glas Istre. To praktički znači da se ovaj pokušaj oživljavanja proizvodnje na prostoru Arsenala nakon nešto više od godinu i pol dana završava neuspjehom.

Naime, priča o tvrtki, koju je pokrenuo dugogodišnji poslovni partner Strojogradnje i Brodogradilišta Čeh Jindrich Vlček, koja je s austrijskom grupacijom Palfinger i još s nekim poslovnim partnerima pokrenula proizvodnju, a bazirala se na dijelu nekadašnjeg proizvodnog programa Uljanik Strojogradnje Diesel, bila je jedna od rijetkih pozitivnih koje su nakon vala stečajeva stigle s prostora pulskog brodogradilišta. Tvrtka Bene Trade na prostoru Arsenala unajmila je halu i strojeve te s vremenom zaposlila pedesetak radnika koji su ovakvim raspletom ponovno ostali bez posla.

Razlog tome je što Bene Trade nije iskoristio pravo prvokupa spomenutih strojeva i opreme koje je koristio za svoju djelatnost, a koji su u sklopu stečajnog postupka Strojogradnje ponuđeni na prodaju kroz javnu dražbu. Na taj su način praktički ostali bez sredstava za rad.

Drugi krug javne dražbe za proizvodna sredstva, osobna i radna vozila, te zalihu proizvodne opreme Uljanik Strojogradnje Diesel u stečaju proveden je koncem prošle godine. Na njega je pristigla jedna ponuda koja je s PDV-om iznosila 12,9 milijuna kuna, no kupac nije bio Bene Trade već se radilo o zajedničkoj ponudi tvrtki Trgometal iz Žminja i Plazma tehnika iz Galižane.

Skupština vjerovnika odlučila je međutim da, s obzirom na postojeću aktivnost i zaposlene djelatnike, pravo prvokupa po istoj cijeni ponudi Bene Tradeu, a stečajna sutkinja Tijana Licul to je prihvatila te donijela rješenje u kojem je odredila da se uplata cjelokupnog iznosa mora izvršiti u roku od 30 dana. Nakon kraćeg žalbenog postupka na Visokom trgovačkom sudu, koji je potvrdio pravo na odobravanje prvokupa, taj je rok počeo teći, a onda je 20. ožujka i istekao, no uplata Bene Tradea nije stigla.

Vlasnik Vlček pokušao je u međuvremenu pronaći partnera s kojim će zajednički uložiti novac u kupnju strojeva, no u tome nije uspio. Kako novac nije uplaćen, sutkinji nije preostalo drugo nego proglasiti nevažećom svoju prethodnu dosudu, oduzeti Bene Tradeu pravo prvokupa, te strojeve i opremu Strojogradnje u stečaju dosuditi Trgometalu i Plazma tehnici; piše Glas Istre.

Ronilica u sat vremena obavi ono što bi roniocima trajalo danima

0
Foto: HRT

Novi koncept digitalnog snimanja podvodne infrastrukture – novi je izvozni proizvod jedne riječke tvrtke. Nakon što ga je zbog sanacije Adamićevog gata naručila Lučka uprava Rijeka u kratko je vrijeme međunarodno odjeknuo, a već ovoga ljeta primjenit će se i u Amsterdamskoj luci koja je četvrta najveća luka u Europi; piše HRT.

Bespilotna automatizirana ronilica u samo jednom satu pod morem prikupi onu količinu podataka za koju bi roniocima trebalo nekoliko dana.

-Informacija da možemo u jednom satu prikupiti ogromnu količinu podataka je odjeknula vani gdje je ljudima vrijeme novac, kaže Josip Rukavina, „Vectorino” Rijeka.

Primjerice, za pregled stanja riječkog Adamićevog gata ronilicom je snimljeno čak 40 tisuća visokokvalitetnih fotografija pomoću kojih je softverskim alatima izrađen 3 D model s jasno definiranim oštećenjima.

– Ono što smo dobili kao rezultat tog istraživanja i prikaza je iznenadilo i nas. U takvim situacijama točno znate kojim ćete načinom sanirati obalu i koliko će to otprilike i koštati, kaže Rajko Jurman, iz Lučke Uprave Rijeka.

U svijetu trenutačno ne postoji precizniji i jeftiniji način za snimanje i analizu velikih površina pod morem. Prepoznato je to i na ovogodišnjem međunarodnom sajmu “Australian Oil & Gas Energy” na kojem je ova metoda premijerno predstavljena i ugovoreni novi poslovi.

– Zapravo malo ima firmi koje mogu na visokoj razini upotrijebiti tehnologiju. Mi smo se stavili do 150 metara dubine gdje ima dosta tvrtki koje obrađuju podatke na relativno niskoj razini i podigli to na najvišu razinu točnosti, kaže Rukavina.

Trenutačno Švedska, Francuska, Francuska Polinezija, Andora, Maroko, Engleska i Australija od njih traže sličnu uslugu. A već za tri mjeseca bespilotne ronilice usavršene znanjem razvijenim u Rijeci, kreću u pregled podmorskih obalnih zidova u Amsterdamskoj luci; piše HRT.

Njemački ratni brod Admiral Scheer – strah i trepet saveznika (1945.)

0
Foto: Wikipedia

Njemački ratni brod Admiral Scheer potopljen je na današnji dan, 9. travnja 1945. godine. Pripadao je klasi Deutschland, teškim krstaricama koje su zbog jakog naoružanja i oklopa bila sličnije bojnim brodovima (nekoć se bojnim brodovima klasificiralo najmoćnije površinske brodove prije uspona nosača zrakoplova); piše Povijest.hr. Među sestrinskim brodovima Admirala Scheera bio je i poznati brod Admiral Graf Spee koji je potopljen kod Montevidea u Urugvaju.

Brod Admiral Scheer porinut je 1933. godine, u doba kad je Njemačkom već vladao Adolf Hitler. Brod je nosio ime po admiralu Reinhardu Scheeru, vrhovnom zapovjedniku njemačke carske flote u Prvom svjetskom ratu. Brod Admiral Scheer imao je glavne topove kalibra 280 milimetara i čelični oklop debljine i do 140 mm. Snažni MAN-ovi dizel-motori od oko 52.000 konjskih snaga omogućavali su mu veliku brzinu od preko 28 čvorova.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata brod Admiral Scheer potopio je više neprijateljskih trgovačkih brodova od bilo kojeg drugog njemačkog kapitalnog broda. Prilikom jedne akcije poslan je čak u Arktički ocean, u napad na sovjetske brodove koji su putovali u sastavima konvoja sjeverno od Sibira. Jedno vrijeme bio je brod Admiral Scheer i u Indijskom oceanu.

Dok se Admiral Scheer nalazio u njemačkoj luci Kielu, britanske su zračne snage (RAF) izvršile težak bombarderski napad s više od 300 zrakoplova. Admiral Scheer pogođen je s pet tzv. Tallboy bombi (svaka je bila teška oko 5.400 kilograma). Brod se prevrnuo u luci i ispunio vodom. Zanimljivo je da je na njegovoj olupini kasnije sagrađen jedan od lučnih dokova.