O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 156

Siva flota širi se bez kontrole, demontaže tankera na povijesnom minimumu

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Siva flota tankera doseže alarmantnu veličinu od 850 brodova, povećavajući globalni rizik za sigurnost i okoliš

Brokerska kuća BRS objavila je novo izvješće o veličini tzv. sive flote tankera – brodova za koje se sumnja da prevoze naftu povezanu s Iranom, Venezuelom, Sirijom, Sjevernom Korejom ili Rusijom.

Prema podacima BRS-a, siva flota i dalje raste za oko 10 tankera mjesečno, unatoč usporavanju trenda. Trenutno broji 850 brodova, što čini 9,1 posto ukupne svjetske flote tankera. Posebno je zabrinjavajući segment tankera iznad 34.000 dwt, gdje siva flota sada broji 764 broda, što predstavlja iznimnih 13,8 posto globalne flote u toj kategoriji, piše Splash247.com.

Problem postaje izraženiji s obzirom na gotovo nepostojeće demoliranje. Ove godine su s radom prestala samo četiri velika tankera, što 2024. čini godinom s najmanjim brojem rashodovanih brodova od 1990. godine. Kupci koji otkupljuju tankere za rezalište u brodogradilištima na indijskom potkontinentu izgleda nerado prihvaćaju tankere iz sive flote, napominje BRS. Razlog tome leži u nejasnom statusu ovih brodova, što dodatno otežava njihovu reciklažu i povlačenje iz upotrebe.

BRS ističe da bi eventualna nesreća, poput značajne ekološke katastrofe ili napuštanja sivih tankera, mogla dovesti do strožih regulacija koje bi drastično utjecale na tržište. Kao dokaz povećanog rizika, nedavni incidenti dvaju ruskih tankera starijih od 50 godina prouzročili su ozbiljna izlijevanja nafte u Kerčkom tjesnacu. Više o tome pročitajte OVDJE.

Siva flota tankera predstavlja sve veću prijetnju za sigurnost pomorskog prometa i okoliš. BRS zaključuje da nastavak rasta sive flote, bez rješenja za njeno smanjenje, povećava vjerojatnost strože regulacije, što bi moglo dramatično promijeniti tržišne uvjete u nadolazećim godinama.

(VIDEO) Nafta iz tankera uništava Crno more: Ekološka katastrofa devastirala 35 km obale

By
dpredovan
-
0
Foto: Screenshot/X

Velika ekološka katastrofa pogodila je sjeveroistočnu obalu Crnog mora nakon sudara dva ruska tankera tijekom snažne zimske oluje. U incidentu je došlo do masivnog izlijevanja nafte, koja je prekrila 35 kilometara netaknute obale i bogate ekosustave močvara.

Oko devet tisuća tona naftnih derivata izliveno je u more kada se tanker Volgoneft 212, koji je prevozio naftu iz Azovskog mora, prepolovio i potonuo osam kilometara od obale. Istovremeno, Volgoneft 239 pretrpio je ozbiljna oštećenja i nasukao se, a još uvijek predstavlja prijetnju zbog mogućeg daljnjeg curenja nafte.

Šokantne snimke s terena prikazuju plaže prekrivene debelim slojem crne nafte, dok su mnoge ptice močvarice, poput pelikana, ostale zarobljene u zagađenju. Ptice ne mogu letjeti ni plivati, prisiljene su tražiti sklonište na obali gdje postaju laka meta grabežljivcima i nemaju pristup hrani. Stanovnici obližnjih sela izvijestili su o prizorima stotina pogođenih ptica, dok spasilačke službe pokušavaju sanirati posljedice katastrofe.

Ruske vlasti mobilizirale su timove za čišćenje obale. Guverner Krasnodarske regije podijelio je fotografije hitnih službi koje ručno uklanjaju katran s plaža pomoću lopata i vreća, no posao je izrazito zahtjevan zbog ogromne površine pogođenog područja.

Stručnjaci upozoravaju kako bi posljedice izlijevanja nafte mogle biti dugotrajne, posebice za osjetljive ekosustave močvara i obalnog područja Crnog mora. Ugrožene su ne samo ptice nego i morski život te lokalne ribarske zajednice koje ovise o čistim vodama.

Podsjetimo, incident se dogodio tijekom nedjeljne oluje, kada su oba tankera pokušala proći iz Azovskog mora prema otvorenim vodama Crnog mora. Olujno more je Volgoneft 212 prepolovilo i potopilo, dok se Volgoneft 239 nasukao na obalu.

Sanacija štete mogla bi trajati mjesecima, a lokalne zajednice i ekolozi pozivaju na hitnu akciju kako bi se spriječila još veća ekološka katastrofa.

Nakon duge pauze, HMM se vraća na tržište između Europe i SAD-a

By
dpredovan
-
0
Foto: Ivan Meshkov/Marine traffic

Nakon sedam godina pauze, HMM, najveći južnokorejski kontejnerski prijevoznik, najavio je povratak na transatlantske rute. Nova usluga pod nazivom Transatlantic 1 (TA1) započet će u veljači sljedeće godine.

Linija će povezivati sjevernu Europu i zapadnu obalu SAD-a preko Panamskog kanala, s lukama poput Miamija. HMM će ovu rutu upravljati u partnerstvu s japanskom kompanijom Ocean Network Express (ONE), koja je također dio Premier Alliancea koji će uskoro biti pokrenut, piše Splash247.com.

Predstavnik HMM-a izjavio je: “S pokretanjem nove transatlantske usluge, HMM-ova mreža će dodatno proširiti pokrivenost na globalnoj razini.”

Ovim potezom, HMM se ponovno pozicionira na važnom transatlantskom tržištu, dok istovremeno osigurava stratešku povezanost između ključnih svjetskih luka. Širenje globalnih pomorskih usluga signalizira rast kompanije i jačanje njezine konkurentnosti u međunarodnom pomorskom prometu.

Platforma čarter.hr istražila ključne izazove čarter industrije u Hrvatskoj: Nautički turizam zanemaren na lokalnoj razini

By
dpredovan
-
0
Foto: čarter.hr

Hrvatska, kao vodeća destinacija u nautičkom turizmu na Mediteranu, posljednjih godina sve češće svjedoči nezadovoljstvu čarter tvrtki načinom na koji se ovaj iznimno važan sektor percipira i podržava na lokalnim razinama. Platforma čarter.hr, vodeći digitalni alat za čarter profesionalce, provela je istraživanje ključnih izazova među čarter tvrtkama u Hrvatskoj, otkrivši niz problema s kojima se suočavaju pružatelji ovih usluga.

Rezultati ankete: Promocija nautike nije prioritet

Jedan od ključnih nalaza ankete, koja je uključila preko stotinu čarter tvrtki iz svih županija na Jadranu, od Istre do Dubrovnika, ukazuje na nedovoljnu promociju nautičkog turizma od strane županijskih turističkih zajednica (TZ). Čarter tvrtke često osjećaju da nautika nije u fokusu lokalnih institucija, unatoč njenom značajnom doprinosu gospodarstvu i imidžu Hrvatske kao vrhunske turističke destinacije.

Jedan od ispitanika komentirao je:
“Turističke zajednice trebale bi ozbiljnije shvatiti potencijal nautike, posebno u izvansezonskim mjesecima. Većina naših gostiju dolazi zbog ljepote Jadrana, no ne osjećamo da lokalne institucije to prepoznaju ili promoviraju na pravi način.”

Čarter industrija suočena s nizom izazova

Uz nedostatak promocije, čarter tvrtke ukazale su na brojne druge izazove, uključujući:

  • Visoke troškove marina i vezova, koji ne prate kvalitetu usluga.
  • Dumping cijena i nelojalnu konkurenciju, koja destabilizira tržište.
  • Manjak strategije za održivi razvoj i nedovoljno ulaganje u ekološku promociju.

Rezultati ankete jasno pokazuju potrebu za boljom suradnjom između čarter sektora i lokalnih turističkih zajednica kako bi se osigurala održivost i daljnji razvoj ovog ključnog dijela hrvatskog turizma.

Prostor za dijalog i suradnju

Platforma čarter.hr vjeruje da ovi rezultati mogu poslužiti kao osnova za otvoreniji dijalog s lokalnim i državnim institucijama. “Hrvatska ima ogroman potencijal u nautičkom turizmu, no za ostvarenje tog potencijala potrebna je proaktivnija promocija i jasna strategija koja uključuje sve dionike, na prvom mjestu čarter tvrtke,” poručuju iz čarter.hr-a.

Dodaju kako je zajednički cilj svih sudionika u industriji stvoriti okruženje koje podržava inovacije, održivost i promociju Hrvatske kao vrhunske nautičke destinacije tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima.

Cjelokupni rezultati ankete dostupni su OVDJE.

(VIDEO) Zero Harm: Kako RightShip pomaže industriji postići ciljeve održivosti

By
dpredovan
-
0
Foto: Youtube screenshot

RightShip je predstavio novi film u suradnji s Ocean Titans, ističući važnost digitalnih inovacija koje omogućuju održivo donošenje odluka u pomorskoj industriji. S misijom „Zero Harm“, RightShip se zalaže ne samo za sigurnost nego i za stvaranje zelenije i ekološki odgovornije budućnosti za pomorski sektor.

U središtu ovog filma nalaze se napredni alati poput Greenhouse Gas (GHG) sustava za ocjenu emisija stakleničkih plinova i Maritime Emissions Portal (MEP) – platforme za praćenje emisija. Ovi alati omogućuju dionicima u industriji:

  • procjenu učinkovitosti brodova,
  • praćenje ekoloških performansi,
  • donošenje odluka temeljenih na podacima.

GHG Rating sustav ocjenjuje učinkovitost broda po emisijama, dok MEP identificira žarišta emisija u lukama, omogućujući ciljane akcije za poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje ugljičnog otiska, piše Rightship.

Vizija RightShipa „Zero Harm“ temelji se na suradnji, inovativnim alatima i zajedničkoj odgovornosti svih sudionika industrije. Ovim pristupom tvrtka postavlja standarde za održiviju, sigurniju i ekološki prihvatljiviju budućnost pomorskog sektora.

Kina nezaustavljiva: Lider u brodovlasništvu i brodogradnji

By
dpredovan
-
0
Foto: Splash247.com

U posljednjem desetljeću kineski brodari ostvarili su dvostruki rast i preuzeli globalno vodstvo

Kina je zauzela čvrsto prvo mjesto kao najveća brodovlasnička nacija na svijetu, s razlikom koja sada iznosi gotovo 30 milijuna bruto tona (gt) u odnosu na Grčku, prema najnovijim podacima Clarksons Researcha.

U kolovozu prošle godine Kina je prvi put nadmašila Grčku po veličini trgovačke flote u bruto tonaži, a od tada kineski brodovlasnici prednjače u akvizicijama brodova te su glavni klijenti brodogradilišta, piše Splash247.com.

Trenutno kineska trgovačka flota iznosi 282,9 milijuna gt, dok je grčka flota na drugom mjestu s 254 milijuna gt. Uz to, kineski vlasnici brodova imaju veću ukupnu knjigu narudžbi – 46,7 milijuna gt, u usporedbi s grčkim vlasnicima koji imaju 35,4 milijuna gt.

Kineska trgovačka flota u vlasništvu bilježi nevjerojatan rast tijekom posljednja dva desetljeća. Početkom 2000-ih činila je tek dvadesetinu svjetske trgovačke flote, dok danas predstavlja više od jedne sedmine. U posljednjih deset godina kapacitet kineske trgovačke flote više se nego udvostručio.

No, kineska dominacija u pomorskom sektoru ne završava s brodovlasništvom. Kineska brodogradilišta zauzela su prvo mjesto ispred Južne Koreje, kineski operateri luka proširili su svoj globalni utjecaj, a Narodna Republika postala je ključni izvor financiranja za pomorsku industriju u posljednjem desetljeću. Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.

Dva renomirana njemačka brodogradilišta u stečaju

By
dpredovan
-
0
Foto: Wikimedia commons

Dva renomirana njemačka brodogradilišta, Flensburger Schiffbau-Gesellschaft (FSG) i Nobiskrug, suočila su se s financijskim problemima te podnijela zahtjeve za stečaj. Posebno je upečatljiv slučaj Nobiskruga, poznatog po gradnji luksuznih superjahti, uključujući spektakularni jedrenjak “A”, vrijedan 580 milijuna dolara.

Nobiskrug, osnovan prije 119 godina, našao se u ozbiljnoj financijskoj krizi nakon mjeseci lošeg upravljanja i nepredviđenih okolnosti. Stečaj je otvorio nesigurnu budućnost za više od 500 zaposlenika, suočenih s neisplaćenim plaćama i božićnim bonusima. U FSG-u je situacija također kritična; unatoč odgodi isključenja struje, otpuštanja i kašnjenja u isplatama stvorila su osjećaj nesigurnosti među radnicima, piše Forbes Hrvatska.

Kriza je dodatno eskalirala povlačenjem državne potpore od 67 milijuna dolara, namijenjene gradnji brodova s pogonom na ukapljeni plin. Vlasnici brodogradilišta nisu uspjeli dokazati dovoljnu financijsku stabilnost, što je dodatno pogoršalo situaciju.

Jedrenjak “A” koji se prije nekoliko godina našao u splitskom akvatoriju, simbolizira vrhunac gradnje luksuznih brodova. S duljinom od 143 metra, predstavlja prestiž Nobiskrugovog nasljeđa, koje je sada pod prijetnjom nestanka.

Iako su financijski izazovi često povezani s hrvatskom brodogradnjom, primjer FSG-a i Nobiskruga pokazuje da su i globalni industrijski divovi ranjivi. Pitanje je hoće li se za ova brodogradilišta pronaći održivo rješenje ili će industrija izgubiti dva velika igrača.

Ekološki pomak: Luka Antwerpen-Bruges ulaže u održivu infrastrukturu

By
dpredovan
-
0
Foto. Port of Antwerp-Bruges/Safety4Sea

Luka Antwerpen-Bruges najavila je modernizaciju infrastrukture s ciljem smanjenja emisija i buke, uključujući uvođenje obalnog napajanja za kruzere u Zeebruggeu. Nova tehnologija omogućit će brodovima prelazak na električnu energiju iz visokonaponske mreže, smanjujući tako emisije CO₂ za 98% i čestica za 95%, jer brodovi više neće morati koristiti dizelske generatore, piše Safety4Sea.

Radovi na prvom sustavu obalnog napajanja započet će u jesen 2025. godine. Luka planira postaviti još dvije takve instalacije do 2030., pri čemu se očekuje da će prva biti operativna 2027., čak tri godine prije europske obveze.

Foto: Port of Antwerp-Bruges/Safety4Sea

Osim obalnog napajanja, Lučka uprava ulaže i u modernizaciju infrastrukture za prihvat kruzera. Planirana je izgradnja novog terminala i preuređenje pristaništa, čime će se unaprijediti iskustvo putnika, smanjiti utjecaj na okoliš i poboljšati prometna povezanost. Putnici će moći izravno s broda prijeći u terminal, čime će se eliminirati potreba za autobusnim prijevozom.

Sirija nakon Asada: Ukrajina mijenja Rusiju u opskrbi hranom

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/gCaptain

Ukrajinsko žito moglo bi igrati ključnu ulogu u stabilizaciji opskrbe hranom u Siriji nakon smjene ruskog utjecaja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je kako njegova vlada planira organizirati isporuke žita Siriji, zemlji koja je prošlog tjedna pala pod kontrolu islamističke skupine Hayat Tahrir al-Sham (HTS). Donedavno je Sirija bila ključni korisnik ruskog žita, često ukradenog s okupiranih ukrajinskih teritorija. No, s padom režima Bašara al-Asada, ruski brodovi sa žitom zaustavljeni su na pola puta, a očekuje se da neće dovršiti isporuku, piše The Maritime Executive.

Tijekom brzog i odlučujućeg napada HTS-a na Asadov režim, Ukrajina je pružila podršku militantoj skupini kako bi Rusiji nanijela strateški poraz na istočnom Mediteranu. Prema ruskim izvorima, ukrajinske obavještajne službe, koristeći dronove, pomogle su HTS-u tijekom operacija u Damasku.

Pad Asadovog režima i povlačenje ruskih snaga ostavili su Siriju pod vodstvom HTS-a, skupine suočene s velikim izazovima u upravljanju državom razorenom ratom. U takvoj situaciji, ukrajinski program “Žito iz Ukrajine” mogao bi pomoći ublažavanju nedostatka hrane i stabilizaciji opskrbe.

Zelenski je potvrdio da njegova administracija surađuje s partnerima i “sirijskom stranom” kako bi osigurala provedbu isporuka. „Sigurno ćemo podržati ovu regiju kako bi stabilnost postala temelj za mir,“ zaključio je Zelenski.

Rekordne narudžbe brodova u 2024.: Povratak na razine iz 2007.

By
dpredovan
-
0
Foto: Splash247.com

Brodogradilišta uživaju u luksuzu visokih cijena i rekordne potražnje unatoč tržišnim izazovima.

Brodogradilišta bilježe najbolju godinu u više od desetljeća, s ugovorenim narudžbama dosegnutim razinama iz 2007. godine. Prema podacima Clarksons Researcha, do sada je ugovoreno 62,6 milijuna CGT brodova, ukupne vrijednosti od 190,2 milijarde dolara, što je premašilo rekord iz 2013. godine i približilo se povijesnom maksimumu od 94 milijuna CGT iz 2007, piše Splash247.com.

Razlozi za rast narudžbi

Porast ugovorenih brodova potaknuli su jaki tržišni uvjeti, potreba za obnovom flote i natjecanje za dostupne kapacitete u brodogradilištima, navodi Clarksons. U podacima se ističe da narudžbe u DWT ove godine predstavljaju 7% ukupne početne svjetske flote, što je 50% iznad prosječne razine narudžbi od financijske krize.

Segmenti s rekordima

Posebno se ističe sektor LPG prijevoznika koji je postavio nove rekorde, dok su LNG prijevoznici i tankeri također zabilježili čvrstu potražnju. Međutim, najveće ulaganje dolazi iz kontejnerskog sektora. Prema podacima MB Shipbrokinga, ugovoreno je 4,4 milijuna TEU-a u 2024., čime je premašen rekord iz 2021. godine od 4,3 milijuna TEU-a.

Cijene ostaju stabilne

Unatoč povećanoj potražnji, stručnjaci iz SSY-a smatraju da će cijene novih brodova ostati relativno stabilne čak i uz kratkoročne oscilacije u pojedinim segmentima. S popunjenim kapacitetima, brodogradilišta si mogu priuštiti ignoriranje cikličkih padova bez značajnog snižavanja cijena.

Profitabilnost brodogradilišta

Na ovogodišnjem Maritime CEO Forumu u Monaku, Tim Huxley, voditelj Mandarin Shippinga, upozorio je na rastuće cijene novih brodova i njihovu isplativost s obzirom na dugotrajne rokove isporuke. Postavio je pitanje hoće li konsolidacija brodogradilišta omogućiti zadržavanje visokih cijena i hoće li se industrija naviknuti na povećanu profitabilnost.

1...155156157...923Page 156 of 923

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©