O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 162

Dodijeljene IMO Nagrade za Izuzetnu Hrabrost na Moru 2024.

0
Foto: IMO

Na svečanosti IMO-a u Londonu nagrađeni su kapetani i posade za izuzetnu hrabrost i požrtvovnost u ekstremnim uvjetima na moru.

Na godišnjoj svečanosti dodjele nagrada Međunarodne pomorske organizacije (IMO), održanoj u Londonu, dobitnici prestižnih priznanja istaknuli su se izuzetnom hrabrošću i predanošću u spašavanju života u najtežim uvjetima na moru. Ceremonija je održana nakon prvog dana sjednice Odbora za pomorsku sigurnost (MSC 109), piše IMO.org.

Glavni dobitnici nagrada:

  1. Kapetan Avhilash Rawat i posada tankera Marlin Luanda
    • Nominirani od strane Maršalovih Otoka, nagrađeni su za izvanrednu hrabrost i ustrajnost u gašenju požara koji je izbio nakon napada bespilotne letjelice na njihov tanker. Usprkos velikoj opasnosti, koordinirali su borbu protiv požara koji je prijetio eksplozijom, osigurali sigurnost posade i sačuvali plovnost broda.
  2. Kapetan Jorge Fernando Galaviz Fuentes i posada tegljača Pemex Maya
    • Nominirani od strane Meksika, nagrađeni su za nevjerojatnu hrabrost i pomorske vještine prikazane tijekom spašavanja šest brodolomaca iz četiri plovila za vrijeme uragana Otis, najjačeg zabilježenog na pacifičkoj obali Meksika.

Posebna priznanja:

  • Kapetan Jerôme Noël Mougoula Saguiliba i poručnik Crépin Manfoumbi Mengara iz Gabona dobili su zahvalnice za koordinaciju spašavanja 123 putnika s potopljenog trajekta Esther Miracle. Njihovo stručno upravljanje brodovima i timovima omogućilo je sigurno izvlačenje većine preživjelih unatoč ekstremnim uvjetima.
  • Nagrade su također dodijeljene kapetanima i posadama iz Brazila, Kine, Francuske, Indije, Koreje i SAD-a, za njihovu predanost i hrabrost u spašavanju života tijekom požara, havarija i ekstremnih vremenskih uvjeta.

“Čast mi je priznati hrabrost i predanost ovih nevjerojatnih ljudi. Njihovi napori spašavanja života u najtežim okolnostima inspiracija su svima nama,” rekao je Arsenio Dominguez, glavni tajnik IMO-a.

CMA CGM postaje glavni igrač na transpacifičkom tržištu

0
Foto: Splash247.com

CMA CGM službeno je preuzeo vodeću poziciju na transpacifičkom tržištu, pretekavši danskog konkurenta Maersk.

Francuska kompanija CMA CGM preuzela je vodeću poziciju na transpacifičkom tržištu, prema najnovijim podacima koje je objavio Alphaliner. U studenom je udio Maerska na ovom ključnom tržištu smanjen na 13,1%, dok je CMA CGM povećao svoj na 13,2%, pretekavši danskog giganta za dlaku. Kineski COSCO zauzima treće mjesto s 12,9% tržišnog udjela, piše Splash247.com.

Ukupan kapacitet na transpacifičkoj ruti dosegnuo je 5,37 milijuna TEU prošlog mjeseca, što predstavlja rast od 4,2% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Međutim, procjene o stanju ovog prometnog koridora, koji povezuje Aziju i Sjevernu Ameriku, ostaju podijeljene. Prema analitičarima investicijske banke Jefferies, pritisak na cijene zabilježen je od sredine studenoga, pri čemu su stope prijevoza s Azije prema zapadnoj obali SAD-a pale s 5.000 dolara na 4.000 dolara po FEU (ekvivalentu 40-stopnog kontejnera), a najnoviji podaci sugeriraju daljnji pad na ispod 3.000 dolara.

Foto: Alphaliner/Splash247

S druge strane, stručnjaci iz platforme za rezervaciju kontejnerskog prostora Freightos ističu da je predblagdansko punjenje skladišta, uoči moguće štrajkačke krize na istočnoj obali SAD-a u siječnju, zajedno s očekivanim rastom tarifa, održalo cijene na povišenim razinama početkom prosinca. Na nekim rutama stope su već premašile razine zabilježene prije Lunarnog Nove godine 2024.

Viking Vela zaplovila: Fincantieri i Viking proširuju suradnju

0
Foto: Claudio Ritossa/Marine traffic

Fincantieri je isporučio najnoviji brod Viking Vela, luksuzni kruzer koji je u utorak predan vlasnicima u brodogradilištu u Anconi. Viking Vela ima bruto tonažu od 54.300 tona, raspolaže s 499 kabina te može primiti 998 putnika, čime predstavlja moderniziranu i proširenu verziju Vikingovih prethodnih brodova kapaciteta 930 gostiju, piše Cruise Industry News.

Ova isporuka obilježava ukupno 13. brod koji je Fincantieri izgradio za Viking, uključujući i dva ekspedicijska broda izgrađena u suradnji s Vardom, Fincantierijevom podružnicom. Time se potvrđuje čvrsta i dugogodišnja veza između dviju kompanija.

Suradnja između Fincantierija i Vikinga bilježi kontinuirani rast. Uz već realizirane projekte, trenutno su naručeni dodatni brodovi, a nedavno potpisani ugovori proširuju opseg suradnje na ukupno 26 brodova.

Obnovljena flota: Seacor Marine naručuje moderne PSV-ove i izlazi iz segmenta AHTS-a

0
Foto: Seacor Marine/Splash247

Provodi se strategija modernizacije flote ulaganjem u energetski učinkovite brodove i povlačenjem starih AHTS brodova iz službe.

Seacor Marine naručio je dva PSV-a iz kineskog brodogradilišta Fujian Mawei Shipbuilding. Isporuka se očekuje u četvrtom kvartalu 2026. i prvom kvartalu 2027. godine, piše Splash247.

Brodovi će biti nosivosti 4.650 dwt, s 1.000 četvornih metara palubnog prostora, a bit će opremljeni dizelskim motorima i integriranim sustavom baterijske pohrane energije, čime se osigurava veća energetska učinkovitost i ekološka prihvatljivost.

U skladu s ovom strategijom, Seacor prodaje posljednja dva AHTS broda u svom vlasništvu, Seacor 88 i Seacor 888, za ukupno 22,5 milijuna dolara. Isporuka brodova kupcima predviđena je za siječanj sljedeće godine, nakon čega će Seacor u AHTS segmentu zadržati samo jedan unajmljeni brod.

Prodaja omogućuje nastavak modernizacije i širenja flote, koja će brojati ukupno 55 plovila, uključujući 23 PSV broda.

Što nas pokreće

0

Radi specifičnosti pomoračke profesije, nitko među nama pomorcima, dok nije pokušao, nije mogao znati da li je stvoren ili nije za takav posao, a kamoli takav život. Bilo je i bit će uvijek onih koji su odustali ili će odustati već na prvom „vijaju“. Kao i onih koji odustaju nakon godina navigacije. Ali i onih koji neće dokle god budu u stanju navigat.

Pa se nameće pitanje, što nas pokreće u odabiru zanimanja pomorca. Nemali broj nas ima koji smo u to krenuli nastavljajući obiteljsku tradiciju. Da li nismo znali drugačije, da li nismo htjeli ili mogli drugačije, potpuno je nevažno. Krenuli smo u tu avanturu, ne znajući jesmo li stvoreni za to. Ja sam, recimo, jedan od onih čija obitelj je bila uvjerena kako nisam materijal za pomorca i kako ja to neću moći. Ponajviše zbog toga, pri svakom odlaženju, moja mama bi se isplakala, meni samo dodatno otežavajući i ovako mučan odlazak. Međutim, evo me četrdeset godina kasnije s trideset i pet godina po brodovima. Oduvijek je bilo, vjerojatno, mnogo više onih koji su se upustili u to iz, pretežito, materijalnih ili ekonomskih razloga, tj. pobuda. Nikako se ne mogu razuvjeriti da je tim ljudima kudikamo teže. Naročito onima koji vremenom posao nisu zavoljeli.

Za pretpostaviti je da su gore navedena dva najčešća razloga, iako ih, uvjeren sam, ima nebrojeno više. Kao što bi svaki aktivni ili bivši pomorac, čak i onaj koji je odustao na prvom „vijaju“, mogao ispričati svoju priču o vlastitim razlozima za odabir zanimanja.

Osim samih razloga za odabir, od početka moje karijere me fasciniralo, ne toliko zašto, koliko kako su se pojedinci uopće odlučili na tako nešto. Čak i ljudi s mora, a kamoli oni iz unutrašnjosti, koji nemaju ama baš nikakvih poveznica s morem ili brodovima. Poznajem ljude, čije sam osobne priče čuo, koji su mi rekli kako su krenuli u pomorsku školu jer je njih nekoliko iz stare škole ili iz susjedstva krenulo i povuklo njih. Sjećam se jednog Indijca s kojim sam navigao 2008. godine. On mi je pričao kako je rođen i živio negdje duboko na indijskom potkontinentu, a more je prvi puta u životu vidio kad je upisao srednju pomorsku školu. U to vrijeme je imao blizu pedeset godina i bio je Kapo makine tj. upravitelj stroja već koju godinu. Nije znao ili htio mi reći što i kako ga je ponukalo na takvu odluku. Kao što mi drugom prilikom nije znao ili htio objasniti kako ili zašto se odlučio za zanimanje pomorskog strojara. No, nije jedini. Bilo je još makiništa kojima sam postavio isto pitanje i ostao bez konkretnog odgovora.

Jednako nedokučivi su nam razlozi zašto se netko odlučuje na prekid navigacije i pronalazak posla na kopnu. Jednako, kao i pri odabiru zanimanja, za pretpostaviti je da postoje nebrojeni razlozi. Osobno poznajem nekoliko bivših pomoraca koji su, nažalost, bili prisiljeni odustati, ili barem pauzirati, od naviganja radi zdravlja. No, to su nepredvidive i neočekivane okolnosti i definitivno ne izbor samog pomorca.

Prije puno godina sam razgovarao sa školskim kolegom koji mi je ispričao da je u pomorsku školu krenuo isključivo kako ne bi razočarao oca. Tako je završio i pomorski fakultet, navigao je nekoliko godina i brže bolje se iskrcao čim mu se pružila prilika za zadovoljavajućim poslom na kopnu. Ostalo je povijest.

Još jedan školski kolega je došao do Komandanta, navigao u svojstvu još neko vrijeme i zaposlio se na kopnu. Okolnosti su bile takve da je posao koji se nudio bio na „drugom kraju svijeta“ pa se s obitelji preselio. Sreli smo se nekoliko godina kasnije kad mi je rekao da je sve bolje od naviganja.

Zatim, još jedan kolega još iz vrtićkih dana, poput mene, sin Komandanta. I on je navigao kao Komandant nekoliko godina, dok mu nije prisjelo. Kako je meni ispričao, ukrcao se na brod nakon beskonačno dugih letova na drugu stranu planete. Premoren, iscrpljen od putovanja, vremenske razlike i svega što takvo putovanje sa sobom nosi, uđeš u kupaonicu koja nikad nije čista koliko bi trebala biti. U toj istoj kupaonici u kojoj nikad nije dovoljno svijetlo da se uspiješ obrijati kao čovjek. Kao kulminacija, nakon tuširanja, obrišeš se nekakvim ručnikom, tko zna koliko puta korištenim od strane tko zna koliko različitih i nepoznatih ljudi. A po tijelu ti se lijepe konci što s tog ručnika otpadaju. I tada je shvatio, ili odlučio, da on to više ne može ili neće.

Sreo sam tako isto susjeda koji je navigao da bi se zaposlio na istoj kompaniji kao „leteći“ inspektor. Sjećam se razgovora: „Prekjučer sam doletio iz Koreje, a sutra letim za Panamu.“ Djelovao je zadovoljno. Svakako zadovoljnije nego dok je navigao.

Ili mladi kolega koji se također zaposlio u kompaniji u uredu nekoliko sati leta od Rijeke. I on i obitelj su izdržali određeno vrijeme, dok se nisu vratili natrag, gdje je pokrenuo privatni posao, nevezan za pomorstvo.

Takvih i sličnih priča je, vjerojatno, nebrojeno mnogo.

Priznajem, i ja sam na počecima karijere razmišljao kako ću navigati desetak, petnaestak godina pa pronaći posao na kopnu i „zakucati matrikulu brokvon u prvo stablo“. Onda se okolnosti promijene. Pa počnete preslagivati prioritete, odgađajući iskrcaj za poslije još jednog ukrcaja, još jednu sezonu, još jednu godinu, i nikad više. Vremenom vam se i apetiti pojačaju, ili barem promijene. Međutim, evo me opet na još jednom od plovećih, čeličnih, privremenih domova. Jednom su me pitali što bih da se ponovo rodim. Odgovorio sam najiskrenije što sam znao. Vjerujem da bih ponovio iste pogreške, ali i učinio sva ista dobra djela koja jesam kroz dosadašnji život.

Stoga, svima vama ča navigate, i razmišljate i ne razmišljate o iskrcaju, razmišljali ste pa ste prestali, niste razmišljali ali ćete početi. Možda, poput mene, počnete opet razmišljati. Kako god bilo i što god vi odlučili, dok navigate neka su vam uvijek dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe.

Kapetan Aron Baretić – ABe
U navigaciji, Rotterdam (Holandija) za Immingham (Engleska),
20. studeni 2024. godine

Aron Baretić - ABe
Foto: Aron Baretić – ABe

Stolt Tankers Prelazi na HVO20 Gorivo: Smanjenje Emisija za 18%

0
Foto: Stolt-Nielsen / The Maritime Executive

U prosincu 2024. Stolt-Nielsen Inland Tanker Service uvodi novu razinu održivosti za svoju flotu od preko 30 brodova, koristeći obnovljivo gorivo HVO20. Mješavina 80% hidrogeniziranog biljnog ulja i 20% dizela smanjuje emisije CO2 za 18%, što je značajan korak prema dekarbonizaciji, piše Safety4Sea.

“Izuzetno smo zadovoljni što započinjemo ovu inicijativu koja uključuje bunkering obnovljivim gorivom za sva naša plovila. Ovaj korak dodatno potvrđuje našu predanost istraživanju i primjeni energetski učinkovitih rješenja, a nadamo se da će inspirirati naše kupce i druge u industriji da krenu sličnim putem,” izjavio je Maickel Uijtewaal, generalni direktor SNITS-a.

Ova inicijativa predstavlja samo dio šireg plana održivosti za SNITS flotu. U 2023. godini, na brodovima Stolt Rhine i Stolt Merwede ugrađeni su sustavi za obradu ispušnih plinova (SCR) koji značajno smanjuju emisije dušikovih oksida (NOx). U kolovozu 2024. brod Stolt Main prvi je put bunkerirao 100% obnovljivo HVO100 gorivo, dok je pet drugih plovila već prešlo na korištenje bio goriva u 2024.

Maersk naručuje 20 brodova u sklopu obnove flote

0
Foto: Marinetraffic

Maersk je potvrdio narudžbu 20 novih kontejnerskih brodova ukupnog kapaciteta 300.000 TEU, koji će zamijeniti dio starijih plovila unutar njihove flote. Brodovi su naručeni od brodogradilišta u Kini i Južnoj Koreji te će svi biti opremljeni LNG dual-fuel pogonskim sustavima, što je promjena u odnosu na prethodne narudžbe koje su se fokusirale na metanol kao gorivo budućnosti, piše Splash247.

Nova flota uključuje dva broda kapaciteta 9.000 TEU i šest brodova od 17.000 TEU koji će biti izgrađeni u kineskom brodogradilištu Yangzijiang Shipbuilding. Osim njih, dvanaest brodova kapaciteta 15.000 TEU bit će podijeljeno između Hanwha Ocean i New Times Shipbuilding.

“Zadovoljni smo potpisivanjem ugovora za 20 novih brodova, čime smo dovršili najavljenu akviziciju kapaciteta od 300.000 TEU. Ova narudžba dio je našeg programa obnove flote, a svi brodovi imat će motore za rad na gorivima s nižim emisijama, u skladu s našom strategijom dekarbonizacije,” izjavila je Anda Cristescu, voditeljica odjela za chartering i novogradnje u Maersku.

Maersk se i dalje drži strategije održavanja ukupnog kapaciteta flote između 4 i 4,3 milijuna TEU, unatoč tome što ga je MSC pretekao u globalnim rangovima brodarskih kompanija, dok je CMA CGM na dobrom putu da ga također prestigne.

Rekordna zapljena droge otkrila sofisticirane krijumčarske metode

0
Foto: Colombian Navy/The Maritime Executive

Međunarodna operacija presretanja krijumčarskih ruta rezultirala je zapljenom 225 tona kokaina, uključujući otkriće nove transpacifičke krijumčarske rute koja cilja Australiju kao unosno tržište.

Kolumbijska mornarica presrela je polupodmornicu u blizini otoka Clipperton i zaplijenila pet tona kokaina – količinu iznad prosjeka – uz zalihe goriva dovoljne za prijelaz Tihog oceana prema Australiji, udaljenoj gotovo 10.000 milja. Prema riječima sigurnosnih stručnjaka, polupodmornice su u početku korištene za transport droga na kratke udaljenosti, ali sada su postale tehnički napredne s visokom razinom inženjeringa, omogućujući duža putovanja, piše The Maritime Executive.

Australija je unosno tržište, jer potrošnja kokaina po glavi stanovnika, kao i cijena po dozi, premašuju većinu drugih zemalja. Prema kolumbijskim izvorima, veleprodajna cijena kilograma kokaina u Australiji doseže čak 240.000 dolara, što je otprilike tri puta više od cijene čistog zlata.

Za krijumčare, dug i opasan put na polupodmornicama predstavlja značajan izazov. Ova plovila obično se koriste za kraće rute prema Srednjoj Americi, ali nova ruta prema Australiji naglašava promjenu taktike i inovaciju u krijumčarskoj industriji.

Rezultati Operacije Orion

U okviru Operacije Orion, 62 države surađivale su na suzbijanju krijumčarskih ruta. Osim polupodmornica, zaplijenjeno je ukupno 225 tona kokaina, što čini gotovo 10 posto svjetske godišnje proizvodnje, i 1.175 tona drugih droga, uglavnom marihuane. Kolumbijske vlasti uhitile su 400 osoba povezanih s ovim krijumčarskim operacijama.

Viceadmiral Orlando Enrique Grisales iznio je nove uvide o kriminalnim mrežama uključenim u trgovinu kokainom. Moderni lanac krijumčarenja sve više podsjeća na decentralizirani poslovni model, gdje različite skupine specijalizirane za proizvodnju, transport, sigurnost i izradu plovila surađuju na isporuci svake pošiljke.

Eksplozije na bulkeru Anglo Marie Louise kod obale Sjeverne Karoline

0
Foto: Anglo Shipping/Maritime Executive

Anglo Marie Louise (114,727 dwt), britanski bulker, morao se vratiti na sidrište kod Virginije nakon eksplozija u štivama broj 1 i 2, prijavljenih 27. studenoga. Brod je plovan, a posada sigurna unatoč zabilježenim oštećenjima.

Izgrađen 2011. godine u kineskom brodogradilištu China New Times, brod je isplovio iz Baltimorea, Maryland, 23. studenoga, a eksplozija se dogodila otprilike 150 nautičkih milja istočno od obale Sjeverne Karoline. Trenutno je usidren blizu ulaza u Chesapeake Bay kod Virginia Beacha, piše The Maritime Executive.

Ovo nije prvi incident za Anglo Marie Louise. U ožujku 2024. brod je pretrpio blackout dok je manevrirao na rijeci Mississippi blizu New Orleansa. Prema izvještaju dispečera tvrtke Moran Tugboat, brod je tada izgubio kontrolu i prijetio je sudarom s pristaništem Nashville Avenue, no dva tegljača su spriječila veću štetu.

Ranije su na brodu bile utvrđene nepravilnosti tijekom inspekcija u prvim godinama 2020-ih, dok su najnovije inspekcije prošle bez problema.

Brodom upravlja londonska tvrtka Anglo Shipping.

Luka Hamburg u Novom Rukopisu MSC-a: Investicija i Vizija za Budućnost

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

MSC-ova investicija u Luku Hamburg predstavlja ključni pomak u kontejnerskom prometu, postavljajući Hamburg u središte globalnih pomorskih operacija.

Mediterranean Shipping Co (MSC), najveća svjetska kontejnerska linija, završila je proces preuzimanja 49.9% udjela u tvrtki Hamburger Hafen und Logistik Aktiengesellschaft (HHLA), glavnom operatoru terminala u luci Hamburg. Grad Hamburg zadržava kontrolni udio od 50.1%, piše Splash247.com.

“Vrata svijeta – tako se naziva luka, ne samo u Hamburgu. Kao obiteljska tvrtka, razumijemo ovu tradiciju i odgovornost. Želimo dati svoj doprinos u daljnjem otvaranju ovih vrata svijeta,” izjavio je Søren Toft, izvršni direktor MSC-a.

MSC se obvezao povećati godišnji promet preko HHLA terminala na najmanje 1 milijun TEU-a do 2031. godine. Osim toga, MSC i grad Hamburg dogovorili su osigurati 450 milijuna eura kapitala za buduće nužne investicije u HHLA infrastrukturu.

Dodatno, MSC planira izgraditi svoje novo njemačko sjedište u hamburškoj četvrti HafenCity, gdje će zaposliti približno 700 ljudi. Početak gradnje predviđen je za 2026. godinu.