O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 54

Kontroverzan potez EU-a: brodovi povezani s ruskim Arctic LNG 2 projektom više nisu pod sankcijama

0
Foto: Merkushev Aleksandr/Marinetraffic

U neuobičajenom potezu, Europska unija uklonila je s popisa sankcioniranih plovila dva “heavylift” broda polarne klase – Audax i Pugnax. Ovi su brodovi izgrađeni 2016. godine posebno za potrebe izgradnje ruskog LNG terminala Yamal, a kasnije su prevozili i većinu montažnih modula za projekt Arctic LNG 2.

Kako navodi gCaptain, s klasifikacijom Polar Class 3 (PC3), Audax i Pugnax mogli su ploviti Sjevernim morskim putem čak i tijekom zimskih mjeseci. Oba broda u vlasništvu su singapurske kompanije Red Box Energy Services Pte. Ltd., koja je također bila pod sankcijama.

U siječnju 2017. Audax je izveo iznimno zahtjevan transport triju modula od 6.000 tona iz kineskog Qingdaa do poluotoka Jamal, a slični su prijevozi nastavljeni i idućih godina. Unatoč sve jačim sankcijama Zapada, brodovi su do 2024. nastavili dostavljati terete prema brodogradilištu Belolamenka kod Murmanska.

Bivši izvršni direktor Red Boxa, Philip Adkins, tada je tvrdio kako tvrtka „isporučuje samo čelične konstrukcije“ te da nema izravne ugovore s Rusijom ili Novatekom, no američke i europske vlasti nisu bile uvjerene. Sankcije su uvedene u svibnju i lipnju 2024., a Adkins je ubrzo napustio kompaniju nakon što mu nije produžena boravišna dozvola u Singapuru.

Prema dostupnim EU dokumentima, brodovi su uklonjeni s popisa sankcioniranih sredinom listopada 2025., iako ni Equasis ni S&P ne navode promjenu vlasništva – s oba broda i dalje upravlja Red Box. Europska komisija nije objasnila razloge za njihovo brisanje s liste, a službeni odgovor nije stigao ni iz ureda za tisak EU-a.

Takvi su slučajevi izuzetno rijetki. Posljednji put EU je u srpnju 2025. ukinula sankcije trima LNG carrierima japanske kompanije MOL nakon što je dobila jamstva da brodovi neće prevoziti ruski LNG. Nije poznato je li Red Box ponudio slične garancije.

Postoji i mogućnost da su Audax i Pugnax prodani novom vlasniku, što bi objasnilo njihovu deblokadu. S obzirom na njihovu PC3 klasu, brodovi su idealni za operacije u ekstremnim polarnih uvjetima, uključujući i plovidbu prema Antarktici.

Trenutačno, oba broda ostaju pod sankcijama Sjedinjenih Država, Kanade i Švicarske. Od uvođenja sankcija, Audax se uglavnom nalazi u priobalnim vodama Žutog mora, dok je Pugnax usidren u Singapuru. Red Box Energy Services nije dostupan za komentar – njihova mrežna stranica više ne radi, a elektronička pošta upućena tvrtki vraćena je kao neisporučiva.

Pomorske organizacije stale uz IMO nakon odgode Net-Zero okvira

0
Foto: IMO

Nakon iznenađujuće odluke država članica da odgode raspravu o IMO-ovu Net-Zero okviru (NZF), vodeće svjetske pomorske organizacije ponovno su izrazile podršku Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) kao jedinom globalnom regulatoru međunarodne plovidbe.

Na godišnjoj konferenciji Tripartite Foruma – koji okuplja brodograditelje, brodovlasnike i klasifikacijska društva, među kojima su BIMCO, INTERCARGO, INTERTANKO i Međunarodna brodarska komora (ICS) – predstavnici industrije su u Busanu, Južna Koreja, naglasili potrebu očuvanja centralne uloge IMO-a u vođenju sektora prema održivoj i dekarboniziranoj budućnosti, piše Splash247.

Podrška dolazi u trenutku kada IMO prolazi jedno od najtežih razdoblja u posljednjem desetljeću. Na izvanrednoj sjednici Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC), održanoj 18. listopada u Londonu, članice nisu uspjele postići konsenzus niti pristupiti glasovanju o nacrtu izmjena MARPOL-a Annex VI, koji bi trebao definirati ključne elemente Net-Zero okvira. Umjesto toga, odlučeno je da se rasprava odgodi za 12 mjeseci – što pomiče moguću usvajanje okvira tek na kraj 2026. godine.

Takva odluka ozbiljno otežava vremenski plan za ostvarenje ciljeva IMO-ove strategije smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG), dogovorene 2023. godine. Glavni tajnik IMO-a, Arsenio Dominguez, u završnom obraćanju delegatima izrazio je razočaranje tijekom pregovora: „Moj apel vama je da se ne ponovi način na koji smo pregovarali ovaj tjedan. To ne pomaže ni vama, ni organizaciji.“

Oglasila se i inicijativa Sustainable Shipping Initiative (SSI), upozoravajući da je ovaj zastoj razotkrio ranjivosti sustava odlučivanja unutar IMO-a te porast političkih podjela među regijama. „Očekujemo šire posljedice, od nacionalnih administracija do razvoja regionalnih propisa, kao i signale koje ovo šalje financijskim tržištima koja traže dugoročnu jasnoću,“ stoji u priopćenju SSI-ja.

Unatoč političkim podjelama, jedinstvena poruka pomorske industrije je jasna – globalna pravila mogu funkcionirati samo ako dolaze iz jednog središnjeg regulatornog tijela, a to je IMO. Fragmentacija propisa po regijama mogla bi, upozoravaju stručnjaci, ugroziti jednake uvjete poslovanja na svjetskom tržištu i stvoriti dodatne troškove brodovlasnicima.

Ostaje vidjeti hoće li naredna godina donijeti više kompromisa i volje za dogovor unutar organizacije koja već desetljećima postavlja standarde sigurnosti, zaštite okoliša i održivosti na morima svijeta.

Službeno otvoren terminal Rijeka Gateway: ulazna vrata Jadrana prema Europi

0
Foto: Rijeka Gateway

Ulaganjem većim od 600 milijuna eura, Rijeka Gateway postaje ključno čvorište pomorskog prometa i logistike na Jadranu, povezujući Hrvatsku s najvažnijim europskim koridorima

Na Zagrebačkoj obali u Rijeci jučer je službeno otvoren kontejnerski terminal Rijeka Gateway, projekt koji označava novo poglavlje hrvatskog pomorstva i logistike. Riječ je o najvećoj pojedinačnoj investiciji u lučku infrastrukturu u Hrvatskoj, vrijednoj više od 600 milijuna eura, a u drugoj fazi planira se dodatnih 170 milijuna ulaganja kako bi se kapacitet povećao na više od milijun TEU godišnje.

Svečanost otvorenja okupila je više od tri stotine uzvanika – predstavnike Vlade, stranih delegacija i pomorske industrije. Među njima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković, danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, izvršni direktor APM Terminalsa Keith Svendsen, predsjednik Uprave ENNA Grupe Boštjan Napast te Vincent Clerc, čelnik A.P. Moller-Maerska, jednog od najvećih brodara na svijetu.

Premijer Plenković je istaknuo kako je Rijeka Gateway primjer uspješnog partnerstva države i privatnog kapitala u razvoju ključne infrastrukture te važan korak prema pozicioniranju Hrvatske u središtu europskih prometnih tokova. Naglasio je i da projekt dolazi u vrijeme intenzivnih ulaganja u željeznice, što će, uz izgradnju nizinske pruge, omogućiti da Rijeka postane jedna od glavnih točaka prometa na sjevernom Jadranu.

– Hrvatska mora iskoristiti svoj geografski položaj i razviti logističke kapacitete koji će omogućiti da roba iz Azije stigne do europskih tržišta brže nego preko luka sjeverne Europe – poručio je premijer, dodavši da terminal poput ovoga značajno skraćuje transportne rute i jača gospodarsku otpornost zemlje.

Danski ministar Rasmussen naglasio je kako ovakvi projekti ne povezuju samo gospodarstva, već i jačaju otpornost i sigurnost Europe. “Rijeka Gateway pokazuje što znači suradnja i povjerenje među europskim partnerima. To je primjer održive i pouzdane infrastrukture u službi zajedničke budućnosti”, rekao je.

Terminal, kojim upravljaju APM Terminals i ENNA Grupa, već je u rujnu započeo operativni rad prihvatom prvog broda. Smješten na strateškoj točki sjevernog Jadrana, opremljen najsuvremenijom tehnologijom i potpuno elektrificiranom opremom, Rijeka Gateway bit će važna točka za međunarodne brodare, ali i novi zamah za domaću pomorsku i logističku zajednicu.

S otvaranjem ovog terminala, Rijeka potvrđuje svoj status glavnog pomorskog i logističkog središta Hrvatske – luke koja povezuje Jadran i Europu.

(VIDEO) Nakon osam mjeseci borbe s morem: spašavanje broda MSC Baltic III ulazi u završnicu

0
Foto: Canadian Coast Guard/X

Dok se kanadska obalna straža i tim za spašavanje utrkuju s vremenom, prioritet ostaje spriječiti daljnje onečišćenje mora prije nego što zimske oluje stignu do obale Newfoundlanda

Operacija spašavanja kontejnerskog broda MSC Baltic III, nasukanog na zapadnoj obali Newfoundlanda, ulazi u završnu fazu prije dolaska zime. Brod od 207 metara, nosivosti 33.767 tona, nasukao se u veljači 2025. tijekom snažne zimske oluje, a posada je tada dramatično evakuirana helikopterom, piše The Maritime Executive.

Tijekom proteklih osam mjeseci s broda je uklonjena većina goriva i tereta. Prema podacima kanadske Obalne straže, gotovo svi tankovi teškog goriva i dizela su ispumpani, a sada se radi na potpunom čišćenju i ispiranju. Zbog niskih temperatura i vremenskih ograničenja, stručnjaci upozoravaju da čišćenje neće biti moguće dovršiti u potpunosti prije dolaska zime.

Foto: Screenshot/X

Operacija ispumpavanja goriva bila je zahtjevna – gorivo se grijalo, prebacivalo na palubne tankove, a zatim prevozilo baržom do drugih brodova MSC-a u luci Corner Brook. Sada se fokus prebacuje na uklanjanje preostalih naslaga ulja iz spremnika i ostataka u takozvanim „slop tankovima“.

Uz gorivo, s broda je uklonjeno i 407 kontejnera od ukupno 470. Preostalih 65, smještenih u donjim spremnicima, predstavljaju problem – neki su deformirani, natopljeni morskom vodom i preteški za dizalice na brodu. Dio njih sadrži pokvarene prehrambene proizvode koji ispuštaju otrovne plinove, pa se razmatra njihovo otvaranje i uklanjanje sadržaja ako vremenski uvjeti dopuste.

„Naš glavni cilj je ukloniti sav zaostali uljni otpad i spriječiti onečišćenje okoliša,“ izjavio je Bruce English iz Kanadske obalne straže za lokalne medije, dodajući da će brod biti „zimski osiguran“ kako bi izdržao nadolazeće oluje.

Dio tankova bit će napunjen vodom radi stabilnosti, no tim želi zadržati mogućnost da se trup pomalo pomiče pod valovima, kako bi se spriječilo dodatno pucanje trupa.

Brod MSC Baltic III i dalje ostaje na istom mjestu u Cedar Coveu, a sudbina njegovog uklanjanja ovisit će o vremenskim uvjetima i daljnjim planovima vlasnika i obalne straže tijekom proljeća 2026. godine.

Novi vezovi u luci Dubrovnik: projekt vrijedan gotovo 28 milijuna eura

0
Foto: MMPI

Na nedavnoj sjednici Vlade Republike Hrvatske usvojen je prijedlog odluke o davanju suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Razvoj pomorske infrastrukture u luci Dubrovnik – Batahovina II“.

Odlukom je omogućeno Upravnom vijeću Lučke uprave Dubrovnik potpisivanje ugovora kojim će se osigurati financiranje projekta iz CEF-fonda (Connecting Europe Facility), jednog od ključnih instrumenata Europske unije za razvoj prometne povezanosti.

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 22 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 27,7 milijuna eura s PDV-om. Od toga će čak 85 posto, odnosno oko 18,6 milijuna eura, biti osigurano iz CEF-fonda, dok će preostalih 15 posto (oko 3,2 milijuna eura) financirati Lučka uprava Dubrovnik iz vlastitih namjenskih sredstava. Dodatno, iz državnog proračuna Republike Hrvatske osigurano je oko 5,8 milijuna eura.

Projekt obuhvaća izgradnju dvaju novih vezova u području Batahovine II, čime će se značajno unaprijediti operativni kapaciteti i sigurnost u luci Dubrovnik. Luka, kao jedan od glavnih prometnih čvorova na mreži TEN-T u Hrvatskoj, ovom će investicijom dobiti modernu infrastrukturu spremnu za prihvat većeg broja plovila i učinkovitije upravljanje pomorskim prometom.

Cilj projekta je povećati učinkovitost i konkurentnost luke te osigurati njezinu bolju integraciju u europsku prometnu mrežu. Time se Dubrovnik dodatno pozicionira kao važna točka pomorske povezanosti južnog Jadrana i europske prometne strategije.

Karipske rute u kaosu – kruzeri mijenjaju planove zbog uragana Melisse

0
Foto: Screenshot/X

Uragan Melissa, koji je dosegao kategoriju 5, prouzročio je niz izmjena itinerara u Carnival Cruise Line floti. Kompanija je potvrdila da su pet njezinih brodova – Carnival Celebration, Carnival Dream, Carnival Liberty, Carnival Sunrise i Carnival Vista – morali promijeniti planirane rute kako bi izbjegli područja pogođena jakim vjetrovima i visokim valovima.

Kako navodi Cruise Industry News, iz sjedišta kompanije u Miamiju poručeno je da Fleet Operations Center neprestano prati razvoj situacije u suradnji s Nacionalnim centrom za uragane, Obalnom stražom SAD-a i lokalnim lučkim vlastima. „Sigurnost putnika i posade naš je glavni prioritet“, stoji u priopćenju Carnival Cruise Linea.

Prema ažuriranim planovima plovidbe, brod Carnival Celebration otkazao je posjete Grand Turku i Amber Coveu, zamijenivši ih zaustavljanjem u Cozumelu u Meksiku. Carnival Liberty umjesto Grand Caymana i Montego Baya sada uplovljava u Mahogany Bay (Honduras) i Belize City. Carnival Sunrise i Carnival Vista, koji su trebali posjetiti Grand Turk i Amber Cove, preusmjereni su prema Nassaua na Bahamima. U međuvremenu, Carnival Dream je zbog istog uragana otkazao planirani dolazak u Montego Bay.

Meteorološke prognoze ukazuju da će uragan Melissa u idućim danima nastaviti svoj put kroz Karibe, s mogućim utjecajem na područja Jamajke, Dominikanske Republike, Kajmanskih Otoka te otočja Turks i Caicos. Iz Carnival Cruise Linea poručuju putnicima da prate službene obavijesti i aktiviraju sustav obavijesti o plovidbi putem e-maila.

Uz Carnival, i druge velike kruzerske kompanije bile su prisiljene reagirati. MSC Cruises preusmjerio je MSC World America prema zapadnim Karibima, dok su Royal Caribbean, Celebrity, Disney i Norwegian također prijavili da su njihovi brodovi djelomično izmijenili rute zbog snažnog uragana.

Ruski “shadow” tanker izazvao zastoj u Sueskom kanalu

0
Foto: SCA/The Maritime Executive

Sankcionirani ruski tanker Komander pretrpio je kvar i nakratko se nasukao u Sueskom kanalu, privremeno ometajući prolazak konvoja. Brod, koji pripada takozvanoj “shadow floti” ruskih tankera, ponovno je osposobljen zahvaljujući brzoj intervenciji Sueske uprave kanala (SCA).

Tanker, koji trenutačno plovi pod ruskom zastavom, sagrađen je 2004. godine i u posljednje tri godine promijenio je čak šest zastava i četiri imena – Heracles, Krishna 1, Prudence i od rujna Komander. Brod od 150.580 dwt, dug 274 metra, navodno je pod upravom ruskog menadžmenta, dok je formalno u vlasništvu tvrtke iz Hong Konga, navodi The Maritime Executive.

Prema dostupnim podacima, Komander je uvršten na liste sankcija SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije zbog transporta ruske nafte iznad ograničenja cijene koje je postavila skupina G7. Pretpostavlja se da je teret ukrcan u Murmansku te da je krajnje odredište Kina.

Incident se dogodio u utorak, 28. listopada, tijekom južnog prolaska konvoja. Oko podneva posada je prijavila kvar glavnog stroja, nakon čega je brod skrenuo iz plovnog puta i nasukao se na 47. kilometru kanala.

Sueska uprava odmah je poslala pet tegljača koji su u roku od pola sata uspjeli odsukati tanker i započeti njegovo tegljenje prema Velikim jezerima. Prema priopćenju SCA, situacija je brzo stavljena pod kontrolu, a promet kanalom normaliziran.

Tog dana kroz kanal je u oba smjera prošlo ukupno 34 broda, s ukupno 1,4 milijuna bruto tona, dok je Komander bio posljednji u koloni od 19 brodova koji su plovili prema jugu.

HMM dosegnuo milijun TEU i ušao u elitni klub svjetskih kontejnerskih brodara

0
Foto: Marinetraffic

Investicijski plan od 17,5 milijardi dolara potvrđuje ambiciju HMM-a da postane jedan od globalnih lidera kontejnerskog prijevoza do kraja desetljeća

Južnokorejski brodar HMM postao je osmi član prestižnog “TEU milijunaškog kluba”, prema najnovijem izvješću analitičke kuće Alphaliner. Flota ovog nacionalnog prijevoznika sada raspolaže kapacitetom od 1.007.180 TEU, čime je HMM udvostručio svoju operativnu snagu u posljednjih pet godina – razdoblju koje se pokazalo najprofitabilnijim desetljećem u povijesti kontejnerskog brodarstva.

Rast HMM-a ne pokazuje znakove usporavanja. U 2026. godini kompanija će preuzeti pet novih brodova klase između 8.500 i 9.000 TEU, dok će do kraja desetljeća u flotu ući i dvanaest novogradnji kapaciteta 13.000 TEU, piše Splash247.

Planovi širenja HMM-a najavljeni su još u rujnu prošle godine, kada je tvrtka objavila investicijski program vrijedan 23,5 bilijuna korejskih wona (oko 17,5 milijardi američkih dolara). Cilj je do 2030. gotovo udvostručiti kontejnersku flotu te utrostručiti broj tankera i bulk carriera u sastavu HMM-ove flote.

U Alphalinerovom poretku, HMM trenutno drži osmo mjesto, dok konkurenti bilježe vlastite povijesne prekretnice. Tajvanski Evergreen, na sedmom mjestu, uskoro će premašiti kapacitet od 2 milijuna TEU, što je brojka koju je japanski Ocean Network Express (ONE) nedavno dosegnuo. Na samom vrhu ljestvice, MSC pod vodstvom Sørena Tofta uskoro će srušiti novi rekord – dosegnuti impresivnih 7 milijuna TEU ukupnog kapaciteta.

Hrvatski hidrografski institut i Agencija za istraživanje nesreća potpisali sporazum o suradnji

0
Foto: HHI

Hrvatski hidrografski institut (HHI) i Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu sklopili su Sporazum o stručno-tehničkoj suradnji kojim dodatno jačaju međuinstitucionalnu povezanost i zajednički doprinos sigurnosti pomorskog prometa.

Sporazum je potpisan u prostorijama Agencije, a potpisnice su bile ravnateljice dviju institucija – Alana Vukić, mag. iur., ravnateljica Agencije, i Vinka Kolić Bubić, mag. ing. admin. nav., ravnateljica HHI-a.

Suradnja između dviju ustanova nije nova; ovim sporazumom formalizirana je već postojeća uspješna partnerska praksa. Dokument postavlja temelj za daljnje zajedničke aktivnosti u području istraživanja pomorskih nesreća, izrade sigurnosnih analiza te provedbe razvojno-istraživačkih i znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu.

Naglasak je stavljen na razmjenu stručnih znanja i iskustava, unapređenje sustava sigurnosti plovidbe, kao i na zajedničke javne istupe kojima se promovira važnost hidrografske djelatnosti i istraživanja nesreća u cilju smanjenja rizika na moru.

Potpisivanjem ovog sporazuma Hrvatski hidrografski institut i Agencija potvrđuju svoju predanost kontinuiranom razvoju sigurnosnih standarda te međuinstitucionalnom povezivanju koje koristi cijelom pomorskom sektoru.

InterManager pokrenuo globalnu anketu: zašto pomorci i dalje stradavaju u zatvorenim prostorima?

0
Foto: Youtube screenshot

Unatoč desetljećima sigurnosnih kampanja i strožim pravilima IMO-a, pomorci i lučki radnici i dalje gube živote u zatvorenim prostorima na brodovima. Kako bi pronašli stvarne uzroke i spriječili nove tragedije, InterManager je zajedno s The Nautical Institute i IMarEST pokrenuo globalnu anketu kojom žele čuti mišljenje onih koji svakodnevno rade u takvim uvjetima.

Anketa, koja se može ispuniti anonimno, namijenjena je pomorcima svih rangova te osoblju koje sudjeluje u operacijama ukrcaja i iskrcaja tereta. Cilj je otkriti koji su konkretni rizici, gdje najčešće dolazi do propusta i koliko su radnici uključeni u sigurnosne procedure.

Anketu možete ispuniti OVDJE.

„Još 2018. proveli smo veliku anketu i dobili više od 5.000 odgovora. To nam je pomoglo razumjeti uzroke nesreća, no nažalost, broj stradalih i dalje je neprihvatljiv“, poručio je glavni tajnik InterManagera, kapetan Kuba Szymanski. „Ova nova anketa ide korak dalje – želimo jasniju sliku stvarne situacije na brodovima i što je potrebno mijenjati kako bi se sačuvali životi.“

Prema podacima koje InterManager prikuplja od 1998. godine, broj incidenata u zatvorenim prostorima ne pokazuje značajan pad. Tijekom 2022. i 2023. zabilježeno je po 14 nesreća godišnje, ali je broj poginulih 2023. gotovo udvostručen – 34 žrtve u odnosu na 18 godinu ranije. Preliminarni podaci za 2024. govore o 11 nesreća u kojima je poginulo osam pomoraca i šest izvođača radova.

Najveći broj incidenata događa se na bulk carrierima (41%) i tankerima (23%), dok su najrizičnija mjesta brodski skladišni prostori i ulazi u skladišta (51%), te tankovi za naftu i derivate (18%).

„Razgovaramo o ovoj temi već godinama, donosimo propise i procedure, ali tragedije se nastavljaju. Stoga pozivamo sve pomorce da podijele svoje iskustvo i doprinesu stvarnim promjenama“, poručio je Szymanski.

InterManager potiče sve pomorce, HSEQ odjele i superintendente da sudjeluju i podijele poveznicu s kolegama na brodovima.