Nisshin Kaiun aktivan je ove godine, prodaje dva capesize-a.
Prvo su prodali jedanaestogodišnji 176.000 dwt King Ore, za 20 milijuna dolara; a sada su zaključili ugovor za devetogodišnji Cologny.
Nisshin rasprodaje svoju flotu posljednjih nekoliko godina. Prošle je godine prodao pet starijih capesize-ova.
Sada je kompaniji u floti ostalo još 23 capesize-a, prosječne starosti pet godina.
Svakim novim postotkom procijepljenosti u Hrvatskoj pojavljuju se nova pitanja i nedoumice, počevši od posebnih prava za cijepljene pa do teme tzv. COVID putovnica.
Jedno od pitanja je mogu li oni malobrojni “sretnici” koji su se već cijepili s dvije doze i koji namjeravaju napustiti Lijepu našu, potvrdu dobiti ne samo na hrvatskom, već i na engleskom jeziku; piše Otvoreno more. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mato Lakić dao je odgovor:
– Iz HZJZ-a smo na početku cijepljenja dobili potvrdu o cijepljenju na hrvatskom jeziku za prvu i drugu dozu, koja sadrži osim informacija o cijepljenju i osnovne informacije o Pfizerovu cjepivu. Odnedavno smo dobili i potvrdu o cijepljenju koja daje informacije o cijepljenju na hrvatskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku. Također, sada postoji mogućnost da se iz programa u koji se upisuju cijepljene osobe isprinta potvrda o cijepljenju na hrvatskom jeziku – ističe Lakić.
Također, iz središnjice, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kazali su kako je potvrdu moguće dobiti i na drugom jeziku, ali to treba naglasiti.
Oni kojima će sigurno trebati potvrda na drugom jeziku ili jezicima, jesu pomorci. Više o ovoj problematici kazao je ITF koordinator Inspektorata i voditelj ureda Sindikata pomoraca Hrvatske u Dubrovniku Romano Perić.
– Svaki pomorac koji se ukrcava na brod mora proći zdravstveni pregled u ustanovi koju je propisala kompanija, kao što je bilo i do sada. Razlika je u tome što se sada dodatno traži PCR test ne stariji od 48 ili 72 sata prije samog ukrcaja na brod. Što se tiče cijepljenja pomoraca, još uvijek nema službenih preporuka o procedurama i prioritetima cijepljenja. Naravno, onoga trena kad se pomorac cijepi to će biti upisano u njegov medicinski karton i dodatno u Seafarer Examination Medical Certificate koji je na engleskome jeziku.
Da ponovim, Hrvatska je proglasila pomorce “ključnim radnicima”. Što bi to u konačnici značilo za pomorce osim deklarativnog naziva? To bi značilo da bi se pomorcima prioritetno morala osigurati dovoljna količina cjepiva kako bi nesmetano mogli putovati, raditi i biti vrlo bitan faktor u razvijanju ili održavanju već izrazito ranjene svjetske industrije i jedini način izlaska iz krize u što skorijem roku – ističe Perić.
Dodaje kako je jednako važno osigurati nesmetane smjene pomoraca širom svijeta – “Ne možemo zanemariti posljedice koje predugi ugovori mogu ostaviti na pomorce. One direktno utječu na njihovo psihičko i fizičko zdravlje, kao i na samu sigurnost plovidbe. U konačnici, ti ljudi ne dotaknu kopno za cijelog trajanja ugovora, a ponekad i po devet mjeseci i više. Na svjetskom tržištu rada konstantno se vodi nemilosrdna bitka za radna mjesta, a pojedine države poduzimaju sve kako bi njihovi pomorci imali sve uvjete za hitan i olakšan ukrcaj” – poručuje Perić.
– Postoje neke spekulacije o tome da velike, pogotovo putničke kompanije rezerviraju ili kupuju dovoljne količine cjepiva za svoje radnike. Nisam siguran je li to istina i je li moguće u ovom trenutku, ali mogu razumjeti njihove želje. Dakle, brže cijepljene svoje radne snage znači i brži povratak na tržište i brži izlazak iz krize uz puno manje troškove, kao što su troškovi karantena, liječenja, raznih testova, a ponajprije sigurnosti plovidbe – kaže Perić.
Postavlja se pitanje bi li u tom slučaju kompanije izdavale potvrde o cijepljenju?
– Pa kada bi došlo do ovakvog scenarija gdje putničke kompanije provode cijepljenje svojih pomoraca protiv COVID-a 19, onda bi svakako i izdale potvrde o cijepljenju, ali prerano je o tome još govoriti. Još je puno izazova i nepoznanica pred nama u pogledu cijepljenja – naglašava.
Romano Perić kaže kako još nema podatke o tome jesu li se neki pomorci cijepili i dobili potvrdu.
– Mi tražimo reakciju nadležnih ministarstava i rezervaciju potrebnog broja cjepiva za naše pomorce. Vjerujem da za takvo što raspolažemo važnim argumentima, a zadržavanje radnih mjesta na svjetskom tržištu rada je samo jedan od argumenata – zaključuje Perić.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je krajem siječnja ove godine uputilo zahtjev IMO-u za uvrštavanje pomoraca na listu ključnih radnika među zemljama članicama.
Slijedom toga, IMO je izvijestio Ministarstvo kako je Republika Hrvatska uvrštena na listu zemalja koje su prepoznale pomorce kao ključne radnike!
Uzimajući u obzir respektabilan broj hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, uvrštavanjem naše zemlje na listu država koje prepoznaju pomorce kao ključne radnike daje se doprinos u olakšavanju akutnih i trenutnih poteškoća s kojima se pomorci diljem svijeta trenutno suočavaju, prvenstveno u odnosu na nemogućnost organizacije smjena posade i repatrijacije pomoraca.
Mnoge su države odgovorile na globalnu krizu uzrokovanu COVID-19 pandemijom nametanjem mjera koje ograničavaju putovanja i time stvaraju značajne poteškoće u redovnom poslovanju čitave svjetske brodarske industrije.
Prepoznavanjem pomoraca kao ključnih radnika, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture daje izravnu podršku pomorcima u ova teška vremena kada se cijela brodarska industrija bori sa izazovima koje je nametnula kriza uzrokovana COVID-19 pandemijom ovoj gospodarskoj grani, piše Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u svojoj objavi za medije.
U prosincu 2020. godine usvojena je UN rezolucija koja poziva države da pomorce prepoznaju kao ključne radnike, koju je Republika Hrvatska pozdravila i u potpunosti podržala.
“Usvojenom UN Rezolucijom i provedbom iste od strane ovog Ministarstva vjerujemo da je stvoren snažan alat u osiguravanju sigurne budućnosti pomorske industrije i nastavku globalnog opskrbnog lanca, a poglavito u odnosu na pomorce i njihove životne i radne uvjete na brodu.” – stoji u objavi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Hrvatski pomorac Ivan (Ivo) Visin isplovio je na put oko svijeta na današnji dan, 11. veljače 1852. godine, koji će dovršiti 30. kolovoza 1859. i tako postati prvi Hrvat koji je oplovio svijet; piše Povijest.hr.
Bio je to tek šesti pothvat oplovljivanja svijeta u povijesti (prvi je započeo Magellan, a dovršio Elcano). Visin je svijet oplovio na briku (jedrenjaku srednje veličine s dva jarbola) koji je u Rijeci sagradio Andrija Zanon. Prema legendi, ugledavši jedrenjak, Visin je uskliknuo: „Splendido!“ (odlično) i to ime je dano brodu.
U nastavku donosimo isječak iz emisije TV Kalendar 2015. godine s pričom o kapetanu Ivi Visinu
Kapetan Visin isplovio je iz Antwerpena pod habsburškom zastavom s poručnikom Fridrihom Bellavitijem i devet članova posade. Svijet su obišli u smjeru zapada, rutom Antwerpen – Rt Horn – Valparaiso – San Francisco – Honolulu – Singapur – Bangkok – Hongkong – Rt dobre nade – Plymouth – Trst. Tijekom putovanja Splendido je preplovio 101 297 morskih milja.
Za ovaj pothvat car Franjo Josip odlikovao je Visina bijelom počasnom zastavom i viteškim križem reda Franje Josipa.
Inače, Ivan Visin rođen je u mjestu Prčanj kod Boke Kotorske 1806. godine u obitelji podrijetlom iz Istre. Pomorsku karijeru započeo je s 12 godina kao brodski mali na raznim jedrenjacima, a kapetanski ispit položio je u Trstu.
Pogledajte kakvo je iznenađenje dočekalo ribare nakon napornog dana na moru:
Video smo zaprimili u inbox redakcije, autor je nepoznat.
Ako imate informacije o autoru ovog video uratka, slobodno nam se javite kako bismo naveli ime autora.
U redakciju nam se javio pomorac T.Č. sa svojim problemom oko određivanja i priznavanja broja dana plovidbe.
Naime, prema Lučkoj Kapetaniji, prošle godine je imao 168 dana plovidbe iako je, prema svome izračunu, trebao imati 220 dana.
U Lučkoj Kapetaniji Split navode da im računalo izbacuje ukupni broj neostvarenih plovidbenih dana zbog nemogućnosti završetka ugovora zbog pandemije, te su uputili pomorca T.Č. da se obrati ministarstvu budući da mu je navedeno 50 dana za neostvarene dane plovidbe, iako mu od dana iskrcaja do kraja ugovora preostaju 102 dana, te bi ukupno imao 220 dana plovidbe u 2020 godini, a ovako ima samo 168 dana.
Da pojasnimo, pomorac se ukrcao na brod krajem srpnja, a već krajem kolovoza je iskrcan zbog daljnjeg otkazivanja putovanja zbog situacije s COVID-19. Datum iskrcaja mu je po ugovoru bio krajem studenog te bi, prema Pomorskom zakoniku, trebao imati pravo na računanje neostvarenih dana plovidbe zbog poslovno uvjetovanih razloga.
Prilikom prijave dana plovidbe je priložio i dokumente kompanije za koju plovi u kojima je vidljivo da je plovidba otkazana zbog situacije s koronavirusom.
Nesretni pomorac se obratio i Lučkoj Kapetaniji, Sindikatu pomoraca, državnom tajniku za more i EU fondove Josipu Bilaveru te Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Dobio je odgovor od ministarstva da će rješenje ove situacije dobiti napismeno, na kućnu adresu.
Nešto malo prije objave ovog članka nas je T.Č. kontaktirao te rekao da je dobio informacije od Lučke Kapetanije da će mu korigirati Potvrdu o danima u međunarodnoj plovidbi.
“Meni dani koje sam tražio nisu i dalje priznati po principu “dan za dan”, već sam priložio potvrdu ranije otkazanog ukrcaja zbog COVID-19, to su mi priznali i time sam premašio normu od 183 dana. Da to nije bio slučaj, dani mi ne bi bili priznati jer je sporan način na koji se priznaju neostvareni dani plovidbe. Po meni nije pravičan i treba ga mijenjati.” – izjavljuje T.Č. te dodaje: “Napominjem da statistička formula umetanjem više parametara, u usporedbi sa prethodnom godinom odlučuje koliko će se dana priznati, a to nije pravično, jer neki će osim što su u problemu zbog neplovidbe, ne znajući kada će se vratiti i ako se vrate, dobiti poreznu čestitku za 2020 godinu.”
T.Č. kaže kako ima puno pomoraca koji nisu dovoljno dobro upoznati s Pomorskim zakonikom i možda na sličan način kao i on ostanu bez dana koji bi im se inače trebali priznavati te im poručuje da bi trebali dobro upoznati zakon i svoja prava, a na Vladu i Ministarstvo apelira da se pravila oko određivanja 183 dana pojednostave i da se na pošteniji način provodi njihovo određivanje.
Svjetsko krstarenje Oceania Cruisesom za 2023. godinu rasprodano je u jednom danu, navodi se u priopćenju Norwegian Cruise Line Holdings-a, koji je vlasnik brenda Oceania Cruises zajedno s Norwegian Cruise Line i Regent Seven Seas Cruises.
Pušteno u prodaju 27. siječnja 2021., putovanje je sada u potpunosti rasprodano, a više od trećine svih rezervacija su novi gosti, priopćila je tvrtka; prenosi Cruise Indrustry News.
“Zbog potencijalnih otkaza krstarenja i politike otkazivanja, rezervacije možda neće predstavljati stvarne prihode od krstarenja” – navodi NCLH u svojoj izjavi.
Insignia, na kojoj će biti 684 gosta, krenut će na svjetsko krstarenje za Oceaniju, polazeći iz San Francisca 15. siječnja 2023., imat će 96 odredišta u 33 zemlje, na četiri kontinenta.
Grčki tanker MARIA E su napali pirati te se ukrcali na njega u 12:20h 9. veljače; sjeverozapadno od Sao Tomea i Principea, dok je bio na putu iz Lomea (Togo).
Trenutno nema dostupnih drugih informacija o napadu.
Ruski pomorac smrtno je stradao u tragičnoj nesreći koja se dogodila na teretnom brodu Atlantic Project II, koji je pristao u Antwerpenu 9. veljače.
U procesu uklanjanja poklopca grotla dizalicom, pomorca je udario poklopac, pao je u teretni prostor i umro na mjestu. Radnik na dizalici navodno nije vidio nesretnog pomorca kako stoji na putu.
Brod je krenuo iz Antwerpena oko ponoći, 9. veljače, bio je na putu prema St. Peterburgu u Rusiji.
Nakon što je terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na otoku Krku započeo komercijalni rad, već prvog dana ove godine, dolaskom prvog broda s teretom ukapljenog prirodnog plina, isporuke brodovima naprasno su obustavljene zbog naglog povećanja cijene ukapljenog prirodnog plina na azijskom tržištu i preusmjeravanja tereta uglavnom prema Kini, Južnoj Koreji i Japanu; piše Novi List.
Komercijalni rad terminala od 1. siječnja započeo je točno prema planu, kada je LNG tanker »Tristar Ruby« s teretom od 143 tisuće kubnih metara prirodnog plina za mađarsko tržište pristao u Omišalj.
Premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić najavili su koncem prošlog mjeseca, prigodom svečanog puštanja u rad terminala, kako će najveća dobit od LNG terminala biti pad cijene prirodnog plina na hrvatskom tržištu, no upitno je kako će se i kada te najave ostvariti ako ukapljeni plin na terminal – ne dolazi.
Planirana dinamika dolaska brodova s prirodnim plinom bila je otprilike jedan brod sličnog kapaciteta svaka dva tjedna, no nakon »Tristar Rubyja« koji je plin dovezao iz SAD-a, niti jedan brod do sad nije doplovio u Omišalj.
Do sad su trebala stići tri, dva za mađarski MVM te jedan s teretom plina za HEP, ali su preusmjereni na azijsko tržište, gdje cijene ukapljenog prirodnog plina u zadnjih mjesec dana, uslijed niskih temperatura i polaganog oporavka od COVID-krize, dramatično rastu pa uvelike nadmašuju cijene u Europi, zbog čega se prodavateljima isplati čak i plaćati penale europskim kupcima, ako je tako predviđeno kupoprodajnim ugovorom, a plin prodati na Dalekom istoku.
U sadašnjoj situaciji, prvi idući brod s ukapljenim prirodnim plinom u Omišlju se, prema Krhenovim riječima, očekuje »tijekom veljače«, mada direktor LNG Hrvatske nije sa sigurnošću mogao potvrditi kojeg datuma, kao ni hoće li i taj brod uistinu stići na hrvatski LNG terminal.
LNG Hrvatska zbog nedolaska tri broda i eventualnih novih preusmjeravanja budućih pošiljki prema krčkom terminalu, prema njegovim riječima, ne bi trebao biti na gubitku, budući da sa zakupcima kapaciteta terminala ima takozvani »puno za prazno« ugovor.
Na šteti bi eventualno mogao biti HEP kao kupac kojemu nije isporučen plin, no i iz ove državne tvrtke kažu kako su osigurane zamjenske količine plina i da nema financijske štete jer je zamjenski plin osiguran pod istim financijskim uvjetima.
Inače, HEP je planirao ukupno pet isporuka ukapljenog prirodnog plina preko LNG terminala u Omišlju u ovoj plinskoj godini koja traje do kraja rujna.
Terminal neće biti na gubitku, ali bi s punim kapacitetom rada ostvario još veće prihode, kaže energetski stručnjak Jasminko Umićević, koji smatra kako sadašnja situacija ne ugrožava poslovanje terminala, posebno s obzirom na to da on nije izgrađen kreditnim zaduženjem, nego iz sredstava HEP-a, Plinacroa i državnog proračuna, te s više od sto milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
