O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 50

Danaos širi flotu s novom narudžbom od šest brodova

0
Foto: Danaos/Splash247

Grčki brodar Danaos nastavlja agresivan investicijski tempo u segmentu kontejnerskog brodarstva, naručivši šest novih brodova kapaciteta 1.800 TEU. Ugovori su zaključeni u studenome, a isporuke su raspoređene između 2027. i 2029. godine. Iako nije otkriveno koje će brodogradilište graditi seriju, poznato je da su već osigurani dugoročni charteri za četiri jedinice, čime kompanija povećava svoj ugovoreni prihod za dodatnih 236 milijuna dolara.

Ovom narudžbom Danaos podiže svoj orderbook na 23 broda ukupnog kapaciteta 153.350 TEU, s isporukama koje se protežu do 2029. godine. Za čak 21 od tih 23 novogradnji već je osiguran višegodišnji najam, s prosječnim trajanjem od gotovo šest godina, što dodatno učvršćuje stabilnost prihoda u godinama pred brodarskom industrijom, piše Splash247.

Nastavak je to niza narudžbi koje Danaos bilježi ove godine. U rujnu su ugovorena i dva kontejneraša od 7.165 TEU za isporuku 2027., svaki vezan uz petogodišnji charter vrijedan oko 140 milijuna dolara.

Kompanija širi poslovanje i izvan kontejnerskog segmenta. Potvrđena je i kupnja capesize bulkera, koji bi trebao ući u flotu krajem prvog tromjesečja 2026., čime će broj takvih brodova u vlasništvu Danaosa porasti na jedanaest.

Predsjednik uprave John Coustas ističe da potražnja za srednjim i velikim kontejnerašima i dalje ostaje snažna, uz fiksiranja već duboko u 2028. godinu. Upozorava da se dostupnost brodgradilišnih mjesta za 2028. brzo sužava, dok cijene novogradnji nastavljaju rasti. Danaos tvrdi da je novi paket brodova ipak ugovoren po cijenama ispod trenutnih tržišnih razina.

Danaos danas upravlja flotom od 75 kontejnerskih brodova ukupnog kapaciteta 477.491 TEU, uz rastući portfelj novogradnji koji će značajno oblikovati strukturu kompanije prema kraju ovog desetljeća.

Trojica članova posade pokušala provaliti u kapetanovu kabinu sjekirama

0
Foto: Obalna straža Busan/The Maritime Executive

Trojica vijetnamskih članova posade s panamskog teretnog broda, usidrenog ispred luke Gamcheon u Busanu, završila su u pritvoru nakon brutalnog incidenta u kojem su, pod utjecajem alkohola, pokušali provaliti u kapetanovu i časničke kabine koristeći sjekire i čekiće. Lokalni sud izdao je nalog za njihovo uhićenje zbog napada, prijetnji, zastrašivanja posade i oštećenja imovine.

Događaj se odvio 9. studenoga, kada je brod, s ukupno 15 vijetnamskih pomoraca, bio na sidrištu. Sukob je započeo u kasnim noćnim satima u prostoriji za posadu, gdje su trojica pomoraca nakon alkoholiziranog druženja fizički napala kolegu, udarajući ga šakama i stolicom te mu prijetili oružjem.

Kapetan je incident odmah prijavio brodaru, nakon čega je donesena odluka da se trojicu pomoraca iskrca i udalji s broda u Južnoj Koreji. No, kada su saznali da će biti prisilno iskrcani, ponovno su se okupili u jednoj od kabina i dogovorili da se obračunaju s kapetanom te ga nagovore da povuče odluku.

Oko 02:40 sati pojavili su se pred kapetanovom kabinom, noseći sjekire i čekiće. Nakon što im kapetan nije otvorio, počeli su udarati po vratima njegove kabine, ali i po vratima prvog i trećeg časnika. Prema iskazima posade, jedan od članova prijetio je da će “preuzeti brod”.

Kapetan je odmah kontaktirao brodskog agenta, koji je alarmirao južnokorejsku obalnu stražu. Nakon ukrcaja na brod, pripadnici obalne straže uspostavili su red i priveli trojicu pomoraca. Istraga je potvrdila ozbiljnost incidenta te je sud zaključio da je postojala realna opasnost od eskalacije, uključujući i mogućnost počinjenja težih kaznenih djela.

APM Terminals ulaže 550 milijuna dolara u novi kontejnerski terminal u Bangladešu

0
Foto: APM Terminals/Splash247

APM Terminals potpisao je ugovor vrijedan 550 milijuna dolara za izgradnju novog kontejnerskog terminala u Bangladešu, koji će se graditi u sklopu luke Chattogram, glavnog pomorskog čvorišta zemlje. Riječ je o 30-godišnjoj koncesiji za Laldia Container Terminal, projektu koji bi trebao otvoriti vrata uplovljavanju većih brodova i znatno ubrzati protok tereta kroz jednu od najprometnijih azijskih luka u razvoju.

Početak operativnog rada planiran je za 2030., a terminal će povećati godišnji kapacitet luke za više od 800.000 TEU. Projekt je zamišljen kao dubokovodni terminal koji će postupno omogućiti prihvat brodova do oko 6.000 TEU, što je značajan iskorak u odnosu na sadašnji limit od približno 2.800 TEU. Time se Chattogram približava standardima regionalnih hubova te dobiva mogućnost privlačenja većih servisnih linija i bržeg pretovara kontejnera, piše Splash247.

Za Bangladeš, čiji izvoz – osobito tekstilna industrija – snažno ovisi o pouzdanim pomorskim lancima opskrbe, ovaj projekt nosi stratešku težinu. Ulaganje APM Terminals-a dio je šireg plana modernizacije lučke infrastrukture kako bi se ubrzao protok robe, smanjile zastoje te osigurala veća konkurentnost bangladeških izvoznika na globalnom tržištu.

Maersk, sestrinska kompanija APM Terminals-a, već sada prevozi gotovo 30 posto svih kontejnera koji ulaze i izlaze iz Bangladeša. Novi terminal dodatno će ojačati njihovu prisutnost te omogućiti učestalije i optimizirane linije prema ključnim svjetskim tržištima. Za globalne brodare, ovo će značiti kraće vrijeme boravka u luci i sigurniji prozor uplovljavanja, posebice u sezonskim razdobljima kada zagušenja tradicionalno rastu.

Bangladeš se posljednjih godina ubrzano pozicionira kao važna točka u regionalnim i međunarodnim pomorskim tokovima, a izgradnja Laldia Container Terminala predstavlja važan korak prema izgradnji moderne, visoko kapacitirane luke koja može odgovoriti na rastuće potrebe svjetske trgovine.

Iran presreo i zaplijenio tanker tijekom tranzita Omanskim zaljevom

0
Foto: Ruud Coster/Marinetraffic

Tanker pod zastavom Marshallovih Otoka, Talara, zaplijenjen je jučer u Omanskom zaljevu nakon što su ga presrele tri brze brodice iranskih oružanih snaga. Plovilo od 73.371 dwt bilo je na putu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata prema Singapuru kada je skrenuto prema iranskoj obali. Brodom upravlja Columbia, dok je vlasnik ciparska tvrtka Pasha Finance.

Ovo je prvi potvrđeni incident takvog tipa ove godine, što ponovno otvara pitanje sigurnosti komercijalnih brodova na jednoj od najprometnijih i strateški najosjetljivijih pomorskih ruta na svijetu. Posljednja poznata zapljena koju su izvršile iranske snage dogodila se u travnju 2024., kada je IRGC, u operaciji izvedenoj helikopterom u međunarodnim vodama, preuzeo kontrolu nad kontejnerskim brodom MSC Aries pod portugalskom zastavom, piše Splash247.

Zapljena Talare dolazi u razdoblju pojačanih napetosti u širem regijskom okruženju, u kojem incidenti čak i bez fizičke štete na plovilu imaju značajan utjecaj na sigurnosne protokole, rutiranje tankera te osiguravateljske troškove. Prema dostupnim informacijama, posada je sigurna, a kontakt s brodom uspostavljen je nakon što je promijenio kurs prema iranskim teritorijalnim vodama.

Strait of Hormuz, ključni prolaz za globalnu trgovinu energenata, ostaje područje u kojem svaki incident ima potencijal izazvati domino-efekt, od kašnjenja u isporukama do povećane prisutnosti ratnih i ophodnih plovila. Stručnjaci za pomorsku sigurnost naglašavaju kako ovakvi slučajevi pokazuju da su komercijalni brodovi i dalje izloženi političkim i vojnim pritiscima.

Danas je objavljeno i novo upozorenje brodarskoj zajednici: svim trgovačkim brodovima preporučuje se pojačana budnost pri tranzitu kroz Hormuški tjesnac te hitno prijavljivanje sumnjivih aktivnosti. Savjet dolazi u trenutku kada mnoge kompanije već provode strože sigurnosne mjere, uključujući dodatne procjene rizika, izmjene ruta i blisku suradnju s regionalnim centrima za nadzor.

IMO poručuje: odgoda NZF-a neće zaustaviti globalnu dekarbonizaciju brodarstva

0
Foto: IMO

Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez na COP30 poručio je da organizacija i dalje odlučno radi na uspostavi globalnih pravila koja bi svjetsku flotu postupno udaljila od fosilnih goriva. Unatoč odgodi usvajanja Net-Zero okvira, Dominguez naglašava kako je razvoj financijskog mehanizma i naknade za emisije u punom tijeku te da ne okrivljuje države koje su blokirale donošenje odluke.

Plan je u travnju dogovoren kao prvi globalni sustav naplate emisija u pomorstvu, uključujući minimalnu naknadu od 100 dolara po toni prekoračenih emisija stakleničkih plinova. Delegati su, pod pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i Saudijske Arabije, odlučili glasovanje odgoditi za godinu dana. Trump je mjeru nazvao “globalnim zelenim porezom na brodarstvo”, navodi Safety4Sea.

Dominguez je poručio da IMO ne treba suditi prema jednom neuspjelom pokušaju i da “nema razloga za frustraciju” u trenucima kada je globalna politička klima izrazito promjenjiva. Prema njegovim riječima, važno je izvući pouke i dodatno ojačati dijalog sa svim državama članicama i segmentima industrije.

Kazao je da će otvoreno razgovarati sa svakom državom kako bi se postigao dogovor koji bi omogućio pravednu tranziciju cijelog sektora, naglasivši pritom da brodarstvo “neće samo od sebe prijeći na ugljično neutralne pogone”.

U nastavku događaja, nizozemski klimatski izaslanik princ Jaime de Bourbon de Parme istaknuo je razočaranje zemalja koje su u listopadu u Londonu očekivale usvajanje regulative, no upozorio da je jednako važno “hladno sagledati situaciju i nastaviti prema rješenju u 2026. godini”. Prema njegovim riječima, predloženi okvir mogao bi biti ključan za smanjenje emisija i pravednu tranziciju globalnog brodarstva.

Snažnu potporu dekarbonizaciji iznio je i Andrew Forrest iz tvrtke Fortescue, naglašavajući da je prelazak na čista goriva ostvariv te da je riječ o pragmatičnom, a ne ideološkom pristupu.

(VIDEO) Siloviti napad na Novorosijsk: ukrajinske snage gađale srce ruskog izvoza sirove nafte

0
Foto: Veliki crveni signali koji upućuju na požare u Novorosijsku, osobito koncentrirane oko naftnog ukrcajnog terminala (NASA FIRMS).

Ukrajinske snage izvele su snažan napad na luku Novorosijsk, jednu od najvažnijih energetskih točaka Rusije na Crnom moru, pri čemu je pogođen Sheskharis – terminal preko kojeg se Urals sirova nafta ukrcava u tankere za izvoz. Riječ je o ključnom čvorištu Transneftove mreže naftovoda, a video-snimke pokazuju golemi požar koji je zahvatio dio instalacija.

Ruski izvori na društvenim mrežama spominju i oštećenje najmanje jednog broda, no ta informacija zasad nije potvrđena. Snimke iz otvorenih izvora prikazuju i snažnu, bijelo-svjetleću eksploziju, za koju analitičari procjenjuju da je rezultat izravnog pogotka na položaj protuzračne obrane, navodi The Maritime Executive.

Ako je dio sustava obrane doista onesposobljen, stručnjaci upozoravaju da bi to moglo otvoriti put novim napadima na ovu stratešku luku. Satelitska NASA FIRMS detekcija termalnih anomalija pritom ne pokazuje znakove požara u vojnom dijelu luke, gdje je smještena baza Crnomorske flote, no blizina Sheskharisa toj zoni potvrđuje osjetljivost cijelog kompleksa.

Ovaj udar događa se samo nekoliko dana nakon napada na luku Tuapse, gdje su također pogođeni naftni terminali i tankeri. Ukrajinske snage u posljednjim tjednima održavaju ritam napada na rusku energetsku infrastrukturu – od naftovoda i rafinerija do terminala za izvoz sirove nafte. Najnoviji navodi uključuju i pogodak na rafineriju u Saratovu.

Sve upućuje na koordiniranu strategiju kojom Ukrajina nastoji ograničiti ruski izvoz energenata te time smanjiti prihode koji financiraju ratne operacije. Za pomorce koji plove Crnim morem, ovakvi napadi dodatno potvrđuju povećani rizik u zoni koja je ionako obilježena dugotrajnim sigurnosnim incidentima i restrikcijama kretanja brodova.

HHI na godišnjem sastanku PRIMAR-a: fokus na S-100 standardima i razvoju e-navigacije

0
Foto: HHI

Od 4. do 6. studenoga 2025. u Gdansku je održana 32. redovita sjednica Savjetodavnog odbora PRIMAR-a, jednog od dva globalna regionalna centra za elektroničke navigacijske karte (RENC). Među predstavnicima više od dvadeset hidrografskih ureda sudjelovala je i hrvatska delegacija koju je predvodila ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta, Vinka Kolić Bubić.

Tijekom trodnevnog okupljanja analizirani su financijski rezultati PRIMAR-a, strateški planovi do 2030. godine te napredak projekata vezanih uz S-100 standarde, koji čine temelj nadolazeće generacije digitalnih pomorskih proizvoda. Posebnu pozornost privukla su izvješća o implementaciji i testiranju novih S-100 rješenja te prijedlozi za njihovo daljnje širenje, što je od velikog značaja za razvoj e-navigacije i povećanje sigurnosti plovidbe.

Sudionici su raspravljali i o radu marketinške radne skupine, čijim se aktivnostima dodatno jača vidljivost PRIMAR-ovih servisa među proizvođačima i korisnicima ENC-ova. Prezentirano je i izvješće o provedbi Strategije PRIMAR-a do 2030., uz naglasak na zajedničke napore zemalja članica u ispunjavanju ciljeva Međunarodne hidrografske organizacije (IHO).

Jedna od važnijih točaka bio je pregled projekta Canadian S-100 Sea Trials, u sklopu kojeg se testira širok spektar novih proizvoda temeljenih na S-100 standardu. Ovi testovi ključni su za budući prelazak na naprednije digitalne sustave koje će koristiti brodovi diljem svijeta. Razgovaralo se i o razvoju novih e-navigacijskih servisa koji bi pomorcima trebali osigurati preciznije, brže i sveobuhvatnije informacije tijekom plovidbe.

Kao dugogodišnja punopravna članica PRIMAR-a, Hrvatska i dalje aktivno koristi njegove alate i servise za održavanje visoke kvalitete svojih ENC-ova te osigurava njihovu stalnu dostupnost korisnicima na moru i kopnu. HHI ovim sudjelovanjem potvrđuje svoju ulogu u regionalnoj i globalnoj hidrografskoj zajednici, posebno u segmentu digitalnih karata i S-100 proizvoda, koji će u godinama pred nama predstavljati standard u modernoj pomorskoj navigaciji.

PRIMAR, kao međunarodna organizacija koja ne djeluje s ciljem ostvarivanja dobiti, ulaže sve prihode od ENC-ova u razvoj novih funkcionalnosti i održavanje postojećih servisa. Zbog visokog stupnja tehničke pouzdanosti i kvalitete proizvoda, PRIMAR je prepoznat kao vodeći globalni RENC, a njegova uloga postaje sve važnija s rastućim zahtjevima digitalne plovidbe i primjenom S-100 standarda u praksi.

CMA CGM ulazi u Eurogate Hamburg i preuzima 20 posto terminala

0
Foto: Marine Traffic

CMA CGM Group nastavlja širiti svoju europsku terminalsku mrežu preuzimanjem 20-postotnog udjela u Eurogate Container Terminalu Hamburg (CTH), jednom od najprometnijih kontejnerskih čvorišta Sjeverne Europe. Francuski brodar i logistička grupacija potpisali su term sheet s Eurogateom, a završetak transakcije očekuje se u prvoj polovici 2026. godine, nakon potrebnih regulatornih odobrenja.

CTH trenutno obrađuje oko četiri milijuna TEU godišnje i smatra se jednim od najefikasnijih terminala u Njemačkoj. U tijeku je projekt zapadnog proširenja terminala koji predviđa dodatnih 38 hektara operativnog prostora i više od tisuću metara nove obalne linije, čime bi ukupni kapacitet narastao na oko šest milijuna TEU. Time će terminal biti spreman za prihvat sljedeće generacije kontejnerskih divova, piše Splash247.

CMA CGM već koristi Hamburg kroz svoj FAL servis koji povezuje Aziju i Sjevernu Europu, a na liniji plove LNG-pogonjeni megamax brodovi kapaciteta 23 tisuće TEU. Ulaganje je dio šire strategije Grupe da ojača prisutnost u ključnim europskim lukama i unaprijedi svoj globalni terminalski portfelj, koji danas uključuje 64 terminala diljem svijeta.

Prema izjavi predsjednika uprave Rodolphea Saadéa, ulazak u CTH omogućit će jačanje kapaciteta terminala, razvoj niskougljičnih logističkih rješenja i bolju integraciju željezničkih veza. CTH je izravno povezan s Eurokombijem, najvećim intermodalnim željezničkim čvorištem u Njemačkoj, što omogućava brzu distribuciju tereta prema tržištima srednje i istočne Europe.

Za Hamburg, partnerstvo dolazi u trenutku intenzivnih ulaganja stranih linijskih prijevoznika u lokalnu terminalsku infrastrukturu. U posljednje dvije godine COSCO je ušao u Container Terminal Tollerort, a MSC je stekao gotovo polovicu udjela u HHLA-i, što mijenja strukturu vlasništva i utjecaja u jednoj od najvažnijih europskih luka.

CMA CGM u Njemačkoj posluje više od tri desetljeća, s uredima u Hamburgu i Bremenu te s 23 tjedna brodska poziva u tri glavne njemačke luke. Novi ulazak u hamburški terminal dodatno učvršćuje poziciju Grupe u srcu europskih kontejnerskih tokova i potvrđuje trend jačanja veza globalnih brodara s ključnim europskim lukama.

Putnička luka Gaženica ponovno nominirana za nagradu World Cruise Awards u kategoriji “Europe’s Best Cruise Terminal”

0
Foto: GPH/ ZIPO i Hrvoje Mavra

Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica, kojom upravlja Zadar International Port Operations d.o.o. (ZIPO), članica najvećeg svjetskog operatera putničkih luka Global Ports Holdinga (GPH), s ponosom objavljuje da je ponovno nominirana za prestižnu nagradu World Cruise Awards 2025. u kategoriji „Europe’s Best Cruise Terminal“.

Ova nominacija predstavlja petu uzastopnu godinu u kojoj je Zadar Cruise Port prepoznat od strane međunarodne stručne javnosti kao jedan od vodećih europskih terminala za krstarenja. Dodatno, u 2023. godini Zadar Cruise Port osvojio je ovu uglednu nagradu, čime je potvrđen kao najbolji europski terminal za krstarenja i pozicioniran Zadar na kartu najpoželjnijih destinacija kruzerske industrije u Europi.

Program World Cruise Awards, globalno priznato priznanje izvrsnosti u industriji krstarenja, svake godine nagrađuje destinacije, terminale i operatere koji postavljaju najviše standarde usluge, sigurnosti i održivog razvoja. U ovogodišnjoj kategoriji Europe’s Best Cruise Terminal nominirano je svega nekoliko najistaknutijih luka, a Zadar Cruise Port ponovno je jedina luka iz Hrvatske među elitnim kandidatima.

Rebeka V. Pevec, generalna direktorica ZIPO-a / Zadar Cruise Porta – Putničke luke Gaženica, izjavila je:
“Izuzetno smo počašćeni što je naš terminal već petu godinu zaredom prepoznat na svjetskoj razini. Ova nominacija, a posebno pobjeda iz 2023. godine, potvrđuju našu predanost izvrsnosti, profesionalnosti i stvaranju vrhunskog doživljaja za sve naše goste. Ponosni smo na naš tim, partnere i zajednicu koji svakodnevno doprinose ovom uspjehu. Vjerujemo da će nas ova nova nominacija dodatno inspirirati da nastavimo razvijati Zadar Cruise Port – Putničku luku Gaženica kao jedno od najatraktivnijih kruzerskih odredišta u Europi.”

Glasanje za World Cruise Awards 2025. otvoreno je do 16. studenog 2025., a svi zainteresirani mogu dati svoj glas za Zadar Cruise Port putem službene stranice:
???? https://worldcruiseawards.com/award/europe-best-cruise-terminal/2025

Pobjednici će biti proglašeni na svečanoj World Cruise Awards Gala ceremoniji koja će se održati krajem godine.

Rusija pokreće program obuke kineskih pomoraca za plovidbu Arktikom

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Rusija i Kina nastavljaju jačati suradnju u pomorskom sektoru, ovoga puta kroz program osposobljavanja kineskih pomoraca za plovidbu u polarnim vodama.

Prema dogovoru, kineski pomorci će se usavršavati na vodećim ruskim pomorskim obrazovnim ustanovama – Državnom pomorskom sveučilištu i Sveučilištu Admiral Makarov za pomorski i riječni promet. Tamo će imati pristup specijaliziranim simulatorima i programima obuke koji uključuju upravljanje brodovima u ekstremnim arktičkim uvjetima.

„Memorandum ima za cilj stvaranje uvjeta za veću sigurnost plovidbe u arktičkim vodama, zaštitu života pomoraca te očuvanje morskog okoliša u polarnim područjima,“ izjavio je ruski ministar prometa Andrej Nikitin.

Tijekom posljednjih nekoliko godina, promet kroz Arktičku plovidbenu rutu naglo je porastao, a sve više azijskih zemalja istražuje ovu rutu kao alternativu tradicionalnim pomorskim koridorima. Rusija, koja predvodi u razvoju arktičke plovidbe, planira dodatno ojačati kapacitete kroz projekt razvoja Sjevernog morskog puta (NSR) u sklopu šireg Transarktičkog transportnog koridora (TATC).

Predsjednik Vladimir Putin nedavno je izdao nalog državnim tijelima da do veljače 2026. pripreme prijedloge za učinkovitiji prijevoz tereta duž TATC-a. Plan uključuje procjenu mogućnosti korištenja riječnih bazena Ob, Jenisej i Lena za potporu teretnim tokovima prema sjeveru, sve do Sjevernog morskog puta.

Putin je također zatražio prijedloge za jačanje domaće brodogradnje koja bi mogla opskrbljivati arktičke operacije flotom kontejnerskih, rasutih i LNG brodova, brodova za opskrbu i jaružala. No, ruska brodogradilišta već sada se suočavaju s manjkom kapaciteta, što bi moglo usporiti realizaciju ambicioznih planova.