RANK: Master, Chief Officer, Chief Engineer, 2nd Engineer
VESSEL TYPE: Bulk Carrier
SALARY: USD/TBA
JOINING DATE: ASAP
TOUR OF DUTY: 4 +/- 1 months
ADDITIONAL INFO: Considerable candidates from Croatia , Montenegro & Serbia with experience on Bulk carriers
Send your application today to: crew@montecrew.me
Contact us directly at:
Office: +382 30 201 551
Mobile: +382 68 835 779
+382 68 835 780
Na izborima za Radničko vijeće u Plovputu, tvrtki koja osigurava sigurnost pomorskih plovnih putova i djeluje u 100 % vlasništvu Republike Hrvatske, radnici i pomorci dali su snažno povjerenje Sindikatu pomoraca Hrvatske. Odaziv je bio izniman – preko 80 % zaposlenika pristupilo je glasovanju.
Ovaj rezultat dolazi u ključnom trenutku – radnici i pomorci jasno izražavaju nezadovoljstvo postojećim plaćama te traže povećanje koeficijenata za 0,5, što bi svima ravnomjerno podiglo osnovicu plaće. Iako su svjesni da je financijska situacija u tvrtki narušena zbog pogrešnih poteza bivše uprave, pomorci ističu da nemaju prostora za dodatno čekanje – zahtjevi za pravednom plaćom su nužni i opravdani, navodi SPH.
Značajnu pažnju izazvala je i neuobičajena aktivnost managementa tijekom izbora. Zabilježeni su pokušaji utjecaja na ishod – od osobnih obećanja do stvaranja atmosfere podjela i pritiska. Posebno su se takvi pokušaji odnosili na mjesto u Nadzornom odboru, koje je od iznimne važnosti za nadzor poslovanja tvrtke.
Unatoč tome, radnici su pokazali jedinstvo i jasnoću u odabiru – dali su povjerenje onima koji su ih kontinuirano zastupali i borili se za njihova prava. Sindikat pomoraca Hrvatske tako će i naredne četiri godine voditi Radničko vijeće, kao i zadržati člana u Nadzornom odboru.
Rezultat izbora pokazuje koliko je pomorcima i zaposlenicima Plovputa važno imati istinske predstavnike koji razumiju izazove pomorskog sektora i svakodnevnog rada na održavanju sigurnosti plovidbe.
Kapetan kontejnerskog broda Newnew Polar Bear pod zastavom Hong Konga, Wan Wenguo (43), pojavio se pred sudom u Hong Kongu zbog optužbi povezanih s incidentom u Baltičkom moru koji se dogodio prije 19 mjeseci.
Optužen je za kazneno djelo namjernog oštećenja te za kršenje dvaju lokalnih pomorskih propisa. Glavna optužba odnosi se na oštećenje Balticconnectora, podmorskog plinovoda dugog 77 kilometara koji povezuje Estoniju i Finsku, kao i oštećenje obližnjeg telekomunikacijskog kabela, navodi Splash247.
Do incidenta je došlo početkom listopada 2023. godine, unutar isključivog gospodarskog pojasa Finske. Istragom koju je provela finska Nacionalna istražna agencija, utvrđeno je da je oštećenje prouzročeno mehaničkom silom izvana. Nedugo nakon toga, pronađen je težak predmet – sidro, za koje se ispostavilo da pripada brodu Newnew Polar Bear.
Oštećenje plinovoda ponovno je otvorilo pitanje sigurnosti podmorske infrastrukture, posebno u strateškim regijama poput Baltičkog mora. U zadnjih nekoliko godina zabilježeno je više slučajeva u kojima su komercijalni brodovi, najčešće povlačenjem sidra, nehotice ili namjerno prouzročili štetu. NATO je, kao odgovor, pokrenuo operaciju Baltic Sentry kako bi osigurao dodatni nadzor i zaštitu.
Slučaj kapetana Wengua izazvao je pažnju šire pomorske zajednice jer bi presuda mogla postaviti presedan o odgovornosti zapovjednika u sličnim situacijama.
Pripreme za složenu operaciju izvlačenja potonule superjahte Bayesian kod talijanskog Porticella prekinute su tragedijom. U petak, 9. svibnja, tijekom podvodnih radova smrtno je stradao 39-godišnji nizozemski ronioc, član tima za spašavanje.
Superjahta Bayesian, dugačka 56 metara, potonula je u kolovozu 2024. godine dok je bila usidrena uz obalu Sicilije. U toj nesreći život je izgubilo sedam od ukupno 22 osobe na brodu, među kojima su bili tehnološki milijarder Mike Lynch, njegova kći, predsjednik Morgan Stanley International i američki odvjetnik.
Od prošle srijede na lokaciji potonuća nalazi se međunarodni tim od 70 stručnjaka, uključujući nizozemske tvrtke Hebo i SMIT Salvage, britansku konzultantsku firmu TMC Marine te talijanske specijaliste. Cijela operacija nadgleda se iz zraka i s mora, a dubina na kojoj leži plovilo iznosi oko 50 metara, piše The Maritime Executive.
Prvi koraci uključuju podvodni pregled trupa broda kako bi se procijenilo stanje nakon zimskog razdoblja. Početna izvješća govore kako je trup u relativno dobrom stanju. U tijeku je uklanjanje jarbola visokog 72 metra, čiji će dijelovi biti privremeno pohranjeni na morskom dnu dok se trup ne izvuče.
Plan spašavanja uključuje postavljanje čeličnih remenja ispod trupa, čime će se osigurati stabilnost prilikom podizanja. Očekuje se da će cijeli proces trajati nekoliko tjedana, ovisno o vremenskim uvjetima i tehničkim izazovima.
Italija i međunarodna pomorska zajednica s nestrpljenjem iščekuju rezultate ove operacije jer bi vađenje superjahte moglo pomoći u otkrivanju uzroka nesreće. Premda se zna da je brod zahvatila jaka oluja, stručnjaci smatraju kako plovilo takve klase nije smjelo podleći tim vremenskim uvjetima.
Zbog pogibije ronioca, spašavanje je privremeno obustavljeno, a talijanska Obalna straža vodi istragu o okolnostima nesreće.
RANK: Master
VESSEL TYPE: Crew Transfer Vessel
SALARY: TBA
JOINING DATE: Mid May
TOUR OF DUTY: 4 weeks on/off
ADDITIONAL INFORMATION: CTV experience
Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu
Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30
Plovidba oceanima, morima, zaljevima i prolazima pružila nam je mogućnost prijevoza robe u sve krajeve svijeta. Oceani (Pacifik, Atlantik i Indijski ocean) i mora po kojima plove trgovački brodovi pokrivaju 71% zemaljske kugle.
Pomorske rute svakodnevno koriste deseci tisuća brodova svih veličina, što je od iznimnog značaja za svjetsku trgovinu, piše Hubbig.
Da bi razumjeli današnje glavne pomorske putove, potrebno je znati nešto više o sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima koji se prevoze.
Pomorske rute su staze kojima se kreću brodovi u svjetskim morima. To su kanali široki nekoliko kilometara, definirani obveznim točkama prolaza (rtovi, tjesnaci, kanali), fizičkim ograničenjima (trenutna brzina, dubina, prisutnost grebena) i geopolitičkim kontekstima.
Najprometniji pomorski pravci povezuju područja proizvodnje i potrošnje.
Pomorski propisi kreirani su tako da omogućuju komercijalnu slobodu svim brodovlasnicima i iznajmljivačima da slobodno prevoze robu do predviđenog odredišta.
Usluge oceanske plovidbe prevoze više od 80% svih proizvoda kojima se trguje na globalnoj razini. Pomorstvo je ključno za omogućavanje uspješne međunarodne trgovine i funkcioniranje svijeta.
Većina proizvoda koje koristimo, od odjeće, vozila do elektroničkih uređaja, vjerojatno dolazi iz drugih zemalja poput Kine, Japana, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pomorski trgovinski putevi uspostavljeni su na otvorenim morima (oceanima), obalnim i riječnim plovidbenim područjima. Važni su za prijevoz putnika i tereta između dviju ili više luka (od luke polaska do krajnje odredišne luke).
Uspostavljanje ovih ruta pomoglo je u razvoju nekih obalnih zemalja koje su im u neposrednoj blizini. Dobar primjer je luka Singapur koja se razvila u značajno trgovačko središte i koja ima najbolje rezultate u pretovaru tereta.
Od pomorskog područja Atlantika, Pacifika, Indijskog oceana, preko Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Azije (sjeverne i istočne, Japana i Kine), Afrike, pa sve do Srednjeg istoka, Središnje Azije i Rusije te Australije i Oceanije, pomorska trgovina i njene rute rasprostranjeni su po cijeloj zemaljskoj kugli.
70% najvažnijih svjetskih luka nalazi se u Kini. Glavne trgovačke rute predvodi azijski kontinent, što Kinu čini vrlo značajnom zemljom za međunarodnu trgovinu i logistiku.
Najprometniji i najpopularniji pomorski putevi
Veliki profit od međunarodne trgovine imaju prirodni i umjetni vodeni putevi koji omogućuju brzo vrijeme plovidbe, pravovremenu isporuku robe i jednostavniji, sigurniji te isplativiji način prijevoza robe.
Postoji ogroman broj pomorskih ruta koje se koriste u komercijalnom prometu, ali shema globalnog sustava poprilično je jednostavna.
Glavna os je prometni koridor koji povezuje Sjevernu Ameriku, Europu i Pacifičku Aziju preko Sueskog kanala, Malajskog prolaza te Panamskog kanala. Ove rute podržavaju većinu prometa, ali postoje i brojne druge rute, ovisno o početnoj i odredišnoj lokaciji pomorske pošiljke.
Važnu ulogu u oblikovanju pomorskih ruta imaju razna fizička ograničenja (obale, vjetrovi, morske struje, dubina, grebeni, led) i političke granice.
Glavne rute su one koje podržavaju najvažnije komercijalne brodske tokove koji opslužuju glavna tržišta. Sekundarne rute uglavnom su poveznice između manjih tržišta.
Glavne rute su najvažnije jer bi bez njih postojale ograničene alternativne mogućnosti pomorskog prometa, što bi ozbiljno narušilo svjetsku trgovinu. Među njima su Panamski kanal, Sueski kanal, Hormuški tjesnac i Malajski prolaz, koji su ključna mjesta u globalnoj trgovini roba i dobara.
Koji su glavni prometni oceanski putevi koji imaju značajnu ulogu u globalnoj trgovini?
Panamski kanal
Panamski kanal je umjetni prolaz u vlasništvu Republike Paname, osmišljen da smanji vrijeme tranzita za plovila koja putuju između Tihog i Atlantskog oceana.
Prostire se kroz 83 kilometra od Atlantika na Cristobalu do Pacifika Kod Balboe, kroz planinski klanac. Dug je oko 50 milja (80.4672 km), širok 10 milja (16.09344 km) i njime se putuje oko 10 sati.
Panamskim kanalom svake godine plovi više od 14.000 brodova koji prevoze biljno ulje i masti, konzerviranu i rashlađenu hranu, kemikalije i naftne kemikalije, drvo, dijelove strojeva i žitarice.
Malajski prolaz
Malajski prolaz najkraći je put između Tihog i Indijskog oceana. Dug je oko 800 km i širok između 50 i 300 km, ali na najužem mjestu širina mu je samo oko 2,8 km. Povezuje velike azijske ekonomije poput Indije, Indonezije, Malezije, Singapura, Kine, Japana, Tajvana i Južne Koreje.
Gledajući iz ekonomske i strateške perspektive, Malajski prolaz je jedan od najvažnijih i najprometnijih plovnih puteva kroz koji godišnje prođe više od 83.000 plovila. Većina roba koja se prevozi ovim tjesnacem uključuje ugljen, palmino ulje, indonezijsku kavu i ukapljeni prirodni plin.
Bosporski tjesnac
Bosporski tjesnac popularna je prometna linija koja povezuje Mramorno i Crno more. To je granica između Azije i Europe ključna za vojnu trgovinu i trgovinu naftom. Kontrolu nad Bosporskim tjesnacem od 1936. godine ima Turska.
Bosporom dnevno plovi više od 132 plovila, što na godišnjoj razini iznosi 48 000 plovila. Brodovi koji prolaze uključuju teretne brodove, tankere za kemikalije, kontejnere, brodove za stoku i brodove za prijevoz plina u tekućem stanju. Zbog širine i duljine prolaza, za plovila postoje određena ograničenja.
Danski prolaz ili Danski tjesnac
Danski tjesnac je morski prolaz sastavljen od tri kanala – Øresund, Veliki i Mali pojas, koji povezuju Kattegat i Skagerrak (Sjeverno more) s Baltičkim morem. Veliki pojas je najširi kanal i primarni je prolaz za velika plovila. Ovi kanali Danskoj su pomogli da se razvije u jaku pomorsku silu sjevernog dijela Europe.
Danski tjesnac je međunarodni plovni put ključan za prijevoz nafte između Rusije i Europe.
Sueski kanal
Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dužine 163 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora. Jedna je od najvažnijih brodskih linija na svijetu. Ima ključnu ulogu u povezivanju Indijskog oceana s Atlantskim oceanom.
Za prolaz kroz kanal treba oko 15 sati. Za pravo prolaza plaća se prilično visoka tranzitna pristojba, koja Egiptu godišnje donese preko pet milijardi dolara prihoda.
Smatra se jednim od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, a svakodnevno ga obilazi više od 100 plovila. Najvažnija roba koja se prevozi su nafta, ugljen, metali, drvo, uljane sjemenke, cement i gnojiva.
Da nema Sueskog kanal, brodovi bi morali obilaziti Afrički rt dobre nade pa bi se putovanje i prijevoz robe produžili na 24 dana, u odnosu na 16 sati kanala.
Primjerice, Sueski kanal smanjio je vrijeme prijevoza do Singapura za otprilike 30%, a od Rotterdama do Mumbaija za čak 42%.
Engleski kanal
Engleski kanal ili La Manche je jedna od najprometnijih brodskih linija na svijetu i njime se plovi od 17. stoljeća. Kanal odvaja južnu obalu Engleske od Francuske te povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean.
La Manche je glavni morski prometni pravac između Atlantika i Sjeverne Europe. Kroz njega prolazi četvrtina svjetskog pomorskog prometa, a dnevno kanalom plovi oko 500 brodova.
U najužem dijelu Engleskog kanala smješten je Doverski prolaz kroz koji prolazi većina pomorskog prometa između Atlantskog oceana, Sjevernog i Baltičkog mora. Kroz njega svakodnevno prođe 400 plovila, prevozeći proizvode poput žita, minerala, čelika i ulja. Tijekom stoljeća, kanal je odigrao značajnu ulogu u nastanku nacionalnih država moderne Europe.
Hormuški tjesnac
Hormuški tjesnac ima središnju ulogu u povezivanju Omanskog zaljeva s Perzijskim zaljevom. Sastoji se od dvije trake koje omogućuju ulazni i izlazni promet. Kada je u pitanju transport nafte, Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih strateških svjetskih točaka.
Brodovi kroz njega prevezu oko 30-40% ukupne svjetske potrošnje nafte. Nafta koja se prevozi ovim tjesnacem, isporučuje se uglavnom na azijskim tržištima kao što su Kina, Japan, Indija, Južna Koreja i Singapur, ali i zapadna Europa i SAD.
O pomorsko prometnoj važnosti Hormuškog tjesnaca svjedoči činjenica da njime prolazi 65% nafte koju uvozi Zapadna Europa, 70% ukupne potrošnje Japana i 30% od ukupnog uvoza nafte SAD-a.
Saint Lawrence
Plovni put Saint Lawrence najvažnija je brodska ruta u Sjevernoj Americi. Ovim putem prekooceanski brodovi mogu izravno doploviti do Velikog jezera iz Atlantskog oceana, a sustav se formira tako da tvori najduži svjetski navigacijski sustav dubokih splavova. Morski put Saint Lawrence otvoren je za plovila za putovanje 1954. godine.
Od tada je ovim morskim putem iz 50 različitih država prešlo više od 2,5 milijarde tona tereta, a godišnje kroz njega prođe 40-ak milijuna tona tereta. Za putovanje od Atlantskog oceana do Dulutha, Minnesote i Velikih jezera potrebno je otprilike osam i pol dana.
Sve ove rute su vrlo prometna područja i stvorene tako da uštede vrijeme i troškove goriva.
Nestabilna trgovinska politika, recesijski rizici i pad narudžbi iz Kine mogli bi pomrsiti planove brodarskim kompanijama u ostatku godine.
Danski brodarski div Maersk smanjio je svoju prognozu za globalno kontejnersko tržište u 2025. godini, upozoravajući na snažan utjecaj gospodarske neizvjesnosti i eskalaciju geopolitičkih napetosti.
Nova procjena predviđa kretanje tržišta između pada od 1% i rasta do najviše 4%, dok su ranije prognoze predviđale stabilan rast od 4%. Tvrtka pod vodstvom Vincenta Clerca ističe da će se potražnja za kontejnerskim prijevozom ove godine kretati u nepredvidivom smjeru, posebno zbog sve složenije trgovinske politike i povećanog rizika od recesije u SAD-u, piše Splash247.
Maersk ipak očekuje određeni rast u drugom tromjesečju, pod uvjetom da pošiljatelji iskoriste 90-dnevnu stanku uvođenja carina za ranu isporuku robe i punjenje skladišta. No, upozoravaju da bi u drugom dijelu godine moglo doći ili do daljnjeg pada potražnje, ili, pak, do oporavka ako se carine ukinu.
Za razliku od nekih konkurenata, Maersk još uvijek nije ukinuo transpacifičke linije. Međutim, Hapag-Lloyd je prošlog mjeseca izvijestio da je otkazano čak 30% kontejnerskih pošiljki iz Kine prema SAD-u.
Tvrtka upozorava da bi preusmjeravanje kineskog izvoza s američkog na druga tržišta moglo izazvati novi val protekcionističkih mjera, što bi potencijalno moglo eskalirati u širi trgovinski rat. Također, očekuje se da će sigurnosna kriza na Crvenom moru potrajati tijekom cijele godine.
Prema podacima HSBC-a, prošlotjedne globalne rezervacije pale su 25% u odnosu na tjedan prije, ali su u usporedbi s prošlom godinom porasle za 15%. Rezervacije iz Kine prema SAD-u pale su za 27%. S druge strane, rezervacije iz drugih azijskih zemalja prema SAD-u porasle su 16%.
Analitičari iz Sea-Intelligencea upozoravaju da se pad u kineskim volumenima tek treba osjetiti na američkim lukama. Prvi val otkazanih plovidbi i pad rezervacija trebao bi se osjetiti tijekom idućih tjedana.
Prema njihovim podacima, pad rezervacija iz Kine za travanj iznosi između 30% i 50%, dok je kapacitet smanjen za svega 4% do 5%. Gubici iz Kine djelomično se nadoknađuju povećanim prometom iz ostalih dijelova Azije, no analitičari smatraju da to neće biti dovoljno za balansiranje ukupnog volumena, što bi moglo dodatno pritisnuti tržišne cijene.
Luka Los Angeles očekuje pad prometa od 35% na godišnjoj razini, što je u skladu s podacima drugih brodara poput Evergreen-a i špeditera Kuehne+Nagel i Flexport, koji također bilježe pad između 30% i 50%.
Soren Toft, direktor MSC-a, poručuje da “geopolitička situacija i neizvjesnosti oko carina čine 2025. godinu nepredvidivijom nego ikad prije”.
Nacionalna brodarska kompanija Saudijske Arabije, Bahri, objavila je rezultate poslovanja za prvo tromjesečje 2025., bilježeći porast neto dobiti od 18 % u odnosu na isto razdoblje lani – što iznosi 533 milijuna saudijskih rijala (oko 142 milijuna američkih dolara).
Ključni pokretači rasta bili su širenje profitnih marži koje su nadoknadile niže prihode u segmentu transporta sirove nafte, stabilnost poslovanja s kemikalijama i rasutim teretima unatoč tržišnim pritiscima, povratak logističkog sektora u zonu dobiti te novi prihodi od desalinizacijskih barži i povezanih društava, piše Baird Maritime.
„Naši rezultati u prvom kvartalu pokazuju snagu raznolikosti Bahrijeva poslovanja, budući da smo ostvarili solidan rast zarade i u teškim tržišnim okolnostima“, izjavio je izvršni direktor Bahrija Ahmed Ali Al Subaey.
Naftni i dry bulk segmenti zabilježili su rast operativne dobiti, dok su optimizacijske mjere u kemijskom prijevozu djelomično ublažile posljedice tržišne normalizacije. Istovremeno, logistički sektor je zahvaljujući preokretu i podršci Petredec Grupe dodatno ojačao ukupne rezultate grupe.
Posebno je istaknuto da Bahri nastavlja s modernizacijom i širenjem svoje flote. Tijekom prvog kvartala kompaniji su se pridružila četiri nova broda, dok su tri dodatna uključena neposredno nakon kraja razdoblja. Time je Bahri došao do simbolične brojke od 100 aktivnih brodova u floti.
Prvi na svijetu potpuno električni i autonomni kontejnerski brod, Yara Birkeland, obilježio je tri godine uspješne komercijalne službe. Od kada je 2022. godine započeo redovite plovidbe između tvornice kemikalija Yara International u Porsgrunnu i luke Brevik, ovaj brod postao je simbol pomorske energetske tranzicije.
S kapacitetom od 120 TEU i nosivosti od 3.200 dwt, brod dužine 80 i širine 15 metara obavio je preko 250 plovidbi i prevezao više od 35.000 kontejnera. Time je zamijenjeno oko 35.000 kamionskih vožnji dizelskim vozilima, što godišnje znači uštedu od 1.000 tona emisije CO₂, kao i značajno smanjenje buke i čestica u naseljenim područjima.
Projekt je razvijen u suradnji s Kongsberg grupom i brodogradilištem Vard, uz financijsku podršku norveške državne agencije Enova. Ključnu ulogu u energetskoj neovisnosti igra Leclanché-ov MRS-2 sustav s baterijom snage 6,8 MWh, koji omogućava potpunu plovidbu bez upotrebe fosilnih goriva.
U posljednje vrijeme brod napreduje i u autonomnim operacijama – uspješno su provedene funkcije automatskog pristajanja, što označava korak prema potpunoj autonomiji u pomorstvu.
„Yara Birkeland je konkretan dokaz da električni pogon ima mjesto u komercijalnom pomorstvu velikih razmjera,” izjavio je Phil Broad, CEO E-Mobility sektora tvrtke Leclanché.
Projekt nije samo tehnički uspjeh već i inspiracija za druge pomorske projekte širom svijeta, potičući ulaganja u zelene tehnologije i održiva rješenja, zaključuje Jon Sletten iz Yara International.
Riječ je o strateškom poslu koji objedinjuje tehničke, logističke i sigurnosne komponente LNG terminala.
Kako piše Forbes.hr, natječaj za upravljanje i održavanje FSRU broda LNG Croatia procijenjene vrijednosti 49,5 milijuna eura bez PDV-a objavljen je u Prethodnim savjetovanjima na Narodnim novinama.
Prethodna savjetovanja su faza kroz koju veći natječaji prolaze prije objave, kako bi se eventualno provele neke izmjene prije njegove objave.
Prema dokumentaciji, riječ je o višegodišnjem ugovoru do kraja 2029. godine, koji nudi i teoretsku mogućnost trogodišnjeg obnavljanja. U slučaju obnavljanja procijenjena vrijednost cijelog ugovora iznosi 85,5 milijuna eura bez PDV-a.
Brod LNG Croatia izgrađen je 2005. godine u južnokorejskom brodogradilištu Hyundai Heavy Industries. Nakon što je služio za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, prilagođen je u kineskom brodogradilištu ugradnjom modula za uplinjavanje na pramac broda i ugradnjom modula za proizvodnju električne energije na krmi.
Zadnji zahvat uključivao je zamjenu postojećeg sustava za upravljanje brodom „Yokogawa“ s novim sustavom za upravljanje brodom i sustavom uplinjavanja UPP-a „Kongsberg“. Obavljeni su u Hrvatskoj 2020. godine. Brod se nalazi na terminalu na Krku, a na njemu se odvija proces uplinjavanja. Nakon što plin bude dopremljen brodovima, otprema se visokotlačnim priključnim plinovodom u plinski transportni sustav Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske 2022. godine je donijela odluku o povećanju kapaciteta terminala ugradnjom dodatnog modula za uplinjavanje.
Operater broda morat će preuzeti upravljanje brodom, pretovar plina s brodova (i na brodove), pretovar broda u kamione – cisterne, skladištenje plina, uplinjavanje, mjerenje kvalitete i količine ukapljenog prirodnog plina i prirodnog plana te održavanje broda. U obveze su uključeni i održavanje sustava za mjerenje kvalitete i količine plina, radovi na suhom doku, gorivo za potrebe rada broda, razvoj broda, osoblje, osiguranje, informatičke usluge, kibernetička sigurnost i drugi troškovi i obveze.
