Malezijski službenici objavili su prve detalje o incidentu od 19. srpnja između broda Hafnia Nile i kineskog VLCC-a Ceres 1. Sada tvrde da je Ceres 1 bio usidren, a ne da je pokušao pobjeći nakon požara, i istražuju okolnosti incidenta, piše the Maritime Executive.
Prema preliminarnoj procjeni, Ceres 1, registriran u São Tomé & Príncipe, bio je usidren blizu istočnog kraja Singapurskog tjesnaca, oko 25 nautičkih milja sjeveroistočno od Malezije, zbog tehničkih problema. Brod je imao problema s komunikacijom i navigacijom.
Navode da je Hafnia Nile, prema AIS signalima, plovio brzinom od 14 čvorova i pokušavao izbjeći Ceres 1, ali nije uspio. Nakon sudara, požari su izbili na oba broda.
Prvotno je rečeno da je Ceres 1 napustio područje uz pomoć dva tegljača, no novi izvještaji pokazuju da su tegljači bili prisutni kako bi pomogli u gašenju požara. Zbog kvara u makini, tanker je ostao bez pogona, te su ga struje odnijele čak 20 nautičkih milja od mjesta incidenta. Naveli su da dva tegljača nisu bila dovoljno snažna da zaustave brod.
Izvještaji navode da Ceres 1 prevozi iransku naftu u sklopu “shadow fleet“, kako bi izbjegao sankcije. Brod često isključuje i lažira svoj AIS signal.
Ceres 1 nije imao tereta, ali Hafnia Nile ima 300.000 barela nafte na brodu. Vjeruje se da tankovi broda nisu oštećeni, te da naftna mrlja u blizini broda dolazi iz tankova za bunker. Malezijske vlasti zadržale su oba broda dok traju pregovori za spašavanje i postavljanje zaštitnih barijera.
Video from the site of the collision between the tanker Hafnia_Nile and the tanker Ceres_I off Singapore, which caused a fire on board both ships. pic.twitter.com/pPpgvaLdRQ
Najveća brodogradilišta u Južnoj Koreji pripremaju se za masovne štrajkove sljedećeg mjeseca dok se bore s rekordnim narudžbama. Sindikalni radnici u HD Hyundai, Hanwha Ocean i Samsung Heavy Industries – tri najveća brodogradilišta na svijetu – glasovali su za obustavu rada u kolovozu, nakon što menadžment nije uspio postići dogovor o plaćama, piše Splash247.
Zagušenja u proizvodnji pojavljuju se u glavnim brodogradilištima u Aziji. Osim problema s radnom snagom, identificirana su i druga uska grla u Kini i Južnoj Koreji, uključujući kašnjenja u isporuci motora, kapacitete za obradu čelika i kapacitete za premazivanje. Sve to stvara pritisak na izuzetno zauzete proizvodne rasporede.
Detalji o vremenu i trajanju štrajkova očekuju se sljedeći tjedan.
Samoća i/ili usamljenost, dva toliko slična ili srodna stanja. Dapače, često se isprepliću u uzajamnim uzročno posljedičnim vezama. Istovremeno, stanja koja se, ni u kojem kontekstu, ne smiju poistovjećivati.
Koliko i kako usamljenost i samoća utječu na prosječnog pomorca, zasigurno i, prije svega ovisi o osobnim predispozicijama pojedinca. Što bi se, sa zadrškom, moglo smatrati „kroničnim“ stanjem. Iako nemali utjecaj imaju trenutne okolnosti kojima je pomorac izložen. I to bi se, s jednakom zadrškom, moglo smatrati „akutnim“ stanjem. Tu bih naveo, kao najutjecajniji čimbenik, stres, bilo pozitivan ili negativan.
Apsolutno neupitno je da li je prosječni pomorac kroz svoj profesionalni život neprestano izložen oboma, samoći i usamljenosti. Jednako neupitno je da nitko od nas pomoraca, bez iznimke, nije izuzet. Jedino što je upitno jest u kolikoj mjeri to na nas utječe i kako se nosimo s time.
U vremenu moderne tehnologije u kojem živimo, gdje nam je kontakt s obitelji, prijateljima, pa i vanjskim svijetom krajnje jednostavan, za očekivati bi bilo da su današnji pomorci više pošteđeni od nekadašnjih. Što je istina, koliko i nije. Pošto sam generacija prije „tehnološke revolucije“, da ju tako nazovemo, sjećam se onoga vremena, ali i živim u ovom. Utoliko mogu i dozvoljavam si uspoređivati onda i sada.
Ovisno o vrsti posla koji obavljamo na brodu, više ili manje vremena provodimo sami sa sobom. I to ne samo što, naizgled, imamo manje ili više posla nego što, prirodno, imamo manje ili više vremena za razmišljanja. Recimo kuhar koji je u pogonu od, kakvih, šest sati ujutro i provede sam u kuhinji osam ili više sati u danu, pretežito sam sa sobom. Zbog prirode posla skoncentriran je na kuhanje i zadovoljavanje potreba drugih ljudi. Zasigurno, tijekom posla, nema previše vremena za razmišljanje o drugim stvarima. Ili ofičal na mostu tokom gvardije, ovisno o obimu posla, barem polovicu radnog vremena provodi sam. Kada su mogućnosti za, eventualna, razmišljanja o bilo čemu, a ne isključivo o poslu prilično prisutne.
Nasuprot navedenima, posade palube i stroja, najčešće, rade u grupama. Dakle, uz sveprisutnu koncentraciju na posao, tu je i faktor da pomorac nije sam. Analogno tome je, manje ili više, podložan interakciji s ostalim članovima grupe.
I, konačno, Komandant, pa i Upravitelj stroja koji najveći dio dana provode sami sa sobom. Što im pruža, gotovo, neograničeno vrijeme za razmišljanja o mnogočemu osim samog posla. Da li smo zbog toga podložniji utjecajima samoće i usamljenosti? Rekao bih da to varira od osobe do osobe.
Posljednja „tehnološka revolucija“ koja nas je zaskočila potpuno nespremne i dovela u stanje sveopćeg „nereda“ u kojem se trenutno nalazimo, uvelike je utjecala na društveni život na brodu. U vremenu prije, osim što su posade bile osjetno mnogobrojnije, postojala su zanimanja koja su postepeno izumrla. Poput Tesara, Vođa stroja i Telegrafista. Slažem se, nastala su neka druga, specijalizirana za određenu vrstu brodova. Međutim, napredak tehnologije i nezasitna borba za zaradom su, postepeno, dovele do smanjivanja broja članova posade. Na kadeturi 1984. i 1985. na brodu nas je bilo trideset i šest, na brodiću od 6661 BRT-a (Bruto Registarskih Tona). Doduše, bilo nas je petorica vježbenika, trojica palube, jedan stroja i jedan telegrafista. Međutim, bila su tri kuhara, tri konobara, Tesar, Telegrafista, Vođa stroja, i da ne nabrajam dalje. Tako da pomorac i kad nije bio na poslu neusporedivo više vremena je provodio u društvu nego što to čini danas. Možda smo bili usamljeniji, iako sumnjam, i teško je o tome diskutirati s tolikim razmakom vremena, ali smo svakako manje vremena provodili sami. Danas, većina nas, provodimo kudikamo više vremena sami, zadubljeni u vlastite misli ili zabavljeni uz internet, video igre, filmove ili serije i sve manje uz knjigu. Danas se, uglavnom, zatvaramo u kabine i u „svoj privatni (ne)mir“.
Zahvaljujući spomenutoj tehnologiji, većina nas ima mogućnosti svakodnevne komunikacije s najbližima i puno više od toga.
No, jesmo li istovremeno manje usamljeni?
Nekada smo čekali i nerijetko nikad dočekali pisma od kuće. O mnogočemu što se dešavalo na kopnu nismo imali saznanja ili bismo saznali o nečemu što više i nije bila novost. Danas sve o svemu znamo, kao i ljudi s kopna izbombardirani smo informacijama, koliko i dezinformacijama. Svjesniji smo protoka vremena i, zapravo, mnogočega što se odvija a nama je nedostupno.
Čini li nas to sve skupa, ipak, usamljenijima nego što smo nekada bili?
No, da se vratim na srž problematike. Ubijeđen sam da većina nas se vremenom navikne na samoću. Netko je po prirodi takav a nekome su potrebne godine da ju prihvati. Čak bih rekao da je određeni broj nas samoću prigrlio i nerijetko nam nedostaje, upravo, biti sam sa sobom. Jednom naviknuti na samoću, sa svakim iskrcajem i povratkom kući se iznova suočavamo sa sveprisutnom užurbanošću modernog življenja.
Uspijevamo li se uklopiti ili se još dodatno udaljavamo od okoline?
Dapače, sve češće čujem od ljudi s kopna kako ponekad požele, jednostavno, se negdje maknuti dalje od svega i svih i biti sami. U tolikoj mjeri nedostaju sebi samima. Iz tog aspekta gledajući, mi pomorci smo itekako privilegirani mogućnošću da budemo sami. Nije da imamo nekog osobitog izbora, dokle god se budemo bavili istim poslom. Unatoč tome, i dalje ostajemo privilegirani jer imamo nekakav izbor, dok ga ostali nemaju.
Brod, iako u neprestanom kretanju, život pojedincu na brodu često ili uglavnom se svodi na ustaljenu monotoniju.
Ipak, ma koliko vremena provodili sami, to ne znači da istovremeno jesmo i usamljeni. Ja bih čak rekao da je usamljenost stvar vlastitih odabira. Podrazumijeva se da su nam na brodu izbori za zabavu jako suženi i da su nam mnoge druge „normalne“ stvari nedostupne.
Pomorac ne može jednostavno se obući i skoknuti do trgovine po pivu.
Međutim, to nam je svima, u opisu radnog mjesta, neovisno o vrsti posla koji obavljamo na brodu. Stoga, iz tako suženih izbora moramo naučiti izvući najbolje za sebe. Kroz ovih tridesetak godina navigacije susretao sam se, kao i svi ostali, s pojedincima koji su stalno u pokretu, stalno nemirni, u vječitim pokušajima da prevare vrijeme. Kao i onima, a ja sam jedan od njih, kojima je dan, najčešće, prekratak za sve što bih volio i želio učiniti. Da mi se, ponekad, dešava da budem „ljut“ što već moram na spavanje. Možda je samo stvar u rutini i vremenu u danu raspoređenom prema vlastitim potrebama, sukladno trenutnim mogućnostima.
Iako često sami, ne dajte usamljenosti da vas ponese i neka su vam uvijek dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe,
Ruska mornarica započela je planirane vježbe koje uključuju većinu flote u Arktičkom i Pacifičkom oceanu, kao i u Baltičkom i Kaspijskom moru, prenosi gCaptain.
Rusija se smatra trećom najmoćnijom mornaricom na svijetu, nakon SAD-a i Kine, te posjeduje značajnu flotu nuklearnih podmornica s balističkim projektilima.
Ove vježbe, koje uključuju 20.000 osoblja i 300 brodova, testirat će spremnost mornarice na svim razinama. Obuhvatit će više od 300 borbenih aktivnosti, uključujući korištenje protuzračnih raketa, artiljerije i protupodmorničkog oružja.
“Jedinice i formacije ruske mornarice započele su izvođenje planiranih vježbi u operativnim zonama Sjeverne, Pacifičke i Baltičke flote, kao i u području odgovornosti Kaspijske flotile,” izjavilo je ministarstvo. Cilj vježbi je provjeriti djelovanje vojnih vlasti mornarice na svim razinama, kao i spremnost posada brodova, mornaričkog zrakoplovstva i obalnih trupa za izvršavanje zadataka.
Sudjelovat će oko 300 brodova i čamaca, podmornica i pomoćnih plovila, oko 50 zrakoplova i više od 200 jedinica vojne i specijalne opreme.
Od invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, ruska Crnomorska flota – jedina koja ne sudjeluje u vježbama – borila se s prilagodbom modernom ratovanju dronovima. Rusija je provela brojne vojne vježbe samostalno ili s drugim zemljama, uključujući Kinu i Južnoafričku Republiku, te povećala vojnu obuku s Bjelorusijom.
NGO Shipbreaking Platform objavila je drugi tromjesečni izvještaj o industriji reciklaže brodova, piše Safety4Sea.
Između travnja i lipnja 2024. godine, ukupno 94 broda su demontirana širom svijeta, u usporedbi sa 127 u prvom tromjesečju.
U Južnoj Aziji, Bangladeš je prednjačio s 48 brodova, slijede Indija s 23 broda i Pakistan s 4 broda. U Turskoj je demontirano 11 brodova, dok su EU i ostatak svijeta doprinijeli s 8 brodova. Kina nije demontirala nijedan brod tijekom ovog razdoblja.
Također, najmanje 4 radnika su pretrpjela nesreće tijekom reciklaže brodova na plažama Južne Azije.
Panamski kanal planira povećati broj dnevnih tranzitnih mjesta na 36 s trenutnih 34 početkom rujna, izjavio je zamjenik upravitelja kanala. Kiše omogućuju ublažavanje ograničenja uvedenih zbog suše, prenosi gCaptain.
Panama je doživjela treću najsušniju godinu u povijesti 2023., smanjujući razinu vode u kanalu i prisilivši vlasti da ograniče broj tranzita brodova. U nekim trenucima, više od 100 brodova čekalo je do 21 dan za korištenje kanala, odgovornog za oko 5% globalnog brodskog prometa.
“Sada je operacija praktički vraćena u normalu. Imamo 34 tranzita dnevno, a 5. kolovoza ćemo povećati na 35 tranzita, a u rujnu na 36,” izjavila je zamjenica upravitelja Ilya Espino.
Raniji dolazak kišne sezone omogućio je vlastima povećanje broja brodova koji prelaze kanal. “Ljeti cilj nije smanjiti broj tranzitnih mjesta, već samo gaz kako radimo svake godine, te imati normalnu tranzitnu aktivnost od rujna,” dodala je Espino.
Uprava kanala očekuje povećanje prihoda za 18% na 5,6 milijardi dolara tijekom fiskalne godine 2024.-2025., koja počinje u listopadu, dok će državni doprinosi rasti za 13%.
Espino je izjavila da će kanal ostati konkurentan čak i ako projekti povezivanja Atlantika i Pacifika dobiju na zamahu u Kolumbiji i Meksiku, koje je opisala kao “komplementarne.” Uprava kanala planira izgraditi novi rezervoar u roku od šest godina, po cijeni od oko 1,6 milijardi dolara, kako bi osigurala dovoljno vode za rad kanala.
Trend “onih koji imaju” i “onih koji nemaju” postaje vidljiv među pomorcima, unatoč općem poboljšanju prosječne razine sreće, prema najnovijem indeksu, piše The Maritime Executive.
Indeks misije za pomorce, koji služi kao barometar raspoloženja unutar pomorstva, ukazuje na postojanje dviju različitih klasa života na moru, s “digitalnim jazom” u središtu. Podaci za drugo tromjesečje pokazuju blagi porast razine sreće pomoraca, koja je porasla na 6,99 na skali od 10, u odnosu na 6,94 u prvom tromjesečju. Ovo nastavlja uzlazni trend nakon rekordno niskih 6,3 u posljednjem tromjesečju 2023. godine.
Pozitivna promjena u sreći pomoraca pripisuje se poboljšanjima u nekoliko ključnih područja: odlazak na kopno, plaće, obuka, interakcija među posadom i radno opterećenje. Međutim, i dalje postoje značajni nedostaci u mogućnostima za kontakt s obitelji, kvalitetnom hranom i održavanju kondicije i i sveukupnog zdravlja.
Iako opći trend pokazuje poboljšanje, postoji izražen jaz u pristupu mrežnim uslugama te razlike u obuci i pripremljenosti za nove tehnologije. Pomorci na tankerima navode da su spremni za nove izazove u industriji, dok se njihovi kolege na suhim teretima i kontejnerskim brodovima osjećaju isključeni iz razvojnih procesa sljedeće generacije.
Pomorci na brodovima s naprednom satelitskom komunikacijom poput Starlinka, uživaju u brzom, neograničenom ili visoko kapacitetnom pristupu podacima. S druge strane, drugi se suočavaju s ograničenjima podataka, sporim vezama ili potpunim nedostatkom pristupa.
Subsea Integration Alliance, savez između Subsea 7 i SLB-ovog OneSubsea, osigurao je novi ugovor s britanskim naftnim gigantom BP-om za radove na projektu Murlach u Sjevernom moru Ujedinjenog Kraljevstva, piše Splash247.
Ugovor vrijedan 150 milijuna dolara obuhvaća inženjering, nabavu, izgradnju i instalaciju podmorskih cjevovoda i proizvodnih sustava na bivšem polju Skua, smještenom 240 km istočno od Aberdeena.
Projekt uključuje prvu upotrebu OneSubsea-ovih standardiziranih, konfigurabilnih, vertikalnih monobore sustava u britanskom Sjevernom moru, koji će se postaviti pomoću broda kako bi se smanjili dani korištenja bušaćih platformi. Subsea 7 će instalirati cjevovod i fleksibilne spojeve, zajedno s pripadajućom podmorskom infrastrukturom. Novi cjevovod bit će povezan s postrojenjem Eastern Trough Area Project (ETAP). Offshore operacije planirane su za 2025. godinu.
Prema pisanju Lloyd’s Lista, Iran je u tjedan dana zaplijenio još jedan tanker. Brod Pearl G pod zastavom Toga, kapaciteta 1.956 dwt, zaplijenjen je zbog optužbi za krijumčarenje goriva. Podsjetimo, Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) nedavno je zaplijenila tanker Betelgeuse koji je napustio luku Khor Al Zubair u Iraku s 1.500 tona dizela. Više o tome pročitajte OVDJE.
IRGC je intenzivirao svoje operacije protiv krijumčarenja goriva, usmjeravajući se na brodove za koje se sumnja da prevoze krijumčareno gorivo u regiji. Ove akcije IRGC-a dio su šire strategije za suzbijanje ilegalnih aktivnosti povezanih s energentima, što uključuje i suradnju s drugim državnim organima i korištenje sofisticirane tehnologije za praćenje i identifikaciju osumnjičenih brodova.
IRGC je ranije izjavio da će nastaviti s ovakvim akcijama sve dok krijumčarenje goriva ne bude iskorijenjeno ili značajno smanjeno.
S ukupno 13 brodova koji će ući u operativu do kraja godine, prosječna starost globalnih kruzera povećat će se za samo nekoliko mjeseci, dosegnuvši prosjek od 17,5 godina.
Neovisno istraživanje pokazuje da će gotovo 450 kruzera biti aktivno do prosinca 2024. Više od četvrtine tih brodova ušlo je u službu u posljednjih pet godina.
Najstariji brod u operativi je Sea Cloud, izvorno izgrađen kao privatna jahta, brod za 64 gosta trenutno nudi krstarenja Europom i Karibima za Sea Cloud Cruises. Blue Sapphire, operiran od Selectum Blu Cruises u istočnom Mediteranu, prvi put je ušao u službu 1981. Artania tvrtke Phoenix Reisen, izgrađena 1984., prvotno je bila Royal Princess od Princess Cruises.
Drugi stari brodovi uključuju Balmoral (1988.), Ameru (1988.), Empress (1990.), Ambience (1991.) i Margaritaville at Sea Paradise (1991.).
Među najnovijim kruzerima su Royal Caribbean’s Utopia of the Seas,Silversea’s Silver Ray i TUI Cruises’ Mein Schiff 7. Ova tri nova broda započela su svoje prve sezone unutar posljednjih pet tjedana.
