RANK: Chief Engineer
VESSEL TYPE: Bunker Tanker
SALARY: To be confirmed during the interview
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 2 months on/off
ADDITIONAL INFORMATION: N/A
Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu
Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30
Royal Caribbean Group potpisao je niz ugovora s francuskim brodogradilištem Chantiers de l’Atlantique u Saint-Nazaireu, čime je osigurana gradnja nove Discovery klase putničkih brodova. Ugovori uključuju dvije čvrste narudžbe, uz mogućnost dodatne gradnje još četiri broda.
Prema objavljenim planovima, prvi brod Discovery klase trebao bi ući u flotu 2029. godine, dok je isporuka drugog broda predviđena za 2032. godinu. Time Royal Caribbean nastavlja višegodišnji ciklus velikih investicija u novu tonnažu, s naglaskom na dugoročno planiranje kapaciteta i modernizaciju flote.
Predsjednik i izvršni direktor Royal Caribbean Groupa, Jason Liberty, istaknuo je kako Discovery klasa predstavlja nastavak strategije usmjerene prema razvoju budućnosti kruzing putovanja. Naglasio je da suradnja s francuskim brodogradilištem omogućuje primjenu novih tehnologija i oslanjanje na snažan europski brodograđevni ekosustav.
Iz operativnog dijela kompanije poručuju kako će nova klasa donijeti drukčiji koncept putničkog broda, s naglaskom na dizajn, prostornu organizaciju i iskustvo putnika. Predsjednik i CEO brenda Royal Caribbean, Michael Bayley, naveo je da je cilj stvoriti brodove koji će gostima ponuditi nova, do sada neviđena rješenja na moru, uz zadržavanje fokusa na globalne destinacije.
Brodogradilište Chantiers de l’Atlantique iza sebe ima više od četiri desetljeća suradnje s Royal Caribbean Groupom, tijekom kojih je izgrađen 21 brod za ovu grupaciju. Trenutačno su u gradnji još dva velika projekta, uključujući Oasis 7 i Celebrity Xcite. Glavni izvršni direktor brodogradilišta, Laurent Castaing, poručio je kako Discovery klasa predstavlja priliku za demonstraciju budućih smjerova u brodogradnji i razvoju putničkih brodova.
Ovogodišnje izdanje sajma na više od 7.000 m² izložbenog prostora u 6 paviljona pružit će sveobuhvatan pregled aktualnih trendova u brodogradnji, opremi i nautičkom načinu života
Uz nesvakidašnji doživljaj ljetne atmosfere na bazenu hotela Westin, Zagrebački velesajam službeno je najavio sajam NAUTIKA-u, 33. zagrebački sajam nautike, koji će se održati od 18. do 22. veljače 2026. godine.
Najavni event pod nazivom „Zagrebačko ljeto usred zime – NAUTIKA Kick Off“ označio je novi smjer u komunikaciji Zagrebačkog velesajma, s naglaskom na dugoročna partnerstva, zajednički razvoj i snažnije povezivanje s izlagačima i nautičkom zajednicom. Umjesto klasične konferencijske forme, naglasak je stavljen na stvaranje zajedničkog iskustva koje povezuje poslovni sektor, profesionalce i zaljubljenike u more.
Središnji vizualni element događanja bio je brod postavljen izravno u bazen hotela kao simbol inovacije, strasti prema moru i dinamičnog razvoja nautičke industrije. Taj je prizor poslužio kao metafora sajma Nautika, platforme koja već desetljećima spaja tradiciju i nove tehnologije te jača suradnju između proizvođača, distributera i krajnjih korisnika.
Direktorica Zagrebačkog velesajma Renata Suša istaknula je kako je Nautika jedno od ključnih okupljališta nautičke scene u regiji: „Naš je cilj zajedno s izlagačima i partnerima graditi dugoročne odnose temeljene na povjerenju, kvaliteti i zajedničkoj viziji razvoja. Nautika nije samo sajam, već mjesto gdje se susreću iskustvo, inovacije i nove poslovne prilike.“
Voditelj sajma Nautika Zoran Ušurić najavio je bogato izdanje 2026. godine: „Posjetitelje očekuje šest ispunjenih paviljona i više od 230 izlagača. Nautika i ove godine donosi presjek domaće brodogradnje i svjetskih trendova, stvarajući okruženje u kojem se ne sklapaju samo poslovi, već se grade dugoročne suradnje i nove nautičke priče.“
Što donosi Nautika 2026
Ovogodišnje izdanje sajma na više od 7.000 m² izložbenog prostora u 6 paviljona pružit će sveobuhvatan pregled aktualnih trendova u brodogradnji, opremi i nautičkom načinu života. Posjetitelji će imati priliku upoznati se s najnovijim modelima plovila, tehnološkim rješenjima i inovacijama koje oblikuju sezonu pred nama, kao i s ponudom opreme za jedrenje, ronjenje i vodene sportove.
Stručni program i pogled u budućnost
Uz izložbeni dio, Nautika 2026. donosi i stručni program s panelima i susretima posvećenima razvoju industrije, održivosti i novim poslovnim modelima. Time se dodatno potvrđuje uloga sajma kao mjesta razmjene znanja i vizije budućnosti nautičkog sektora.
Pod motom „Ploviti, otkrivati, živjeti…“, Zagrebački velesajam i ove će godine svoje paviljone pretvoriti u „marinu u srcu Zagreba“, okupljajući profesionalce, partnere i publiku oko zajedničke strasti prema moru.
Vidimo se na Zagrebačkom velesajmu od 18. do 22. veljače 2026. godine!
Ova večer nije bila samo najava sajma, već demonstracija zajedničke vizije organizatora i istaknutih partnera industrije. Zajednička poruka svih sudionika bila je jasna: zagrebački sajam Nautika ključna je točka njihovog poslovanja i nezaobilazno mjesto susreta s tržištem. Upravo zato, svi prisutni uputili su otvoren poziv ljubiteljima mora i profesionalcima da u svoje kalendare upišu 18. veljače, kada sajam Nautika otvara svoja vrata i donosi ljeto u srce Zagreba.
Bura Gumenjaci je vodeći hrvatski proizvođač visokokvalitetnih gumenih plovila s višegodišnjom tradicijom u nautičkom sektoru. Njihova plovila su sinonim za kvalitetnu hrvatsku brodogradnju, spajajući tradiciju i suvremene potrebe nautičara. “Glavna zvijezda” eventa bio je šest metara dug brod Bura Sound&Vision.
Globalni lider u navigacijskoj i pametnoj tehnologiji koji dokazuje da tehnologija više nije luksuz, već standard. Fokus je na sigurnosti, preciznosti i povezanosti. Garminova rješenja čine “mozak” svakog modernog plovila, omogućujući pametnu i intuitivnu navigaciju. I prikazani primjerak broda opremljen je Garmin navigacijom, ozvučenjem i podvodnim svijetlima.
Talijanska izvrsnost s tradicijom dužom od 60 godina. Selva motori (predstavljeni putem tvrtke Plattner) prepoznatljivi su po spoju izdržljivosti, pouzdane tehnologije i prepoznatljivog talijanskog dizajna, čineći ih idealnim pogonom za zahtjevne korisnike.
Frigomarine je tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u nautičkoj i outdoor opremi, na tržištu prepoznata kao pouzdan partner u distribuciji rezervnih dijelova, sanitarnih sustava i rashladne opreme, te rješenja za zabavu na vodi i camping, namijenjena profesionalnim i rekreativnim korisnicima.
Wondeck je hrvatska tvrtka koja proizvodi novu generaciju kompozitnih podnih obloga koje estetikom vjerno oponašaju prirodnu tikovinu, ali uz minimalnu potrebu za održavanjem i superiornu izdržljivost u morskim uvjetima.
Australski brend ZHIK svjetski je poznat po tehničkoj nautičkoj odjeći koja spaja vrhunske performanse i moderan stil, osiguravajući da posada izgleda dobro i ostane zaštićena u svim vremenskim uvjetima.
Za osvježenje na eventu pobrinuli su se Old Pilot’s, Piena i Somersby.
Pomorci diljem svijeta rade na granici izdržljivosti, a novo istraživanje upozorava da takav tempo ozbiljno ugrožava i sigurnost plovidbe i budućnost profesije
Riječ je o opsežnoj studiji In Search of a Sea-Life Balance in an Adverse Environment, koju je izradilo World Maritime University (WMU) na zahtjev Officers’ Union of International Seamen (OUIS). Istraživanje se temelji na odgovorima 4.372 pomorca iz 99 zemalja i predstavlja jedan od najdetaljnijih presjeka stvarnih uvjeta rada i života na brodu posljednjih godina.
Rezultati potvrđuju ono što većina pomoraca osjeća u svakodnevnoj plovidbi: dugi radni sati, kronični manjak odmora i sve rjeđi shore leave postali su standard. Na globalnoj razini pomorci u prosjeku rade oko 71 sat tjedno. Istodobno, velik broj ispitanika navodi da se evidencije rada i odmora često “prilagođavaju” kako bi formalno zadovoljile propise, iako stvarno stanje na brodu govori drugačije.
Gotovo trećina ispitanih pokazuje razine stresa koje se procjenjuju kao ozbiljne ili potencijalno opasne. Pokazatelji mentalnog zdravlja dodatno upozoravaju da je značajan dio posade u riziku od psihičkih poteškoća. Kao ključni razlozi navode se intenzivan rad na brodu, snažan administrativni i inspekcijski pritisak te stalni osjećaj umora.
Izvješće otvara i ozbiljno pitanje budućnosti pomorske radne snage. Gotovo polovica ispitanih pomoraca razmišlja o napuštanju profesije u sljedećih pet godina. Među onima koji planiraju otići s mora, čak 65 posto kao glavni razlog navodi psihičko opterećenje, dok se dodatno ističu nezadovoljstvo uvjetima rada i dugotrajni umor. Autori upozoravaju da takvi trendovi mogu imati izravne posljedice na sigurnost plovidbe, pouzdanost brodova u eksploataciji te sposobnost industrije da zadrži iskusne časnike i posadu.
Poseban naglasak stavljen je i na sustave upravljanja sigurnošću. Većina ispitanika smatra da su SMS priručnici preopširni i teško primjenjivi u realnim uvjetima plovidbe, dok administracija i papirologija često oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti namijenjeno odmoru i sigurnom radu.
Istraživanje su proveli znanstvenici WMU-a s akademskim, ali i praktičnim pomorskim iskustvom. Zaključak je jasan: potrebne su hitne i koordinirane mjere regulatora, brodara i menadžmenta. Naglasak treba staviti na realno popunjavanje posade, smanjenje administrativnog opterećenja te snažnije uvažavanje ljudskog faktora u propisima i svakodnevnoj praksi na brodu.
Predsjednik WMU-a Maximo Q. Mejia, Jr. istaknuo je kako je briga o mentalnom zdravlju pomoraca nužan preduvjet za dugoročnu održivost industrije, dok je izvršni direktor OUIS-a Nick Bramley upozorio da ozbiljne promjene više nisu pitanje izbora, nego opstanka profesije.
Zaključna poruka istraživanja jasna je i pomorcima dobro poznata: bez stvarnih promjena na brodu i na kopnu, industrija riskira gubitak iskusnih ljudi, pad sigurnosti i sve veće probleme s privlačenjem novih generacija pomoraca.
Globalna proizvodnja aluminija gotovo se utrostručila od početka novog tisućljeća, a posljedice tog rasta sve se snažnije osjećaju na tržištu suhog tereta. Pomorski prijevoz boksita, osnovne sirovine za proizvodnju aluminija, dosegnuo je novu rekordnu razinu i postao jedan od glavnih pokretača tržišta suhog tereta.
Prema analizi Ursa Shipbrokersa, temeljenoj na podacima Međunarodnog instituta za aluminij, svjetska proizvodnja primarnog aluminija u 2025. godini dosegla je 73,8 milijuna tona, što je rast od 1,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2000. godinom, riječ je o povećanju od čak 199 posto, što jasno pokazuje koliko je aluminij postao ključan u brodogradnji, prometu, građevinarstvu, energetici i širokoj potrošnji, navodi Splash247.
Gotovo sav taj rast dolazi iz Kina. Kineska proizvodnja primarnog aluminija porasla je šesnaest puta od 2000. godine. Dok su početkom stoljeća kineske talionice sudjelovale s tek 11 posto u svjetskoj proizvodnji, do 2025. njihov udio narastao je na oko 60 posto, odnosno približno 44,2 milijuna tona godišnje.
Izvan Kine, proizvodnja aluminija rasla je znatno sporije. Nakon stabilnog rasta početkom 2000-ih, kapaciteti su se u većini regija sredinom desetljeća zaustavili, čime je globalni lanac opskrbe aluminijem postao snažno vezan uz kinesku potražnju.
Kako proizvodnja aluminija ovisi o aluminijevom oksidu, koji se dobiva preradom boksita, rast proizvodnje izravno je povećao i potražnju za pomorskim prijevozom ove rude. Procjenjuje se da su globalni pomorski utovari boksita u 2025. godini dosegli oko 246,6 milijuna tona, što je rekord i skok od 21 posto u odnosu na godinu ranije.
Usporedbe radi, 2016. godine pomorski promet boksita iznosio je oko 78,5 milijuna tona, što znači da je ovaj teret bilježio prosječni godišnji rast od gotovo 14 posto. Takva dinamika jasno se odražava na potražnju za capesize i panamax bulkerima.
Opskrba boksitom izrazito je koncentrirana. Gvineja je u 2025. sudjelovala s oko 73 posto ukupnih pomorskih isporuka, čime je učvrstila poziciju glavnog dobavljača za Kinu. Australija slijedi s oko 18 posto, pa ove dvije zemlje zajedno pokrivaju više od 90 posto svjetskog pomorskog tržišta boksita.
Na strani potražnje, Kina je apsolutno dominantna i preuzela je oko 88 posto svih pošiljki boksita prevezenih brodovima tijekom godine.
Donosimo sažeti pregled programa aktivnosti koje Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci predstavlja u sklopu manifestacije Rijeka tehnologije 2026. Program se održava u srijedu, 4. veljače 2026. godine, na lokaciji Pomorskog fakulteta u Rijeci, Studentska ulica 2, a namijenjen je pomorcima, studentima i stručnjacima iz pomorske industrije.
Kroz niz predavanja, interaktivnih demonstracija i radionica, posjetitelji će imati priliku upoznati suvremene tehnologije koje se koriste u navigaciji, brodskim sustavima, simulacijama i tehničkom obrazovanju. Program je raspoređen u više laboratorija i simulacijskih prostora fakulteta, s naglaskom na praktičnu primjenu znanja.
U Laboratoriju za modeliranje i simulacije (prostorija 233), od 11 do 12 sati, održava se predavanje i demonstracija korištenja alata za brzu simulaciju pri planiranju manevara broda. Aktivnost je posebno zanimljiva zapovjednicima i časnicima palube jer prikazuje digitalnu podršku sigurnom manevriranju.
Navigacijski simulator (prostorija 423) bit će otvoren od 10 do 14 sati, uz demonstracije različitih navigacijskih scenarija i faza plovidbe. Posjetitelji će moći vidjeti kako se u simuliranim uvjetima uvježbava vođenje broda i donošenje odluka u složenim situacijama.
U MASTER HUB-u, odnosno MASTER LAB-u, od 10 do 12 sati održava se interaktivna demonstracija 3D printanja na brodovima, s naglaskom na mogućnosti primjene ove tehnologije u održavanju i opskrbi tijekom plovidbe.
Velika vijećnica (prostorija 314) domaćin je Escape Room aktivnosti, popularno-znanstvene igre koja se održava u dva termina, od 10 do 11 te od 11 do 12 sati, i na zabavan način povezuje tehničko znanje i timski rad.
Otvorene radionice održavaju se i u drugim prostorima. U prostoriji 207, od 12 do 14 sati, posjetitelji mogu sudjelovati u radionici upoznavanja virtualnog profesora, dok se u prostoriji 229, od 10 do 12 sati, održava radionica o elektromagnetizmu i elektrostatičkim pojavama važnima za brodske električne sustave.
Brodostrojarski simulator (prostorija 407) bit će dostupan od 10 do 14 sati, uz demonstracije rada brodske strojarnice, pogona i različitih operativnih scenarija, što je posebno relevantno za časnike stroja.
Za sudjelovanje u aktivnostima potrebna je prethodna najava putem e-maila dekanat@pfri.uniri.hr, najkasnije do ponedjeljka, 2. veljače. Koordinator događaja je David Brčić.
More kao posljednja ruta spasa
Kraj siječnja 1945. godine obilježen je potpunim raspadom dotadašnjeg poretka na istočnom dijelu Europe. Kopnene rute bile su presječene, željezničke veze u rasulu, a civilno stanovništvo u paničnom povlačenju pred nadirućim ratom. U tim okolnostima more je postalo jedina otvorena ruta bijega. Baltičko more, iako zimi nemilosrdno, nudilo je nadu da se zapad može dosegnuti brodom. Upravo u toj mješavini očaja i nade započela je masovna evakuacija brodovima, poznata kao Operacija Hannibal, jedna od najvećih pomorskih evakuacija u povijesti. Među brodovima koji su sudjelovali nalazio se i Wilhelm Gustloff, čija će sudbina postati simbol tragedije na moru.
Brod koji je trebao biti simbol
Wilhelm Gustloff porinut je 1937. godine kao veliki putnički brod namijenjen krstarenjima u mirnodopskim uvjetima. Bio je projektiran za udobnost, s prostranim salonima, kabinama i sadržajima kakvi su tada bili rijetkost. U svojoj izvornoj ulozi trebao je predstavljati modernu pomorsku tehnologiju i dostupno putovanje širokim slojevima stanovništva. No rat je vrlo brzo promijenio njegovu namjenu. Brod je tijekom godina korišten kao bolnički brod, zatim kao plutajuća vojarna, a u završnici rata pretvoren je u improvizirani transport za evakuaciju civila.
Ukrcaj bez granica i pravila
U luci Gdynia vladali su kaos i panika. Tisuće ljudi pokušavale su se ukrcati na bilo koji brod koji je plovio prema zapadu. Evidencije su bile nepotpune, kontrola gotovo nepostojeća. Na Wilhelm Gustloff ukrcavali su se civili s djecom, ranjenici, starci, ali i vojno osoblje. Nitko sa sigurnošću nije znao koliko se ljudi nalazi na brodu. Procjene govore o 10.000 do 11.000 putnika, višestruko više od projektiranog kapaciteta.
Plovidba kroz led i neizvjesnost
Brod je isplovio u teškim zimskim uvjetima. Baltičko more bilo je djelomično zaleđeno, temperature su bile ispod ništice, a vidljivost ograničena. Ruta je bila pretrpana brodovima uključenima u evakuaciju, što je dodatno povećavalo rizik od sudara. Zapovjednik je, vodeći se pomorskom praksom, odlučio uključiti navigacijska svjetla kako bi brod bio uočljiv drugim plovilima. Ta odluka, donesena s ciljem sigurnije plovidbe, pokazala se kobnom u ratnoj zoni, gdje je svaki osvijetljeni brod bio potencijalna meta.
Torpeda u noći
U večernjim satima sovjetska podmornica S-13 uočila je osvijetljeni brod na otvorenom moru. Wilhelm Gustloff, iako prepun civila, bio je formalno vojni cilj. Ubrzo su ispaljena tri torpeda. Pogoci su bili razorni i precizni. Prvi torpedo onesposobio je brodski elektroenergetski sustav, drugi je pogodio prostor s velikim brojem putnika, a treći je razorio strojarnicu. U samo nekoliko minuta brod je ostao bez pogona, rasvjete i komunikacije, prepušten moru i sudbini.
Panika na palubama
Bez struje i rasvjete, unutrašnjost broda pretvorila se u mračan i kaotičan prostor. Ljudi su u panici pokušavali pronaći izlaz prema palubi. Hodnici su bili zakrčeni, stepeništa neprohodna, a čamci za spašavanje zaleđeni ili nedostupni. Posada, brojčano nedovoljna i suočena s tisućama preplašenih ljudi, nije imala realnu mogućnost organizirati evakuaciju. Mnogi su ostali zarobljeni ispod palube, dok su drugi, vođeni očajem, skakali u more.
Ledeno more bez milosti
Wilhelm Gustloff potonuo je za manje od sat vremena. Temperatura mora bila je blizu ništice, što je većini ljudi u moru ostavljalo tek nekoliko minuta života. Spašavanje je bilo ograničeno, a brodovi u blizini nisu mogli prihvatiti veliki broj preživjelih. Procjenjuje se da je više od 9.000 ljudi izgubilo život te noći.
Zašto je tragedija ostala u sjeni
Unatoč razmjerima, potonuće Wilhelm Gustloffa desetljećima nije bilo široko poznato. Dogodila se u samoj završnici Drugog svjetskog rata, u trenutku kada su globalnu pažnju zaokupljali slom nacističke Njemačke i poslijeratni poredak. Žrtve su bili civili poražene strane, a tragedija se uklapala u ratni kaos, zbog čega nikada nije dobila istaknuto mjesto u povijesnim narativima.
Pomorska lekcija koja i danas traje
Danas olupina Wilhelm Gustloffa leži na dnu Baltičkog mora i smatra se ratnom grobnicom. Mjesto potonuća zaštićeno je, a olupina se ne istražuje iz poštovanja prema stradalima. U pomorskim krugovima, priča o ovom brodu služi kao trajno upozorenje da sigurnost na moru nema alternativu, bez obzira na okolnosti.
RANK: Quayside/Shipside Foreman
VESSEL TYPE: Drillship
SALARY: 400 USD/day
JOINING DATE: late February 2026
TOUR OF DUTY: 4 weeks on/off
ADDITIONAL INFORMATION / REQUIRED EXPERIENCE: Candidates must have AB Crane Operator/Rigger experience
Send your application today: croatia@orca-crew.com
Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97
RANK: Technician (x4)
VESSEL TYPE: Windfarm
SALARY: Negotiable (to be confirmed during the interview)
JOINING DATE: 01.04.26
TOUR OF DUTY: until 01.10.26
ADDITIONAL INFORMATION / REQUIREMENTS: Candidates must have full GWO / GWO BST & BTT certification, with good English as mandatory requirement.
Send your application today: croatia@orca-crew.com
Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97
RANK: Master
VESSEL TYPE: Multicat vessel
SALARY: Negotiable (to be confirmed during the interview)
JOINING DATE: 11.02.2026
TOUR OF DUTY: +/- 6 weeks duration
ADDITIONAL INFORMATION / REQUIREMENTS: NL endorsement is preferred. Multicat/workboat experience are mandatory.
Send your application today: croatia@orca-crew.com
Contact us directly at:
Office: +385 51 33 64 97
