Neviđena nesreća dogodila se jučer u Puli. S travel lifta u luci pao je nov novcati brod kojeg je izgradio pulski Tehnomont i taman je trebao biti otpremljen vlasniku! Riječ je o ribarici koju je Tehnomont gradio za vlasnika iz Irske; piše Glas Istre.
„Dogodilo se što se dogodilo. Srećom, nitko nije nastradao. Brod je bio položen na Avangardovom navozu, dakle odgovornost je njihova. No, svi smo jednako žalosni zbog nemilog događaja. Oprostite, ne mogu ni pričati“ – rekla je prilično potresena direktorica Tehnomonta Gordana Deranja.
Prema neslužbenim informacijama, brod je pao tako što je jedna sajla pukla dok su ga dizali. Jučer predvečer brod još nije bio izvučen s obzirom da u blizini nema ispravne dizalice, a dizalica Divić nije u funkciji.
U Dublinu je 16. prosinca 2018. potpisan ugovor za gradnju dvije ribarice od 26 metara za irske naručitelje. Radi se o ribarskim brodovima dužine 26 i širine 7,6 metara ukupne snage motora 420 kW. Brodovi su opremljeni opremom za kočarenje te skladišnim prostorom za smrzavanje i skladištenje ribe.
Kinesko Ministarstvo prometa najavilo je odluku o obustavi smjene posade za sve brodove dvaju kompanija, zbog grupnih infekcija koronavirusom na brodovima kojima upravljaju te kompanije.
Kineske zdravstvene vlasti su tijekom lučkih inspekcija pronašle 15 članova posade na panamax-bulkeru Omicron Sky i 21 člana posade na panamax-bulkeru Asia Spring koji su bili pozitivni na koronavirus.
Vlasnici ovih brodova su Omicron Ship Management i Dia Yuan International Shipping.
Suspendirana je smjena posade za sve brodove ovih dvaju kompanija na 30 dana zbog „njihove nesposobnosti u kontroli epidemije“. Vlasti će preispitati ovu odluku prije nego što im se odobri buduća smjena posade.
Popis koji je dostavilo Ministarstvo prometa pokazuje da Omicron Ship Management upravlja sa šest brodova, a Dia Yuan sa 17 brodova.
6. veljače u večernjim satima, oko 115 nm od obale Kameruna u Gvinejskom zaljevu, pirati su napali tanker Sea Phantom.
Sigurnosna agencija izvijestila je da je bilo osam napadača te da napad pirata nije bio uspješan. Brod je 7. veljače sigurno stigao u Malabo, Ekvatorijalna Gvineja.
To je deveti incident u zapadnoafričkim vodama od početka godine, izvijestio je Dryad.
2021. godina započela je s nekoliko ozbiljnih napada, uključujući jedan smrtni slučaj tijekom otmice turskog kontejneraša Mozarta krajem prošlog mjeseca.
Napadi nigerijskih piratskih skupina predstavljaju većinu ozbiljnih piratskih incidenata u svijetu. 95 % svih pomorskih otmica zabilježenih prošle godine dogodilo se u Gvinejskom zaljevu, zahvativši 130 članova posade u 22 odvojena napada.
Prema IMB-u domet i sposobnost piratskih akcijskih skupina u delti rijeke Niger pokazuju činjenice kako se otmice događaju na oko 60 nm od mora, no rekord udaljenosti piratskog napada se dogodio gotovo 200 nautičkih milja od kopna. Također oko 80 posto napadača bilo je opremljeno vatrenim oružjem.
“Najnovije statistike potvrđuju sve veći broj napada pirata na brodove koji su značajno udaljeni od obale. Unatoč brzom djelovanju mornarica u regiji, i dalje postoji potreba za rješavanjem ovih zločina, koji i dalje ima izravan utjecaj na sigurnost pomoraca ”, rekao je Michael Howlett, direktor Međunarodnog pomorskog ureda ICC-a.
Bulk carrier Sally M s teretom soli nasukao se na ulazu u luku Katakolo (Pyrgos, Grčka, Jonsko more).
Prema izvještaju grčke obalne straže, bulk carrier Sally M zatražio je pristajanje u Katakolu zbog punjenja goriva ili dopunjavanja zaliha, dok je bio na putu za Kopar (Slovenija).
Brod se nasukao 5. veljače dok je napuštao Katakolo.
Prema zadnjim informacijama od 6. veljače, brod je još uvijek bio nasukan, s tegljačima u blizini.
I dalje nema pomaka oko modela završetka izgradnje broda za prijevoz automobila, novogradnje 514, u riječkom brodogradilištu, a strpljenje u norveškoj kompaniji Siem koja je zainteresirana za kupnju ovog broda, čini se, dovedeno je do samog ruba; piše Novi list.
Premda su u početnim razgovorima bili neskloni toj opciji, norveški brodar prije petnaestak dana, doznaje se iz izvora bliskih ovoj kompaniji, prihvatio je varijantu koja mu je ponuđena s hrvatske strane slijedom koje bi se ovaj brod završio tako da ga Siem kupi od države i ugovori njegov završetak u »3. maju«.
Međutim, sve otad nema povratnog odgovora s hrvatske strane, odnosno od resornih ministarstava gospodarstva i državne imovine. Bile su najave i očekivanja da će se to dogoditi prošlog tjedna, no pokazalo se da ništa od toga. Dodatni pritisak i opasnost za nastavak razgovora jest i taj što se iz Siema moraju odrediti prema svom dugogodišnjem poslovnom partneru, njemačkom koncernu Volkswagen, o tome hoće li ovu novogradnju iz »3. maja« imati na raspolaganju početkom 2022. godine, što Norvežani ne mogu učiniti jer s hrvatske strane pregovaračkog stola vlada muk. Za završiti ovu novogradnju trebat će oko osam mjeseci, piše Novi list.
Ne treba puno pa da se situacija u kojoj postoje zainteresirani prodavatelj i kupac stubokom promjeni odustajanjem jedne strane, a u ovom trenutku te su niti prilično stanjene. Velika je nervoza i u riječkom brodogradilištu jer je ovaj brod za prijevoz automobila ključan za održivost njihovog poslovanja.
Cijeli financijski koncept plana spasa riječkog škvera, podsjetimo, najvećim dijelom počiva upravo na ugovaranju i isporuci ovog broda jer je riječ o najisplativijem poslu. Novogradnja 514 u najvećem je stupnju gotovosti, a i cjenovno nadmašuje druga dva za koje je Vlada odlučila da će se završiti u »3. maju« i time dati šansa brodogradilištu da preživi. Algomin brod trećemajci su isporučili u rujnu prošle godine, a u srpnju ove godine u planu je i tanker »Santiago«.
Iz Siema su još prije više mjeseci zainteresiranost da kupe taj brod, čiji su bili i izvorni naručitelji, potkrijepili pismom namjere, slijedom čega je Vlada koncem listopada prošle godine ovlastila Ministarstvo financija da na stečajnoj dražbi licitira do iznosa svoje prvoupisane hipoteke, odnosno do maksimalnih 174 milijuna kuna. Kako za novogradnju 514 drugog ponuditelja nije bilo, brod je krajem studenog otišao državi za 142 milijuna kuna, odnosno polovicu svoje utvrđene vrijednosti. Indirektno se, zapravo, radilo o svojevrsnom prijeboju jer se taj novac od prodaje broda opet vratio u državni proračun, odnosno Ministarstvu financija kao razlučnom vjerovniku.
Već spomenutim zaključkom Vlade novogradnja 514 predana je na upravljanje Ministarstvu državne imovine koje je dobilo zaduženje da, zajedno s Ministarstvom gospodarstva, poduzme sve mjere i aktivnosti za završetak ovog broda. Prošla su dva mjeseca, a konačnog rješenja još uvijek nema. Premda je u pitanju više formalnost, o odnosu prema ovoj novostečenoj državnoj imovini svjedoči i neslužbena informacija prema kojoj još uvijek nije obavljena primopredaja novogradnje 514. Trgovački sud u Pazinu još je početkom prosinca prošle godine naložio da se brod ima predati u posjed novom vlasniku, Ministarstvu financija, ali pozivi dosad nisu naišli na odaziv.
Dana 8. veljače 1904. započeo je Rusko-japanski rat, prvi veliki ratni sukob u 20. stoljeću. Borbe su se vodile na Dalekom istoku, gotovo 7000 kilometra od tadašnje ruske carske prijestolnice – Sankt-Peterburga. Japan je u tom ratu teško porazio Rusko Carstvo i time nanio sramotu tadašnjem ruskom caru Nikoli II. (istom kojeg su boljševici ubili nakon Oktobarske revolucije).
Sukob između Japana i Rusije najvećim je dijelom bio uzrokovan ruskom mornaričkom prisutnošću na Dalekom istoku; piše Povijest.hr. Naime, Ruska carska mornarica željela je posjedovati na Dalekom istoku bazu na toplom moru. Budući da je grad Vladivostok bio upotrebljiv samo tijekom ljetnih mjeseci (zimi je prijetila opasnost od leda), Rusi su tražili južniju bazu. Pronašli su je na području Kine – u Port Arthuru. Tu su bazu uspjeli dobiti od Kineskog Carstva i ondje su smjestili glavninu svoje Pacifičke flote. Port Arthur nalazio se na isturenom poluotoku u Žutom moru, otprilike na pola puta između današnje Sjeverne Koreje i Pekinga. Rusi su u Port Arthuru koncentrirali velik broj brodova, uključujući i najjače brodove toga doba – bojne brodove.
Japanci su započeli rat tako da su na prepad udarili po ruskoj mornarici kod Port Arthura. Naime, ispalili su po noći čak 16 torpeda na ruska plovila, a uspjeli su oštetiti krstaricu Pallada te bojne brodove Retvizan i Cesarjevič. Pallada je bila brod iz iste klase kao i poznata krstarica Aurora iz Oktobarske revolucije.
Ruski car Nikola II. bio je iznenađen napadom. Pokrenut je pravi rat, koji se vodio oko godinu i pol dana i u kojem je poginulo preko 100.000 ljudi. Rusi su na Daleki Istok poslali čak i svoju Baltičku flotu, preko pola svijeta. Japan je na kraju pobijedio i dokazao svoj status sile koju treba respektirati.
U subotu, 6. veljače, ruski brod za polaganje plinovodnih cijevi Fortuna, završivši pomorska ispitivanja, počeo je s polaganjem cijevi za plinovod Sjeverni tok 2 u danskim vodama Baltičkog mora. O tome je izvijestio operater projekta Nord Stream 2 AG; prenosi Geopolitika News.
U danskim vodama potrebno je položiti još 120 kilometara cijevi, a nakon toga još preostaje 28 kilometara u njemačkim vodama.
Ova je vijest zanimljiva ne samo s pozicije uvedenih američkih sankcija protiv tog plinovoda, dodatno pooštrenih s 1. siječnja ove godine, već i daljnjeg zaoštravanja političke retorike između Rusije i Zapada, prije svega SAD-a, u kontekstu poznatih događaja vezanih uz ruskog oporbenog aktivista Alekseja Navaljnog i nedavno održanih protuvladinih prosvjeda diljem Rusije. Rusija je čak i protjerala tri strana diplomata iz zemlje zbog aktivnog sudjelovanja u tim prosvjedima. Radi se o diplomatima iz Njemačke, Švedske i Poljske. Međutim, čini se kako biznis i energetski interesi očito ne prate zaoštrenu političku retoriku.
Do sada je završeno više od 90% plinovoda Sjeverni tok 2. Operater projekta planira dovršiti izgradnju jednog od dva kraka u prvoj polovici 2021. godine. Brod Fortuna završit će radove u danskim teritorijalnim vodama posljednjeg tjedna svibnja.
Znanstvenici iz švedskog National Maritime and Transport muzeja koriste svaku prigodu kako bi uz pomoć Obalne straže zaronili do svojih olupina iz davnih vremena koje se nalaze u arhipelagu Stockholma.
Njihov zadatak je uzeti što više artefakata iz potonulih brodova, prije nego ih pronađu i otuđe morski pljačkaši koji žele zaraditi na njihovoj prodaji kolekcionarima. Stoga se lokacije olupina brižljivo čuvaju, koliko god je to moguće, a švedska Obalna straža znanstvenicima uvijek na raspolaganje stavlja brodove i ronioce.
Ove nedjelje stiže nam tužna vijest da je u 69. godini života preminuo dr. sc. Ante Mrvica, legendarni umirovljeni koordinator Jadrolinije za plovno područje Splita i Dalmacije. Preminuo je u bolnici; prenosi Dalmacija Danas.
U mirovinu je otišao u ljeto 2017. godine. U veljači 2018. proglašen je komunikatorom godine po izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
Ovdje se možete prisjetiti našeg intervjua s Antom Mrvicom:
