O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 477

Pogledajte video o surfanju oko Zlatnoga rata koji je u Berlinu upravo osvojio brončanu medalju

0
Foto: YouTube screenshot

Turistička zajednica Bola na otoku Braču osvojila je nagradu za video “Windsurfing” na međunarodnom turističkom sajmu ITB Berlin, izvijestili su u nedjelju iz bolskog TZ-a, istaknuvši da je kampanja “Naše bolske priče” dobila brončani sjaj; piše Otvoreno more.

“Koliko su važne autentičnost i inovativnost pri komuniciranju destinacija prepoznao je žiri prestižnog međunarodnog natjecanja turističkog filma i multimedije, The Golden City Gate 2021., koji se po dvadeseti put održao u sklopu najpoznatijega međunarodnog turističkog sajma ITB Berlin. U jakoj konkurenciji turističkih filmova iz mnogih svjetskih zemalja, a po odabiru 45 stručnjaka u žiriju, treću nagradu u kategoriji Cities (gradovi) osvojio je video ‘Windsurfing’, iz kampanje ‘Naše bolske priče'”, priopćili su iz TZ-a Bola.

Kolumbov povratak u Španjolsku s povijesnog putovanja

0
Foto: Povijest.hr

Na današnji dan, 15. ožujka 1493. godine, Kristofor Kolumbo vratio se u Španjolsku sa svog prvog putovanja. Tog je dana uplovio u španjolsku luku Palos de la Frontera, istu iz koje je isplovio 3. kolovoza prethodne godine. Radilo se o konačnom završetku vjerojatno najslavnijeg istraživačkog putovanja u ljudskoj povijesti; piše Povijest.hr. Ukupno je to prvo putovanje trajalo sedam mjeseci i 12 dana.

Kolumbo je prvo putovanje obavio pomoću brodova Santa María, Niña i Pinta, od kojih mu je Santa María služila isprva kao glavni brod. Ipak, ona jedina nije preživjela putovanje pa se Kolumbo u Europu vratio bez nje.

Gradić Palos de la Frontera bio je početna i završna točka prvog Kolumbovog putovanja, čime je odigrao veliku ulogu u povijesti. Dapače, iz tog je gradića bio i znatan broj članova posade Kolumbovih brodova, kao i iz susjednog mjesta Moguera. U neposrednoj blizini Palosa nalazio se i franjevački samostan Rábida (šp. Convento de Santa María de la Rábida), u kojem je Kolumbo boravio prije putovanja i u kojem su mu franjevci pomogli oko organizacije istog. Palos de la Frontera nalazi se u Andaluziji, najtoplijem dijelu Europe, samo oko 40 kilometara od današnje španjolsko-portugalske granice. Ondje je uređen muzej s rekonstruiranim Kolumbovim brodovima.

VIDEO: timski rad na pučini

0
Foto: Pomorac.net

U našu redakciju gospodin J.F. poslao je snimku velikog ulova u blizini Angole.

U nastavku pogledajte video

Snimio: J.F.

Potopljena njemačka krstarica SMS Dresden (1915.)

0
Foto: SMS Dresden / Wikimedia

Dana 14. ožujka 1915. potopljen je njemački ratni brod SMS Dresden na Tihom oceanu. Radilo se o lakoj krstarici u službi njemačke Carske ratne mornarice, dugoj oko 118 metara i pokretanoj strojevima s ukupno gotovo 15.000 konjskih snaga. SMS Dresden bio je posljednji značajni ostatak njemačke ratne flote na dalekim morima tijekom Prvog svjetskog rata.; piše Povijest.hr

Glavnina brodova njemačkog Dalekoistočnog eskadrona (njem. Ostasiengeschwader) potopljena je u bitki kod Falklandskog otočja 1914. godine, uključujući teške krstarice SMS Scharnhorst i SMS Gneisenau. Naprotiv, SMS Dresden uspio je pri toj bitki izbjeći uništenje i uputio se u Tihi ocean. Budući da je brodu trebao popravak i opskrba ugljenom, kapetan Dresdena odlučio je pristati na tihooceanskom otoku Más a Tierra, koji je pripadao Čileu te je time predstavljao neutralan teren.

Foto: Bitka kod Falklandskih otoka / youtube screenshot

Međutim, britanske krstarice Kent, Glasgow i Orama otkrile su lokaciju Dresdena i krenule su u napad na njega, povrijedivši čileansku neutralnost. Uspjele su oštetiti Dresden vatrom iz svojih topova, nakon čega je njemački kapetan u bezizlaznoj situaciji dao naredbu za napuštanje i potapanje broda (kako ga Britanci ne bi zaplijenili).

Francusko-britanska pomorska bitka kod Visa – 1811.

0
Foto: Pixabay

U to je doba Vis bio pod britanskom kontrolom, ali je bio i jako gusarsko središte.

Pomorska bitka između francusko-britanskih snaga pokraj hrvatskog otoka Visa odigrala se 13. ožujka 1811. godine. O toj se bitki razmjerno malo zna u Hrvatskoj. Značaj joj je bio u tome što su Britanci uspjeli usred Jadranskog mora pobijediti jaču Napoleonovu francusku flotu i očuvati svoju vlast nad strateškim otokom Visom (veći dio ostatka hrvatske obale pripadao je Francuzima).; piše Povijest.hr

Viška bitka dogodila se sjeverno od obale otoka Visa. Radilo se o tome da je francuska flota na čelu s admiralom Bernardom Dubourdieuom napala Britance pokušavajući im oteti kontrolu nad otokom Visom. Britanskim odredom brodova zapovijedao je kapetan William Hoste. Imao je samo 4 broda, dok su Francuzi napali s 12. Ipak, kapetan Hoste uspio je pobijediti i zadržati otok Vis. U to doba Vis je bio i jako gusarsko središte (Britancima je bilo u interesu da gusari pljačkaju francuske brodove). Otok je zbog toga prosperirao i narastao na čak 12.000 stanovnika, više nego ikada prije ili poslije.

Foto: Wikimedia

Nakon opisane bitke Britanci su su dodatno utvrdili Vis izgrađujući niz tvrđava ,čiji se ostaci i danas vide na ulazu u višku luku. Tijekom 1813. Englezi, oslanjajući se na Vis, se počinju jače angažirati u Dalmaciji zauzimanjem Korčule, Mljeta, Hvara i dubrovačkih otoka Šipana, Lopuda i Koločepa.

Kako izgledaju radni dani pomoraca

0
Foto: Pixabay

Staro zanimanje sa sobom vuče i stereotipe. Zna se reći da je to lak novac bez previše truda, ali karijera je to koja iziskuje veliku razinu odgovornosti i praktičnog znanja koje se stječe iskustvom.

Foto: MarineTraffic

Primjerice, jedan LNG brod, koji prevozi ukapljeni prirodni plin, vrijedi oko 300 milijuna dolara, a plin koji prevozi vrijedi jednako toliko, što na svakog člana posade stavlja veliku odgovornost. Mentalna snaga svojevrstan je preduvjet za ovo zahtjevno zanimanje.

I dok će pomorci ploviti i povremeno stati u luke, radnik na plinskoj platformi uvijek će se zaputiti na isto mjesto nasred mora.

Više o temi i intervju sa Ivanom Grdićem iz Ine, nadzornikom offshore platformi, pročitajte ovdje

VIDEO: brod u oluji blizu Antarktika

0
Foto: YouTube Screenshot

U potrazi za krivolovcima na zubace ratni brod Kraljevske mornarice iznenadio je ogromni val blizu Antarktika.

Porinut brod za krstarenje polarnim područjem – ”Janssonius”

0
Foto: screenshot HRT video

U splitskom brodogradilištu u more je porinut putnički brod za krstarenje polarnim područjima. Novi brod, nazvan Janssonius, nastavak je suradnje Brodosplita i nizozemskog brodovlasnika. Lani isporučen polarni kruzer, Hondius, već je odradio svoju prvu arktičku i antarktičku sezonu.

Dugačak 108 metara, brod će moći primiti 194 putnika o kojima će se brinuti 78 članova posade. Nudi visoki hotelski standard i sigurnost plovidbe, jer će lomiti debeli led.; piše HRT

Varioc Pjero Penar kazao je da se radilo cijeli dan, ali se isplatilo. 

– Srce je puno. Zahvalan sam svim radnicima škvera, rekao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita. 

Nastavak je ovo uspješne suradnje škvera i nizozemskog brodovlasnika. Prvi polarni kruzer isporučen je prije dvije godine.

Nekoć poznat po izgradnji tankera i balkerijera, splitski škver u tržišnu utakmicu ulazi s navozima polarnih kruzera i luksuznih jahti, naravno uz državna jamsta i kredite HBO-a. Tako je završen i ovaj 50 milijuna eura vrijedan kruzer. A i država je kaže Debeljak nešto zaradila.

Video reportažu pogledajte <<ovdje<>

Nakon starijih osoba i kroničnih bolesnika na red za cijepljenje dolaze i pomorci

0
Foto: Pixabay

Sindikat pomoraca Hrvatske uputio je nekoliko dopisa Ministarstvu zdravstva s upitom o cijepljenju pomoraca koji bi se, zbog prirode posla, trebali naći na prioritetnoj listi za cijepljenje. Službeni odgovor nisu dobili, ali prenose izjavu ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a prof. dr. Vladimira Mićovića koja je objavljena u Novom listu i gdje se prvi put spominju pomorci u smislu prioriteta kod cijepljenja.; piše SPH

– Naš je cilj da tijekom ožujka i travnja obavimo cijepljenje starijih osoba i kroničnih bolesnika kako bismo već u svibnju mogli krenuti s cijepljenjem osoba iz treće faze. Tu će prednost opet imati određena prioritetna zanimanja poput interventnih službi, nastavnika, pomoraca i ugostitelja, rekao je Mićović.

Ministar Oleg Butković potpisuje ugovore za dodjelu sredstava za sufinanciranje izgradnje, sanacije i rekonstrukcije luka i pomorskog dobra na području Primorsko-goranske županije

0
Foto: Wikimedia

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisat će ugovore i sporazume kojima će dodijeliti ukupno 17,5 milijuna kuna za obnovu luka i pomorskog dobra u ovoj godini na području Primorsko-goranske županije.

Potpisivanje ugovora održat će se u četvrtak, 11. ožujka, s početkom u 14.00 sati u Gradu Bakru (Dom kulture „Matija Mažić“, Primorje 39 – iza prostora gradske uprave Grada Bakra).; objavljeno je na stranicama MMPI

Riječ je o projektu u sklopu kojeg Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture svake godine osigurava proračunska sredstva namijenjena za sanaciju i rekonstrukciju objekata podgradnje u lukama otvorenim za javni promet od županijskog i lokalnog značaja te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture. Osim toga, značajna sredstva Ministarstvo osigurava i za sufinanciranje sanacije i rekonstrukcije pomorskog dobra u općoj upotrebi.

Ova ulaganja dio su velikog projekta poznatog pod nazivom „Renesansa na hrvatskoj obali“ u sklopu kojeg je samo u protekle tri godine uloženo gotovo 2 milijarde kuna u obnovu luka od lokalnog i županijskog značaja, a koje se najvećim dijelom osiguravaju iz EU fondova.

Uz ministra i potpisnike ugovora, na svečanosti će sudjelovati i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, saborski zastupnik Gari Cappelli te gradonačelnik Grada Bakra Tomislav Klarić.

Izjave za medije predviđene su nakon potpisivanja ugovora i sporazuma.