Na OSV-u Greatship Rohini buknuo je požar oko 03:30h 13. veljače.
Požar je navodno izbio u strojarnici, a tri člana posade su ostali zarobljeni u nadgrađu. Tegljači su došli u pomoć te također pokušavali gasiti požar.
Foto: FleetMon
Požar je ugašen 13. veljače, ali spasioci se nisu mogli ukrcati na brod i započeti potragu za nestalim članovima posade do jutra 14. veljače, jer je nadgrađe bilo pregrijano i nepristupačno. Ujutro, 14. veljače, tim spasioca se ukrcao na brod i pronašao nestale pomorce – nažalost, svi troje su preminuli.
Ledeno ronjenje je vrsta penetracijskog ronjenja koje se odvija pod ledom . Budući da ronjenje pod ledom ronioca smješta u nadzemni okoliš obično s samo jednom ulaznom / izlaznom točkom, ova opasna vještina zahtijeva i posebne postupke i opremu. Ronjenje pod ledom obavlja se u svrhu rekreacije, znanstvenih istraživanja, javne sigurnosti (obično potrage i spašavanja / oporavka) i drugih profesionalnih ili komercijalnih razloga.
U zajednici rekreativnog ronjenja još uvijek se raspravlja spada li ronjenje pod ledom u tehničko ronjenje; piše Morski.hr. Za profesionalnog ronioca to je okruženje visokog rizika koje zahtijeva dodatne sigurnosne mjere.
Najočitija opasnost ronjenja pod ledom je dezorjentiranost ispod leda, hipotermija i kvar regulatora zbog smrzavanja. Pri ronjenju, ronioci su uglavnom vezani zbog vlastite sigurnosti. To znači da ronilac nosi uprtač za koji je osiguran konop, a drugi kraj konopa je osiguran iznad površine, gdje ga kontrolira nadzornik.
Iskustvo polarnog ronjenja pokazalo je da je kontrola uzgona presudna vještina koja utječe na sigurnost.
Ronjenje pod ledom je timski sport
Ledeno ronjenje je apsolutno timska aktivnost, jer je za kontrolu svakog ronioca potreban je i njegov pratitelj. Ova je osoba odgovorna za kontrolu signalnog i komunikacijskog konopca s roniocem. Profesionalni timovi, prilikom svakog zarona trebaju imati rezervnog ronioca i nadzornika ronjenja.
Trening za ronjenje pod leom ne daje vam samo vještine ronjenja u ekstremnim klimatskim uvjetima i s krutom površinom iznad glave, već je to i vježba za izgradnju tima. Za razliku od većine rekreativnih ronjenja, ledeno ronjenje zahtijeva stalnu površinsku potporu. Ne očekujte da uskočite odjednom – samo jedan ronilac po ekipi ide u more. Ostali članovi tima su tu da pruže podršku, pomognu u navigaciji i osiguraju sigurnost ronioca.
Neugodno zaleđeno okruženje i rizik povezan s ronjenjem ispod zaleđene plohe znače da ronjenje pod ledom nije za svakoga. Međutim, jedinstveni prijateljski sustav i pojačane sigurnosne mjere omogućuju roniocima rekreativcima da zarone pod ledom bez posebne tehničke obuke. Iako nema mnogo ronilačke opreme koja nudi iskustva s “isprobavanjem ronjenja na ledu”, specijalni tečajevi certificiranja koje nude PADI (Professional Association of Diving Instructors) i NAUI (National Association of Underwater Instructors) kvalitetan su uvod u ronjenje pod ledom. Nakon šest kratkih trening ronjenja postat ćete certificirani ronilac na ledu.
Ipak, da biste uopće ispunili preduvjete tečaja ledenog ronjenja, trebali biste prethodno imati preko 100 zarona, malo iskustva u suhim odijelima i barem napredni certifikat za otvoreno more. Budući da je većina smrznutih jezera na nadmorskoj visini, upoznajte se i s pitanjima ronjenja na nadmorskoj visini.
Oprema
Budući da se ronjenje pod ledom odvija u hladnoj klimi, obično je potrebna velika količina opreme. Uz zaštitnu odjeću od vanjske izloženosti, uključujući rezervne rukavice i čarape, tu su i osnovni i rezervni ronilački pribor, alati za rezanje rupe u ledu, alati za uklanjanje snijega, sigurnosni uređaji, neka vrsta skloništa, konopi i potrebno osvježenje.
Suha odijela s odgovarajućim termo donjim rubljem standardna su zaštita i izolacija od okoliša za ronjenje pod ledom, iako u nekim slučajevima mogu biti dovoljna debela mokra odijela. Nose se i kapuljače, čizme i rukavice. Maske za cijelo lice svakako pruža veću zaštitu kože lica ronilaca.
Izloženost
Zbog temperature vode (između 4 ° C i 0 ° C u slatkoj vodi , približno -1,9 ° C za normalnu morsku vodu ), odijela su obavezna.
Toplinska zaštita prije i nakon zarona kritična je za sigurnost i funkciju ronioca.
Termička zaštita ruku važna je da bi se zadržala funkcionalnost i spriječile ozljede na hladnoći.
Ronioca treba držati na toplom tijekom zarona, ali izravno nakon ronjenja treba izbjegavati aktivno zagrijavanje vanjskim grijanjem i teške vježbe, jer učinak hladnoće na rizik od dekompresijske bolesti nije u potpunosti razumljiv.
Neki smatraju suho odijelo obaveznim; međutim, gušće mokro odijelo može biti dovoljno za iskusnije ronioce. Mokro se odijelo može prethodno zagrijati ulijevanjem tople vode u odijelo. Potrebni su kapuljača i rukavice (preporučene rukavice s tri prsta ili suhe rukavice s prstenovima), a ronioci sa suhim odijelima imaju mogućnost korištenja kapuljača i rukavica koje drže glavu i ruke suhima. Neki radije koriste masku za ronjenje preko cijelog lica, kako bi u osnovi eliminirali bilo kakav kontakt s hladnom vodom. Najveći nedostatak korištenja mokrog odijela je učinak hlađenja na ronioca uzrokovan isparavanjem vode iz odijela nakon zarona. To se može smanjiti korištenjem grijanog skloništa.
Prednosti ronjenja pod ledom
Osim ljepote površinskog sloja leda, ronjenje pod ledenim prostorom Arktika ili Antarktike pruža jedinstvena iskustva sa životinjskim svijetom i ronilačke aktivnosti koje je teško naći nigdje drugdje na svijetu. No nemaju svi mogućnosti otići na sjeverni ili južni kraj planete. U zimskim uvjetima, bilo da se radi o morskim ili slatkovodnim prostranstvima, hladnokrvne morske/vodene životinje dramatično usporavaju metabolizam, što znači da se ne kreću ako ne moraju. Sve dok ronilac mirno pliva, može se približiti ribama i beskičmenjacima na neobično kratkim udaljenostima. Napunite suho odijelo i preokrenite položaj, a možete čak i promatrati te životinje dok stoje naopako na površini leda.
Hladna voda svojstvena ledenom ronjenju također ima prednosti. Jasnoća u slatkovodnim vodama zimi se dramatično povećava. Nedostatak cirkulacije vode omogućuje taloženje čestica. Životinje i predmeti koje ljeti možda nikada nećete vidjeti, kristalno su lako vidljivi pod ledom. Naučite se nositi s temperaturama blizu smrzavanja i imat ćete neke od najjasnijih ronjenja u svojoj ronilačkoj karijeri, što svakako pomaže onima koji će ovakve svoje avanture i ovjekovječiti fotoaparatom.
Dakle, roniti pod ledom nije nedostižno, ali kako je svako ronjenje opasno, ovo povlači neke nove razine predostrožnosti kako bi se s ronjenja i vratili kući u komadu.
Hrvatski nacionalni avioprijevoznik od 16. do 28. veljače nudi 8 direktnih međunarodnih linija s polaskom iz zagrebačke zračne luke. Deveta međunarodna linija jest ona između Zagreba i Rima, no tu je u pitanju zaustavljanje u Splitu; piše Croatian Aviation.
linija Zagreb – Amsterdam – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno,
linija Zagreb – Brussels – Zagreb prometuje petkom i nedjeljom (19., 21., 26. i 28.02.),
linija Zagreb – Frankfurt – Zagreb nastavlja prometovati svakodnevno (2 do 3 puta dnevno),
linija Zagreb – Kopenhagen – Zagreb prometuje srijedom, petkom i nedjeljom (17., 19., 21., 24., 26. i 28.02.),
linija Zagreb – London – Zagreb prometuje ponedjeljkom (15. i 22.02.),
linija Zagreb – Pariz – Zagreb prometuje četvrtkom i nedjeljom (18., 21., 25. i 28.02.),
linija Zagreb – Rim – Zagreb (via Split) prometuje četvrtkom i nedjeljom (18., 21., 25. i 28.02.),
linija Zagreb – Skoplje – Zagreb prometuje ponedjeljkom i petkom (15., 19., 22. i 26.02.),
linija Zagreb – Zurich – Zagreb prometuje srijedom i nedjeljom (17., 21., 25. i 28.02.).
Suspendirane su linije prema Munchenu, Sarajevu i Beču. Kompanija planira obnoviti promet prema Sarajevu od 28. veljače, dok se ponovna uspostava direktnih letova između Zagreba i Beča očekuje od 03. ožujka.
Kompanija će od 16. do 28. veljače obaviti otprilike 66 povratnih letova iz svoje baze u Zagrebu prema gore navedenim međunarodnim odredištima. Radi se o manjem broju linija i tjednih polazaka u odnosu na prvu polovicu veljače i siječanj. S obzirom na najave o ponovnom uvođenju direktnih linija iz Zagreba prema Beču i Sarajevu, s početkom ožujka trebalo bi doći i do blagog povećanja kapaciteta iz zagrebačke zračne luke, no i do većeg broja tjednih operacija na drugim međunarodnim linijama.
Norveški S.D. Standard Drilling objavio je da je tvrtka u kojoj imaju neizravno vlasništvo od 28,1% – Northern Supply AS, prodala PSV-ove srednje veličine FS Carrick i FS Aberdour za 6,6 milijuna dolara.
Prema VesselsValueu, taj par brodova se procjenjuje na 8 milijuna dolara, iako se čini da su oba broda bila u lay-upu neko vrijeme.
Očekuje se da će transakcija biti završena u sljedećih nekoliko dana, a Northern Supply će imati flotu od šest brodova.
S.D Standard Drilling imat će izravno i neizravno vlasništvo nad flotom od 10 PSV-ova.
Castor Maritime ušao je u tankerski sektor kupnjom dva korejska aframax tankera, izgrađenih 2005. godine, za 27,2 milijuna dolara.
Tankeri su nedavno prošli posebna ispitivanja i opremljeni su sustavima za pročišćavanje balastne vode.
Castor nije otkrio o kojim brodovima se radi niti tko je prodavatelj, no podaci VesselsValuea ukazuju na to da su brodovi vjerojatno Dubai Harmony i Dubai Hope iz Dubai Navigationa.
Petros Panagiotidis, izvršni direktor tvrtke Castor, komentirao je: „ Mi smo tvrtka koja želi iskoristiti atraktivne mogućnosti koje nam se pružaju, stoga smo vrlo uzbuđeni što ulazimo na tržište tankera.”
Prije ove kupovine, Castor Maritime je imao flotu od devet brodova, uključujući i nedavne akvizicije. Tvrtka je započela s radom kao specijalist za panamax, a nedavno je prešla u segment capesizea te također kupila i prve kamsarmaxe.
Dionice Castor Maritimea su skočile na 1,73 dolara, od početka 2021. godine kada su bile samo 19 centi.
U sklopu projekta Fish Forward koji se bavi podizanjem svijesti o društvenim i ekološkim utjecajima potrošnje proizvoda iz ribarstva, WWF – svjetska organizacija za zaštitu prirode donosi audio priču smještenu u hladnom i teškom tvorničkom ambijentu u koji u potpunosti uranjamo zahvaljujući trojcu Karli Crnčević, Nini Violić i Ivanu Arnoldu; piše Vox Feminae.
Prevladavajuće je mišljenje da je ribarstvo muški posao pa bi mnoge mogla začuditi činjenica da na globalnom nivou gotovo 50% radne snage u ribarskom sektoru, uključujući ribolov i akvakulturu, čine žene. Također, 90% zaposlenih u procesu prerade proizvoda iz ribarstva na kopnu su žene.
Unatoč širokoj zastupljenosti i važnoj ulozi, ženska radna snaga je najčešće nevidljiva. Posljedice toga su znatno manje plaće i vidljivo gori uvjeti rada u odnosu na muške kolege, a vrlo često je rad koji žene obavljaju kao podrška supružnicima ribarima, ne samo neprimijećen, već i neplaćen. To mogu biti poslovi čišćenja mreža i brodica, poslovi komunikacije, administracije i upravljanja poslovanjem ili pak kućanski poslovi i ostale obiteljske obaveze. Mnogi ribari se uspijevaju baviti ribarstvom upravo zbog podrške žena u svojim obiteljima (supružnice, majke, kćerke), što je najviše izraženo u malom gospodarskom ribolovu – uglavnom zbog racionalizacije poslovanja. Taj nevidljiv i neplaćeni rad nije uključen u službene statistike, čime smo zakinuti za razumijevanje i praćenje vrlo važnog segmenta u sektoru ribarstva.
Autorica teksta Karla Crnčević osvrće se na rad žena kroz lokalni kontekst tvornica prerade ribe i njihovog nestanka, kojih je na istočnom Jadranu bilo oko 60, od čega je čak polovica bila na otocima. Te su tvornice snažno utjecale na obalne i otočne prostore, na zajednice i odnose, kao i na emancipaciju velikog broja žena. Tvornice su imale svoje uspone i padove, borile su se s osiromašenim stokovima male plave ribe, modernizacijom, kretanjima svjetskih tržišta, turizmom, pretvorbom i privatizacijom. Danas ih je ostalo svega nekoliko.
“Monolog je nastao procesom deriviranja informacija iz znanstvenih članaka i dokumentarnih razgovora sa ženama radnicama. Nakon zatvaranja tvornica žene danas često taj posao rade u svojim domovima. Dakle, osim repetitivnog besplatnog kućanskog rada na leđa im pada i rad prerade ribe koju proizvode unutar obiteljskih OPG-ova, često bez naknade”, kazala je Crnčević.
WWF-ov izvještaj „Osnaživanje žena u obalnim zajednicama u svrhu smanjenja utjecaja klimatskih promjena“ (Empowering Women in Marine Communities to Mitigate Impacts of Climate Change), objavljen u rujnu 2019. godine ukazuje na potrebu za osnaživanjem uloga žena u okviru europskih morskih politika, kao i potrebu da se uloga žena bolje integrira u politike zaštite okoliša, čime bi se osigurala budućnost isporuke održivih proizvoda iz ribarstva i sigurnost hrane na svjetskoj razini.
Naš prirodni biser, Zlatni rat na Braču, u hladnijem dijelu godine često promijeni svoj izgled. Ovisno o tome koji vjetrovi pušu, koliko su snažni i koliko su snažne morske struje, vrh poluotoka se “nagne” prema istoku ili zapadu. Kada puše višednevno snažno jugo, Zlatni rat se usmjeri k zapadu, a kod snažne tramontane prema istoku; piše Dalmacija Danas.
U iznimnim situacijama vrh poluotoka se toliko zakrivi da se u sredini stvori jezerce.
Preko Jadrana se premještaju ciklonalni centri, a srijeda je bila praćena snažnim jugom, ponegdje i oštrim. Zlatni rat je zbog svega ponovno promijenio svoj izgled, a ovoga puta se stvorilo jezerce. Zanimljivo, ono je imalo oblik ribe. Iako nije posebno veliko, iz novonastalog jezerca stiže dodatna zanimljivost.
Naime, kako se može vidjeti na snimci koju je u redakciju Dalmacija Danas poslao vrijedni splitsko-brački fotograf Darko Čaleta, u jezercu su se nekako našle – ribe!
“Izgledaju kao mali cipli iako nisam siguran. Jesu li ih valovi “prebacili” iz mora u jezerce, ili je ono kanalom povezano s morem, nije mi poznato, no ovo je barem meni prvi poznati slučaj da su se u privremenom jezercu našle ribe” – kazao je Čaleta.
Loša prehrana ne odnosi se na to koliko se hrane konzumira, već više na to koju hranu unosimo u svoje tijelo. To je bila jedna od poruka koja je izašla s virtualne konferencije o zdravlju i prehrani koju je 28. siječnja održao MCTC. Ta međunarodna kompanija bavi se ugostiteljskim uslugama, uključujući i održavanje niza tečaja za članove posade.
Konferenciji je nazočilo više od 420 brodarskih kompanija, operatera i tvrtki iz cijele industrije koji su čuli rasprave o povezanosti mentalnog zdravlja i loše prehrane, uštedi troškova ulaganja u upravljanje i osposobljavanje u ugostiteljstvu, zdravstvenim problemima do kojih može doći prekomjernim oslanjanjem na šećer te kako postići dobru prehranu na brodu.
„Loša prehrana može biti i prekomjerna i premala konzumacija hrane, što može dovesti do zdravstvenih problema, uključujući pretilost, smanjenu energiju, visoki krvni tlak, gastrointestinalne bolesti i dijabetes tipa II.“ – objasnio je na konferenciji nutricionist MCTC-a Nichole Stylianou.
Te poteškoće mogu dovesti do mnogih drugih stvari koje mogu utjecati na učinak pomorca dok je na poslu, uključujući loš san, gubitak pamćenja, nisko samopoštovanje i slabiji imunološki sustav.
Stylianou je objasnio da kompanije mogu poduzeti neke korake kako bi pomogle članovima posade da donesu pravi izbor u vezi hrane. To mogu učiniti tako što će ih ohrabriti da jedu četiri obroka dnevno, planiraju svoje obroke dan unaprijed, jedu sve grupe hrane svakodnevno, izbace iz prehrane zasićene masti, prerađenu hranu i šećer te da se pobrinu za dovoljno kvalitetan odmor nakon posla ili slobodnim danom.
Iako fast food i nezdrava hrana puna šećera može kratkoročno usrećiti pomorce koji su navikli na konzumaciju visoke razine šećera, dugoročno to može dovesti do drugih posljedica, poput lošeg mentalnog stanja, niske razine energije, razdražljivost i loše kondicije, što sve utječe na to koliko dobro pojedinac može izvršavati svoje dužnosti.
Klinički psiholog Charles Watkins, direktor MHSS-a, objasnio je kako često imamo emocionalnu povezanost s određenom hranom i češće želimo samo osjetiti osjećaj koji imamo od određene hrane, poput hamburgera ili pizze, a ne od same hrane.
Slično supstancama koje izazivaju ovisnost – poput droga, alkohola i nikotina, šećer također može uzrokovati ovisnost.
S flotom koja je još uvijek u lay-up statusu, osim Quantum of the Seas, koji ima kratka krstarenja iz Singapura, evo informacije (od 11. veljače 2021.) o lokaciji svakog broda Royal Caribbeana:
Odyssey of the Seas Godina izgradnje: 2021
Kapacitet: 4,100 gostiju
Lokacija: Papenburg, Njemačka
Još uvijek u izgradnji, svečano porinuće se planira za svibanj.
Spectrum of the Seas
Godina izgradnje: 2019
Kapacitet: 4,100 gostiju
Lokacija: Singapur
Spectrum of the Seas trenutno je usidren kraj Singapura. Izvan komercijalne upotrebe je više od godinu dana, na lay-upu je u Aziji od travnja 2020. godine.
Symphony of the Seas
Godina izgradnje: 2018
Kapacitet: 5,400 gostiju
Lokacija: Bahami
Najveći svjetski kruzer, Symphony of the Seas, provodi operativnu pauzu na području Floride. Brod se trenutno nalazi na Bahamima, blizu CocoCaya.
Foto: Unsplash, Fernando Jorge
Ovation of the Seas
Godina izgradnje: 2016
Kapacitet: 4,100 gostiju
Lokacija: Singapur
Slično Spectrumu, Ovation of the Seas je usidren kod Singapura. Ranije korišten u naporima za repatrijaciju posade, ovaj kruzer Quantum klase nalazi se u Aziji otkako je u travnju napustio Australiju.
Foto: vesselfinder.com
Harmony of the Seas Godina izgradnje: 2016
Kapacitet: 5,400 gostiju
Lokacija: Bahami
Trenutno usidren kod CocoCaya (Bahami).
Anthem of the Seas
Godina izgradnje: 2015
Kapacitet: 4,100 gostiju
Lokacija: obala Engleske
Nakon plovidbe u Indiju zbog repatrijacije posade, Anthem of the Seas stigao je u Francusku u srpnju, zbog radova na održavanju. Trenutno usidren kod južne Engleske, brod klase Quantum od tada je na lay-upu u Europi.
Quantum of the Seas
Godina izgradnje: 2014
Kapacitet: 4,100 gostiju
Lokacija: Singapur
Quantum of the Seas trenutno je jedini kruzer Royal Caribbeana koji nudi kratka krstarenja kod Singapura.
Foto: Marine Traffic
Allure of the Seas
Godina izgradnje: 2010
Kapacitet: 5,400 gostiju
Lokacija: Bahami
Allure of the Seas trenutno je na Bahamima na lay-upu.
Foto: Unsplash, Stephanie Klepacki
Oasis of the Seas
Godina izgradnje: 2009
Kapacitet: 5,400 gostiju
Lokacija: Bahami
Oasis of the Seas je usidren na sidrištu Bahami Stirrup Cay.
Independence of the Seas
Godina izgradnje: 2008
Kapacitet: 3,600 gostiju
Lokacija: Bahami
Independence of the Seas još je jedan brod Royal Caribbeana koji je na lay-upu u Bahamima. Nakon pristajanja u CocoCayu prošlog tjedna, plovilo je trenutno usidreno na sidrištu Great Isaac.
Liberty of the Seas
Godina izgradnje: 2007
Kapacitet: 3,600 gostiju
Lokacija: Bahami
Također na Bahamima u lay-upu.
Foto: Marine Traffic
Freedom of the Seas
Godina izgradnje: 2006
Kapacitet: 3,600 gostiju
Lokacija: Barbados
Freedom of the Seas je trenutno na Barbadosu. Brod je bio u Bridgetownu u siječnju radi tehničkih radova.
Jewel of the Seas Godina izgradnje: 2004
Kapacitet: 2,100 gostiju
Lokacija: obala Engleske
Jewel of the Seas je trenutno usidren kod Poole Bay-a.
Mariner of the Seas
Godina izgradnje: 2003
Kapacitet: 3,100 gostiju
Lokacija: Bahami
Mariner of the Seas trenutno je usidren u sidrištu Stirrup Cay na Bahamima.
Foto: Marine Traffic
Serenade of the Seas
Godina izgradnje: 2003
Kapacitet: 2,100 gostiju
Lokacija: Barbados
Provodeći operativnu pauzu na Karibima, Serenade of the Seas nalazi se u blizini Barbadosa.
Navigator of the Seas
Godina izgradnje: 2002
Kapacitet: 3,100 gostiju
Lokacija: Bahami
Navigator of the Sea napustio je CocoCay 5. veljače i sada plovi u blizini Floride. Brod Voyager klase jedan je od nekoliko koji su na lay-upu na području Bahama i južne Floride.
Brilliance of the Seas
Godina izgradnje: 2002
Kapacitet: 2,100 gostiju
Lokacija: St. Maarten
Jedan od četiri broda klase Radiance, Brilliance of the Seas trenutno je usidren u luci Philipsburg u St. Maartenu.
Foto: Marine Traffic
Adventure of the Seas
Godina izgradnje: 2001
Kapacitet: 3,100 gostiju
Lokacija: St. Maarten
Adventure of the Seas trenutno je na području St. Maartena. Brod je napustio Philipsburg 8. veljače.
Radiance of the Seas
Godina izgradnje: 2001
Kapacitet: 2,100 gostiju
Lokacija: Singapur
Radiance of the Seas usidren je u Singapuru zajedno sa Spectrum of the Seas, Voyager of the Seas and Ovation of the Seas.
Explorer of the Seas
Godina izgradnje: 2000
Kapacitet: 3,100 gostiju
Lokacija: Bahami
Nakon što je u kolovozu bio na suhom vezu, Explorer of the Seas vratio se u Ameriku početkom ove godine. Trenutno je usidren na Bahamima, zajedno sa ostalim Royal Caribbean.
Foto: Marine Traffic
Voyager of the Seas
Godina izgradnje: 1999
Kapacitet: 3,100 gostiju
Lokacija: Singapur
Trenutno usidren u luci Singapur, u lay-upu je u Aziji otkako je napustio Australiju u travnju.
Vision of the Seas
Godina izgradnje: 1998
Kapacitet: 2,000 gostiju
Lokacija: Karibi
Rhapsody of the Seas
Godina izgradnje: 1997
Kapacitet: 2,100 gostiju
Lokacija: Karibi
Nakon što je koristeš na repatrijacijskim putovanjima posade na Karibima, Rhapsody of the Seas je u lay-upu. Nedavno je proveo 30 dana usidren na Britanskim Djevičanskim otocima.
Enchantment of the Seas
Godina izgradnje: 1997
Kapacitet: 2,250 gostiju
Lokacija: St. Maarten
Lay-up na Karibima, Enchantment of the Seas trenutno je usidren u luci Philipsburg u St. Maartenu.
Foto: Marine Traffic
Grandeur of the Seas
Godina izgradnje: 1996
Kapacitet: 1,950 gostiju
Lokacija: St. Maarten
Grandeur of the Seas četvrti je Royalov brod u St. Maartenu. Trenutno je usidren u Philipsburgu, uz Enchantment i Brilliance. Adventure of the Seas je također u blizini.
Dvije udarne grupacije američkih brodova na čelu s nosačima zrakoplova USS Nimitz i USS Theodore Roosevelt u utorak, 9. veljače, održale su zajedničke vježbe u Južnokineskom moru, svega nekoliko dana nakon što je ratni brod američke mornarice prošao u blizini otoka pod kontrolom Kine u spornim vodama, a što je izazvalo osudu Pekinga, piše Geopolitika News.
Vježbe su osmišljene za poboljšanje interoperabilnosti i sposobnosti zapovijedanja i upravljanja, priopćila je američka mornarica u svezi prve operacije dvaju nosača zrakoplova na ovom prometnom međunarodnom plovnom putu od srpnja 2020. godine.
Svega nekoliko dana ranije, kineska je vlada osudila prolaz američkog raketnog razarača USS John McCain u blizini Paracelskih otoka pod kineskom kontrolom i kroz Tajvanski tjesnac.
SAD takve vježbe, koje iritiraju Kinu, tradicionalno prikazuju kao operacije za osiguranje slobode plovidbe.
Washington, naime, osporava teritorijalne zahtjeve Pekinga u tom akvatoriju, optužujući ga za “militarizaciju” Južnokineskog mora i pokušaj “zastrašivanja susjednih zemalja” koje također polažu pravo na ovo područje, bogato prirodnim resursima (Malezija, Filipini i Vijetnam).
