Norveška je dala zeleno svjetlo za početak priprema za izgradnju onoga što se očekuje da postane prvi svjetski brodski tunel.
Brodski tunel Stad presjeći će norveški poluotok Stad omogućujući brodovima širine do 25,5 metara da izbjegnu jednu od najopasnijih ruta duž norveške obale. Norveška obalna uprava primila je dopis od Ministarstva prometa i veza, koje daje zeleno svjetlo za početak priprema za izgradnju tunela.
“Na temelju ovog dopisa ćemo započeti procese stjecanja imovine na području gdje će se nalaziti brodski tunel, kao i uspostaviti projektnu organizaciju, pripremiti osnovu za nadmetanje i pokrenuti natječaj” – rekao je Terje Andreassen, privremeni voditelj projekta za brodski tunel Stad pri norveškoj obalnoj upravi.
Procjenjuje se da će cjelokupni projekt koštati 2,8 milijardi norveških kruna (330 milijuna američkih dolara) s razdobljem izgradnje od tri do četiri godine. Norveška obalna uprava namjerava nabaviti zemljište i odabrati dobavljača ove godine; što će omogućiti početak gradnje 2022. godine.
Za brodski tunel Stad raznijet će se oko 1,7 kilometara stijene na najužoj točki poluotoka Stad.
Tunel zapravo neće skratiti udaljenost oko poluotoka, već je namijenjen omogućavanju brodovima da zaobiđu Stadhavetovo more gdje se spajaju Sjeverno i Norveško more, područje koje se smatra jednim od najizloženijih i najopasnijih područja za plovila duž obala Norveške.
Norveška je projekt službeno pokrenula još 2017. godine.
“Ako sve bude išlo prema planu, prvi svjetski brodski tunel bit će dovršen 2025. ili 2026. godine” – kaže Terje Andreassen.
Norveška gradi prvi brodski tunel na svijetu
Dvoje lučkih radnika smrtno stradalo prilikom istovara tereta s bulk carriera
Dvojica lučkih radnika smrtno su stradala navečer 18. ožujka u luci Donghae u Koreji, dok su iskrcavali cinkov koncentrat s bulk carriera ENY.
Obojica su navodno umrli od trovanja nakon udisanja plina koji je isparavao koncentrat. Jedan je radnik navodno ušao u teretni prostor i nakon toga ostao bez svijesti, a drugi je krenuo za njim da ga izvuče te se također onesvijestio.
Drugi detalji o tragičnoj nesreći nisu još poznati.
Pomorac Marino dao otkaz da bi bio s kćerkicom: Ima momenata kad je stvarno teško, svi ostali su neprocjenjivi!
Godinu dana radio je na sebi i pripremao se na to će prekinuti svoju uspješnu karijeru i biti doma s kćerkicom. Tata Marino Manzoni ne samo da ni trenutka nije požalio, već je osnovao neprofitnu organizaciju Daddyhood Europe, koja se zalaže za ravnopravno roditeljstvo. Najnoviji projekt kojim želi da se što više očeva poveže sa svojom djecom jest Dadathlon, virtualno sportsko natjecanje za tate i djecu, koje će im osigurati kvalitetno i zabavno zajedničko vrijeme; piše Roditelji.hr. S današnjim danom, Danom očeva u Hrvatskoj, započinje odbrojavanje do početka tog jedinstvenog međunarodnog događanja.
Negdje otprilike u ovo vrijeme prije godinu dana, Marino je odradio svoju posljednju plovidbu kao časnik stroja na brodu. Nimalo laganu odluku da napusti svoju respektabilnu karijeru, koju je gradio 15 godina nakon što je postao magistar brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa, donio je na dobrobit svoje obitelji. Naime, u vrijeme kada su on i supruga iščekivali rođenje kćerkice, počela ga je kopkati misao da će, nastavi li ploviti, mjesecima biti odvojen od njih dvije te da to nipošto nije život koji želi živjeti. Nemogućnost da zbog manjkavog zakona kao pomorac dobije plaćeni rodiljni dopust te to što se morao izboriti da bude uz suprugu na porođaju, nagnale su ga da promijeni smjer svoje životne ‘plovidbe’.
“Mi pomorci u Hrvatskoj smo pod ugovorom dok smo na brodu i ne postoji zakon koji bi nam omogućio plaćeni porodiljni. Meni je tako firma za koju sam radio dala četiri mjeseca neplaćenog dopusta, na čemu sam im jako zahvalan. No prvo sam se morao boriti da dođem na ženin porod. To me jako isfrustriralo i počeo sam intenzivno razmišljati o tome što ću kada prođu ta četiri mjeseca. Odradio sam još jedan ugovor na brodu i taman je u to vrijeme započela pandemija koronavirusa te je kompanija odlučila uvesti nove mjere koje su stvorile dodatnu neizvjesnost – dodatne dane provedene doma trebalo je nadoknaditi na brodu. I sve to potaknulo ga je da donese konačnu odluku – više neće ploviti i bit će tata koji će biti sa svojim djetetom kod kuće!
“Čim smo saznali da je supruga trudna, počeo sam razmišljati o promjeni posla i ovo je samo bila kap. U to sam vrijeme bio u usponu karijere i bilo mi je jako teško prihvatiti to da ću prestati raditi. Nisam tu odluku donio preko noći, niti je to bilo tako fora kako možda zvuči. Godinu dana sam radio na sebi, razmišljao i godinu dana se pripremao da ću stvarno biti doma. U početku sam čak tražio nekakve alternative, da se zaposlim na kopnu pa da tako mogu biti više s kćeri. No danas ako želite dobro plaćen posao, morate provoditi puno sati na poslu. Shvatio sam da ću pronađem li posao na kopnu, svaki dan dva do tri sata putovati do firme i natrag i cijeli dan biti odsutan te da opet neću biti s obitelji. Tada sam konačno odlučio da budem doma s malenom. I to samo zato što smo si to mogli priuštiti. Imali smo ušteđevinu, a i moram napomenuti da sam stvarno sretnik što sam imao opciju donijeti takvu odluku, što moja supruga zarađuje dovoljno da možemo živjeti s jednom plaćom. Znam da mnogima nije tako, pogotovo u Hrvatskoj gdje žene većinom zarađuju manje od muškaraca i to uopće nije fer. Vjerujem da bi da žene dovoljno zarađuju, više muškaraca moglo ostajati doma s djecom. I nije da ja potičem tate da ostanu doma, već je stvar u tome da sam se ja potrudio i zauzeo da se mogu posvetiti svome djetetu. Tu su mame puno više angažirane. Ja se zapravo zalažem za ravnopravno roditeljstvo“, priča Marino, koji je baš zato i pokrenuo neprofitnu organizaciju Daddyhood Europe zajedno s prijateljem Thomasom Pickelnerom, također tatom, koja potiče očeve na preuzimanje što više odgovornosti i druženje s djecom.
Sretan Vam Dan očeva!
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Ministar Butković potpisuje ugovore za ulaganja u luke i pomorsko dobro u Zadru i Šibeniku
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković tijekom današnjeg dana će potpisati ugovore i sporazume vrijedne gotovo 26 milijuna kuna kojima će se sufinancirati izgradnja, sanacije i rekonstrukcija luka i pomorskog dobra na području Šibensko-kninske i Zadarske županije, izvještava Ministarstvo mora.
Potpisivanje će se održati u zgradi ABC Adriatic Business Centra u Šibeniku s početkom u 10.00 sati te u prostorima Pomorsko-putničkog terminala Gaženica u Zadru s početkom u 13.00 sati. Ugovore i sporazume ministar Butković potpisat će s ravnateljima Županijskih lučkih uprava, kao i gradonačelnicima i načelnicima općina na području Šibensko-kninske i Zadarske županije.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je osiguralo čak 88 milijuna kuna, od čega će se 75,2 milijuna kuna proračunskih sredstava dodijeliti za projekte županijskih lučkih uprava, a 12,8 milijuna kuna za manje projekte pomorskog dobra u svim primorskim županijama.
Prevaranti nude lažne kriptovalute putem Twitter oglasa
Prevaranti su počeli koristiti promovirane tweetove, u okviru Twitter oglasa, kako bi proveli akciju u kojoj korisnicima nude lažne kriptovalute.
Već se neko vrijeme izvještava o prevarantima koji hakiraju Twitter račune te ih koriste za promociju nagradnih igara koje su zapravo prijevare; prenosi Geek.hr. Tako putem računa koji pripadaju poznatim ličnostima ili tvrtkama, kao što su Tesla, Elon Musk, Gemini Exchange, Chamath Palihapitiya i Social Capita, nude lažne kriptovalute. Stručnjaci ističu da se radi o nevjerojatno uspješnim prijevarama koje napadačima u samo tjedan dana mogu donijeti preko 580 tisuća dolara dobiti, piše Bleeping Computer.
Kako ove prijevare nastavljaju stvarati prihod, prevaranti su počeli ciljati i druge kriptovalute koje su tek nedavno postale popularne, poput Dogecoina. Prevaranti svoje akcije provode tako što plaćaju promociju malicioznih tweetova koji se zatim prikazuju velikom broju korisnika.
U takvim se tweetovima nalaze i linkovi koji vode ka web stranicama koje promoviraju lažne nagradne igre. Također, na takvim stranicama se od korisnika traži da uplate tražene iznose u kriptovalutama, kako bi sudjelovali u nagradnoj igri.
Veliki broj korisnika uplatio je traženi iznos, prvenstveno zbog obećanja da će dobiti bar duplo od onoga što su uplatili pa su prevaranti tako stekli nezanemarivu dobit.
Izbor najljepše drvene brodice u organizaciji ŽLU Crikvenica
Županijska lučka uprava Crikvenicu je u svojoj objavi za medije izvijestila o svome natječaju za izbor najljepše drvene brodice.
Naime, šestu godinu zaredom su organizirali natječaj pod nazivom „Josip Ivančić Cene“ za izbor najljepše drvene brodice privezane u lukama pod njenim upravljanjem. Nagrada Županijske lučke uprave Crikvenica nosi ime po jednom od najistaknutijih brodograditelja crikveničkoga kraja – Josip Ivančić Cene u polustoljetnom radnom vijeku u svojoj radionici proizveo je više od 50 plovila.
Natječaj je pokrenut od strane ŽLU Crikvenica s namjerom poticanja drvene brodogradnje i održavanja drvenih brodica koje su dio crikveničke i hrvatske tradicije. Županijska lučka uprava već nekoliko godina daje popust od 50 posto na godišnju pristojbu za vez za drvena plovila, a dobitnik nagrade za najljepšu drvenu brodicu u potpunosti je oslobođen plaćanja godišnje pristojbe za vez.
O pobjedniku natječaja koji je bio otvoren od 1. do 10. ožujka, odlučilo je povjerenstvo u kojem su bili Davor Lončarić, Goran Cerović i Vladimir Matejčić. Na natječaj su pristigle četiri prijave, a kriteriji odabira su bili kvaliteta, odnosno razina održavanja barke, posjedovanje vesala, jarbola i jedara, te ukupan dojam.
Ove godine najljepšom drvenom brodicom proglašena je motorna brodica registarske oznake CK-2121 vlasnice Andree Bačić-Pavat iz Dramlja, privezane u luci Crikvenica. Brodica je izgrađena od hrastova i smrekova drva, te začavlana sa pocinčanim čavlima.
Ovogodišnja pobjednica natječaja je u vlasništvu obitelji Bačić od kada je i napravljena 1988. godine u Klimnu od strane brodograditelja Jurić Marijana, a njen je prvi vlasnik bio Andrein otac dr. Anton Bačić.
„Za mene, kao i moju obitelj ova barka ima veliku vrijednost. Od kada je izgrađena u našoj je obitelji, a prvi vlasnik bio je moj otac Anton. Za njegova života, upravo se on najviše brinuo o održavanju plovila, a nakon njegove smrti barku sam naslijedila ja. Brigu o barci sada je preuzeo moj suprug Smiljan koji ju je prije dvije godine detaljno obnovio uz pomoć zeta Dina i njegova brata Marina kojima ovim putem još jednom od srca zahvaljujem. Kao i nekada, barku i danas koristimo čim zatopli za vožnje, a tokom ljeta za svakodnevne odlaske na kupanja. Želim iskoristiti priliku i zahvaliti Županijskoj lučkoj upravi Crikvenica i ravnatelju Kružiću na dodijeljenoj nagradi“ – izjavila je pobjednica ovogodišnjeg izbora Andrea Bačić-Pavat.
„Crikveničku povijest osim ribarstva, zidarstva i turizma svakako je obilježila i brodogradnja. Dokaz tome je upravo i Josip Ivančić Cene po kome naša nagrada nosi i ime. Osim ove nagrade koju dodjeljujemo već šestu godinu zaredom, smatram bitnim istaknuti da svim vlasnicima drvenih plovila Županijska lučka uprava Crikvenica odobrava i popust od 50 posto na godišnju pristojbu za vez. Posebice mi je drago da se još uvijek ljubav prema drvenim brodicama prenosi iz koljena na koljeno, a primjer za to imamo i u slučaju ovogodišnje pobjednice. U današnje vrijeme sve je manji broj ljudi koji zadržavaju drvene brodice i koji ih ne plastificiraju. Nadam se ipak da će se to promijeniti i da ćemo i dalje u našem kraju odavati počast povijesti, ali i ovakvim nagradama i popustima potaknuti veći broj ljudi da nastave koristiti svoje drvene brodice, a one koji imaju plastične, isto potaknuti da se vrate drvenoj brodogradnji. Za kraj, još jednom čestitam nagrađenoj Andrei Bačić-Pavat“ – izjavio je ravatelj Županijske lučke uprava Crikvenica Mario Kružić.
Pilot preminuo u luci prilikom iskrcavanja s bulk carriera
61-godišnji pilot pao je u vodu iskrcavajući se s bulk carriera Maria GS u pilotski brod, oko 21:40 sati (po moskovskom vremenu), 14. ožujka, u luci Novorossiysk (Rusija, Crno more).
Brzo su ga izvukli iz vode, ali pokušaji reanimacije nisu uspjeli te je pilot nažalost preminuo.
Bulk carrier Maria GS napustio je Novorossiysk nakon nesreće, krenuvši prema Libiji. Drugi detalji o nesreći nisu još poznati.
Pomorac smrtno stradao na brodu u Danskoj
59-godišnji pomorac, član posade teretnog broda, preminuo je na mjestu nakon što je 16. ožujka na njega pao poklopac grotla.
Iz još nepoznatog razloga, podignuti poklopac grotla odvojio se od dizalice i pao na palubu gdje su dvojica pomoraca postavljali potpore za poklopac. Jedan se pomorac uspio izmaknuti, no drugi je, nažalost, pogođen.
Ime broda još uvijek nije točno potvrđeno, no neke informacije ukazuju na to da se radi o teretnom brodu SOLYMAR.
Od poslijepodneva, 17. ožujka, brod je na vezu u mjestu Vejle Havn (Danska, istočni Jutland).
Peltastis – potonuli grčki brod čijih se žrtava Boduli i danas sjećaju
“Peltastis”, grčki brod koji je potonuo u krčkom akvatoriju između Šila i uvale Klimno, bio je prvi na kojemu je ronio naš poznati istraživač podmorja Danijel Frka. Bilo je to krajem 70-ih godina, a u međuvremenu je obišao više od sto potopljenih brodova, o čemu je pisao u knjizi “Tajne Jadrana”; piše HRT.
“Peltastis” je potonuo u siječnju 1968. godine, pričao je u programu Radio Rijeke Danijel Frka. Iako se radi o lokaciji koja je idealna za ronioce jer se brod ne nalazi na velikoj dubini, nije ga bilo lako pronaći krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, kada je Danijel Frka s dvojicom kolega ronilaca odlučio pronaći tu olupinu.
“Slušali smo upute jednog radnika u kraljevičkom škveru, kojeg su svi zvali Tarzan. Ali valjda je Tarzan bio malo pripit, i mi prema njegovim uputama nismo ništa pronašli. Ipak, potraga je na kraju bila uspješna”, prepričava Frka.
Boduli potopljeni brod zovu “Grk” jer je u trenutku potonuća 7. siječnja 1968. godine pripadao grčkoj kompaniji. Bio je nakrcan drvom i plovio je od Jurjeva do Rijeke, kad je u noći zapuhala jaka bura koja ga je odnijela na hrid i tada je poginulo osmero pomoraca.
Stanovnici Krka, ronioci Centra Neptun, djelatnici Turističke zajednice Dobrinja i članovi Udruge Knezovi krčki Frankopani svake godine na dan potonuća “Peltastisa” spuste vjenčić u more u znak sjećanja na tu tragediju i na poginule pomorce.
Razgovor poslušajte ovdje.
Brodograđevni div zainteresiran za dokapitalizaciju ili najam Uljanika
Talijanski brodograđevni div Fincantieri zainteresiran je za pulsko brodogradilište Uljanik, točnije za suradnju s novom tvrtkom Uljanik 1856 koja je nastala nakon stečaja i likvidacije brojnih tvrtki Uljanik grupe.
Spominje se i moguća dokapitalizacija. Kako neslužbeno doznaje portal Novac.hr, o tome je obaviješteno i resorno Ministarstvo gospodarstva, iako nisu dobili odgovor na pitanje je li ponuda stigla i što ona konkretno znači. No, neslužbeno se zna da se razgovori s brodograđevnim divom vode već godinu dana i da ta talijanska tvrtka itekako ima ozbiljnu namjeru doći u Pulu.
– Da, istina je da se ti razgovori vode već godinu dana i vrlo su ozbiljni. Fincantieri je prije svega zainteresiran za Otok, točnije navoze, jer bi htio u Puli graditi sekcije za svoje brodove koje gradi u Monfalconeu. Tamo više nemaju mjesta i Pula im je idealna lokacija. Dakle, zanimaju ih navozi prije svega, a manje operativna obala, ali, koliko znam, oni su za svaku opciju. Jednako tako, trenutno u Monfalconeu radi jako velik broj ljudi iz Istre i to bi im bilo odlično rješenje. Zanima ih i dokapitalizacija, ali i dugoročni najam. Sve su im opcije otvorene – kaže za Novac.hr pouzdan izvor. Dakle, u Puli bi se gradile sekcije za kruzere koji se u velikom broju grade u njihovu brodogradilištu.
No, ono što Talijane ne zanima je nedovršeni brod za prijevoz žive stoke koji je trenutno na dražbi i za koji je zainteresiran kuvajtski naručitelj, ali ne želi ga kupiti na dražbi, nego bi kupio gotov brod. A upravo je to brod na kojem novi Uljanik planira još od stečaja starog Uljanika pokrenuti proizvodnju i nova zapošljavanja. No, do toga još nije došlo jer se čeka realizacija kredita od 32,5 milijuna kuna za pokretanje proizvodnje, ali i kako će završiti javna dražba Fine.
– Njima je svejedno što će država uraditi s tim brodom. Oni ga nemaju namjeru završiti niti ih on zanima. Pitanje je i koliko sada vrijedi. Zanimaju ih Otok i oprema – poručio je sugovornik.
Sam direktor nove tvrtke Uljanik 1856 Samir Hadžić bio je rezerviran oko čitave ove priče. Samo je kratko rekao da razgovaraju s Fincantierijem o suradnji, ali i s nekim drugim tvrtkama, ali da još ništa nije zaključeno niti dogovoreno.
– Fincantieri je zainteresiran za suradnju s tvrtkom Uljanik 1856. Službeno, zasad ničeg nema. Fincantieri je samo jedan od zainteresiranih za suradnju, tako da je to širok pojam. Zasad se govorili samo o poslovnoj suradnji. Oni uvijek traže partnere za proizvodnju svojih sekcija. U našem su neposrednom susjedstvu i ne čudi nas njihov interes. No, još se nije iskristalizirala nikakva ponuda, ništa nije obećano niti dogovoreno – rekao je Hadžić.
Zanimljivo je da je Fincantieri u igri za Uljanik zapravo već dulje vrijeme iako se dosad ništa nije realiziralo. Barem ne otkad se za Uljanik već godinama traže razni strateški partneri. Naime, ova je tvrtka još 2019., u partnerstvu s DIV grupom, predala ponudu za restrukturiranje Uljanik grupe. Oni su tada u svojoj ponudi utvrdili da ukupni gubici i dugovi u Uljanik grupi iznose 10 milijardi kuna, te da bi država trebala platiti čitav trošak. S druge strane, tada su se obvezali da bi oni i DIV grupa u idućih deset godina pronašli toliko investicija i ugovorenih brodova. No, od toga se na kraju nije dogodilo ništa.
Inače, ova je talijanska tvrtka poznata po gradnji velikih kruzera za turistička putovanja te ih je sagradila mnogo za tvrtke kao što su Princess Cruises i MSC Cruises. Upravlja s dvadeset brodogradilišta i zapošljava oko 20.000 ljudi na četiri kontinenta.
