O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 165

STS operacije LNG-a ponovno aktivne u Rusiji uoči zabrane EU-a

0
Foto: Kjell-Bendik Pedersen/gCaptain

STS operacije LNG-a kod Kildin otoka počele su ranije nego obično, dok se predviđa povećanje volumena zbog nadolazeće EU zabrane.

STS operacije ukapljenog prirodnog plina (LNG) ponovno su započele u Ruskom Arktiku kod otoka Kildin, nedaleko od Murmanska, otprilike mjesec dana ranije nego prethodnih godina. Sidrište kod Kildina, smješteno uz obalu poluotoka Kola u istočnom Barentsovom moru, postalo je ključna lokacija za STS operacije, piše gCaptain.

Energetski div Novatek koristi STS operacije kako bi optimizirao flotu ledolomnih plovila klase Arc7, dok su zapadne sankcije značajno utjecale na dijelove logističke mreže kompanije, uključujući plutajuće skladišne jedinice koje su sada neupotrebljive.

Prva STS operacija zimske sezone 2024./25. uključuje Arc7 brod Nikolay Urvantsev i kineski novograd Wen Cheng. Operacije obično traju oko 48 sati, a satelitske snimke potvrđuju prisutnost oba broda kod Kildina 18. studenog. Očekuju se dodatne STS operacije, uključujući brod Gui Ying iz Singapura, koji je već u blizini nakon plovidbe uz norvešku obalu.


Satelitska snimka Sentinel 1 prikazuje brodove Nikolay Urvantsev i Wen Cheng kod Kildina 18. studenog. (Izvor: Copernicus Sentinel/gCaptain)

STS operacije LNG-a kod Kildina dobit će na važnosti 2025. godine, kada na snagu stupi zabrana EU-a na pretovare LNG-a. Trenutno se oko 20% ruskog LNG-a s projekta Yamal transportira preko europskih terminala, ali ruski planovi predviđaju da se isti volumen preusmjeri na STS operacije kod Kildina, što bi značilo oko 55 dodatnih transfera godišnje. Trenutno lokacija bilježi prosječno 20 STS operacija godišnje, uglavnom zimi, kada standardni LNG tankeri ne mogu pristupiti Yamal terminalima.

Novatek je ranije koristio STS operacije u norveškim vodama blizu Nordkappa, ali je operacije preselio kod Kildina u kolovozu 2020. zbog političkog pritiska. Norveška je tada naišla na kritike iz SAD-a zbog olakšavanja prijenosa ruskog LNG-a koji je “potkopavao europske napore za diversifikaciju izvora energije.”

Nizozemska jača zaštitu offshore infrastrukture zbog rastućih prijetnji

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Nizozemska vlada najavila je privremeno angažiranje privatnih tvrtki i njihove opreme kako bi ojačala sigurnost offshore infrastrukture u svom dijelu Sjevernog mora.

Prema priopćenju nizozemskog Ministarstva obrane, ova odluka dolazi nakon prošlogodišnjih izvješća vojne obavještajne službe (MIVD) o potencijalnim ruskim sabotažama plinovoda, vjetroelektrana i drugih ključnih objekata, piše Splash247.com.

Ministarstvo je objasnilo kako će ove mjere biti privremene, sve dok se 2026. ne uključe dva nova višenamjenska broda koja će preuzeti te zadatke.

Ova najava dolazi u kontekstu rastućih napetosti nakon što je brod Yi Peng 3, vlasništvo kineske tvrtke Ningbo Yipeng Shipping, osumnjičen za prekid dvaju podvodnih podatkovnih kablova u Baltičkom moru. Brod, koji je plovio iz ruske luke Ust-Luga prema Egiptu, prošao je preko švedsko-litvanskih i finsko-njemačkih optičkih kablova upravo u vrijeme prekida. Trenutno je usidren u danskim vodama pod nadzorom danskog vojske.

Sličan incident dogodio se u listopadu prošle godine, kada su komunikacijski kabel između Švedske i Estonije i plinovod između Finske i Estonije pretrpjeli štetu, a za to je bio osumnjičen kineski brod NewNew Polar Bear.

Scrubberi između ušteda i zabrana: Što donosi budućnost?

0
Foto: Wartsila

Scrubberi postaju sve pristupačniji brodarima, no zabrane i ekološke zabrinutosti dovode u pitanje njihovu budućnost.

Za nešto više od mjesec dana obilježava se peta obljetnica globalnog ograničenja sumpora, a rasprave o ekološkim prednostima ove regulative i masovne primjene scrubbera ne jenjavaju. Brodovlasnici i dalje favoriziraju scrubbere za velike nove brodove, pogotovo sada kada su troškovi njihove ugradnje značajno pali, piše Splash247.com.

Prema najnovijem izvješću brokera BRS, trošak ugradnje scrubbera na capesize brod 2020. godine iznosio je približno 1,3 milijuna dolara uz vrijeme ugradnje od četiri do šest tjedana. Danas su troškovi pali na oko 800.000 dolara. Prema podacima Clarksons Researcha, 29,1% postojećih brodova opremljeno je scrubberima, dok će 25,7% brodova na narudžbi imati ovu opremu.

Unatoč uštedama, ekološke zabrinutosti oko scrubbera i dalje rastu. Znanstvena istraživanja upozoravaju na potencijalne rizike koje otpadne vode scrubbera predstavljaju za morski okoliš. Švedska je najavila zabranu ispuštanja vode iz otvorenih scrubbera od 1. srpnja 2025., dok će zatvoreni scrubberi biti zabranjeni od početka 2029. godine. Slične mjere donosi i Danska.

Nova studija koju vodi profesorica Christine Achten sa Sveučilišta Münster, u suradnji s njemačkom Saveznom pomorskom i hidrogradskom agencijom, analizirala je otpadne vode iz scrubbera između 2020. i 2023. Rezultati pokazuju da zatvoreni scrubberi imaju veće koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH), posebno onih visoke molekularne mase i visoke toksičnosti, nego otvoreni sustavi. “Prijenos zagađivača iz zraka u vodu nije prihvatljiv s ekološkog stajališta,” zaključila je Achten.

Izvješće BRS-a naglašava kako složena regulativa i neizvjesni povrat investicija otežavaju brodarima donošenje odluka o novim tehnologijama, pogotovo kada su početni kapitalni troškovi značajni.

IMPA upozorava: Pilotske ljestve i dalje ostaju kritična točka

0
Foto: Wikimedia Commons

Najnovija sigurnosna kampanja Međunarodnog udruženja pomorskih pilota (IMPA) ponovno naglašava potrebu za strogom kontrolom, održavanjem i pravilnim postavljanjem pilotskih ljestvi u skladu s SOLAS regulativom V/23 i ISO 799 standardima. IMPA je istaknula da pilotske ljestve ostaju vodeći uzrok nesukladnosti, što čini oko 50% nesukladnih zapažanja svake godine.

Rezultati IMPA-ine kampanje za sigurnost iz 2024. godine, provedene od 1. do 15. listopada, otkrivaju stopu nesukladnosti od 13%, s ukupno 4052 izvještaja i sudjelovanjem više od 500 pilota. Najviše nesukladnosti zabilježeno je u Europi (19%) i Australiji/Novi Zeland (23%), dok je ukupna stopa ostala nepromijenjena u odnosu na prethodne godine.

Foto: IMPA/Safety4Sea

Među ključnim problemima su ljestve koje nisu propisno osigurane (9%), te nepravilno postavljanje linija za podizanje i nedovoljno održavanje ljestvi. Iako nova tehnologija i aplikacije pomažu u prikupljanju podataka, stalna nesukladnost ukazuje na potrebu za boljim praćenjem i regulacijom.

U intervjuu za SAFETY4SEA, Matthew Williams, glavni tajnik IMPA-e, naglasio je da se od 2018. do 2023. stopa nesukladnosti uporno drži na visokim razinama, dosežući čak 16% u 2023. godini. “Glavni uzrok je problem s pilotskim ljestvama, koje čine oko polovice svih nesukladnih zapažanja svake godine”, rekao je Williams.

IMPA vjeruje da je sigurnost međunarodne plovidbe najbolje osigurana kroz strogo regulirane pilotske usluge oslobođene komercijalnih pritisaka te da kvalificirani pilot na mostu nema alternativu. Organizacija također poziva sve države da usvoje odgovoran pristup temeljen na provjerenim sigurnosnim strategijama i usklađenim standardima.

Kontejnerski prijevoz na vrhuncu: Crveno more kao ključan katalizator rasta

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Profit kontejnerskih brodara skočio je za 164% u trećem kvartalu 2024. zahvaljujući promjenama na ključnim rutama i rastu globalne potražnje.

Industrija kontejnerskog prijevoza doživjela je značajan preokret u trećem kvartalu 2024., s neto prihodom od 26,8 milijardi dolara, što predstavlja rast od 164% u odnosu na prethodni kvartal, prema izvješću poznatog analitičara Johna McCowna. Usporedno s istim razdobljem prošle godine, profit je porastao za čak 856%, odnosno za 24,0 milijarde dolara, piše gCaptain.

Ovaj rast dolazi nakon šest uzastopnih kvartala pada zarade koji su uslijedili nakon povijesnog maksimuma industrije u drugom kvartalu 2022., kada je neto prihod dosegao 63,1 milijardu dolara. Prema McCownu, ključnu ulogu u ovom oporavku odigrale su promjene u cijenama uzrokovane ograničenjima kapaciteta na ruti Crvenog mora, koja čini približno 25% globalnih kontejnerskih milja.

Foto: John McCown/gCaptain

Unatoč pozitivnim trendovima, McCown upozorava na razlike u financijskim performansama među prijevoznicima. Iako je svih jedanaest velikih kompanija zabilježilo bolje rezultate u odnosu na prethodnu godinu, osam ih je prijavilo pad zarade u usporedbi s prošlih dvanaest mjeseci. Najveće razlike primijećene su kod europskih prijevoznika zbog njihove šire tržišne prisutnosti i manjeg oslanjanja na glavne istočno-zapadne rute.

Ukupni globalni volumen kontejnerskog prijevoza u trećem kvartalu porastao je za 4,7% u odnosu na prošlu godinu, što predstavlja četvrti najveći kvartalni rast u posljednje tri godine. Rekordni volumen TEU-a (jedinica ekvivalenta dvadeset stopa) od 47.121.793 zabilježen je u trećem kvartalu 2024., nadmašivši prethodni maksimum postavljen tijekom pandemije za 2,1%.

Podaci za prvih devet mjeseci 2024. pokazuju porast volumena od 6,3% u odnosu na 2023. godinu, s ukupnim prometom od 136.714.259 TEU-a, što čak premašuje pandemijske volumene iz 2021. za 1,5%.

Iako je treći kvartal obilježio vrhunac trenutnog ciklusa, McCown upozorava da geopolitički čimbenici i tržišni uvjeti mogu brzo utjecati na financijski krajolik industrije u bliskoj budućnosti.

AMSA kažnjava ponavljače: Brodu MARSGRACHT zabranjen ulaz u luke na 180 dana

0
Foto: Ruud coster/Marine Traffic

Australska pomorska sigurnosna agencija (AMSA) uvela je zabranu brodu MARSGRACHT pristupa bilo kojoj australskoj luci na razdoblje od 180 dana. Ova mjera je rezultat ponovljenih prekršaja koji se odnose na nepropisno skladištenje opasnog tereta, čime je brod prekršio Međunarodni kodeks za opasne tvari (IMDG) izdavan od strane IMO-a, piše FleetMon Maritime News.

Brod MARSGRACHT je prvi put zadržan u australskoj luci Port Alma 6. veljače ove godine zbog nepravilnog skladištenja opasnog tereta. Devet mjeseci kasnije, 14. studenog, brod je ponovno zadržan u istoj luci nakon inspekcije državne luke koja je ponovno otkrila kršenja IMDG Kodeksa.

Operater broda, tvrtka Spliethoff’s Bevrachtingskantoor B.V., ima povijest problema u australskim lukama, s četiri zadržavanja brodova u njihovom vlasništvu. AMSA je istaknula da operator ima stopu zadržavanja brodova od 12,6%, što je značajno iznad prosjeka.

AMSA je naglasila da primjenjuje međunarodne minimalne standarde za sigurnost pomorskog prometa i brzo djeluje protiv nesigurnih brodova i njihovih vlasnika. Ova zabrana šalje jasnu poruku da nepridržavanje sigurnosnih propisa neće biti tolerirano, posebno kada su u pitanju pravila za rukovanje opasnim teretom.

Prvi vjetar s mora: Južna Koreja pokrenula svoju prvu komercijalnu offshore vjetroelektranu

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Pokretanje prve komercijalne vjetroelektrane u moru potvrđuje ambicije Južne Koreje za liderstvo u obnovljivim izvorima energije.

Južna Koreja obilježila je značajnu prekretnicu u razvoju obnovljivih izvora energije pokretanjem svoje prve komercijalne offshore vjetroelektrane. Projekt Jeonnam 1, smješten sjeverozapadno od otoka Jaeun na jugozapadnoj obali Koreje, u testnoj je fazi počeo proizvoditi energiju. Premijer Han Duck-soo obišao je lokaciju kako bi istaknuo važnost ovog postignuća za energetsku budućnost zemlje, piše The Maritime Executive.

Projekt Jeonnam 1: Temelj za energetske ambicije
Jeonnam 1, vjetroelektrana s fiksnim temeljima, po završetku će imati kapacitet od 96 MW. Projekt je rezultat suradnje Copenhagen Infrastructures (CIP) i južnokorejskog konglomerata SK Innovation E&S. Instalacija turbina započela je u rujnu 2024., dok se komercijalni rad planira za ožujak 2025. godine.

“Prva proizvedena energija iz Jeonnama 1 značajna je za CIP, naše partnere i industriju offshore vjetroenergije u Južnoj Koreji,” izjavio je Thomas Wibe Poulsen, partner u CIP-u.

Projekt je dio šire strategije za regiju Jeonnam, koja planira kapacitet od 8.2 GW, što bi ga činilo najvećim kompleksom offshore vjetroelektrana na svijetu.

Vlada podržava daljnji razvoj sektora
Premijer Han Duck-soo istaknuo je važnost offshore vjetroenergije za energetsku sigurnost i pozvao relevantna ministarstva da nastave pružati podršku. Južnokorejsko Ministarstvo trgovine, industrije i energetike (MOTIE) ubrzava razvoj sektora i najavilo je novi projekt u blizini Incheona kapaciteta 2 GW, koji bi trebao biti dovršen do 2026. godine.

Uz to, planira se aukcija za 7 do 8 GW kapaciteta do 2026., s posebnim fokusom na plutajuće i fiksne turbine. Južna Koreja ima ambiciozan cilj postići 14.3 GW instaliranog kapaciteta vjetroelektrana do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2050.

Širenje kapaciteta i budući projekti
SK Innovation planira proširenje kapaciteta za 5 GW, s dodatnim projektima Jeonnam 2 i Jeonnam 3, ukupnog kapaciteta od 800 MW, te projektom Haewoori od 1.5 GW. Ove inicijative pokazuju posvećenost Južne Koreje postizanju globalnog vodstva u obnovljivim izvorima energije.

Korak prema dekarbonizaciji: Samsungov novi dizajn LNG broda

0
Foto: SHI/Splash247.

Samsung Heavy Industries (SHI), vodeći južnokorejski brodograditelj, predstavio je inovativni dizajn LNG broda opremljenog sustavom pomoćnog pogona na vjetar. Ova tehnologija omogućuje značajnu uštedu goriva i smanjenje emisija ugljika, čineći korak prema održivom pomorstvu.

Brod je dobio odobrenje od Korean Registera i Liberijskog registra, zahvaljujući implementaciji napredne tehnologije jedara (wing sail). Dizajn također uključuje postavljanje zapovjednog mosta na pramac, čime se rješava problem vidljivosti, često istican kao izazov kod brodova s pomoćnom vjetropropulzijom, piše Splash247.com.

Osim toga, brod je opremljen uređajem za smanjenje otpora zraka, koji u kombinaciji s jedrima dodatno poboljšava učinkovitost goriva i smanjuje emisije.

Jang Hae-gi, voditelj tehnološkog razvoja SHI-a, naglasio je važnost vjetropropulzije u postizanju ugljične neutralnosti u brodograđevnoj industriji:
“Vjetar je ključan faktor u našim naporima za dekarbonizaciju. Nastavit ćemo razvijati ekološki prihvatljive brodove s tehnologijom vjetropropulzije.”

Samsung nije prvi u ovoj tehnologiji – japanski brodar Mitsui OSK Lines (MOL) ranije ove godine predstavio LNG brod s vjetropropulzijom. MOL će na brod koji gradi u Južnoj Koreji ugraditi dva teleskopska jedra Wind Challenger, a isporuka je planirana za 2026. godinu.

Nova Usluga Sueskog Kanala: Smjena Posade bez Komplikacija

0
Foto: Suez canal/Safety4Sea

Sueski kanal uveo je od 1. studenog novu uslugu smjene posade kako bi odgovorio na rastuće zahtjeve pomorske industrije. Ova inovativna usluga dostupna je kroz Suez Canal Yacht Marinu u Ismailiji, a obuhvaća sva plovila koje prolaze kanalom u oba smjera. Ključne lokacije uključuju jezero Timsah i područje sidrišta Velikih Gorkih jezera.

Digitalizirana platforma omogućuje brzu i jednostavnu rezervaciju putem službene stranice Sueskog kanala. Nakon online rezervacije, pomorske agencije dovršavaju potrebne procedure kod nadležnih tijela, nakon čega se usluga provodi i naplaćuje na licu mjesta u marini u Ismailiji. Cijena usluge izračunava se prema trajanju procesa, počevši od pokretanja plovila iz marine do povratka, piše Safety4Sea.

Ova usluga u skladu je s inicijativama Međunarodne pomorske organizacije (IMO), pružajući bržu, sigurniju i jednostavniju smjenu posade.

Potpisivanje i odjava posade mogu se obaviti dok plovila prolaze Ismailijom ili su usidrena na lokacijama Timsah i Velika Gorka jezera, za brodove u sjevernom i južnom konvoju. Agenti su dužni dostaviti detalje o posadi i kopije putovnica najmanje 24 sata prije dolaska broda.

Uz smjenu posade, usluga uključuje nadopunjavanje goriva, prijenos prtljage te ostale logističke usluge u suradnji s pomorskim agencijama.

Kapetan X-Press Pearla zatočen na Šri Lanki više od 1.280 dana

0
Foto: Sri Lanka Ports Authority/Splash247

Kapetan X-Press Pearla već više od tri i pol godine čeka pravosudni epilog na Šri Lanki.

Tvrtka X-Press Feeders izrazila je frustraciju zbog “birokratskih i pravnih prepreka” koje su usporile slučaj X-Press Pearla, kontejnerskog broda koji je 2021. godine izazvao jednu od najgorih ekoloških katastrofa u povijesti Šri Lanke. Kapetan broda, Vitaly Tyutkalo, pod sudskom je zabranom putovanja već 1.280 dana i ne može se vratiti kući, piše Splash247.com.

Prema izvorima, nova vlada na Šri Lanki odlučila je ponovno otvoriti istragu o incidentu te tražiti milijarde dolara odštete od osiguravatelja. X-Press Feeders istaknuo je kako su već isplatili oko 160 milijuna dolara, no i dalje traže zaključenje slučaja i oslobađanje svog zaposlenika.

“Ako nova vlada na Šri Lanki namjerava ponovno razmotriti ovaj slučaj, apeliramo na njih da također uzmu u obzir dugotrajne pravne postupke protiv bivšeg kapetana X-Press Pearla, Vitalyja Tyutkala,” stoji u izjavi tvrtke.

Incident iz svibnja 2021. godine započeo je požarom u teretnom prostoru kontejnerskog broda X-Press Pearl, koji je prevozio opasne tvari, uključujući dušičnu kiselinu i mikroplastične granule. Požar je ubrzo izmaknuo kontroli, uzrokujući veliko zagađenje mora i obale. Tonama otpada, uključujući plastične granule, onečišćen je zapadni dio Šri Lanke, a posljedice ove ekološke katastrofe osjete se i danas.

Još uvijek traje mukotrpan proces čišćenja, pri čemu oko 200 lokalnih žena ručno prikuplja plastične granule koje svakodnevno more nanosi na obalu. Za svoj rad, kojim se pokušava umanjiti ekološka šteta, te žene zarađuju svega 10 dolara dnevno.

Plastične granule, poznate i kao nurdles, koriste se u industriji plastike i njihov transport sada podliježe novim preporukama Međunarodne pomorske organizacije (IMO).