O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 88

Jugolinija, Jadrolinija i Atlantska plovidba – zajednička veza s talijanskim škverom

0
Foto: Wikimedia commons

Povijest brodogradilišta u Monfalconeu nije samo talijanska – ispisana je rukama pomoraca s Lošinja, Kraljevice, Sušaka i Rijeke.

Brodogradilište u Monfalconeu osnovano je 1908. godine pod imenom Cantiere Navale Triestino, a njegova povijest duboko je isprepletena s hrvatskim pomorcima, brodarima i brodograditeljima. Osnivači su bili braća Cosulich s Malog Lošinja, a prve brodove gradili su britanski inženjeri uz pomoć brodograditelja iz Istre i s otoka Lošinja, piše Novi List.

Prve novogradnje bile su “Trieste D” i “Split D” za parobrodarsko društvo Dalmatia iz Zadra. Taj “Split” iz 1909. godine promijenio je više imena i vlasnika – plovio je pod Jadrolinijinom zastavom kao “Istra” i “Poreč”, a posljednje putovanje završio je u splitskom rezalištu 1965.

BRODOVI VENECIJANSKIH DUŽDEVA I TIRRENIA IZ RIJEKE

Za riječku kompaniju Sidarma škver u Monfalconeu izgradio je pet identičnih motornih brodova s imenima venecijanskih duždeva. Svi su potopljeni tijekom Drugog svjetskog rata, a zanimljiv je podatak da su dva broda nosila isto ime – “Marco Foscarini”.

Četiri broda za kompaniju Tirrenia di Navigazione iz Napulja, izgrađena 1928. godine, imala su matičnu luku u Rijeci: “Rossini”, “Paganini”, “Puccini” i “Verdi”. Njihove sudbine bile su burne – neki su potopljeni, a drugi rezani desetljećima kasnije u Italiji.

ZLATNE GODINE JUGOLINIJE: PAZIN, BAKAR, KASTAV, KRALJEVICA

Riječka Jugolinija dobila je četiri broda iz Monfalconea krajem šezdesetih – “Bakar”, “Kastav”, “Pazin” i “Kraljevica”. Brod “Kraljevica”, izgrađen 1968., ostao je upamćen po velikom spašavanju 1974. godine. U Atlantiku, 400 milja od Bermuda, zapovjednik Kolarić i posada spasili su sedam ozlijeđenih članova posade gorućeg tankera “North Earl”. Pomoć su pružali i brodski liječnik dr. Milinić te časnici, a posadi je dodijeljena Plava vrpca Vjesnika.

“Pazin” se 1990. suočio s olujom u Biskaju, pri čemu se ozbiljno nagnuo. Zaklon pronađen u Gijonu omogućio je hitne popravke. I taj brod je završio u rezalištu Alang u Indiji, pod panamskom zastavom, ali s hrvatskom posadom.

JADROLINIJA, ATLANTSKA PLOVIDBA I PULSKI BRODOVI ZA KRUŽNA PUTOVANJA

Dubrovačka Atlantska plovidba imala je u floti brod “Bitola”, izgrađen u Monfalconeu 1947. godine kao “Adria”. Preuzeli su ga hrvatski pomorci 1963., a nakon samo pet godina prodan je Panami.

Značajan trag ostavljaju i brodovi “Dalmacija” i “Istra” – izgrađeni 1965. u pulskom Uljaniku, ali već 1969. u Monfalconeu pretvoreni u kruzere. “Dalmacija” je rezana 2009. u Indiji, dok je “Istra”, pod brojnim imenima, plovila sve do 2018. kad je rezana u Turskoj.

ZANEMARENI BRODOVI U POVIJESTI

Zanimljivost vezana uz parobrod “Liqeni”, izgrađen 1912., jest da je navodno kratko bio pod Jadrolinijinom zastavom, iako se to ne navodi u službenim monografijama. Brod je prošao ruke raznih vlasnika – od Kotora do Cetinja – a njegova sudbina nakon 1948. ostaje nepoznata.

TRAGOVI LOŠINJANA I RATNE EPIZODE

Brod “Clara”, naručen od lošinjskih brodovlasnika, izgrađen je 1922. i kasnije preimenovan u “Stone Street”, a 1942. torpediran. Brod “Iris” iz 1914., vlasništvo obitelji Martinolich, bio je zaplijenjen od rumunjske mornarice zbog “neovlaštenog” isticanja srpske zastave.

Dubrovčani su brodove “Lokrum” i “Lovrjenac” naručili još 1909. godine. “Lovrjenac” je više puta mijenjao ime – “Dubrovnik”, “Dedinje” – a 1943. je potopljen uz tragičan gubitak stotinu života.

IZDUŽIVANJE BRODOVA I NEZABORAVNI POŽAR U ADENU

Brodovi Jadroplova – “Omiš”, “Bol”, “Solin” i “Jelsa” – produljeni su 1968. u Monfalconeu. Na “Omišu” je 1973. izbio požar u luci Aden. Iako teško oštećen, brod je vlastitim pogonom doplovio do Vranjica, gdje je popravljen.

Njegovi “blizanci” također su završili životne putanje daleko od doma – neki u Kolumbiji, drugi u Meksiku, pod imenima poput “Felipe”, “Budin” i “Castilla”.

(VIDEO) Tehnomont gradi za Norvežane: novi hibridni brod porinut u Puli

0
Foto: Tehnomont

GRADNJA125 bit će korišten za podršku ribljim farmama u Norveškoj, gdje su robusnost, snaga i ekološka učinkovitost ključne karakteristike.

U pulskom brodogradilištu Tehnomont uspješno je porinut brod oznake GRADNJA125 – novi hibridni radni brod građen za norveškog naručitelja, specijaliziran za opskrbu ribljih farmi. Porinuće je obavljeno u radnoj atmosferi, bez velike ceremonije, ali uz prisutnost ključnog tehničkog osoblja i predstavnika naručitelja.

GRADNJA125 je jednotrupni brod pogonjen dvama snažnim elektromotorima Danfoss ukupne snage 2 x 716 kW, s maksimalnom brzinom od 12 čvorova. Brod je građen pod nadzorom Norwegian Maritime Directorate, a plovit će pod norveškom zastavom.

Tehnomont je porinuće proveo u suradnji s Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, čiji je stručni doprinos omogućio visoku razinu sigurnosti i preciznosti tijekom cijele operacije. Brod ima čelični trup i aluminijsku kormilarnicu, što je optimalna kombinacija za stabilnost i smanjenje ukupne mase.

Tehničke karakteristike plovila:

  • Dužina: 26,00 m
  • Širina: 12,40 m
  • Gaz: 4,50 m
  • Visina do glavne palube: 5,50 m
  • Pogon: 2 x Danfoss elektromotor, 716 kW
  • Brzina: do 12 čvorova
  • Materijal: čelik / aluminijska legura
  • Namjena: radni brod za riblje farme
  • Područje plovidbe: 6 (obalno)
  • Zastava: Norveška

Iz Tehnomonta su izrazili zadovoljstvo uspješnim porinućem i zahvalili svima koji su sudjelovali u projektu: „Ovo je još jedna potvrda da hrvatska brodogradnja može odgovoriti na specifične zahtjeve zahtjevnih tržišta poput norveškog. Ponosni smo na tehnološku razinu i održivost ovoga broda.”

Nakon porinuća, brod ulazi u završnu fazu opremanja i tehničkih ispitivanja. GRADNJA125 će uskoro započeti operacije na norveškim ribogojilištima, gdje se očekuje da će pouzdano služiti u teškim uvjetima, uz minimalan ekološki otisak.

Jadrolinija uvodi dodatne linije za vikend: pojačan promet i koncert u čast Oliveru

0
Foto: Jadrolinija

Vikend pred nama donosi značajne promjene i pojačanja u pomorskom prometu diljem Jadrana. S obzirom na špicu sezone i povećani broj putnika, Jadrolinija uvodi dodatne linije, nove brodove i ponovno uspostavlja međunarodnu rutu prema Italiji.

Dodatni polasci zbog karnevala na Cresu
U nedjelju, 20. srpnja, uvodi se izvanredni noćni polazak na liniji 334 Brestova – Porozina, zbog ljetnog karnevala na Cresu. Brod kreće iz Porozine u 01:00, a povratak iz Brestove je u 01:30.

Brzi brod Adriana pojačava Elafitsku liniju
Na jednoj od najfrekventnijih ljetnih linija 807 Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ (Šipan) od sada plovi brzi brod Adriana, čime se povećava kapacitet i skraćuje vrijeme plovidbe.

Pojačanje linije Šibenik – Zlarin – Prvić – Vodice
Na liniji 501 Šibenik – Zlarin – Prvić Luka – Šepurine – Vodice tijekom vikenda će prometovati dva broda – Premuda i Lara, osiguravajući bolju dostupnost za otočne zajednice i turiste.

Povratak međunarodnih linija prema Italiji
Ponovno su uspostavljene dvije važne međunarodne linije: Dubrovnik – Bari i Bar – Bari, na kojima sada plovi brod Dalmacija. Linije prema Anconi (Split i Zadar) još nisu aktivne – brod Marko Polo i dalje je u domaćem prometu, a o daljnjim izmjenama putnici će biti pravovremeno obaviješteni.

Glazbena plovidba u čast Oliveru Dragojeviću
Manifestacija Trag u beskraju, posvećena Oliveru, kulminira glazbenim putovanjem 26. srpnja iz Splita za Velu Luku, dok je veliki koncert najavljen za 29. srpnja. Posebna brzobrodska linija Split – Vela Luka – Split vozi 29. srpnja u 17:30, a povratak je 30. srpnja u 01:00. Karata još ima – dostupne su online, putem aplikacije i na prodajnim mjestima Jadrolinije.

(VIDEO) Više od mjesec dana nakon požara, Wan Hai 503 još uvijek pod tegljem uz obalu Indije

0
Foto: Screenshot/X

Unatoč djelomičnom stabiliziranju broda, indijske vlasti još uvijek nisu odobrile ulazak spaljenog Wan Hai 503 u luku zbog sigurnosnih zabrinutosti.

Više od mjesec dana nakon što je na kontejnerskom brodu Wan Hai 503 izbio razoran požar, plovilo se još uvijek nalazi pod tegljem uz jugozapadnu obalu Indije, čekajući dozvolu za ulazak u luku. Požar koji je 9. lipnja zahvatio brod nakon eksplozije u jednom od kontejnera ostavio je pramčani dio gotovo potpuno uništenim, s više od tridesetak brodskih skladišnih prostora teško oštećenih, piše The Maritime Executive.

Iako su vatra i dim sada pod kontrolom, manji oblaci sivog dima još su prisutni iz prostora kontejnerskih polja 33 do 37, što upućuje na postojanje tinjajućih materijala. Ipak, temperaturne vrijednosti pokazuju trend hlađenja, navodi Indijska direkcija za pomorstvo.

T&T Salvage tim postigao je znatan napredak u stabilizaciji broda. Osušeni su drugi i treći brodski skladišni prostor, a razina vode u strojarnici svedena je na manje od metra.

Najveći izazov sada je rješavanje prisutnosti opasnog plina vodikovog sulfida u skladištu broj 7, zbog čega je ulazak u taj prostor moguć samo uz prethodno prozračivanje. Prije nego što brod dobije dozvolu za ulazak u neku od luka, potrebno je potvrditi sigurnost strukture broda, stabilnost i otpornost trupa nakon požara, a sve u skladu s planom sigurnosnih protokola.

Srećom, nije zabilježeno curenje goriva, što je jedan od glavnih uvjeta koje postavljaju lučke vlasti. Iako još nisu završena precizna mjerenja, procjenjuje se da se na brodu nalazi oko 2.400 tona teškog brodskog goriva.

Sudbina broda i dalje ostaje neizvjesna dok se čeka konačna potvrda sigurnosti i dozvola za ulazak u odgovarajuću luku.

Kapetan tegljača koristio mobitel i zaspao – 16 barži se otkačilo u sudaru

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Tegljač William B Klunk, koji je 17. travnja 2024. plovio nizvodno rijekom Mississippi s 22 natovarene barže, sudario se s baržama na privremenom vezu kod Baton Rougea. Prema izvješću američkog Nacionalnog odbora za sigurnost prometa (NTSB), uzrok nesreće bila je kombinacija korištenja osobnog mobitela i umora pilota.

U nesreći su se 13 barži otkačile iz tova tegljača, dok su još tri barže isplivale iz vezanog područja. Ukupna šteta na brodovima i lučkoj infrastrukturi procjenjuje se na 810.000 dolara, piše gCaptain.

Istražitelji su analizirali snimke s brodskog sustava kamera i utvrdili da kapetan šest minuta prije udara nije napravio nikakve korekcije kursa ili brzine, a svega 40 sekundi prije udara gledao je svoj osobni mobitel.

Nedostatak sna kao ključni faktor

Analizom kapetanovog rasporeda utvrđeno je da je u 36 sati prije sudara spavao samo 4 sata u kontinuitetu te je u trenutku nesreće bio budan gotovo 18 sati. U izvješću se navodi kako umor dodatno povećava rizik od distrakcije i smanjuje sposobnost koncentracije, opažanja i višezadaćnosti.

Ovo je samo jedan u nizu incidenata koje je NTSB u posljednjim godinama povezao s korištenjem mobitela i umorom posade. Slične nesreće uključuju i udar tegljača John 3:16 u mol 2023. te sudar broda za rasuti teret Bunun Queen i broda za opskrbu Thunder 2022. kod Meksičkog zaljeva.

Izašao je 19. broj Biltena PFRI!

0
Foto: PFRI

Pozivamo Vas na čitanje novog 19. broja Biltena PFRI-a.

Od prošlog broja na Fakultetu se odvilo niz događanja – od studentskih inicijativa i nastavnih projekata, do sportskih i izvanrednih aktivnosti. U ovom broju donosimo pregled najvažnijih trenutaka uz obilje fotografija koje svjedoče o živosti i angažmanu naše akademske zajednice.

Posebno izdvajamo Međunarodnu regatu u mornarskom veslanju, na kojoj su se snage i duh pomorstva susreli na moru i obali. Studenti, profesori i suradnici Fakulteta zajednički su dali ovom događaju poseban ton – spoj tradicije, timskog duha i sportskog entuzijazma. Nadamo se da ćete nam se pridružiti i sljedeće godine!

Ugodno čitanje i mirno more!

Strah od sabotaže: podvodni pregledi brodova zbog mogućih mina u ruskim lukama

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Ruski državni operater luka FSUE Rosmorport pokrenuo je sigurnosnu inicijativu vrijednu 3,16 milijardi rubalja (oko 39,5 milijuna dolara) radi podvodne inspekcije brodova u najvažnijim lukama Baltičkog mora, uključujući Sankt Peterburg, Ust-Lugu, Primorsk, Vysotsk, Vyborg i Kalinjingrad.

Odluka dolazi nakon serije sumnjivih eksplozija na trgovačkim brodovima koji su pristajali u ruskim lukama, a koje sve više ukazuju na moguću sabotažu. Najnoviji incident dogodio se početkom srpnja kada je došlo do eksplozije na tankeru Eco Wizard (u vlasništvu StealthGasa) usidrenom u Ust-Lugi. Iako je događaj službeno opisan kao “manje curenje”, kasniji pregled trupa otkrio je velike rupe i deformacije metala koje upućuju na vanjsku eksploziju, piše Splash247.

Eco Wizard nije jedini pogođeni brod. U veljači je tanker Koala, u vlasništvu turske kompanije, pogođen s tri eksplozije također u Ust-Lugi, a u lipnju je došlo do incidenta na suezmax tankeru Vilamoura, kojim upravlja TMS Tankers.

Slični incidenti zabilježeni su i izvan Baltičkog mora. Aframaxi Seajewel i Seacharm (Thenamaris) pogođeni su u Sredozemlju, dok je Grace Ferrum napadnut kod obale Libije. U prosincu 2024. godine, ruski teretni brod Ursa Major potonuo je nakon podvodne eksplozije u zapadnom Sredozemlju.

Mada ruske vlasti najčešće umanjuju ozbiljnost incidenata, međunarodni analitičari sve ih češće tumače kao dio šire kampanje usmjerene protiv ruskog izvoza nafte i plina.

Maritime security tvrtka Ambrey upozorava da bi ovi događaji mogli uzrokovati porast premija za ratni rizik u ruskim lukama te savjetuje brodarima da provode procjene rizika na razini putovanja i broda, posebno prije sklapanja čarter ugovora.

INTERCARGO izvješće: Rast broja bulkera, pad vozarina i sigurnosni izazovi

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Najnovije izvješće INTERCARGO-a otkriva u kakvom su stanju sigurnost i performanse globalne flote bulkera tijekom 2024

Prema izvješću, indeks vozarina za suhi teret (BDI) pokazivao je veliku nestabilnost – s više od 2.100 bodova u srpnju 2024., pao je na 1.000 u prosincu, da bi se početkom 2025. spustio ispod 800.

Flota bulkera nastavila je rasti, s porastom broja aktivnih brodova od 6% u dvije godine. Iako je otpis brodova još uvijek nizak, očekuje se veći broj rezanja u 2026., kada se tržište počne stabilizirati, piše Safety4Sea.

Sigurnosni aspekti flote pokazuju napredak, ali i dalje postoje ozbiljne prijetnje. Od 2015. do 2024. izgubljeno je 20 bulkera (preko 10.000 DWT), s prosječnom starošću od 18,3 godine. Ukupno je izgubljeno 1,8 milijuna DWT, a likvefakcija i pomicanje tereta ostaju glavni uzroci tragedija. U istom razdoblju poginulo je 89 pomoraca.

Stopa ozljeda među posadama pokazuje blagi pad, ali trend je stagnirao od 2023.

Kada je riječ o klasifikacijskim društvima, 95,9% bulkera bilo je pod IACS klasom, s prosječnim brojem nedostataka po inspekciji (DPI) od 1,78, znatno boljim od brodova izvan IACS-a (DPI 5,66). ClassNK drži najveći tržišni udio s 34%.

Značajan porast zadržavanja bilježi se u nekim regijama. Australija prednjači po broju nedostataka po inspekciji (3,98), dok je Pariz MoU imao najvišu stopu zadržavanja brodova (5,3%), iznad globalnog prosjeka od 1,91%. Tokyo MoU proveo je najviše inspekcija (12.800), dok su Paris i Vina Del Mar slijedili s oko 4.000.

INTERCARGO-ova flota i dalje bilježi bolje rezultate od industrijskog prosjeka, kako u stopama zadržavanja tako i u broju nedostataka. P&I klubovi unutar International Group-a (IG) kontroliraju 81% tržišta, a brodovi pod njihovim pokrićem pokazuju niže DPI vrijednosti – 1,71 naspram 3,32 kod ostalih.

Eagle Ship Management priznao krivnju za zagađenje mora kod New Orleansa – prijeti mu kazna od 1,75 milijuna dolara

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Tvrtka je priznala ne samo ispuštanje onečišćenja, već i pokušaje zataškavanja, uništavanje dokaza te prijetnje članu posade koji je prijavio slučaj

Američko Ministarstvo pravosuđa izvijestilo je da je brodarska kompanija Eagle Ship Management, sa sjedištem u Stamfordu (Connecticut), priznala krivnju za više kaznenih djela povezanih s ilegalnim ispuštanjem preko 10.000 galona (više od 37.800 litara) uljnog mulja u vode SAD-a. Incident se dogodio kod jugozapadnog prolaza rijeke Mississippi, blizu luke New Orleans.

Slučaj se odnosi na brod Gannet Bulker, čiji su članovi posade ispustili uljnu vodu direktno u more, bez upotrebe obavezne opreme za sprječavanje onečišćenja, poput separatora ulja i vode (OWS). Osim toga, podaci u brodskom dnevniku bili su lažirani kako bi se prikrilo zagađenje, navodi Splash247.

Ono što je dodatno otežalo situaciju za kompaniju jest činjenica da je član posade putem društvenih mreža objavio fotografije i informacije o incidentu, što je 14. ožujka 2021. potaknulo američku Obalnu stražu na provođenje istrage. Istragom je otkriven čitav niz prekršaja, uključujući i pokušaje zastrašivanja i odmazde prema zviždaču, kao i uništavanje i krivotvorenje dokumentacije.

Kao dio sporazuma o priznanju krivnje, Eagle Ship Management pristao je na kaznu u iznosu do 1,75 milijuna dolara i četiri godine uvjetne kazne, tijekom kojih će tvrtka biti podvrgnuta neovisnim ekološkim inspekcijama. Također, kompanija će morati financirati edukaciju članova posade o zakonima vezanima za zaštitu morskog okoliša.

Kapo s broda Gannet Bulkera već je ranije osuđen na više od godinu dana zatvora u odvojenom slučaju, također vezanom za onečišćenje mora. Konačna odluka o kaznama koje će se primijeniti prema Eagle Ship Managementu očekuje se tijekom narednih tjedana.

Deset godina gradnje, samo dva broda: MORH prekida suradnju s Brodosplitom

0
Foto: Screenshot Youtube

Više od deset godina nakon početka ambicioznog projekta izgradnje pet obalnih ophodnih brodova (OOB) za Hrvatsku ratnu mornaricu, Brodosplit je do sada isporučio tek dva – Omiš i Umag. Sudbina preostala tri broda sve je neizvjesnija nakon što su pregovori između Ministarstva obrane i Brodosplita ponovno prekinuti.

Projekt vrijedan 51 milijun eura, pokrenut 2014. godine, trebao je označiti novo poglavlje u modernizaciji HRM-a. No, umjesto brzog dovršetka, uslijedile su godine kašnjenja, narušenih odnosa i financijskih neslaganja. Prvi brod Omiš isporučen je s četiri godine zakašnjenja, dok je drugi, OOB Umag, stigao tek početkom 2025., i to nakon izravne intervencije ministra obrane Ivana Anušića, piše Poslovni.hr.

U splitskom škveru trenutno stoje tri nedovršena broda, ali nastavak suradnje čini se sve manje vjerojatnim. Iz MORH-a neslužbeno poručuju kako su im ponuđene cijene za dovršetak preostala tri broda neprihvatljive. Riječ je navodno o razlici većoj od 10 milijuna eura u odnosu na originalne iznose. Dok MORH traži jasan pravni i financijski temelj za dodatna ulaganja, Brodosplit tvrdi da je već predao sve potrebne analize, revizije i dokumentaciju kojom se pravdaju troškovi, ali bez uspjeha.

Poseban problem predstavlja činjenica da je Brodosplit pristao na isporuku Umaga i uz vlastiti financijski gubitak, nadajući se da će dogovor o preostalim brodovima uključiti nadoknadu povećanih troškova. Prema njihovim tvrdnjama, tržišna cijena jednog OOB-a danas iznosi oko 28,5 milijuna eura, dok je MORH Umag platio tek 13 milijuna s PDV-om.

U međuvremenu, MORH se okreće većim projektima – poput nabavke dviju korveta – dok istovremeno HRM ima ozbiljan manjak posada i resursa. U cijeloj priči, obje strane priznaju da su OOB-ovi od ključne važnosti za nadzor Jadrana, ali ni MORH ni Brodosplit zasad ne nalaze zajednički interes da dovrše seriju.

Za Brodosplit, koji je u predstečajnom postupku i bilježi više od 500 milijuna eura duga, ovo bi mogao biti i simbolički kraj brodogradnje za potrebe obrane, osim ako se država ne uključi aktivnije. Nada za dogovor još postoji, ali vrijeme polako istječe – kako za brodove, tako i za škver.