Dva tegljača, Hercules i Gladiator, spremna su za izvođenje ove osjetljive operacije.
Tanker je pogođen s više projektila od strane Hutista prije 12 dana, nakon čega je posada evakuirana, a Hutisti su potom zauzeli Sounion i detonirali niz eksploziva. Video eksplozije pogledajte OVDJE.
Natovaren s milijun barela iračke nafte, brod Delta Tankersa prijeti da postane jedna od pet najvećih ekoloških katastrofa izlijevanja nafte s tankera ikada, piše Splash247.
Satelitske slike prikazuju jasan izljev nafte koji se proteže nekoliko kilometara od krme Souniona.
Posada LNG broda “Gaslog Salem,” pod zapovjedništvom kapetana Marina Raića iz Splita, sudjelovala je u dramatičnoj akciji spašavanja na Tihom oceanu, spasivši sedam pomoraca iz splavi za spašavanje. Među njima su bila šest Indonezijaca i japanski kapetan ribarice.
Akcija je započela 30. kolovoza ujutro kada je “Gaslog Salem” primio distress signal od Japanske obalne straže, zbog havarije ribarskog broda “Koufimaru No 8.” Kao jedini brod u blizini, odmah su krenuli prema lokaciji. Nedugo zatim, pridružio im se i avion Japanske obalne straže koji je uočio splav s preživjelima.
Foto: Akcija spašavanja nakon havarije /Izvor: Privatni album/Slobodna Dalmacija
Kapetan Raić je opisao situaciju: “Iz ribarice je sukljao crni dim, vidljiv na horizontu. U suradnji s avionom Japanske obalne straže, locirali smo preživjele u uzburkanom moru i uspješno ih izvukli na sigurno.”
Preživjeli su ispričali da je tunolovac isplovio iz Okinawe, ali je u ranim jutarnjim satima 30. kolovoza došlo do požara u strojarnici. Nažalost, upravitelj stroja, koji je pokušao ugasiti vatru, ostao je zarobljen i nije preživio. Posada je napustila brod, koji je ubrzo potonuo, piše Slobodna Dalmacija.
Kineski i filipinski brodovi opet su se sudarili, treći put u samo dva tjedna. Ovaj put se radi o kineskom brodu obalne straže 5205 i filipinskom brodu BRP Teresa Magbanua. Srećom, nema ozlijeđenih, ali Filipini su objavili fotografije oštećenja na svom brodu, tvrdeći da je to rezultat namjernog sudara.
Sukob se dogodio u spornom području oko Sabina Shoala, koje je u filipinskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, ali Kina također polaže pravo na to područje. Filipini već neko vrijeme održavaju prisutnost tamo, što očito izaziva napetosti kod Kine.
Today, August 31, 2024, at around 12:00 PM, China Coast Guard vessel 5205 forcefully rammed the BRP Teresa Magbanua of the Philippine Coast Guard near Sabina Shoal in the West Philippine Sea. The Chinese vessel repeatedly struck the BRP Teresa Magbanua, putting the crew’s safety… pic.twitter.com/1AuAALXOKd
Incident je započeo kad je filipinski brod podigao sidro i počeo se kretati, a Kinezi tvrde da su ih upozoravali. Filipini, međutim, optužuju Kinu za opasne manevre i namjerno izazivanje sudara.
This afternoon, the Chinese Coast Guard vessel deliberately rammed and collided with the BRP Teresa Magbanua three times, despite no provocation from the Philippine Coast Guard. pic.twitter.com/jYnrXKpY3W
Ovo je već treći takav incident ovog mjeseca. Raniji sukobi uključivali su slične optužbe, pa čak i korištenje vodenih topova. Dok Filipini kažu da su njihove misije humanitarne, Kina zahtijeva povlačenje njihovih brodova, piše The Maritime Executive.
Andrés de Urdaneta, katolički svećenik i vrsni moreplovac, upisao se u povijest ne samo zbog svog doprinosa navigaciji već i zbog značajnog otkrića pomorske rute između Filipina i Amerike – poznate kao Urdanetina ruta.
Rođen 30. studenog 1498. godine u Baskiji, području koje danas pripada Španjolskoj, Urdaneta je od ranih dana pokazivao sklonost prema moru i istraživanju. Sudjelovao je u drugom uspješnom oplovljavanju svijeta između 1525. i 1536. godine, što ga je uvelo u red istaknutih svjetskih istraživača. Nakon tih avantura, Urdaneta se zaredio i postao član Reda sv. Augustina, provodeći dio života u španjolskim kolonijama u Srednjoj Americi.
Poznavanje Tihog oceana i njegove navigacijske vještine učinile su ga idealnim kandidatom za vođu ekspedicije iz Srednje Amerike prema Aziji, koju su španjolski vlastodršci planirali. Iako je odbio voditi ekspediciju, Urdaneta je pristao sudjelovati kao navigator i duhovnik pod zapovjedništvom Miguela Lópeza de Legazpija. Ekspedicija je 1565. godine stigla do Filipina, gdje je Urdaneta osnovao prvu katoličku crkvu – današnju Baziliku Svetog Djeteta u Cebuu.
Nakon što je Legazpi odlučio ostati na Filipinima kao prvi generalni guverner, Urdaneta je preuzeo izazov povratka u Srednju Ameriku. Suočen s nepredvidivim vremenskim uvjetima na Pacifiku, usmjerio je brodove prema sjeveru, prateći zemljopisnu širinu Japana kako bi uhvatio povoljne vjetrove. Njegova uspješna navigacija dovela je do stvaranja rute koja je postala ključna za španjolske galijune na liniji Acapulco-Manila, zauvijek poznate kao Urdanetina ruta.
Urdaneta je preminuo 1568. godine u Meksiku, ostavivši za sobom bogato naslijeđe u pomorstvu i katoličkoj misiji u Aziji, piše Povijest.hr.
Znajući da druge kolonijalne sile postaju sve aktivnije na Pacifiku, britanski Admiralitet odlučio je poslati Jamesa Cooka na još jedno putovanje, ovaj put s ciljem istraživanja južnih dijelova Zemlje.
Ekspedicija je krenula iz Plymoutha 13. srpnja 1772. godine. Imali su dva broda: Resolution, kojim je zapovijedao Cook, i Adventure pod zapovjedništvom Tobiasa Furneauxa. Na brodovima je bilo ukupno 193 člana posade, a Cook je imao najmoderniju navigacijsku opremu tog vremena.
Nakon dolaska do Rta dobre nade, brodovi su nastavili ploviti prema jugu. Vrijeme nije bilo na njihovoj strani, ali 17. siječnja 1773. godine Cook je postao prvi čovjek koji je prešao južnu polarnicu. Ekspedicija je zatim provela zimu na Novom Zelandu i posjetila Prijateljske otoke (danas Tonga), gdje su primijetili da lokalno stanovništvo koristi napredne tehnike zemljoradnje i brodogradnje.
Potraga za Velikim Južnim Kontinentom dovela ih je u jaku oluju, tijekom koje su se brodovi razdvojili. Furneaux se vratio na Novi Zeland i, nakon sukoba s Maorima, odlučio se vratiti u Englesku. Cook, međutim, nije odustao; nastavio je putovanje s Resolutionom i dosegao 71 stupanj južne geografske širine. Taj rekord nije bio nadmašen sve do 1933. godine. No, velika ledena barijera natjerala ga je da zaključi kako bi daljnje istraživanje bilo previše opasno.
Nakon toga, Cook je nastavio istraživati Pacifik. Ucrtavao je na kartu mjesta poput Uskršnjeg otoka, Nove Kaledonije i drugih područja. Ekspedicija se vratila u Englesku 30. srpnja 1775. godine, nakon što je prešla otprilike 96.000 kilometara. Cook je time dokazao da Veliki Južni Kontinent ne postoji, ali je predvidio postojanje velike ledene zemlje na Južnom polu, koja nije pogodna za kolonizaciju ili eksploataciju.
Po povratku, Cook je postao članom Kraljevskoga društva, stekavši veliku slavu u Britaniji, piše Povijest.hr.
Kako prenosi Poslovni.hr, Saudijska kompanija za razvoj nekretnina Al-Othaim Investment najavila je ambiciozni projekt izgradnje kruzera koji će biti svojevrsni plutajući grad.
Projekt pod nazivom Al-Othaim Cruise Hall obuhvatit će površinu od 77.000 kvadratnih metara i sadržavati šoping centar, 276 stambenih jedinica, 16 luksuznih apartmana te prostore za zabavu.
Planirani hotel na brodu imat će kapacitet od 120 soba i 156 apartmana, uz poslovne prostore raspoređene na šest katova.
“Na ovom brodu bit će zaposleno 4.000 mladih muškaraca i žena iz Saudijske Arabije,” naveli su iz kompanije.
Također, predviđa se da će projekt značajno doprinijeti održivom razvoju, postizanju ciljeva Vizije 2030. i jačanju pozicije Saudijske Arabije kao vodećeg globalnog investicijskog centra.
Očekuje se da će kruzer moći primiti do 50.000 putnika i 25.000 automobila.
في هذا اليوم المبارك وتماشيا مع رؤية السعودية ٢٠٣٠ وتحقيقاً لاستراتيجية الشركة التوسعية. يسرنا في شركة العثيم للاستثمار الإعلان عن مشروع العثيم كروز حائل مشروع متعدد الاستخدامات يحتوي على مول تجاري وفندق ٥ نجوم وشقق فندقية ومساحات مكتبية ومنطقة ترفيهيةpic.twitter.com/o3xorc2yUX
— Meshaal Bin Omairh مشعل بن عميره (@meshaalbomairh) June 16, 2024
Ove katastrofe često imaju dugoročne posljedice na ekosisteme i mogu trajati desetljećima. Neka od najvećih naftnih izlijevanja u povijesti imala su dalekosežne posljedice koje osjećamo i danas.
1. Deepwater Horizon (2010)
Lokacija: Meksički zaljev Količina: 790 milijuna litara Uzrok: Eksplozija i nekontrolirano izlijevanje Utjecaj: Izlijevanje Deepwater Horizon, poznato i kao BP-ova naftna mrlja, najveće je u povijesti. Nekontrolirano izlijevanje iz Macondo naftne bušotine, uzrokovano nizom kvarova opreme i propustima u sigurnosnim mjerama, dovelo je do izlijevanja približno 790 milijuna litara sirove nafte u Meksički zaljev. Izlijevanje je imalo razoran utjecaj na morski svijet, uključujući smrt tisuća morskih sisavaca, morskih kornjača i ptica. Opsežna šteta na okolišu potaknula je masivnu akciju čišćenja i dovela do značajnih promjena u propisima o bušenju na otvorenom moru. Dugoročne posljedice: Ekološki učinci još se proučavaju, a populacije nekih vrsta sporo se oporavljaju. Ekonomska šteta bila je ogromna, utječući na turizam i ribarstvo u državama oko zaljeva. Katastrofa je također potaknula preispitivanje sigurnosnih mjera u dubokomorskom bušenju na globalnoj razini.
2. Ixtoc I izlijevanje nafte (1979.)
Lokacija: Zaljev Campeche, Meksiko Količina: 530 milijuna litara Uzrok: Nekontrolirano izlijevanje Utjecaj: Izlijevanje nafte Ixtoc I dogodilo se kada je polupotopna bušaća platforma doživjela nekontrolirano izlijevanje, što je dovelo do izlijevanja približno 530 milijuna litara nafte. Izlijevanje je trajalo gotovo 10 mjeseci prije nego što je bušotina konačno zatvorena, što ga čini drugim najvećim izlijevanjem nafte u povijesti. Nafta je dospjela do obale Teksasa, uzrokujući značajnu štetu morskom svijetu i obalnim ekosustavima. Ovo izlijevanje ukazalo je na izazove dubokomorskog bušenja i potrebu za poboljšanjem tehnologije za prevenciju nekontroliranih izlijevanja. Tehnološki izazovi: Poteškoće u zatvaranju bušotine bile su ključna lekcija, što je dovelo do napretka u tehnologijama za sprječavanje nekontroliranih izlijevanja i drugim sigurnosnim mehanizmima u operacijama bušenja na otvorenom moru.
3. Atlantic Empress (1979.)
Lokacija: Kraj obale Trinidada i Tobaga Količina: 340 milijuna litara Uzrok: Sudar Utjecaj: Izlijevanje nafte s tankera Atlantic Empress jedno je od najvećih izlijevanja nafte uzrokovanih sudarom brodova. Grčki tanker sudario se s drugim plovilom, Aegean Captain, tijekom tropske oluje. Sudar je izazvao veliki požar, što je dovelo do izlijevanja oko 340 milijuna litara nafte u Karipsko more. Iako je volumen izlijevanja bio značajan, udaljena lokacija ublažila je ekološki utjecaj, ali ono ostaje jedno od najvećih pomorskih naftnih katastrofa. Odgovor i čišćenje: Zbog nemirnog mora i trajnog požara, akcije čišćenja bile su ozbiljno otežane, što ukazuje na rizike prijevoza nafte u teškim vremenskim uvjetima.
4. Nowruz izlijevanje nafte (1983.)
Lokacija: Perzijski zaljev, Iran Količina: 300 milijuna litara Uzrok: Uništenje naftne platforme tijekom Iransko-iračkog rata Utjecaj: Izlijevanje nafte na naftnom polju Nowruz bilo je izravna posljedica Iransko-iračkog rata. Iračke snage napale su naftnu platformu, uzrokujući veliku štetu koja je dovela do izlijevanja oko 300 milijuna litara nafte. Zbog trajnog sukoba bilo je teško kontrolirati izlijevanje, koje je trajalo mjesecima. Ekološki utjecaj bio je ozbiljan, zahvativši morski svijet u Perzijskom zaljevu i uzrokujući dugoročnu ekološku štetu. Rat i uništavanje okoliša: Ovaj incident je oštar podsjetnik na to kako oružani sukobi mogu pogoršati ekološke katastrofe, čineći gotovo nemogućim provođenje učinkovite reakcije.
5. ABT Summer izlijevanje (1991.)
Lokacija: Kraj obale Angole Količina: 193-303 milijuna litara Uzrok: Eksplozija i požar Utjecaj: ABT Summer bio je tanker koji je pretrpio eksploziju i zapalio se kraj obale Angole. Tanker, natovaren iranskom sirovom naftom, ispustio je između 193 i 303 milijuna litara nafte u Atlantski ocean. Izlijevanje se dogodilo u dubokoj vodi, što je ograničilo neposredni utjecaj na obalu, ali su gubitak života i šteta na okolišu bili značajni. Ekonomski utjecaj: Gubitak broda i njegovog tereta rezultirao je značajnim ekonomskim gubicima, ali je udaljena lokacija ublažila najgore potencijalne ekološke posljedice.
6. Castillo de Bellver (1983.)
Lokacija: Kraj obale Južne Afrike Količina: 299 milijuna litara Uzrok: Požar i potonuće Utjecaj: Španjolski tanker Castillo de Bellver zapalio se kraj obale Južne Afrike, na kraju se prepolovio i izlijevao približno 299 milijuna litara nafte. Izlijevanje je imalo ozbiljan utjecaj na morski život, s velikim količinama nafte koje su dospjele na obalu. Međutim, brza reakcija i povoljni morski strujanja pomogli su u smanjenju dugoročne štete na okolišu. Strategija odgovora: Južnoafričke vlasti, poučene prijašnjim izlijevanjima, provele su brze mjere reakcije, što je pomoglo u ograničavanju ekološke štete.
7. Amoco Cadiz (1978.)
Lokacija: Kraj obale Bretanje, Francuska Količina: 261 milijun litara Uzrok: Nasukavanje Utjecaj: Katastrofa Amoco Cadiz dogodila se kada se tanker nasukao na obalu Bretanje, Francuska, nakon kvara na upravljačkom mehanizmu. Cijeli teret od 261 milijun litara lake sirove nafte izlio se, devastirajući obalu Bretanje. Izlijevanje je rezultiralo masovnim uništavanjem morskog života, posebno školjkaša, riba i morskih ptica. Katastrofa je dovela do strožih međunarodnih propisa o gradnji tankera i sigurnosti plovidbe. Međunarodno pomorsko pravo: Posljedice izlijevanja Amoco Cadiz, jednog od najvećih izlijevanja nafte, bile su ključne u oblikovanju modernih pomorskih ekoloških zakona, posebno u uspostavi fondova za naknadu štete uzrokovane izlijevanjem nafte.
8. MT Haven izlijevanje nafte (1991.)
Lokacija: Sredozemno more, kraj obale Italije Količina: 170 milijuna litara Uzrok: Eksplozija i potonuće Utjecaj: Tanker MT Haven, natovaren sirovom naftom, eksplodirao je i potonuo kraj obale Genove, Italija, izlijevajući oko 170 milijuna litara nafte u Sredozemno more. Izlijevanje nafte imalo je značajan utjecaj na morski okoliš, posebno na ribarstvo i turističku industriju u regiji. Olupina MT Haven ostaje jedna od najvećih podvodnih brodoloma u Sredozemnom moru, a izlijevanje je dovelo do povećanog fokusa na pomorsku sigurnost i hitne reakcije. Nasljeđe i očuvanje: Lokacija olupine MT Haven postala je zanimljiva za zaštitare i ronioce, iako služi kao oštar podsjetnik na rizike povezane s pomorskim prijevozom nafte.
9. Odyssey izlijevanje nafte (1988.)
Lokacija: Kraj obale Nove Škotske, Kanada Količina: 163 milijuna litara Uzrok: Eksplozija i potonuće Utjecaj: Izlijevanje nafte Odyssey dogodilo se kada se tanker prepolovio nakon eksplozije kraj obale Nove Škotske, Kanada. Izlijevanje je ispustilo približno 163 milijuna litara nafte u Atlantski ocean. Udaljena lokacija izlijevanja i nepovoljni vremenski uvjeti otežali su akcije čišćenja, a većina nafte raspršena je u oceanu. Iako je ekološki utjecaj bio manje vidljiv zbog udaljenosti izlijevanja, ono je ipak rezultiralo značajnim onečišćenjem mora. Utjecaj na ekosustave hladnih voda: Izlijevanje Odyssey naglasilo je posebne izazove u odgovoru na izlijevanje nafte u hladnim vodenim okruženjima, gdje se nafta drukčije raspršuje, a čišćenje je teže.
10. Ekofisk Bravo izlijevanje (1977.)
Lokacija: Sjeverno more, Norveška Količina: 117 milijuna litara Uzrok: Nekontrolirano izlijevanje Utjecaj: Nekontrolirano izlijevanje Ekofisk Bravo bilo je prvo veliko izlijevanje nafte u Sjevernom moru, deseto najveće izlijevanje nafte, koje se dogodilo na naftnom polju Ekofisk kraj obale Norveške. Izlijevanje je rezultiralo ispuštanjem oko 117 milijuna litara nafte tijekom 10 dana, prije nego što je bušotina stavljena pod kontrolu. Izlijevanje je imalo dubok utjecaj na morski okoliš Sjevernog mora i dovelo do značajnih promjena u sigurnosnim propisima za bušenje na otvorenom moru u Norveškoj i diljem svijeta. Regulatorni utjecaj: Ovo izlijevanje igralo je ključnu ulogu u oblikovanju strogih norveških propisa za bušenje na otvorenom moru, koji se danas smatraju među najstrožima u svijetu.
Krajem 19. stoljeća, u gradu Rijeci, tada dijelu Austro-Ugarske Monarhije, izumljeno je oružje koje će zauvijek promijeniti tijek pomorskog ratovanja – torpedo. Ovaj prvi samohodni podvodni projektil, rezultat suradnje Ivana Luppisa i Roberta Whiteheada, postavio je temelje za razvoj modernih pomorskih strategija i taktika.
Ivan Luppis, rođen u Rijeci 1813. godine, imao je viziju stvaranja oružja koje bi moglo obraniti obalu bez direktnog sudjelovanja posade. Njegova početna ideja bila je jednostavna – brod na daljinsko upravljanje koji bi nosio eksploziv. No, Luppis se suočio s izazovima u realizaciji ove ideje nakon umirovljenja. Tada se udružio s britanskim inženjerom Robertom Whiteheadom, koji je radio u Rijeci u tvornici “Stabilimento Tecnico Fiumano”. Whitehead je preuzeo Luppisovu ideju i unaprijedio je, fokusirajući se na razvoj oružja koje bi se moglo kretati pod vodom prema cilju. Tako je 1866. godine stvoren prvi funkcionalni torpedo, sposoban za putovanje pod vodom na određenoj dubini uz pomoć sustava stabilizacije.
Tvornica torpeda u Rijeci / Izvor: Wikimedia commons
Uvođenje torpeda dramatično je promijenilo pomorske strategije i taktike. Tradicionalni koncepti brodskih formacija morali su biti prilagođeni kako bi se nosili s prijetnjom torpeda. Manji i brži brodovi, poput torpednih čamaca i razarača, postali su ključni igrači na moru, dok su veće pomorske sile razvijale nove brodove i taktike za obranu od ovih prijetnji. Britanska Kraljevska mornarica, primjerice, uložila je značajne resurse u razvoj razarača, specijaliziranih za obranu od torpednih napada.
Mornarice diljem svijeta brzo su prepoznale potencijal torpeda. Do kraja 19. stoljeća, gotovo sve velike mornarice imale su torpeda kao standardni dio svog naoružanja. Japanska mornarica je, primjerice, razvila “torpedo ambush” taktiku, koja je igrala ključnu ulogu u njihovoj strategiji tijekom Pacifičkog rata. Razvoj različitih tipova torpeda, uključujući električne i akustične modele, omogućio je mornaricama da se prilagode specifičnim potrebama svojih flota.
Rijeka je nakon uspjeha Whiteheadovog torpeda postala centar za daljnji razvoj ovog oružja. Tvornica “Stabilimento Tecnico Fiumano” nastavila je inovirati i proizvoditi torpeda koja su se koristila diljem svijeta. Rijeka se time etablirala kao jedno od najvažnijih središta pomorske inovacije, a njeno nasljeđe je prisutno i danas kroz muzeje, spomenike i kulturne manifestacije koje slave ovaj revolucionarni izum.
Od originalnog Whiteheadovog dizajna, torpedo je prošao kroz mnoge faze razvoja. Današnja torpeda opremljena su sofisticiranim sustavima navođenja, poput akustičnih i elektromagnetskih senzora, te su sposobna precizno pogoditi ciljeve na velikim udaljenostima. Ova evolucija omogućila je torpedima da ostanu relevantni i u modernom pomorskom ratovanju, čineći ih ključnim dijelom arsenala mnogih svjetskih mornarica.
Lansirna rampa u Rijeci / Izvor: Wikimedia commons
Jedan od ključnih elemenata ovog povijesnog nasljeđa, lansirna rampa iz Rijeke, koja je nekada služila za ispitivanje i lansiranje torpeda, i danas postoji. Iako više nije u funkciji, ova rampa postala je simbol industrijske baštine grada. Danas je moguće vidjeti ostatke lansirne rampe na obali, a postoji interes lokalne zajednice i entuzijasta da se ona očuva kao dio muzeja na otvorenom. Ovaj povijesni objekt privlači pažnju posjetitelja i podsjeća na vrijeme kada je Rijeka bila svjetski centar inovacija u pomorskom ratovanju.
Izum torpeda u Rijeci bio je prekretnica u povijesti pomorskog ratovanja. Njegov utjecaj proteže se od promjena u taktikama i strategijama do modernih tehnologija koje danas definiraju pomorsku borbu. Rijeka s ponosom čuva sjećanje na ovo izuzetno postignuće, koje je obilježilo jedno cijelo razdoblje u povijesti ratovanja.
Hutisti, militantna skupina koju podržava Iran, objavila je video snimak na kojem se vidi kako se ukrcavaju na tanker Sounion i postavljaju eksploziv. Ovim su snimkom potvrdili da su oni svjesno odlučili uništiti brod kako bi ga potopili u blizini svoje obale.
Tanker je prevozio oko milijun barela sirove nafte, a prije nego što su ga Hutisti uništili, već je bio meta nekoliko projektila. Potencijalno izlijevanje tako velike količine nafte moglo bi izazvati katastrofu tri puta veću od one s Exxon Valdezom, što bi ga svrstalo među najveće ekološke nesreće u povijesti izlijevanja nafte, piše gCaptain.
Red Sea Crisis ⚓️????#Houthi Media released footage of the them storming and detonating explosives on the Greek SOUNION oil tanker in the Red Sea pic.twitter.com/EBBZyM2uJE
Srećom, uz posredovanje Irana, Hutisti su dozvolili dolazak tegljača i tegljenje tankera u sigurno područje, o čemu smo pisali jučer. Više o tome možete pročitati ovdje.
U riječku luku jutros je uplovio novi tegljač pod nazivom “Titan” sestrinski brod tegljača “Moretto“, izgrađen u uglednom turskom brodogradilištu Sanmar.
“Ovaj tegljač predstavlja tehnološki najnapredniju i ekološki najprihvatljiviju verziju Sanmarove popularne i neprestano usavršavane klase Boğaçay tegljača. Oba tegljača su izgrađena prema ekskluzivnom Sanmar RAmparts 2400SX MKII dizajnu kanadskih arhitekata Robert Allan Ltd. Tegljači se odlikuju izuzetnim karakteristikama: 80 tona BP, 24,4 metra dužine, 12 metara širine, uz najmanji konstrukcijski gaz od 4,5 metra i navigacijski gaz od približno 5,45 metara. Ovaj dizajn omogućuje rad s minimalnim brojem članova posade zahvaljujući naprednoj automatizaciji strojeva,” istaknuli su iz JPS-a.
“Titan” je opremljen dizelskim pogonom, što osigurava optimalnu učinkovitost pri manevriranju velikim brodovima na moru. Njegov širok trup doprinosi boljim performansama i stabilnosti, dok snažniji motori i veći dvostruki Z-drive propulzori omogućuju superiorne performanse u usporedbi s drugim tegljačima iste veličine, piše Novi List.
