ISWAN: Broj poziva pomoraca zbog teških uvjeta na moru drastično porastao

By

-

11.12.2024.

Sve više pomoraca zove ISWAN-ovu liniju za pomoć, tražeći podršku zbog napuštanja, repatrijacije, mentalnih poteškoća i zlostavljanja na moru. Ova organizacija, koja pomaže pomorcima diljem svijeta, zabilježila je zabrinjavajući rast broja prijava tijekom prve polovice ove godine.

Što se događa?

Pomorci su se javili s teškim pričama o mjesecima bez plaće, nedostatku osnovnih potrepština poput pitke vode i zavaravajućih obećanja o poslu. Mnogi od njih su posao dobili preko sumnjivih agenata koji su naplatili visoke naknade, ostavljajući ih bez podrške kada se pojave problemi.

ISWAN je samo u šest mjeseci podržao 227 pomoraca u 25 slučajeva napuštanja brodova – to je čak 150% više nego prošle godine. Ovo jasno ukazuje na rastući problem koji se ne može ignorirati, piše Safety4Sea.

Problemi pomoraca sve vidljiviji

Rizici s kojima se pomorci susreću dobili su ove godine neočekivanu pažnju medija. Napadi na brodove u Crvenom moru, potonuće superjahte Bayesian i posljedice tragedije na mostu u Baltimoreu samo su neki od događaja koji su pokazali koliko opasan može biti život na moru.

Pomorci su često u središtu ovih izazova, a njihovo mentalno zdravlje, sigurnost i osnovna prava sve češće dolaze pod udar. ISWAN ističe kako su ovi problemi dio šireg problema u pomorskoj industriji.

Vrijeme za promjene

Organizacije poput ISWAN-a naglašavaju koliko je važno reformirati uvjete rada za pomorce. Osim pružanja trenutne pomoći, potrebna su dugoročna rješenja koja će osigurati dostojanstvene uvjete rada, bolju zaštitu i veću odgovornost svih uključenih strana.

Pomorci su ključni za globalnu trgovinu, a njihovo zdravlje i sigurnost trebali bi biti prioritet. Vrijeme je da im pružimo podršku koju zaslužuju.

Milijarde u oceanima: Kako plime i valovi mijenjaju energetsku kartu

By

dpredovan

-

11.12.2024.

0

StockCake-Ocean waves crashing_1733828801 — Foto: Ilustracija/StockCake

Plimna i valna energija mogle bi postati ključni oslonci energetske tranzicije Europe do 2050., unatoč izazovima koji stoje na tom putu.

Nizozemski Centar za morsku energiju (DMEC) objavio je izvješće koje predviđa značajan rast plimne i valne energije u Europi, s mogućnošću da ove tehnologije postanu osnova zelene tranzicije i donesu milijarde eura tržišne vrijednosti do 2050. godine, piše Offshore Energy.

DMEC-ova predviđanja temelje se na povijesnim podacima o razvoju energije vjetra na moru i projiciraju prekretnice u tehnologijama obnovljive energije s ciljem smanjenja troškova i povećanja kapaciteta. Ciljevi EU uključuju instalaciju 100 MW morske energije do 2025., 1 GW do 2030. i čak 40 GW do 2050., pri čemu će značajan dio ovih ciljeva ostvariti projekti plimne i valne energije.

Plimna energija: rast i tržišni potencijal

DMEC-ovi modeli predviđaju instalaciju između 323 i 594 MW plimne energije u Europi do 2030., što predstavlja tržišnu vrijednost od 300 do 400 milijuna eura, uz trošak proizvodnje energije (LCOE) od 95 €/MWh. Do razdoblja između 2043. i 2045. predviđa se dostizanje tehničkog potencijala od 20 GW, što bi moglo generirati tržišnu vrijednost od 1,9 milijardi eura. Troškovna konkurentnost također bi trebala rasti, s očekivanim smanjenjem LCOE na 75 €/MWh do 2040. i 45 €/MWh do 2050.

Valna energija: tržišne prilike i izazovi

DMEC predviđa kapacitet od 89-119 MW valne energije do 2030., s tržišnom vrijednošću između 44 i 64 milijuna eura godišnje. Iako trenutni trošak proizvodnje energije iz valova iznosi 170 €/MWh, do 2050. očekuje se smanjenje na 40 €/MWh. To bi moglo rezultirati godišnjim prihodima od 3 milijarde eura, uz mogućnost da valna energija zadovolji 10-20% globalnih potreba za električnom energijom.

Izazovi i budućnost

Unatoč obećavajućim projekcijama, DMEC ističe ključne izazove: potrebu za većim ulaganjima, tehnološkim napretkom i smanjenjem troškova. S obzirom na sve veću podršku vlada i industrijskih dionika, ti izazovi se smatraju premostivima.

Uz kombinirani potencijal tržišne vrijednosti od gotovo 5 milijardi eura godišnje, plimna i valna energija imaju potencijal postati temeljem zelene energetske tranzicije Europe.

(VIDEO) ZPMC dizalice stvarno nemaju sreće: Još jedan incident pri isporuci

By

dpredovan

-

11.12.2024.

0

SpainCrane-780x470 — Foto: Youtube screenshot

ZPMC-ove dizalice ponovno su u fokusu nakon još jednog pomorskog incidenta.

Video koji je nedavno procurio prikazuje još jedan incident pri transportu kontejnerskih dizalica. Prošlog tjedna, tek isporučeni brod Shang De Wu Yi Shan, pretrpio je značajna oštećenja kada su dvije nove kontejnerske dizalice pale u more nedaleko od španjolske obale, piše Splash247.com.

Do pomicanja tereta i pada dizalica došlo je tijekom olujnih vremenskih uvjeta, a većina dijelova dviju dizalica, proizvedenih u tvornici ZPMC, potonula je u more u blizini luke A Coruña. Osim što su dizalice izgubljene, dijelovi otpada prilikom pada uzrokovali su oštećenja na trupu i palubi broda.

Brod pod kineskom zastavom, specijaliziran za prijevoz teškog tereta, trenutno je usidren u Španjolskoj dok se procjenjuju štete i planiraju daljnji koraci.

Ovo nije prvi incident povezan sa ZPMC-ovim dizalicama. U listopadu ove godine, izvijestili smo o nesreći u tajvanskoj luci Keelung, gdje je tijekom iskrcaja novih dizalica jedan brod srušio postojeću lučku dizalicu. Taj isti brod kasnije se nasukao i potonuo kod obale Tajvana, o čemu smo također pisali prošloga mjeseca. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Iranova “Osovina otpora” pod pritiskom, ali Hutisti ne popuštaju u Jemenu

By

dpredovan

-

10.12.2024.

0

sounion-tanker-696x344 — Foto: Screenshot/X

Urušavanje Iranove mreže saveznika širom Bliskog istoka nije oslabilo Hutiste u Jemenu.

Iranov “Osovinski otpor” – mreža saveznika diljem Bliskog istoka u koje je Iran desetljećima ulagao resurse i politički utjecaj – suočava se s izazovima i gubicima na gotovo svim frontovima. Unatoč tome, Jemen ostaje ključna točka iranskog utjecaja, što značajno utječe na sigurnost i ekonomiju pomorske industrije.

Nesigurnost u regiji i slabljenje saveznika

Gaza, nekoć simbol otpora, sada je oslabljena gubitkom vodstva i borbene moći Hamasa. U Libanonu Hezbollah gubi politički utjecaj, dok je u Siriji promjena vlasti dovela do kraja iranske prisutnosti. Čak i u Iraku, iranski saveznici gube autonomiju zbog pojačane kontrole središnje vlade. Ovi događaji značajno mijenjaju sigurnosnu situaciju u regiji.

Unutar Irana, politička i ekonomska nestabilnost dodatno narušava režim. Separatističke pobune u Sistan-Balučistanu i sjeveroistočnim regijama, uz sve veću domaću opoziciju zbog ekonomskih problema i represivnih zakona, prisiljavaju režim na mobilizaciju sigurnosnih snaga. No, IRGC (Iranska revolucionarna garda) suočava se s krizom povjerenja, što dodatno smanjuje njegovu učinkovitost.

Jemen: Posljednje uporište iranskog utjecaja

Dok se iranski utjecaj povlači iz većine regije, Hutisti u Jemenu i dalje pokazuju snagu. Njihovi napadi na brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu stvaraju ozbiljne probleme međunarodnoj pomorskoj trgovini. Iako su SAD i EU poduzeli vojne akcije protiv infrastrukture i oružja Hutista, ti napori nisu značajno smanjili prijetnju.

Posljedice za pomorsku industriju su značajne. Brodovlasnici sve češće preusmjeravaju plovne rute oko Rta dobre nade, izbjegavajući rizična područja. To povećava troškove, produžuje tranzitna vremena i utječe na cijene robe, uključujući naftu i kontejnerski prijevoz.

Potencijalna reakcija regionalnih igrača

Arapske države suzdržavaju se od izravnih akcija protiv Hutista zbog zabrinutosti da bi takvi potezi mogli izazvati nezadovoljstvo domaće javnosti koja podržava palestinsku borbu. No, frustracija među vladama raste, posebno zbog ekonomskih gubitaka. Na primjer, izvoz nafte kroz Crveno more smanjio se za 50% u prvoj polovici godine, dok su troškovi preusmjeravanja dodatno opteretili proizvođače i trgovce.

Mogućnost ponovne mobilizacije snaga koje podržavaju zaljevske zemlje, poput Nacionalnih snaga otpora koje predvodi Tareq Saleh, sve je izglednija. Saleh, koji kontrolira jugozapadnu obalu Jemena, zagovara vraćanje luke Hodeidah, ključnog ekonomskog čvorišta pod kontrolom Hutista.

Kompleksna politička slika Jemena

Svaka eskalacija sukoba mogla bi dodatno fragmentirati Jemen. Moguće podjele između Hutista, međunarodno priznate vlade, južnih secesionista i snaga lojalnih Salehu otvaraju pitanja o dugoročnoj stabilnosti. Ova fragmentacija mogla bi trajno destabilizirati Jemen, stvarajući trajne sigurnosne rizike za globalnu pomorsku trgovinu.

Sudar na moru: Sedam mrtvih, jedan nestao nakon nesreće kod Seoula

By

dpredovan

-

10.12.2024.

0

Foto: Pohang Coast Guard /The Maritime Executive

Tijela sedmero stradalih pronađena su u prevrnutom brodu, a potraga za nestalom osobom još traje.

Južnokorejska obalna straža, uz podršku mornarice i drugih resursa, provela je opsežnu potragu i akciju spašavanja nakon sudara komercijalnog ribarskog broda i manjeg teretnog broda. Nesreća se dogodila rano ujutro u ponedjeljak, 9. prosinca, jugoistočno od Seoula, a ribarski brod je pronađen prevrnut, piše The Maritime Executive.

U akciji je sudjelovalo 15 brodova obalne straže i šest helikoptera. Premijer Južne Koreje, Han Duck-soo, osobno je naredio hitnu operaciju spašavanja. Ribarski brod Geungwang, težak 29 tona s osmeročlanom posadom, prevrnuo se nakon sudara, dok je drugi brod, navodno barža za pijesak s deset članova posade, ostao neoštećen.

Ronioci su pronašli prevrnuti ribarski brod i izvukli tijela sedmero poginulih. Među stradalima su tri osobe iz Južne Koreje i četiri strana državljana, čije nacionalnosti nisu objavljene. Jedan član posade, indonezijski državljanin, i dalje se vodi kao nestao, a potraga je u tijeku.

Prema izvještajima, teretni brod nije pretrpio oštećenja, niti je bilo ozlijeđenih među njegovom posadom.

SAJAM NAUTIKA – MARINA U SRCU ZAGREBA

By

dpredovan

-

10.12.2024.

0

nautika_1430x530px_hr — Foto: Zagrebački velesajam

19. – 23. veljače 2025. | Zagrebački velesajam

Pripremite se za najveći i najposjećeniji nautički događaj u Hrvatskoj. Sajam Nautika na Zagrebačkom velesajmu ponovno otvara svoja vrata od 19. do 23. veljače 2025. godine, neposredno uoči nove nautičke sezone.

Na jednom mjestu okupit će se vodeći svjetski i domaći proizvođači plovila, opreme i usluga za sve zaljubljenike u more i nautički svijet. Ovo je prilika za poslovne susrete, umrežavanje i ugovaranje poslova, ali i za uživanje u spektakularnoj ponudi koja spaja tradiciju i najnovije tehnologije.

Zagrebački nautički sajam važan je poslovni događaj u branši, mjesto na kojem se susreću nautičari i svi zaljubljenici u more i morske aktivnosti, mjesto gdje se sastaju svi relevantni dionici iz nautičke branše radi međusobne suradnje, umrežavanja i susreta s krajnjim kupcima. Brojka od 25 tisuća posjetitelja koji svake godine posjete Zagrebački velesajam govori sama za sebe.

Vrhunska izložba plovila: jahte, gliseri, čamci, kajaci, gumenjaci te brodski i vanbrodski motori
Nautička oprema i inovacije: oprema za ronjenje, jedrenje i druge sportove na vodi
Premijere: hrvatski i strani proizvođači predstavit će nove modele plovila
Tradicijska brodogradnja: prekrasni drveni brodovi, simbol hrvatske pomorske baštine
Bogat program događanja za sve uzraste

Zašto posjetiti sajam Nautike?

Poslovna izvrsnost – Idealna prilika za B2B susrete i sklapanje novih poslova
Najnoviji trendovi – Saznajte što donosi budućnost u nautičkoj industriji
Neposredni kontakti – Upoznajte izlagače, isprobajte proizvode i ostvarite suradnje uživo

Uz bogatu ponudu plovila i opreme svoje će usluge predstaviti hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta, agencije, klubovi i institucije. Posjetitelje očekuje i bogata nagradna igra s fantastičnim nagradama.

„PLOVITI, OTKRIVATI, ŽIVJETI“

Sajam Nautika prati svjetske trendove i nastavlja tradiciju koja traje više od 30 godina. Pridružite se zajednici nautičara i ostvarite svoje morske snove.

U istom terminu, od 21. do 23. veljače, održava se i Zagrebački sajam lova.

Vidimo se od 19. do 23. veljače 2025. na Zagrebačkom velesajmu.

Rusko-kineska trgovina dominira Arktičkim putem

By

dpredovan

-

10.12.2024.

0

atomflot-NSR-escort-Nov-2024-4oi8CUYiW5g — Foto: Atomflot/gCaptain

Arktička ruta potvrđuje svoj strateški značaj s rekordnim sezonskim rezultatima.

Arktička plovidba, unatoč pojačanim zapadnim sankcijama, doživjela je snažan rast u 2024. godini. Rusija je povećala obim tranzitnog tereta kroz Sjeverni morski put za gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu. Ova glavna arktička pomorska ruta zabilježila je 97 tranzita s ukupno 3 milijuna tona tereta, što je novi rekord. Ukupna količina tereta, uključujući tranzitni promet i promet iz Rusije, dosegnula je 40 milijuna tona, piše gCaptain.

Dominacija rusko-kineske trgovine

Glavni dio prometa odvija se između Rusije i Kine, što čini 95% ukupnog tranzitnog tereta, odnosno 2,9 milijuna tona. Kina je u 2024. primila 1,9 milijuna tona sirove nafte, što je povećanje od 30% u odnosu na prethodnu godinu. Nafta je transportirana iz Murmanska, Primorska i s naftne platforme Prirazlomnaja.

Sezona tranzita

Sezona tranzita trajala je gotovo četiri mjeseca, no zbog ljetnog leda završila je mjesec dana ranije nego prošle godine. Ukupno 16 tankera izvršilo je 18 putovanja, dok su povratna putovanja iznosila dodatnih 17 plovidbi. Za razliku od 2023., sva su plovila ove godine bila ledolomac klase od Ice 2 do Arc 6, čime su povećani sigurnosni standardi.

Ostali tereti i rekordni kontejnerski promet

Osim nafte, devet brodova za rasuti teret transportiralo je 900.000 tona željezne rude, ugljena i gnojiva, isključivo iz Rusije u Kinu. Kontejnerski promet bilježi značajan rast s ukupno 17 plovidbi, uključujući 14 između Rusije i Kine. Prvi put su Panamax kontejnerski brodovi, kapaciteta do 5.000 kontejnera, koristili Arktički put umjesto Sueskog kanala. Neki brodovi nisu imali ledolomačku klasifikaciju, što ukazuje na sve veću pristupačnost rute.

Uloga nuklearnih ledolomaca

Ruski nuklearni ledolomci ponovno su igrali ključnu ulogu. Tijekom kolovoza, rujna i listopada, brodovi Sibir, Ural i Vajgač pratili su konvoje kroz dijelove s kasnim ljetnim i ranim zimskim ledom. Najnoviji ledolomac, Jakutija, započeo je testiranja, čime ruska flota doseže rekordnih osam ledolomaca. Planira se povećanje na deset brodova do 2030. za cjelogodišnju navigaciju.

Posada juice tankera spasila jedriličara s tonuće brodice u Atlantiku

By

dpredovan

-

10.12.2024.

0

Orange-Ocean-Amver-recue-2048x1223 — Foto: USCG/gCaptain

Posada juice tankera Orange Ocean i Američka obalna straža uspješno su koordinirali spašavanje jedriličara u Atlantiku, 420 milja sjeverno od Portorika.

Kirill Vladimirovich Mikhaylov, 53-godišnjak sa St. Kittsa i Nevisa, pokušavao je samostalno preploviti rutu od Bermuda do St. Maartena na svojoj 15 metara dugoj jedrilici Poesterd. Putovanje se iznenada pretvorilo u borbu za život nakon što je jedrilicu zahvatio požar i ona počela tonuti.. Signal s EPIRB-a rano ujutro upozorio je Obalnu stražu, pokrenuvši hitnu akciju spašavanja, piše gCaptain.

Obalna straža izdala je poziv za pomoć u okviru AMVER sustava, globalne mreže trgovačkih brodova koja pruža pomoć u slučaju opasnosti na moru. Na poziv je odgovorila posada tankera Orange Ocean, koji je odmah preusmjerio svoj kurs kako bi pomogao.

Po dolasku na mjesto događaja, posada tankera zatekla je jedrilicu zahvaćenu plamenom i na rubu potonuća. U brzoj akciji, spustili su spasilački čamac i izvukli Mikhaylova neozlijeđenog, a trenutno ga prevoze na sigurno odredište.

Adam Johns, koordinator misije spašavanja iz Obalne straže, istaknuo je važnost EPIRB uređaja u ovoj situaciji. “Ovaj slučaj naglašava neprocjenjivu vrijednost AMVER sustava i opreme za hitne slučajeve u očuvanju života na moru,” izjavio je Johns.

Izgrađen 2014. godine, Orange Ocean specijaliziran je za prijevoz rashlađenih voćnih sokova, a njime upravlja tvrtka Atlanship S.A.

Assadov pad izazvao zastoj u sirijskom pomorskom sektoru

By

dpredovan

-

10.12.2024.

0

Svrgavanje Assadove obitelji s vlasti označilo je početak novog razdoblja za Siriju, no ta promjena donijela je velike posljedice za pomorski sektor. Nakon odlaska Bashara al-Assada u Rusiju, trgovački brodovi potpuno izbjegavaju sirijske vode i luke.

Podaci platformi za praćenje brodova, poput VesselFindera i MarineTraffic-a, potvrđuju kako trenutno nema komercijalnih brodova u sirijskim lukama. Ova situacija odražava nestabilnost koja je zahvatila zemlju nakon završetka režima Assada, koji je trajao više od 50 godina, piše Splash247.com.

Pomorski analitičari iz TankerTrackers.com zabilježili su da je iranski tanker Lotus, koji je trebao isporučiti 750.000 barela iranske nafte Siriji, jučer naglo promijenio kurs i vratio se u Iran. To bi moglo uzrokovati ozbiljnu nestašicu goriva u Siriji.

Prema podacima Oceanbolta, Rusija je do sada bila glavni dobavljač pomorskih tereta za Siriju, dok su značajni trgovinski partneri bile i Iran, Turska te Egipat. Međutim, situacija se drastično promijenila nakon što su ruske vojne snage napustile Tartous, ključnu luku koja im je desetljećima služila kao strateška baza u Mediteranu.

Latakija, Banias i Tartous, najveće sirijske luke, trenutno su bez ikakve trgovačke aktivnosti, što jasno ukazuje na nesigurnost i ekonomski vakuum s kojim se Sirija suočava.

MSC kritiziran zbog kršenja EU standarda u reciklaži brodova

By

dpredovan

-

10.12.2024.

0

1280px-Shipwrecking_in_Alang,_India,_2017-03-17_by_Planet_Labs — Foto: Wikimedia commons

MSC je pod sve većim pritiskom da promijeni politiku recikliranja brodova i uskladi je s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.

Međunarodna organizacija NGO Shipbreaking Platform pozvala je MSC, najvećeg svjetskog brodarskog prijevoznika, da promijeni svoju politiku recikliranja brodova. Organizacija tvrdi kako MSC nastavlja prodavati svoje stare brodove posrednicima koji ih preprodaju brodogradilištima u Južnoj Aziji, poznatim po lošim standardima sigurnosti i zaštite okoliša, piše The Maritime Executive.

Prodaja brodova na plažama Južne Azije

U posljednje dvije godine, MSC je poslao 27 svojih brodova na rastavljanje, većinom u brodogradilišta u Alangu, Indija. Među njima su i brodovi MSC Floriana i MSC Giovanna, koji su otplovili iz Španjolske i Turske prema Indiji. Prema NGO Shipbreaking Platformu, ovo predstavlja kršenje europskih i međunarodnih zakona koji zabranjuju izvoz opasnog otpada iz zemalja OECD-a u zemlje izvan OECD-a.

Alang, najveći centar za rastavljanje brodova, ima kapacitet od 4,5 milijuna tona i poznat je po kršenju radničkih i ekoloških standarda. Iako neka brodogradilišta pokušavaju poboljšati svoje prakse, nijedno nije certificirano prema EU Ship Recycling Regulation (SRR).

Pritisci za promjenu

Kao lider u industriji, MSC je pod sve većim pritiskom da promiče sigurnije prakse recikliranja brodova. Iako tvrtka tvrdi da provodi audite prema Hongkonškoj konvenciji (HKC) o sigurnom recikliranju, ta konvencija ne zadovoljava stroge EU standarde.

Njemačka je nedavno pokrenula pravne postupke protiv brodovlasnika zbog ilegalnog izvoza brodova u Južnu Aziju. Analitičari smatraju da bi ovaj slučaj mogao postaviti pravni presedan i prisiliti europske brodovlasnike, uključujući MSC, da prihvate manje prihode od prodaje svojih brodova za rastavljanje.