O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 179

Kako izbjeći PSC probleme vezane uz “garbage management”

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Port State Control (PSC) osigurava provedbu međunarodnih propisa o upravljanju otpadom, čime se jamči da brodovi djeluju u skladu s MARPOL Prilogom V i pridonose zaštiti morskog okoliša od onečišćenja.

MARPOL Prilog V navodi da službenici Port State Controla (PSCO) mogu pregledati brod pod stranom zastavom u luci ili na offshore terminalu svoje države “ako postoje jasni razlozi za vjerovanje da zapovjednik ili posada nisu upoznati s ključnim brodskim procedurama vezanim uz sprječavanje onečišćenja otpadom”. U ovom kontekstu, ovlašteni službenici mogu pregledati Plan upravljanja otpadom, Knjigu zapisa o otpadu i prakse rukovanja otpadom na brodu, piše Safety4Sea.

PSCO će procijeniti jesu li ispunjeni svi operativni zahtjevi MARPOL Priloga V. Također će provjeriti jesu li pravilno korišteni lučki prijemni objekti i zabilježiti sve navodne neadekvatnosti tih objekata. Dokumentacija vezana uz isporuku otpada prijemnim objektima bit će podložna pregledu i inspekciji.

PSCO može također utvrditi:

  • jesu li članovi posade upoznati s najnovijim IMO Smjernicama za provedbu MARPOL Priloga V, posebno s odjeljkom 2 o “Upravljanju otpadom”
  • jesu li članovi posade upoznati s uvjetima za odlaganje i ispuštanje otpada prema MARPOL Prilogu V unutar i izvan posebnih područja te jesu li svjesni koje su zone određene kao posebna područja prema MARPOL Prilogu V (i POLAR kodu ako je primjenjiv)

Ako prihvatni objekti u drugim lukama nisu korišteni zbog nedovoljnih kapaciteta, PSCO bi trebao savjetovati zapovjednika da prijavi nedovoljne kapacitete prihvatnog objekta državi zastave broda.

Kada PSC službenik ima jasne razloge vjerovati da zapovjednik ili posada nisu upoznati s ključnim brodskim procedurama vezanim uz sprječavanje onečišćenja otpadom, brod može biti zadržan dok se situacija ne popravi. Prema IMO PSC proceduri, sljedeći su uključeni kao jasni razlozi za zadržavanje prema MARPOL Prilogu V:

  • Odsutnost plana upravljanja otpadom.
  • Nema dostupne knjige zapisa o otpadu.
  • Posada broda nije upoznata sa zahtjevima za odlaganje/ispuštanje otpada iz plana upravljanja otpadom.

Globalni PSC Memorandum o razumijevanju (MoU) o PSC-u postavio je niz kodova neispravnosti za opisivanje nalaza MARPOL Priloga V uključenih u područje prevencije onečišćenja, kako slijedi:

  • 14501 – Otpad
  • 14502 – Oznake
  • 14503 – Plan upravljanja otpadom
  • 14599 – Ostalo (MARPOL Prilog V)

Kako je prikazano u donjoj tablici, brodovi su zadržani 143 puta tijekom posljednjih 36 mjeseci zbog problema vezanih uz upravljanje otpadom i smećem na brodu.

Foto: Risk4Sea/Safety4Sea

U regiji Paris MoU zabilježene su 53 zadržavanja, dok je u regiji Tokyo MoU zabilježeno 65 zadržavanja. Ove dvije MoU zajedno predstavljaju većinu zadržavanja vezanih uz otpad i smeće.

Gotovo polovica tih zadržavanja bila je povezana s problemima u dokumentaciji (kodovi 14502 i 14503), dok je preostala polovica bila uzrokovana “operativnim” razlozima (kodovi 14501 i 14599). Ovi operativni problemi prvenstveno se odnose na rukovanje otpadom i provedbu propisa.

VIDEO Kokainska ruta razotkrivena: Teretni brod zaustavljen s 4 tone droge kod Kanara

0
Foto: Francuska carina/gCaptain

Operacija je rezultirala zapljenom 4.000 kilograma kokaina, sprječavajući dolazak droge na europske obale.

Španjolske i francuske carinske vlasti presrele su teretni brod pod tanzanijskom zastavom koji je prevozio oko 4.000 kilograma kokaina, 130 nautičkih milja od Kanarskih otoka. Brod pod imenom Ras, zaplijenjen je nakon neuobičajenog putovanja koje je privuklo pozornost organa za provođenje zakona, piše gCaptain.

Teretni brod dug 70 metara krenuo je na, kako su dužnosnici opisali, “neekonomično putovanje”, isplovivši iz Turske i ploveći preko Mediterana do Atlantika. Brod je zatim plovio do Sijera Leonea i Gvineje Bisau bez vidljivog ukrcaja ili iskrcaja tereta, nakon čega je napravio neregularne manevre na putu prema Pirenejskom poluotoku.

Turske vlasti objavile su kartu kretanja broda / Izvor :Ministarstvo unutarnjih poslova Turske/Maritime Executive

Prisustvo pomorskih i zračnih resursa carinskih službi obje zemlje u tom području omogućilo je brzu akciju, sprječavajući prijenos droge na manja plovila i njezin dolazak na španjolske obale,” izjavio je glasnogovornik operacije.

Presretanje kod otoka Lanzarote izveo je španjolski brod za posebne operacije carinskog nadzora Petrel, u koordinaciji s francuskim carinskim patrolnim brodom DPF-3, u sklopu zajedničke operacije “Pascal-Lino 2024”. Uhićeno je svih deset članova posade, uključujući sedam turskih državljana (među kojima je bio i kapetan), dva državljana Azerbajdžana i jednog nizozemskog državljanina.

Vlasti su u početku imale poteškoća u pronalaženju kokaina, jer je bio vješto skriven u teško dostupnom odjeljku između skladišnih prostora broda.

Ova uspješna zapljena dio je šireg projekta ‘Pascal-Lino-Iborra’, koji je u tijeku od 2017. godine i predstavlja suradnju između španjolskih i francuskih carinskih službi. Projekt ima za cilj borbu protiv carinskih prevara na moru putem zajedničkih operacija u Sredozemnom moru, Kantabrijskom moru i Sjevernom Atlantiku.

Maersk planira veliku obnovu flote: Fokus na dekarbonizaciju i dvogorivni pogon

0
Foto: Marinetraffic

Brodovi – s cijenom od 200 milijuna dolara po jedinici – trebali bi biti isporučeni 2028. godine.

Više brokerskih kuća tvrdi da je danski prijevoznik potpisao ugovor za šest kontejnerskih brodova kapaciteta 16.000 TEU s brodogradilištem New Times Shipbuilding, uz opciju za još šest dodatnih brodova, piše Splash247.com.

Maerskovi službenici još nisu potvrdili narudžbe.

U kolovozu, prilikom objave svojih polugodišnjih rezultata, Maersk je predstavio svoju politiku izgradnje novih brodova do 2030., s dva ključna elementa. Prvo, namjera da se veličina flote ne povećava iznad današnjih 4,3 milijuna TEU do kraja desetljeća, i drugo, Maerskovo priznanje da će nastaviti s narudžbama dvogorivnih brodova koji mogu koristiti bio-LNG, vrstu goriva koju je ranije odbacio.

Maersk je na posljednjem kvartalnom izvješću izjavio da je u procesu potpisivanja ugovora o izgradnji novih brodova i ugovora o najmu dvogorivnih brodova koji odgovaraju planiranom tempu obnove od oko 160.000 TEU godišnje.

Kombinacija metanola i dvogorivnih sustava pogona na ukapljeni plin odabrana je za buduće brodove

Iako će zeleni metanol vjerojatno postati najkonkurentniji i najodrživiji put prema dekarbonizaciji u kratkom roku, Maersk također predviđa višegorivnu budućnost za industriju, koja uključuje ukapljeni bio-metan,” navodi se u priopćenju tvrtke.

Ruske rakete pogađaju ukrajinsku luku: Dva broda pretrpjela štetu

0
Foto: Screenshot/X

Još dva broda oštećena su u novom ruskom raketnom napadu na ukrajinsku crnomorsku luku Odesu.

Teretni brod NS Moon pod zastavom Belizea, nosivosti 2.700 dwt, pogođen je jučer dok je bio privezan u luci, zajedno s brodom Optima pod zastavom Palaua, nosivosti 5.800 dwt, koji je pretrpio štetu u prethodnom balističkom raketnom napadu prošlog tjedna.

Jedna osoba je poginula, a osam je ranjeno u ruskom granatiranju luke, dok su skladišta žitarica i lučka infrastruktura također oštećeni, izvijestile su ukrajinske vlasti, a prenosi Splash247.com.

Zamjenik premijera Oleksij Kuleba izjavio je prošlog tjedna da je Rusija izvela gotovo 60 takvih napada u posljednja tri mjeseca, oštetivši ili uništivši gotovo 300 lučkih objekata i 22 civilna broda.

NS Moon je jučer postao četvrti trgovački brod koji je pretrpio štetu dok je bio privezan u ukrajinskim lukama u posljednjih devet dana.

Konzultantska tvrtka za pomorsku sigurnost Ambrey izvijestila je da se u trenutku napada u luci i sidrištu Odesa nalazilo deset brodova.

Brodovi koji plove Crnim morem trebali bi provoditi sveobuhvatne dinamičke procjene prijetnji na putovanju,” navodi Ambrey u savjetodavnoj bilješci, dodajući: “Brodovi koji pristaju u Ukrajini trebali bi pregledati svoje hitne protokole za napade na ukrajinske luke. Tijekom zračnih napada na lučku infrastrukturu, članovi posade trebali bi ostati unutar nadgrađa broda.”

Jan De Nul gradi novi kontejnerski terminal u luci Valencia

0
Foto: Screenshot Vimeo / Jan de Nul

Jan De Nul Grupa potpisala je ugovor s Lučkom upravom Valencije (PAV) za realizaciju novog kontejnerskog terminala u sklopu sjevernog proširenja luke Valencia.

Radovi će biti izvedeni u zajedničkom pothvatu s tvrtkama Acciona Construcción i Grupo Bertolín. PAV je izrazio zadovoljstvo zbog kružne uporabe iskopanog materijala u ovom projektu, piše Baird Maritime.

Jan De Nul planira ponovno iskoristiti što više od 25 milijuna kubičnih metara iskopanog materijala za izgradnju pristaništa, što će gotovo u potpunosti eliminirati potrebu za dodatnim dovozom tla.

Novo pristanište obuhvatit će površinu od 137 hektara, a zid pristaništa protezat će se na više od 1.900 metara. Radovi će trajati 58 mjeseci, što će luci Valencia omogućiti obradu dodatnih pet milijuna kontejnera godišnje, uz trenutačni kapacitet od sedam milijuna.

Pristanište će biti opremljeno za prihvat brodova do 430 metara duljine i kapaciteta većeg od 24.000 TEU-a.

Količina nafte kroz Bab el-Mandeb prepolovljena u 2024.

0
Foto: Ilustracija, Pixabay

Prema podacima Američke agencije za informacije o energiji (EIA), količina sirove nafte i naftnih proizvoda kroz Bab el-Mandeb, južnu usku točku na ulazu u Crveno more, smanjila se za više od 50% u prvih osam mjeseci 2024.

Podaci Vortexe pokazuju da je prosječni dnevni tok nafte kroz Bab el-Mandeb do kolovoza 2024. bio 4,0 milijuna b/d, u odnosu na 8,7 milijuna b/d koliko je zabilježeno u cijeloj 2023. godini, piše Safety4Sea.

Sueski kanal, naftovod SUMED i Bab el-Mandeb strateški su pravci za isporuke nafte iz Perzijskog zaljeva prema Europi i Sjevernoj Americi. Istodobno, količina nafte koja prolazi oko Rta Dobre Nade porasla je na 9,2 milijuna b/d u prvih osam mjeseci 2024., u usporedbi s prosjekom od 6,0 milijuna b/d u 2023.

Tjesnac Hormuz, između Omana i Irana, ključna je uska točka za naftu jer kroz njega prolaze velike količine nafte. U 2023. godini kroz Hormuz je prolazilo prosječno 20,9 milijuna b/d, što predstavlja oko 20% globalne potrošnje tekućih naftnih derivata. Osim toga, oko petina globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom (LNG) također je prošla kroz Hormuz.

Foto: Safety4Sea

Prijelazi kroz Crveno more pali su za 56% u odnosu na rujan 2023. godine.

Iran je 2023. godine bio treći najveći svjetski posjednik rezervi nafte i drugi najveći posjednik prirodnog plina, iako su međunarodne sankcije ograničile njegovu proizvodnju. Ukupna proizvodnja nafte i ostalih tekućina u Iranu porasla je s najniže razine od manje od 3,0 milijuna b/d u 2020. na prosječnih 4,0 milijuna b/d u 2023. godini, od čega je gotovo 2,9 milijuna b/d bila sirova nafta, dok su ostatak činili kondenzati i tekućine ugljikovodika.

Saudijska Arabija bila je treći najveći svjetski proizvođač sirove nafte i kondenzata, najveći svjetski izvoznik sirove nafte te najveći proizvođač OPEC-a u 2023. godini, s prosječnom proizvodnjom od 9,5 milijuna b/d.

Količina sirove nafte koja prolazi kroz Bab el-Mandeb pala je za 50%.

Izrael je drugi najveći proizvođač prirodnog plina u istočnom Mediteranu, odmah nakon Egipta. Proizvodnja prirodnog plina u Izraelu počela je rasti 2013. godine kada je započela proizvodnja na Tamar polju. Od tada je nekoliko novih plinskih polja počelo s proizvodnjom, omogućujući Izraelu da zadovolji svoje rastuće domaće potrebe i izvozi plin u Egipat i Jordan. U 2022. godini, izraelska proizvodnja prirodnog plina iznosila je 808 milijardi kubičnih stopa (Bcf).

Globalne cijene nafte i američko tržište

Uvoz sirove nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva u Sjedinjene Američke Države smanjio se tijekom proteklog desetljeća zbog porasta domaće proizvodnje. U 2023. godini uvoz iz tih zemalja iznosio je prosječno 609.000 b/d, u odnosu na 2,0 milijuna b/d u 2013. godini, čineći 9,3% ukupnog američkog uvoza sirove nafte u 2023. godini.

Naftom se trguje globalno, a regionalni utjecaji na međunarodnu trgovinu energijom mogu imati globalne posljedice po cijene. Povećane tenzije na Bliskom istoku posljednjih su tjedana povećale geopolitički rizik za globalne referentne cijene nafte. Nakon iranskih napada na Izrael 1. listopada 2024. godine, cijena Brent nafte porasla je na 81 USD po barelu 7. listopada. Do 10. listopada cijena Brent nafte iznosila je 79 USD po barelu, zaključuje EIA.

Novi MARPOL propisi za posebne zone u Crvenom moru i Adenskom zaljevu

0
Foto: IMO

Od 1. siječnja 2025. godine, brodovi će morati poštivati nova ograničenja vezana uz ispuštanje otpada, ulja i smjesa od ulja unutar ovih posebnih zona.

Ova pravila temelje se na sljedećim IMO Rezolucijama:

  • Rezolucija MEPC.381(80) uspostavlja zahtjeve za ispuštanje iz odredbi 15.3, 15.5 i 34.3 do 34.5 Priloga I MARPOL-a za posebne zone Crvenog mora i Adenskog zaljeva u skladu s odredbom 38.8.1 Priloga I MARPOL-a.
  • Rezolucija MEPC.382(80) utvrđuje zahtjeve za ispuštanje iz odredbe 6 Priloga V MARPOL-a za posebnu zonu Crvenog mora u skladu s odredbom 8.2 Priloga V MARPOL-a.

Od 1. siječnja 2025. godine primjenjivat će se sljedeći zahtjevi:

MARPOL Prilog I – Odredbe 15.3, 15.5 i 34.3 do 34.5:

Svi brodovi: Od 1. siječnja 2025. godine, svako ispuštanje ulja ili smjesa od ulja iz brodova od 400 bruto tonaže i više bit će zabranjeno u posebnim zonama Crvenog mora i Adenskog zaljeva, osim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

  • Brod je na putovanju
  • Smjese od ulja se obrađuje kroz opremu za filtriranje nafte koja ispunjava zahtjeve odredbe 14.7 Priloga I
  • Sadržaj ulja u efluentu bez razrjeđivanja ne prelazi 15 ppm
  • Uljna smjesa ne dolazi iz kaljuža crpnih prostorija na tankeru za naftu, te u slučaju tankera za naftu, nije pomiješana s ostacima tereta nafte

MARPOL Prilog V – Odredba 6:

Od 1. siječnja 2025. godine, ispuštanje otpada u more unutar posebne zone Crvenog mora bit će dopušteno samo dok je brod na putovanju i u skladu s odredbom 6 (Ispuštanje otpada unutar posebnih zona) Priloga V MARPOL-a.

Pojačane Sankcije SAD-a: 23 Iranska Broda i 17 Kompanija na Crnoj Listi

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Sjedinjene Američke Države pooštrile su sankcije protiv iranskih naftnih i petrokemijskih sektora, dodatno povećavajući financijski pritisak na Iran.

U priopćenju ministarstva stoji da Iran koristi “mračnu flotu” kako bi utovario i prevozio iransku naftu kupcima u Aziji. Prema navodima, tvrtka Max Maritime Solutions iz UAE koristila je brodove pod svojim upravljanjem za višestruke prijenose iranske nafte s broda na brod u suradnji s brodovima povezanima s Nacionalnom iranskom tanker kompanijom (NITC), koja prevozi iransku naftu za Nacionalnu iransku naftnu kompaniju (NIOC), a zatim je transportira do rafinerija u Kini, piše Splash247.com.

Obje ove kompanije stavljene su pod sankcije, zajedno s tankerima Bendigo i Carnatic, kojima upravlja Max Maritime. Prema ministarstvu, ovi brodovi su u 2023. godini izvršili gotovo deset prijenosa iranske nafte s brodovima povezanim s NITC-om. Njihov treći brod, Salvia, također je sankcioniran. Ukupno je pod sankcije stavljeno 17 kompanija i 23 broda.

Među kompanijama su i Alya Marine i Delnaz Ship Management iz Malezije, Cathay Harvest Marine, Derecttor Company i Celia Armas iz Hong Konga, Davina Shipping i Rita Shipping s Marshallovih Otoka, Diamante Tankers iz Paname, Elza Shipping iz Surinama, Engen Management, Strong Roots Provider i Glazing Future Management, Gabbaro Ship Services iz Indije, te Harry Victor Ship Management & Operation i Jazira Das International iz UAE.

Što se tiče brodova pod sankcijama, Ministarstvo financija stavilo je na popis tankere Anhona, Wen Yao i Goodwin u vlasništvu Harry Victor Ship Managementa, Aventus I tvrtke Diamante, Berg 1 kompanije Strong Roots, Carina i Crystal Rose u vlasništvu Derecttora, Carol i Shanaye Queen Alya Marinea, Cross Ocean, Satina, Tyche I i Dimitra II tvrtke Delnaz, Davinu od Davina Shippinga, Elza od Elza Shippinga, Hornet u vlasništvu Gabbaro Ship Servicesa, Luna Prime tvrtke Cathay Harvest, Octans u vlasništvu Celia Armas, Spirit of Casper kompanije Rita Shipping, te Voras tvrtke Glazing Future.

Fincantieri: Rekordne Narudžbe i Pogled u Budućnost

0
Foto: Cruise Industry news

Tijekom ove godine, Fincantieri je ugovorio tri velika broda za Carnival Cruise Line, dva za Crystal Cruises i čak osam za Norwegian Cruise Line Holdings, zadovoljavajući potrebe suvremenog, premium i luksuznog tržišta.

Industrija prolazi kroz prijelazno razdoblje, s novim tehnologijama i gorivima, ali ne postoji sustav koji bi trenutno mogao zamijeniti konvencionalni pogon. Trenutno Fincantieri gradi brodove koji koriste LNG, brodove spremne za metanol, te testira gorivne ćelije na vodik.

IMO cilja na neto nula emisija do 2050., dok je Fincantieri postavio ambiciozniji cilj od 2035. godine. U suradnji s Vikingom, razvijaju hibridna rješenja koja kombiniraju tradicionalni pogon s gorivnim ćelijama na vodik, što omogućava brodovima plovidbu bez emisija pri niskim brzinama, piše Cruise Industry News.

Primjer inovacija je Sun Princess, dvogorivni brod isporučen 2024., koji koristi 4.000 kubičnih metara LNG-a kao primarno gorivo i sadrži više od 100 poboljšanja u energetskoj učinkovitosti. Zahvaljujući ovim mjerama, potrošnja goriva i emisije smanjene su za oko 50 posto ispod ciljeva IMO-a.

Fincantieri također osigurava da su brodovi koje dizajnira spremni za buduća goriva i nove tehnologije, kako bi zadovoljili promjenjive potrebe svojih kupaca i osigurali fleksibilnost za buduće inovacije.

Nova Pravila RightShipa: Postupno Smanjenje Dobne Granice za Inspekcije Brodova

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Promjena starosnog praga za inspekcije ima za cilj poboljšanje sigurnosnih standarda starenja globalne flote.

RightShip, digitalna platforma za pomorsku sigurnost i održivost, najavila je promjenu starosnog praga za inspekcije brodovaKao odgovor na tržišne promjene i dugoročne sigurnosne rizike u sektoru rasutog i generalnog tereta, RightShip će postupno uvesti inspekcije brodova u ranijoj starosnoj dobi. Ova promjena rezultat je povratnih informacija korisnika i usmjerena je na smanjenje incidenata te poticanje održivih operacija.

Nova politika bit će uvedena u dvije faze, počevši od 31. ožujka 2025. godine:

Faza 1 (2025.): Starosni prag za inspekciju brodova za rasuti i generalni teret bit će smanjen s 14 na 12 godina.
Faza 2 (2026.): Prag će biti smanjen na 10 godina, uz obvezu godišnje inspekcije. Osim toga, brodovi ispod 8,000 DWT bit će obuhvaćeni istim inspekcijskim standardima.

Ova promjena dolazi u kritičnom trenutku jer prosječna starost flote rasutog tereta sada iznosi 14.7 godina, a očekuje se daljnji rast. Podaci RightShipa pokazuju jaku povezanost između starosti brodova i rizika od zadržavanja i incidenata, osobito nakon 10 godina.

Foto: Splash247.com

Prema RightShipu, sektor rasutog tereta ima najviši omjer incidenata u usporedbi s drugim sektorima (1.49%). Smrtnost u ovom sektoru također je značajno viša, s omjerom od 0.42%, u usporedbi s LNG i LPG brodovima (0.14%). Također, omjer zadržavanja brodova je 4.69%, što je četiri puta više nego kod tankera.

Kako brodovi stare, omjeri incidenata i zadržavanja značajno se povećavaju, osobito nakon 10 godina starosti za veće brodove (preko 200,000 DWT). Slični izazovi uočeni su i kod manjih brodova, gdje incidenti dostižu vrhunac između 14 i 19 godina starosti.

“Ovi podaci pomažu čarterima i vlasnicima brodova bolje razumjeti stanje plovila i poduzeti korake za poboljšanje sigurnosti,” izjavio je Steen Lund, CEO RightShipa. “Naš cilj je kontinuirano poboljšanje sigurnosnih standarda i transparentnost u pomorskoj industriji.”