O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 189

Petogodišnji sporazum Wärtsilä i Royal Caribbean Group

0
Foto: Royal Caribbean Cruises

Wärtsilä je potpisala petogodišnji sporazum s Royal Caribbean Group, koji obuhvaća 37 brodova ove kompanije.

Sporazum ima za cilj poboljšanje performansi, pouzdanosti i dostupnosti brodskih motora, čime se povećava operativna učinkovitost i podržava ciljeve održivosti Royal Caribbean-a.

“Ovaj sporazum svjedoči o zajedničkim naporima i predanosti timova Royal Caribbean Group i Wärtsilä. Ne samo da učvršćuje naše izvanredno dugoročno partnerstvo, već također podiže našu suradnju na novu razinu. Zajedno smo posvećeni postizanju najviše operativne pouzdanosti i ispunjavanju najstrožih standarda održivosti i dekarbonizacije u kruzerskoj industriji”, izjavio je Roger Holm, predsjednik Wärtsilä Marine i izvršni potpredsjednik Wärtsilä Corporation.

“Suradnje s dugogodišnjim partnerima poput Wärtsilä čine temelj našim zajedničkim naporima da ubrzamo pouzdane i održive operacije i buduće inicijative. To pruža čvrst okvir za trajnu suradnju i imat će značajan utjecaj na osiguravanje održivih operacija naše flote, što je od vitalne važnosti za nas i našu industriju,” dodao je Palle Laursen, izvršni potpredsjednik i šef marine za Royal Caribbean Group.

Ugovor uključuje i planirano i neplanirano održavanje, uz Wärtsilänu uslugu Expert Insight koji koristi AI tehnologiju za prediktivno održavanje, poboljšavajući učinkovitost opreme i smanjujući operativne troškove i emisije.

Osim toga, sporazum uključuje model temeljen na performansama. U skladu s ovim modelom, poboljšanja postignuta optimalnim radnim i održavajućim praksama bit će zajednički dijeljena između Royal Caribbean Group i Wärtsilä, piše Cruise Industry News.

Novi izazovi digitalizacije: Oficiri na mostu suočeni s 197% više alarma

0
Foto: Ilustracija/Wartsila

Digitalizacija u pomorstvu dovela je do povećanja broja alarma na zapovjedničkom mostu za 197% u manje od dva desetljeća, što često stvara kritična preopterećenja i dovodi do lošeg donošenja odluka, otkriva novo istraživanje klasifikacijskog društva Lloyd’s Register.

Broj alarma na brodovima mora se racionalizirati kako bi podržavali operativne odluke časnika i promatrača, a ne postali distrakcija ili smetnja, upozorava studija LR-a.

Analiza podataka o alarmima na mostu pokazuje povećanje od 197% u broju alarma po satu dok je brod na otvorenom moru, u usporedbi s gotovo dva desetljeća ranije. Istraživanje je također otkrilo da sada ima 70% više alarma u obalnim vodama i 6% više u ograničenim vodama nego prije 20 godina.

Na brodskom mostu, maksimalni broj alarma doseže čak 74 po satu u situacijama koje zahtijevaju visoku razinu koncentracije časnika za navigaciju. U strojarnici, određeni brodski segmenti bilježe prosječno 2.500 strojevnih alarma dnevno, dok je maksimalni dnevni broj dosezao čak 22.500 alarma.

Digitalizacija je dovela do povećanja broja tehnologija i senzora instaliranih na brodovima, često s funkcijama alarma.

Izrazito velik broj alarma sada na brodu često dovodi do umora od alarma, što može negativno utjecati na svijest časnika o situaciji i njihovu izvedbu,” navodi se u novom istraživanju.

Trenutno ne postoje regulatorni instrumenti koji zahtijevaju opravdanje sigurnosnih prednosti koje pružaju alarmi.

Duncan Duffy, globalni voditelj tehnologije, elektrotehničkih sustava i digitalizacije u LR-u, izjavio je: “Ova istraga otkriva nepredviđene posljedice mnogih nekoordiniranih zahtjeva za alarmima koji su sastavljeni u sustav broda. Potreba za nekim alarmima je očita, ali zbrka oko potrebnih akcija ili nesigurnost u vezi s uzrocima može dovesti do ozbiljnih incidenata.”

Nakon rezultata ovog istraživanja, LR i odabrani partneri stvorili su industrijsku radnu skupinu koja će istražiti pristupe srodnih industrija i procijeniti njihovu prikladnost za upravljanje sustavima alarma u pomorskom kontekstu, uz financijsku potporu Danskog pomorskog fonda, piše Splash247.

Tanker Sounion uspješno otegljen na sigurnu lokaciju

0
Foto: Screenshot/X

Remorkeri i spasilačke ekipe uspješno su oteglili grčki tanker Sounion, koji je tjednima gorio nakon napada jemenskih Hutista, na sigurno područje, čime je spriječeno moguće izlijevanje nafte, izvijestila je jučer mornarička misija Europske unije.

Sounion je pogođen s više projektila od strane Hutista 21. kolovoza, nakon čega se posada evakuirala, a pobunjenici su potom ukrcali eksplozive na Sounion i detonirali ih.

Tanker koji prevozi 1,1 milijun barela sirove nafte, prijetio je da postane peta najveća naftna katastrofa u povijesti. Požari su još uvijek bili vidljivi s njegove palube kada je tijekom vikenda započela delikatna operacija tegljenja na sjever.

Tri fregate i helikopteri osiguravali su brod, dok su tri tegljača bila angažirana u tegljenju.

Odredište tankera Sounion trenutno je nepoznato, a europske pomorske snage samo su navele da je odveden na “sigurnu lokaciju”.

Očekuje se da će spasitelji sada procijeniti kako dalje postupiti s pretovarom nafte s tankera Sounion na drugi brod kako bi se ispraznio njegov teret, piše Splash247.

Šokantna presuda: Kapetan Bekavac dobio 30 godina zatvora!

0
Foto: SPH

Splitski kapetan Marko Bekavac osuđen je na 30 godina zatvora u prvostupanjskoj presudi nakon što je prošle godine na njegovom brodu Phoenician M u turskoj luci Eregli pronađen kokain.

Bekavac je od listopada prošle godine u istražnom zatvoru u Ankari, nakon što je turska policija otkrila 137 kilograma kokaina na brodu koji je prevozio ugljen iz Kolumbije pod panamskom zastavom. Uhićeno je 10 članova posade, uključujući šest Filipinaca te po jednog Finca, Poljaka, Rusa i kapetana Bekavca, koji je osuđen po zapovjednoj odgovornosti. Osim Bekavca, sud je proglasio krivim i prvog časnika palube, dok su ostali članovi posade oslobođeni.

Neven Melvan, predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske, prisustvovao je suđenju zajedno s Bekavčevom suprugom Katjom i njegovim bratom Jozom. U razgovoru za Index.hr, izjavio je kako je nepravomoćna presuda sve prisutne ostavila u šoku.

“Kapetan Bekavac i prvi časnik palube osuđeni su na 30 godina zatvora, dok su ostali članovi posade oslobođeni. Minimalna kazna ovdje je 20 godina, a dodatni nalazi mogli bi dodatno pogoršati situaciju. Atmosfera je izrazito teška. Odvjetnici vjeruju da sud nije imao hrabrosti osloboditi sve optužene, pa su slučaj prebacili na drugostupanjski sud. Pred nama je teška pravna bitka i ne smijemo klonuti duhom. Ova presuda je nepravomoćna, tek je prvostupanjska. Sudac nije imao hrabrosti donijeti pravednu odluku, pa je zbog težine slučaja odlučio kazniti kapetana i chiefa, kao dvije najodgovornije osobe na brodu”, izjavio je Melvan.

Suđenje je započelo sredinom lipnja, a svi članovi posade su se izjasnili da nisu krivi te su iznijeli svoju obranu. Branitelje je osigurala kompanija, a svaki pomorac je imao svog odvjetnika. Melvan tvrdi da nije bilo dovoljno dokaza protiv ikoga, uključujući zapovjednika i prvog časnika.

“Bekavac se držao dobro tijekom suđenja, no šok je uslijedio nakon presude. Svi smo bili u potpunom šoku. Suđenje je trajalo oko 5 sati, i nadali smo se da će sve proći kako treba. Nažalost, sudac nije imao hrabrosti donijeti ispravnu odluku”, zaključio je Melvan.

Höegh LNG postaje Höegh Evi: Rebranding uz ciljeve energetske tranzicije

0
Foto: Hoegh LNG/Splash247

Höegh Evi proširuje svoj fokus na infrastrukturu za čiste molekule poput vodika i amonijaka, uz nastavak liderstva u LNG industriji.

Norveška tvrtka Höegh LNG mijenja ime kako bi odražavala svoj fokus izvan terminala za ukapljeni prirodni plin i prema infrastrukturi energetske tranzicije.

Tvrtka kojom upravlja Erik Nyheim od sada će se zvati Höegh Evi (Energy Vector Infrastructure) te će imati novi logotip i vizualni identitet.

Höegh Evi radi na novoj plutajućoj infrastrukturi za amonijak i vodik, kao i za transport i skladištenje ugljika, uz nastavak aktivnosti u području LNG-a.

Ranije ove godine, tvrtka je potpisala ugovor s njemačkim operaterom terminala Deutsche ReGas o razvoju uvoznog terminala za vodik u industrijskoj luci Lubmin na njemačkoj obali Baltičkog mora, piše Splash247.

Planirano je da terminal počne s radom početkom 2026. godine, te će biti prvi plutajući uvozni terminal na svijetu za industrijsku pretvorbu zelenog amonijaka u zeleni vodik. Terminal će proizvoditi oko 30.000 tona vodika godišnje, koji će se preko postojećeg ulaznog mjesta na terminalu Deutsche ReGas u Lubminu slati u mrežu.

“U svijetu brzih promjena i evoluirajućih energetskih potreba, kupcima je potreban partner koji će im pomoći uskladiti današnje potrebe za energetskom sigurnošću s ambicijama za čistu energiju u budućnosti. Höegh Evi će i dalje biti vodeći pružatelj plutajuće LNG infrastrukture, dok istovremeno koristimo svoje vještine i iskustvo kako bismo do kraja ovog desetljeća uveli u rad morsku infrastrukturu za čiste molekule,” rekao je predsjednik i izvršni direktor tvrtke Höegh Evi, Nyheim.

Saipem nastavlja niz milijardi dolara vrijednih ugovora – novi projekt s QatarEnergy

0
Foto: QatarEnergy/Saipem

Talijanska tvrtka za energetske usluge Saipem dobila je offshore EPC ugovor vrijedan 4 milijarde dolara od katarske državne kompanije QatarEnergy.

Ugovor se odnosi na radove na programu održivosti proizvodnje plinskog polja North Field Offshore Compression Program, s ciljem održavanja proizvodnje plinskog rezervoara North Field, koji se nalazi u priobalju sjeveroistočne obale Katara.

Katar planira ovim projektom povećati proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz polja North Field na 142 milijuna tona godišnje (mtpa) do 2030. godine, u usporedbi s trenutnih 77 mtpa.

Saipemov opseg posla uključuje inženjering, nabavu, izradu i instalaciju šest platformi, kao i oko 100 km čvrstih podmorskih cjevovoda od korozijski otpornog legiranog materijala promjera 28″ i 24″, 100 km podmorskih kompozitnih kabela, 150 km optičkih kabela, te nekoliko drugih podmorskih objekata.

Ovaj ugovor slijedi nakon EPC paketa za projekt North Field Production Sustainability Offshore Compression Complexes koji je dodijeljen Saipemu u listopadu 2022. godine, a koji je trenutno u fazi izvođenja. Taj ugovor, vrijedan oko 4,5 milijardi dolara, tada je bio najveći za kompaniju.

Saipem je ove godine osigurao više milijardi dolara vrijedne poslove. Najveći od tih poslova bila su tri ugovora od TotalEnergiesa u Angoli, ukupne vrijednosti oko 3,7 milijardi dolara, objavljena nekoliko dana nakon što je tvrtka osvojila ugovor vrijedan 850 milijuna dolara s Azule Energyjem u istoj zemlji.

Ranije ovog mjeseca, Saudi Aramco dodijelio je talijanskom gigantu dva offshore ugovora vrijedna oko milijardu dolara za radove na poljima Marjan, Zuluf i Safaniyah. To je uslijedilo nekoliko mjeseci nakon što je Saipem osvojio ugovor vrijedan 500 milijuna dolara od Saudi Aramca za radove na poljima Abu Safa, Berri i Manifa, piše Splash247.

Međunarodna osuda zbog ruskog napada na grčki teretni brod u Crnom moru

0
Foto: Screenshot/X

Prvi potvrđeni napad na trgovački brod u Crnom moru ove godine izazvao je globalne osude i zabrinutost za sigurnost plovidbe u regiji.

Međunarodna zajednica oštro je osudila raketni napad Rusije na grčki teretni brod prošlog tjedna u blizini Rumunjske, iako sigurnosni analitičari nisu sigurni je li brod bio specifična meta napada ili je riječ o promašenom udaru u sklopu šire kampanje usmjerene protiv ukrajinske infrastrukture u regiji, piše Splash247.

Ovo je prvi potvrđeni napad na trgovački brod u Crnom moru ove godine. Brod Aya, pod zastavom Saint Kitts i Nevisa, pogođen je ruskom raketom u srijedu navečer nakon što je isplovio iz luke Čornomorsk u Ukrajini, s teretom žitarica namijenjenim Egiptu.


Brod je pretrpio oštećenja na lijevoj strani, uključujući oštećenje skladišta i dizalice. Izgrađen je 1997. godine, a njime upravlja tvrtka VRS Maritime Services iz Pireja.

Podaci MarineTraffic-a pokazuju da je brod napustio luku Čornomorsk u Ukrajini u srijedu u 7:31 po lokalnom vremenu, nakon čega je hitno promijenio kurs nakon prelaska međunarodnih voda. Pogođen je raketom Kh-22 s bojevom glavom od 1000 kg, koja je lansirana iz ruskog bombardera Tupoljev Tu-22M, u isključivom gospodarskom pojasu Rumunije. Nakon udara, brod je skrenuo udesno i krenuo prema rumunjskim teritorijalnim vodama, a objavljene slike prikazuju teško oštećenu palubu. Trenutno je usidren u blizini Constante, najveće rumunjske luke.

Prema rumunjskom ministarstvu, brod se nalazio 55 km od Sfântu Gheorghea, općine u okrugu Tulcea, u isključivom gospodarskom pojasu Rumunjske kada je napadnut. Isključivi gospodarski pojas je pomorsko područje koje se nalazi uz teritorijalne vode neke zemlje.

Još uvijek nije jasno je li brod bio namjerna meta.

Uragan Francine zaustavio gotovo trećinu naftne proizvodnje u Meksičkom zaljevu

0
Foto: Ilustracija/iStock

Gotovo 30% proizvodnje nafte i 41% proizvodnje prirodnog plina u američkom Meksičkom zaljevu ostalo je izvan pogona u subotu nakon uragana Francine, izvijestio je američki regulator za offshore energetiku.

Francine je prošla kroz ključna područja za proizvodnju nafte i plina u Meksičkom zaljevu i pogodila Louisianu s vjetrovima do 161 km/h. Oluja je sredinom tjedna poplavila obalna područja i izazvala nestanak struje u četiri savezne države, piše gCaptain.

Ukupni gubici u proizvodnji offshore nafte tijekom ovog tjedna zbog uragana Francine iznose 1,82 milijuna barela nafte i 4,12 milijardi kubičnih stopa prirodnog plina, prema procjenama BSEE-a.

Broj evakuiranih platformi pao je na 52 u subotu, što predstavlja 14% ukupnog broja, dok je na vrhuncu oluje ranije ovog tjedna bilo evakuirana 171 platforma, izvijestio je regulator za offshore.

Dvije Chevronove platforme radile su smanjenim kapacitetom zbog problema u kopnenoj plinskoj postrojenju, izvijestila je tvrtka u subotu. Potpuna proizvodnja na platformama Jack/St. Malo i Big Foot bit će nastavljena nakon rješavanja poremećaja na kopnu, priopćila je tvrtka.

Drugi najveći američki proizvođač nafte rekao je da nastavlja vraćati radnike i obnavljati proizvodnju na svojim platformama Anchor i Tahiti koje su bile zatvorene prije uragana Francine. Preliminarne procjene pokazuju da ni jedna nije pretrpjela značajnija oštećenja, izvijestili su iz Chevrona.

Opasnosti prekomjernog rada na moru: Zašto je hitno potrebna promjena u pomorskoj industriji

0
Foto: ITF

Kronični umor zbog prekomjernih radnih sati postaje svakodnevna prijetnja za pomorce diljem svijeta.

Prema istraživanju “World Maritime University” pomorci se suočavaju s prekomjernim radnim satima i nedovoljno vremena za odmor, što dovodi do ozbiljnog umora. Prema izvješću “Kvantificiranje neugodne istine: ponovno ispitivanje kulture prilagodbe radnih/odmornih sati”, samo 3,3% pomoraca radi u okviru prosječnih 43 sata tjedno, dok većina daleko premašuje ovo radno vrijeme, piše Safety4Sea.

Razlika u radnim satima ukazuje na potrebu proširenja ILO-ovog standarda općeg pregleda radnog vremena kako bi se obuhvatili pomorci, čime bi se uskladili njihovi radni uvjeti s globalnim standardima rada.

Ključni nalazi:

  • Umor: Pomorci smatraju umor značajnim izazovom za svoju sigurnost i zdravlje. Postojeći propisi ne pomažu dovoljno u smanjenju umora.
  • Rad, odmor i spavanje: Pomorci u prosjeku rade 11,5 sati dnevno, odmaraju se 10,8 sati i spavaju 7 sati. Njih 28,1% priznaje da odmara manje od 10 sati, čime krše propise.
  • Tjedni radni sati: Pomorci prosječno rade 74,9 sati tjedno, znatno više od globalnog prosjeka od 43 sata.
  • Slobodni dani: Više od 78% pomoraca nema nijedan slobodan dan tijekom ugovornog razdoblja, što je u suprotnosti s MLC konvencijom iz 2006. godine.
  • Nepoštivanje ograničenja radnog vremena: Gotovo 88% pomoraca premašuje ograničenja radnih i odmornih sati barem jednom mjesečno, dok 16,5% to čini više od deset puta mjesečno.

Nepoštivanje propisa i lažiranje zapisa

Provedba propisa o radnim satima predstavlja veliki problem. Mnogi pomorci lažiraju zapise kako bi izbjegli kazne. Ova široko rasprostranjena neusklađenost potkopava učinkovitost propisa koji bi trebali štititi radnike, što naglašava hitnu potrebu za reformama u pomorskom sektoru.

Posljedice prilagodbi na sigurnost

Prilagodbe radnih zapisa potkopavaju ciljeve propisa, narušavajući njihovu učinkovitost i omogućujući kroničnu neusklađenost. To ozbiljno ugrožava zdravlje pomoraca i sigurnost brodova.

Potreba za promjenom kulture

Kako bi se poboljšala sigurnost pomoraca, nužno je riješiti problem prilagodbi radnih sati. To zahtijeva značajnu kulturnu promjenu unutar pomorske industrije, s obzirom na to da kompanije često zanemaruju prijave neusklađenosti i ne poduzimaju odgovarajuće mjere za njihovo rješavanje.

Cijelo izvješće pročitajte OVDJE.

San Jose: Potonula španjolska galija s 200 tona blaga otkriva nove tajne

0
Foto: Wikimedia commons

Kolumbijska vlada izvijestila je o otkriću novih ostataka na lokalitetu potonule španjolske galije San Jose, u blizini obale Cartagene, u Karipskom moru. Ova galija, potopljena prije više od tri stoljeća, imala je 64 topa i tri jarbola te je bila jedna od najvećih brodova u floti španjolske mornarice.

Posebno je zanimljivo da je prevozila 200 tona blaga, uključujući zlato, srebro i smaragde, prikupljeno iz nekoliko španjolskih kolonija u Južnoj Americi, namijenjeno kralju Filipu V.

San Jose je, zajedno s pratnjom, naišla na britansku flotu, a tijekom bitke eksplodiralo je skladište baruta. Samo je nekolicina od 600 članova posade preživjela potonuće.

Od travnja se koriste robotske tehnologije za vađenje predmeta s olupine koja leži na dubini od 600 metara. Točna lokacija nalazišta čuva se u tajnosti kako bi se zaštitilo ono što mnogi smatraju jednim od najvećih arheoloških otkrića u povijesti, od mogućih gusara i lovaca na blago, piše Slobodna Dalmacija.