O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 472

Kompanije traže nemoguće, moraju se cijepiti da bi kruh zaradili, ali u Hrvatskoj nisu prioritet

By
redakcija
-
0
Foto: Pixabay

Dogodilo se ono čega su se naši pomorci i pribojavali. Cijepljenje protiv covida- 19 uvjet je za ukrcaj na brod kod većine svjetskih kompanija. Potvrđuje to i jedan mladi dubrovački pomorac kojega je ovih dana kompanija za koju je ranije navegavao, pozvala da joj dostavi potvrdu ako se cijepio; piše Dubrovački Vjesnik. Zabrinut, dubrovački pomorac je kontaktirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo i upitao kad bi mogao doći na red za cijepljenje, no dobio je odgovor kako pomorci nažalost nisu rizična skupina koja je sada predviđena za cijepljenje.

NUŽNA JE HITNA REAKCIJA

Kakva je situacija na našem području, jesu li im se obraćali pomorci te koliko kompanija kao uvjet za ukrcaj traži cijepljenje, Dubrovački Vjesnik je upitao koordinatora Inspektorata i voditelja ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku Romana Perića.

„Mnoge kompanije razmišljaju o tome, ali je preuranjeno kazati da u ovom trenutku mnogi eksplicitno uvjetuju ukrcaj cijepljenjem. Imali smo nekoliko poziva naših pomoraca koji su potvrdili gornje navode. Više je nego jasno da je u tijeku neumoljivo kršenje ljudskih prava na svjetskoj razini i protekcionizam u vidu “Covid putovnica”, ali kukanje na tu temu neće pomoći hrvatskim pomorcima. Njima treba hitna reakcija i dovoljan broj doza cjepiva za sve kojima je to uvjet ukrcaja. U pravilu od pomoraca tražimo pisani oblik takvih zahtjeva od kompanije. U jednu ruku nam to služi za ˝obračun˝ s kompanijom jer smatramo da je nekorektno, ali i preuranjeno, uvjetovati ukrcaj cjepivom kojega nedostaje. Osim toga, i dalje traje cijepljenje zdravstveno ugroženih i starijih osoba“ – ističe Perić i dodaje kako im takav pisani argument služi kao pritisak na ministarstva i stožer Civilne zaštite kako bi pomorce što prije pogurali na vrh liste prioritetnih cijepljenja.

Na pitanje može li sindikat posredovati kod Zavoda za javno zdravstvo da, primjerice u slučaju da ostane viška cjepiva prilikom masovnih cijepljenja u Dubrovniku, preostale doze budu preusmjerene zainteresiranim pomorcima, Perić odgovara:

„Ne! Moram istaknuti da naš posao nije uplitanje u organizaciju i preusmjeravanje cjepiva. Takva inicijativa može biti kontraproduktivna i senzibilna za ostatak javnosti i protumačena kao ˝cijepljenje preko reda˝. Naše je da upozoravamo, iznosimo argumente i lobiramo kod vladajućih u ime najboljih interesa naših pomoraca“ – tvrdi Perić.

„Smatram da raspolažemo nepobitnim činjenicama za takvo što, a čak i jedan izgubljeni posao bio bi previše. Da ne spominjem olakšane smjene posade, brža putovanja, i eventualna izuzeća od karantena i PCR testova“ – ističe Perić.

Sindikat pomoraca Hrvatske uputio je više dopisa Ministarstvu zdravstva s upitom o cijepljenju pomoraca koji bi se, zbog prirode posla, trebali naći na prioritetnoj listi za cijepljenje. Kako kaže Perić, službeni odgovor nisu dobili, ali prenosi izjavu ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koja je javno objavljena u Novom listu. U njoj se prvi put spominju pomorci u smislu prioriteta kod cijepljenja. Naime, dr.med. Vladimir Mićović je izjavio da je cilj tijekom ožujka i travnja cijepiti starije osobe i kronične bolesnike kako bi već u svibnju mogli krenuti s cijepljenjem osoba iz treće faze. Tu će prednost, prema Mićoviću, imati određena prioritetna zanimanja poput interventnih službi, nastavnika, pomoraca i ugostitelja. Perić ističe kako apsolutno podržavaju takav plan cijepljenja, no prisutna je prilična doza skepticizma oko poštivanja zadanih rokova i termina, sve zbog tragično loše organizacije nabave cjepiva i Hrvatske i EU, ali i problema s AstraZenecom.

ZNAČAJ POMORACA NIJE PREPOZNAT

Na pitanje rješavaju li i kako brodaske kompanije kao poslodavci ovaj problem, Perić odgovara:

„Postoji apsolutni konsenzus kod svih partnera u pomorskom sektoru u Hrvatskoj oko ovog pitanja. Dakle, i Crosma (posrednici pri zapošljavanju pomoraca) i Mare Nostrum (udruga brodara op.a.) podržavaju prioritetno i dobrovoljno cijepljenje pomoraca. Interes kompanija za ovu problematiku je ogroman. Pogotovo cruising kompanije koje će vjerojatno uvjetovati i cijepljenje svojih gostiju. Izrazito je važno da ustraju do početka cijepljenja pomoraca i imaju razumijevanja za svoje pomorce. Bile su neke intencije brodarskih kompanija da sami kupe cjepivo i organiziraju cijepljenje svojih radnika, no nisam siguran da je to u ovom trenutku moguće. U perspektivi će vjerojatno biti. Možda brodarske kompanije imaju još neke dodatne strategije i načine rješavanja ovih problema, ali bih Vas svakako uputio da pitate njih“ – dodaje sindikalist.

Inače, ne postoji evidencija koliko naših pomoraca čeka ukracaj. U Hrvatskoj je trenutačno 16 tisuća pomoraca. Duljine njihovih ugovora o radu odnosno rostera se značajno razlikuju, a ovise o specifičnosti plovidbe i vrsti broda. Okvirno se može reći da je trećina ukupnog kadra sad doma ili napeto čeka na ukrcaj. Prema podacima EMSA-e u godini prije početka epidemije po broju časnika šesta smo zemlja u Europskoj uniji. Pomorci čine čak 1,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj i godišnje u zemlju donesu više od milijardu eura, što samo za sebe potvrđuje njihov značaj.

Hrvatski kapetan koji je stotinjak puta prošao Sueskim kanalom otkriva kako je moglo doći do nasukavanja megabroda

By
redakcija
-
0
Foto: VesselFinder

Nasukavanje samo jednog broda, 400-metarskog Ever Givena na obalama Sueskog kanala poremetilo je gotovo kompletan lanac opskrbe robom, uljem, žitaricama i drugim proizvodima između Azije i Europe; piše tPortal. Ovom rutom svakodnevno prolazi oko 30 posto svjetskog prometa kontejnerskih brodova i oko 12 posto ukupne svjetske trgovine robe, a logistički problemi i gubici već sada su golemi.

Iskusni šibenski kapetan Branko Skorić (62), koji je kroz Suez proveo više od stotinu brodova, za tportal objašnjava svoje viđenje ove nesreće i opisuje vlastita iskustva plovidbe ovim dijelom svijeta.

Trenutni prioritet svakako je odsukavanje Ever Givena, jer ako se to ne učini u roku od jednog ili dva dana, preostala trgovačka flota mogla bi se preusmjeriti oko južnog vrha Afrike, što znači da bi se putovanje između Azije i Europe produljilo za tjedan dana. U problemu je i Egipat, jer samo na prolasku brodova ovim kanalom godišnje uprihodi oko 5,6 milijardi eura.

„Osobno ne vjerujem u teoriju da je uzrok havarije nevrijeme: mogao se eventualno pojaviti zanos vjetra kada je problem već nastao. Pretpostavljam da je došlo do zatajenja rada pomoćnih motora koji proizvode struju, pa su izgubljeni pogon i kormilarenje. Brod ima generatore za slučaj nužde, ali pitanje je pale li se oni automatski ili ručno. Pitanje je i kakav je pogon – klasični dizel ili elektrodizel, gdje generatori proizvode struju za elektropogon. Pretpostavljam da je riječ o ovome drugom“, govori kapetan Skorić svoju prvu dijagnozu, uz ogradu da nema više informacija od onih koje se pojavljuju u medijima.

Malo je vjerojatno da je otkazao sam motor, moguće da je brod ostao bez pogona i mogućnosti kormilarenja, pa nije uspio održati pravac i vjetar ga je odnio prema kopnu’, objašnjava mogućnost onoga što se dogodilo u Suezu. Istraga će, kaže, sasvim sigurno dati rezultate: u ovom kanalu obavezna je pilotaža peljara, ispitat će se i vremenski uvjeti te pregledati sadržaj brodske crne kutije. Ljudski faktor odbacuje kao najmanje moguću opciju.

„Pravo pitanje sada jest kojom težinom je brod nalegao na pijesak i kolika je sila potrebna da ga se izvuče. Ne vjerujem da taj posao mogu obaviti tegljači, eventualno se može izjaružati dno oko njega ili podignuti dio kontejnera, pa smanjiti opterećenje. No pitanje je o kolikoj dizalici se mora raditi da bi vratila brod u gaz. U svakom slučaju, moralo bi doći do rasterećenja jer je utjecaj plime i oseke ondje zanemariv“ – kaže kapetan Skorić.

Sueskim kanalom prošao je stotinjak puta na teretnim i nekoliko puta na putničkim brodovima.

„To je zapravo jednostavniji pothvat u odnosu na prolazak Panamskim kanalom ili Wellandom u Kanadi, na Velikim jezerima. Ako bismo se šalili, mogli bismo reći da se kroz Suez gotovo pa može zatvoriti oči i dati gas. Na sjevernom i južnom ulazu u kanal svakog dana formiraju se konvoji brodova: sjeverni kreće negdje oko ponoći i kreće se brzinom od pet do sedam čvorova, a potom se sidri u jezeru nazvanom Great Bitter Lake i čeka južni konvoj koji se ne sidri, nego samo nastavlja dalje. Vrijeme prolaska obično je oko petnaest sati“ – prisjeća se Skorić, a posljednji put plovio je Suezom prije desetak godina. Upravljao je brodovima niza hrvatskih i stranih kompanija, potom radio i u La Mancheu, a sada je peljar u svom rodnom Šibeniku.

„Zapravo u Suezu nema velikog stresa: već na ulasku u kanal obaveza je ukrcati dva električara i manja broda s posadom, a oni su zaduženi u slučaju problema uhvatiti konope i privezati brod za kopno, odnosno spriječiti da se dogodi ovako nešto. Pretpostavljam da se u ovom slučaju nisu snašli ili brod nije imao dizalice kako bi ih ukrcao. Ever Given je ogroman, ima 400 metara duljine i 26 metara gaza, pa gotovo svaka veća devijacija vodi do nasukavanja“ – objašnjava kapetan.

Među hrvatskim pomorcima već desetljećima se šire legende o manjim problemima koje doživljavaju u Sueskom kanalu – prije svega od peljara i tvrtki koje ih ukrcavaju na brod. Znali su ‘žicati’ novac, cigarete i slično, tvrdi se…

„Znalo je biti takvih situacija, znali su izvolijevati svojim zahtjevima dok ne dobiju ono što žele, ali istina je i da je našim pomorcima takva situacija koji put odgovarala jer su nakon mjesec dana na moru mogli trgovati i kupiti stvari koje im nedostaju. Nije to toliko dramatično“ – dedramatizira situaciju kapetan Skorić.

ŠTO PIJU SOMMELIERI: Cjelodnevna preporuka Marka Rundeka, glavnog sommeliera zagrebačkog restorana ManO2

By
redakcija
-
0
Foto: Kult Plave Kamenice

Marko Rundek, Maitre d’ i glavni sommelier zagrebačkog restorana ManO2, u restoranskom je i sommelierskom poslu više od deset godina. Bio je glavni sommelier Pete četvrtine Dina Galvagna, sommelier i menadžer u Dubravkinom putu, Dežman baru i sada u restoranu ManO2, piše portal Kult Plave Kamenice. Rundek vam daje prijedlog iskusnog vinofila: fokusirajte se na jedno kompleksnije vino, i pijuckajte kroz cijeli dan uživajući u njegovim promjenama i razvoju aromatike. 

„Kad doma otvorim bocu vina, volim da to bude nešto ozbiljnije što ću moći proučavati cijeli dan. Prvi mi napamet pada Bolfanov Rajnski Rizling Primus iz 2015. jer sam ga u posljednjih nekoliko mjeseci nekoliko puta otvarao kod kuće. Kada govorimo o bijelim vinima, Primus nudi izvrstan omjer kvalitete i cijene. Riječ je o vrlo živom vinu, na nosu i u ustima podjednako, s puno egzotičnog voća, zrele breskve i za rizling prepoznatljivog ali nikako nametljivog mirisa petroleja.“ – kaže Marko Rundek.

„U ustima ima odličan omjer šećera i kiseline, vino je vrlo slasno i zove na još. Bolfanov Rajnski Rizling Primus iz 2015. preporučujem kušati pomalo, kroz cijeli dan, jer je užitak pratiti kako se lijepo transformira i postaje sve ozbiljniji.“ – dodaje Rundek.

Video: Požar na teretnom brodu u Port Hedlandu

By
redakcija
-
0
Foto: FleetMon

Požar je izbio na teretnom brodu BBC Rhonetal ujutro 25. ožujka u Port Hedlandu u Australiji. Brod je u Port Hedland stigao iz Kine, izvještava FleetMon.

Vatrogasci od 04:00h 25. ožujka pokušavaju ugasiti požar ili ga barem staviti pod kontrolu.

Još uvijek nema vijesti o uzroku požara, šteti i ostalim detaljima.

Uprava LNG Hrvatska potvrdila vijest o dolasku tankera s ukapljenim plinom u Omišalj

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija, Damir Škomrlj

Gospođa Ivana Jugović, menađerica u upravi tvrtke LNG Hrvatska, jučer je u telefonskom razgovoru sa portalom Geopolitika News potvrdila vijest o dolasku LNG tankera Patris s američkim ukapljenim plinom na LNG terminal u Omišlju, na otoku Krku. On je u omišaljsko pristanište uplovio jučer.

Ruski trikovi protiv sankcija SAD-a: Kako je Moskva uspjela opremiti brod koji će završiti sporni plinovod

By
redakcija
-
0
Foto: Marine Traffic

Kada je brod „Akademik Cherskiy“ krajem ožujka počeo s polaganjem cijevi plinovoda, nedaleko od njemačkog otoka Rügen, našao se u središtu međunarodne pažnje. Zadatak je bio da završi radove na Sjevernom toku 2, drugom ogranku sigurno najspornijeg plinovoda na svijetu; piše Jutarnji List.

Istraživanje Deutsche Wellea je pokazalo da je brod opremljen najmodernijom tehnikom za preciznu obradu cijevi talijanske firme „Nuova Patavium“. To je znakovito s obzirom da svakom tko sudjeluje u izgradnji Sjevernog toka 2 prijete bolne američke sankcije.

Naime, prema američkoj odluci za suzbijanje ruskog utjecaja u Europi i Aziji, Bijela kuća bi trebala uvesti sankcije pojedinicima i kompanijama koji pružaju usluge i prodaju robu za izgradnju plinovoda. Tim sankcijama su pogođene sve isporuke u vrijednosti većoj od milijun dolara, odnosno pet milijuna dolara na godišnjem nivou.

Zbog prijetnji sankcijama Washingtona švicarska firma Allseas je već krajem 2019. povukla svoj brod iz ovog projekta. Zato je uskočio „Cherskiy“, koji se početkom 2020. na odredište u Baltiku uputio iz Pacifika. Problem: ovom ruskom brodu, opremljenom za polaganje cijevi, nedostajao je dio opreme. Ali, kako su Rusi uspjeli da usprkos američkim sankcijama opreme brod?

Odgovor pruža uvid u rusku carinsku dokumentaciju, koja je dostupna u bazi podataka „ImportGenius“, a koju je pregledao DW. Između kolovoza i rujna 2020. vlasnik broda „Cherskiy“ – firma „STIF“, mala ruska kćer-firma kompanije „Gazprom“ – isporučio je opremu iz Italije i Nizozemske kompaniji za polaganje cijevi u vrijednosti oko deset milijuna eura. Mjesto isporuke: Luka Mukran na nemačkom otoku Rügen – tu se nalazi baza za izgradnju Sjevernog toka 2.

U carinskim dokumentima se navodi da su samo 12. rujna sustavi za obradu cijevi s hidrauličnim pogonom firme „Nuova Patavium“, vrijedni 1,1 milijun američkih dolara, proslijeđeni iz Rusije u Njemačku. Radi se o sumi koja bi terbala biti relevantna za američku službu koja je zadužena za sankcije. Ali, ova oprema je u Rusiju stigla, barem prema podacima ruske carine, u dvije pojedinačne isporuke s više mjeseci razmaka. Navedena cijena: manje od 200.000 dolara po isporuci. Na pitanje DW-a o razlogu ove razlike u cijeni Talijani nisu odgovorili.

Kada su od lipnja 2020. američke sankcije pooštrene i precizirane, lanci isporuke su bili još nepregledniji. Od tada talijanska firma nije poslovala sa vlasnikom broda – barem na papiru. Novi kupac opreme je firma „Sistema SPB“. Ova firma iz Sankt Petersburga sa samo troje zaposlenih je vrlo tajnovita. Za samo nekoliko godina se više puta selila, mijenjala polje poslovanja pa čak i broj u registru firmi. I nemoguće je na osnovu nekoliko tragova bilo šta ustanoviti. Prema službenim izvorima, firma ima državnu licencu za instalaciju protupožarnih alarma u zgradama, kao i neplaćene dugove kod Udruženja kompanija za istraživanja nafte i zemnog plina.

Zaobilaznice i posrednici, off-shor komanije i razlike u cijenama – da li je tako lako prevbariti američku vladu? Dugogodišnji američki diplomat Daniel Fried kaže da nije: „Ne pomaže ubacivanje lažnih firmi u lance isporuke. Jer, to je prekršaj. To je rizično i ne štiti od sankcija“, kaže Frid u razgovoru za DW.

 „Akademik Cherskiy“ bi trebalo da do rujna završi s postavljanjem cijevi. Zahvaljujući najmodernijoj europskoj tehnici, ruski brod za postavljanje cijevi to može da obaviti dvostruko brže nego manji brod „Fortuna“, koji radi južno od danskog otoka Bornholm.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

Može li se spasiti dio bogate tradicije pulskog brodogradilišta?

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija /Glas Istre

Tragična aktualna pozicija Uljanika ponukala je bivšeg uljanikovca, jednog od njegovih visokih rukovoditelja iz 80-tih godina, da ponudi zanimljive prijedloge, ideje i sugestije koje bi mogle pomaknuti ovog uspavanog pulskog diva s mrtve točke i dati mu šansu za reanimaciju.

Dipl. ing. elektrotehnike i magistar menadžmenta Livio Nefat, Puležan, nepopravljivi entuzijast, osoba koja ne pripada niti jednoj političkoj stranci, jednostavno ne može pasivno promatrati propast Arsenala kojeg su gradile generacije Puljana; piše Glas Istre. Ne može šutjeti, posebno stoga što vjeruje u moguća rješenja. Stoga predlaže i podsjeća na tri projekta za oživljavanje proizvodne aktivnosti na otoku, srcu Uljanika.

– Vrijeme ne ide u prilog želji i namjeri uprave novog Uljanika. Nužno je potrebno, radi kontinuiteta zanata, pa i rada strojeva, započeti što prije s nekakvom brodograđevnom aktivnošću. Ako prođe previše vremena, teško će biti pokrenuti i ljude i strojeve, naglašava inženjer Nefat i nastavlja.

– Situacija je sada s Uljanikom takva da nije vrijeme za razglabanje i objašnjavanje što-kako-zašto je bilo, nego treba svim silama, na svaki način, poticati, predlagati, djelovati proaktivno kako se cijeli sustav ne bi potpuno urušio. Ako se to dogodi zaista ne vjerujem da će ga itko naknadno moći pokrenuti. Nakon što je vojska bivše države u 70-im godinama prošlog stoljeća velikim dijelom napustila Pulu i preselila značajan dio svoje mornaričke infrastrukture u Split, gašenjem Uljanika grad gubi i svoj drugi stup razvoja. Pula i južna Istra ostaju bez svoje industrijske kičme, upozorava Nefat.

Jedan od njegovih prijedloga je da se klasičnoj brodogradnji na navozima pridoda brodograđevna aktivnost popravka i remonta na brodovima u suhim dokovima na otoku. Radi se o osposobljavanju dvaju postojećih, ali zatrpanih suhih dokova na sjevernom rubu otoka Uljanik.

Druga ideja je gradnja morskih vjetroelektrana što je odmak od brodogradnje, ali je s njom komplementaran, ističe Nefat.

– Radi se o konstrukcijama od brodskih limova koje se postavljaju u moru, a koje su pjeskarene, bojane, rezane, zavarene po tehnološkom postupku potpuno analognom kao da se radi o brodskim sekcijama. Još jedna velika prednost usmjeravanja Uljanika na taj novi proizvod je što se osim u moru oko Pule, može pojaviti kao snabdjevač elemenata ili cijelih elektrana i u drugim pozicijama uz našu obalu ili općenito diljem Jadrana, pa možda i po drugim morima, kaže Nefat i dodaje da je proizvodnja čiste zelene energije ušla u strateška opredjeljenja EU. Također, u Sjevernom moru već postoje mnogobrojna postrojenja offshore vjetroelektrana, a priprema se i izgradnja novih ogromnih centrala.

Energija proizvedena iz vjetroelektrana može se usmjeriti u proizvodnju vodika kao pogonskoga goriva – po svim indikacijama najekološkijega goriva na svijetu, predlaže dalje Nefat.

– Novi Uljanik se može uklopiti u aktivnost proizvodnje i održavanja plovila s pogonom na vodik, pa možda djelomično i u proizvodnju i instaliranje pogonskog stroja na vodik u plovilima. U tom smislu valja napomenuti da u Puli već ima ljudi i poduzeća koja su zagrebla u tu novu vrstu brodskog pogona, pa bi se moglo raditi u sinergiji s njima, kaže Nefat i podsjeća na svoj idejni projekt turističkih vlakova na vodik.

– Novi Uljanik bi se u taj projekt mogao uključiti s aktivnostima servisiranja i održavanja vlakova s pogonom na vodik. Ukratko, u tom projektu se radi o zamjeni postojećih putničkih vlakova na diesel gorivo koji prometuju po Istarskoj pruzi, a starost im je 40 godina, novim putničkim vlakovima na vodik. Radi se o uvođenju novih linija putničkih vlakova na vodik koji bi kretali od juga Istre prema sjeveru do središnje i sjeverne Istre. Time bi se omogućilo ugodno, ekološko putovanje putnicima i turistima iz južne Istre u OPG-ove, konobe, vinske podrume, te u razgledavanje drugih kulturnih, povijesnih i prirodnih znamenitosti središnje i sjeverne Istre. Riječ je o priključivanju međunarodne Zračne luke Pula na Istarsku prugu, pa bi time njeni putnici mogli koristiti vlakove na vodik za dolazak do svojih destinacija, pojašnjava.

– Proizvodnjom vodika u vjetroelektranama, proizvodnjom i održavanjem plovila s pogonom na vodik, možda djelomično i proizvodnom i instaliranjem pogonskog stroja na vodik, te servisiranjem i održavanjem vlakova s pogonom na vodik, a u suradnji i sinergiji s drugima koji su u Puli zainteresirani baviti se tom novom vrstom pogonskog goriva, novi Uljanik može postati jezgra centra za vodik u našoj zemlji, a možda i šire, kaže Nefat.

Treći prijedlog ima naziv “Uljanik MoŽe”, što je akronim za Morske željeznice, a odnosi se na uspostavljanje stalne linije prijevoza željezničkih vagona brodom između luke Bršica i turske luke Mersin.

– Bivši Predsjednik Stjepan Mesić je pri kraju svog drugog mandata, a nakon što mu je ondašnji predsjednik Uprave Uljanika Karlo Radolović prezentirao projekt, stupio u kontakt s tadašnjim predsjednikom Republike Turske Demirelom. Stjecajem okolnosti, vrlo brzo nakon početnih kontakata, došlo je do smjene i turskog Predsjednika Demirela, i predsjednika Mesića, i predsjednika Uprave Radolovića, pa su ti kontakti i razgovori naprasno prekinuti i nikada nastavljeni. Ali ovo je vrlo kreativan i inovativan projekt koji može biti od velike prometne važnosti i koristi za našu zemlju, a istovremeno može biti izvor zaposlenosti za našu brodogradnju. Radi se o prijevozu vagona s teretom posebnim ro-ro brodom – trajektom za vagone. Željezničke kompozicije iz raznih europskih država dolaze u luku Bršica u Raškom zaljevu kolosijekom do samog ruba operativne obale. Vagoni ulaze u brod koji ima nekoliko paluba s nekoliko kolosijeka, analogno uobičajenom ranžirnom kolodvoru, ali na nekoliko katova (tj. paluba). To postoji u svijetu. Kada ti brodovi stignu u odredišnu luku, vagoni se izvlače iz broda i nastavljaju svoj put po željezničkim kolosijecima do odgovarajućih destinacija, pojašnjava Nefat i nastavlja.

– Koji je interes naše zemlje u tom projektu? Luka Bršica postala bi glavno ukrcajno/iskrcajno EU čvorište na Jadranu za tu morsku željeznicu prema Turskoj. Naša željeznica dobiva teretni promet, a naša brodogradilišta mogu izgraditi brodove. Uljanik je izgradio puno takvih specijalnih brodova koji dan-danas prevoze vagone Kaspijskim jezerom. Nazivaju ih Paromi. Dakle, iskustvo postoji, a što je posebno važno, sva dokumentacija za njih je gotova, pa bi proizvodnja mogla jako brzo početi, veli Nefat.

Podsjeća da već niz godina slično rješenje postoji i funkcionira, ali za prijevoz kamiona-šlepera posebnim brodovima između luke Trst i Turske. U ovom projektu je Turska glavni subjekt i njihov je interes presudan. Korisno bi bilo provjeriti želi li Turska MoŽe, pa se onda sukladno tome naša zemlja i te kako može prilagoditi i od toga imati velike koristi, zaključuje Nefat za Glas Istre.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

FENOMEN PLITVICE – OAZA MIRA

By
redakcija
-
0
Foto: Fenomen Plitvice

Čarolija buđenja prirode, zaleđeni slapovi ili cvrkut ptica koji upotpunjuje harmoniju zvukova vode samo su neki od nezaboravnih doživljaja koje možete iskusiti u oazi mira zvanoj –Fenomen Plitvice-.

Ovo bajkovito turističko naselje jedinstven je spoj prirode i luksuza, a kombinacija kamena i drva savršeno se uklapa u ambijent jedinstvene Like.

Luksuzno naselje 4 * Plitvice Fenomen nalazi se unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera, prvog nacionalnog parka na svijetu, koji je davne 1979. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Foto: Fenomen Plitvice

U tri kuće smješteni su vrhunski restoran, opuštajuća spa zona i mjesto za druženje uz roštilj, a u ostalima elegantni i prostrani apartmani. Turističko naselje Fenomen Plitvice sastoji se od 3 već postojeće, ali renovirane kuće te 5 novih kuća s 18 smještajnih jedinica.

Interijer je djelomično obložen svijetlim i fino obrađenim drvom te autohtonim sedrom, kamenom tipičnim za područje Like. Potpuni komfor i privatnost zagarantirani su u Fenomenu Plitvice gdje doslovno možete vidjeti na djelu njihov slogan ”Gdje luksuz susreće prirodu”.

Jedinstvenu gastro avanturu doživjet ćete u vrhunskom restoranu Kozjak gdje možete uživati u tradicionalnoj ličkoj kuhinji u kojoj su jela pripremljena po tradicionalnim receptima i s domaćim proizvodima. Da bi gastronomski užitak bio potpun, restoran nudi i širok izbor domaćih i međunarodnih vina.

Mirisna lička janjetina, lički uštipci i domaća šljivovica samo su neki od gastro užitaka kojima možete razveseliti vaše nepce.

Brojne aktivnosti unutar i u okolici turističkog naselja Fenomen Plitvice upotpuniti će dane onima koji žele aktivan odmor.

Planinarenjem, vožnjom biciklom ili quadom možete doživjeti sve čari samog srca Plitvičkih jezera, a ako ste ljubitelj kulturnih i prirodnih vrijednosti Velebita, prvi šumarski muzej, memorijalni centar ”Nikola Tesla” te čuvene Baraćeve špilje neće Vas ostaviti ravnodušnima.

Yoga u srcu prirode, nogomet, stolni tenis ili streličarstvo idealna su zabava nakon koje ćete pozitivan umor zamijeniti uživanjem i opuštanjem u spa-zoni sa saunom i jacuzzijem.

Koliko god priroda bila jednostavna, elegantna i šarmantna, svaka promjena je zapravo prirodna svečanost za njenu floru i faunu, ali i za posjetitelje koji svjedoče tim događajima. Nije rijetkost da mladenci izabiru baš Fenomen Plitvice za mjesto na kojem žele proslaviti svoju ljubav.

Uz prednosti digitalnog detoxa koji je ostvariv i poželjan na ovom bajkovitom mjestu, luksuzni smještaj te vrhunska opremljenost sadržajem i prostorom za sastanke, edukacije, prezentacije ili radionice privlače i uspješne tvrtke koje znaju za vrijednost dobrog balansa posla i odmora.

U koje god doba godine odlučili posjetiti ovu oazu mira, zasigurno ćete uživati i ponijeti sa sobom dašak prirode i lijepih uspomena koji su iznimno blago u ovom užurbanom vremenu u kojem živimo.

Ovdje pogledajte detaljnu ponudu turističkog naselja Fenomen Plitvice i zaputite se u bajku….

CV Predložak

By
admin
-
0
Foto: Ilustracija, Unsplash

Costa započinje s krstarenjima u svibnju

By
redakcija
-
0
Foto: Unsplash / Daniele dAndreti

Tvrtka Costa Cruises najavila je da će ponovno započeti krstarenja u svibnju.

U skladu s novim planom, isplovljavanje Costa Smeralde iz Italije planirano je za 1. svibnja, trodnevnim i četverodnevnim mini krstarenjima ili, pak, sedmodnevnim krstarenjem; piše Cruise Industry News. Luke ukrcaja bile bi Savona, La Spezija, Civitavecchia, Napulj, Messina i Cagliari.

Od 12. lipnja Costa Smeralda vraća se na jednotjedna krstarenja zapadnim Mediteranom, uz posjete Italiji (Savona, Civitavecchia i Palermo), Francuskoj (Marseille) i Španjolskoj (Barcelona i Palma de Mallorca).

Datum isplovljavanja Costa Luminosa, drugog Costinog kruzera koji bi trebao nastaviti s radom, sada je odgođen za 16. svibnja, s isplovljavanjem iz Trsta i sljedeći dan iz Barija, potvrđujući svoj program jednotjednih krstarenja Grčkom i Hrvatskom.

1...471472473...508Page 472 of 508

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©