Globalni napori za razvoj zelenih pomorskih koridora ubrzali su se tijekom 2025., uz pokretanje 25 novih ruta s nultim emisijama i snažniji ulazak velikih gospodarstava poput Kine, Indije i Brazila. Prema najnovijem godišnjem izvješću Getting to Zero Coalitiona i Global Maritime Foruma, broj aktivnih inicijativa narastao je na 84, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 59.

Novi val interesa dolazi iz zemalja koje žele rano zauzeti pozicije u budućem energetskom tržištu, posebno u kontekstu razvoja alternativnih goriva i bunkering infrastrukture. Kina i Indija pridodale su svaka po četiri nova projekta, dok su Brazil, Čile, Gana i Kenija pojačali vlastite programe stvaranjem novih zelenih ruta u svojim regijama, piše Splash247.

Izvješće je objavljeno u trenutku kada je Međunarodna pomorska organizacija odgodila usvajanje okvira Net-Zero do najmanje listopada sljedeće godine. Ta odgoda produbljuje neizvjesnost oko mehanizama koji bi trebali izjednačiti razliku između fosilnih i čistijih goriva, zbog čega dio sektora zauzima oprezan stav. Ipak, autori izvješća upozoravaju da bi čekanje moglo usporiti ključne investicije.

Četiri projekta službeno su ušla u fazu realizacije—od gradnje brodova na alternativna goriva do izgradnje nove lučke infrastrukture. Većina ostalih i dalje se nalazi u fazi studija izvedivosti, gdje visoki troškovi goriva i nejasni regulatorni okviri otežavaju donošenje investicijskih odluka.

Najveći pomaci ove godine zabilježeni su u segmentu tankera, ponajviše kroz šest novih koridora za prijevoz amonijaka. Istodobno, veliki broj novo najavljenih projekata još uvijek nema definirane brodarske segmente, što pokazuje koliko su inicijative u ranoj fazi razvoja.

Izvješće poziva industriju da idućih 12 mjeseci aktivno radi na razvoju koridora, umjesto da čeka odluke IMO-a. Nacionalni programi poput EU Global Gatewaya, H2Globala ili australskog Hydrogen Headstarta već sada mogu pogurati ulaganja i dati prednost državama koje žele biti prvi pokretači tržišta.

U analizi se naglašava potreba za smanjenjem razlike u cijeni između fosilnih i zelenih goriva, jačim angažmanom teretnih naručitelja spremnih platiti premiju za čišći prijevoz, te jasnijim nacionalnim poticajima koji bi ubrzali rane implementacije.

Od potpisivanja Clydebank deklaracije na COP26, zeleni koridori postali su testna platforma koja bi trebala pokazati kako će izgledati prijelaz globalne flote prema nultim emisijama. U idućim godinama vidjet će se hoće li se pilot-projekti doista pretvoriti u globalno umrežen sustav ruta sposobnih preusmjeriti sektor prema klimatskim ciljevima za 2030.

Mediterranean MoU objavio je Godišnje izvješće o nadzoru države luke za 2024., koje otkriva porast sigurnosnih izazova za flotu koja plovi Mediteranom. Broj zadržavanja porastao je za 20 posto, a inspektori su zabilježili ukupno 1.290 nedostataka koji su dovoljno ozbiljni da bi plovilo bilo zaustavljeno dok se nepravilnosti ne otklone.

Tijekom 2024. jedanaest članica Memoranduma provelo je 5.993 inspekcije na 4.907 različitih brodova. Čak 61 posto svih pregleda rezultiralo je nedostacima, što ukazuje na sustavne sigurnosne i tehničke probleme, osobito kod starijih brodova koji dominiraju regionalnim teretnim prometom.

Inspekcije

Ukupan broj inspekcija porastao je za 17 u odnosu na 2023., što je minimalno povećanje od 0,3 posto. Najveći broj pregleda obavila je Turska – 2.483 inspekcije, a slijedi Egipat s 1.287.
Najčešće kontrolirana skupina bili su brodovi za generalni teret i i multipurpose brodovi s 2.207 pregleda (36,8%), dok su bulk carrieri zabilježili 1.948 inspekcija (32,5%).

Zadržavanja

Stope zadržavanja pokazale su osjetan rast. U 2024. zabilježeno je 196 zadržavanja, što predstavlja porast od 20 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječna stopa zadržavanja sada iznosi 3,3 posto, što je više od 2,6 posto iz 2023.
Najviše zadržavanja odnosi se na generalne teretne/multipurpose brodove – 135 slučajeva ili 69 posto svih zadržavanja. Bulk carrieri imaju 25 zadržavanja (13 posto).

Nedostaci

Zabilježeno je ukupno 15.156 nedostataka, što je 17 posto manje nego 2023., no i dalje je riječ o značajnom broju. General cargo brodovi ponovno prednjače s 8.694 nedostatka, dok su bulk carrieri prijavili 2.933.
Najproblematičnije kategorije su “Certifikati i dokumentacija” (2.327 puta) te “Sigurnost plovidbe” (1.961 put).
Starost brodova i dalje je ključan faktor:
– Brodovi mlađi od 10 godina: 6% inspekcija s nedostacima
– 10–20 godina: 34%
– stariji od 20 godina: 60%

Zastave

Najviše inspekcija obavljeno je na panamskim brodovima – 967, od čega je 602 imalo nedostatke, uz stopu zadržavanja od 3 posto. Liberia je pregledana 800 puta, s 400 inspekcija s nedostacima i stopom zadržavanja od 1 posto.

CIC kampanja o plaćama posade i ugovorima (MLC, 2006)

Od 1. rujna do 30. studenoga 2024. Med MoU proveo je ciljanu inspekcijsku kampanju usmjerenu na plaće posade i ugovore o radu prema MLC-u.
Tijekom kampanje obavljeno je 1.507 PSC inspekcija na 1.353 broda, a zabilježeno je 49 zadržavanja.
U 561 inspekciji korišten je CIC upitnik, a zabilježeno je ukupno 10 zadržavanja, od kojih 4 izravno zbog tema CIC-a.
Opća stopa zadržavanja unutar CIC-a bila je 1,8 posto, dok je za teme vezane uz kampanju iznosila 0,7 posto.
Najlošiji rezultat zabilježen je na pitanju o tome dobiva li pomorac ugovor potpisan od strane brodara ili predstavnika brodara – 1,07% negativnih odgovora. Najbolje je prošlo pitanje o odbicima od plaće, gdje nije zabilježen nijedan negativan odgovor.

Bulk carrieri su bili najčešće pregledavana skupina unutar CIC-a – 185 inspekcija i bez ijednog zadržavanja.
Panama je ponovno prednjačila po broju CIC pregleda – 80 inspekcija i jedno zadržavanje (1,25%).