Luka Rijeka u procesu integracije u Transeuropsku mrežu prometnica

By

-

07.03.2024.

Europa ulaže napore da integrira nacionalnu mrežu prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica. Nedavno je Hrvatska postigla velik uspjeh spajanjem na koridore: Baltik – Jadran i Zapadni Balkan – Istočno Sredozemlje, uz postojeći Mediteranski koridor i Rajnsko-dunavski, piše HRT.

Tim korakom izlazi iz europske prometne izoliranosti jer joj je dostupna omotnica od 26 milijardi eura za prometni razvoj.

Luka Rijeka, osim na Mediteranskom koridoru, revizijom uredbe dobila je mjesto i na koridoru Baltik – Jadran i bolji pristup financiranju iz europskih fondova.

“Da ćemo biti prepoznati na tome pravcu, ojačati svoju ulogu koju već dugi niz godina imamo jer pravac prolazi kroz države kojima je Luka Rijeka već dugi niz godina važna tranzitna luka”, rekla je Dragica Franulović iz Luke Rijeka.

Revizijom uredbe – Hrvatska je na kartu europskih koridora uspjela uvrstiti još dvije luke: Split i Ploče, navodi HRT.

“Dosadašnja situacija je bila takva da nam jug Hrvatske nije bio na core mreži, pa smo inzistirali da dođemo do luke Split, da luka Split i željeznički i cestovni pravac dobiju prednost kod toga da se financiraju”, objasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Financijska omotnica vrijedna 26 milijardi eura nije namijenjena samo lukama.

“Nije to samo željeznica, nisu to samo ceste, samo vagoni, to su i ulaganja u zračne luke, u luke općenito, u lukobrane, u infrastrukturu, u sigurnosnu opremu”, pojasnio je Valter Flego, zastupnik u Europskom parlamentu.

Najveći problem naših luka je povezanost sa slabo razvijenom željezničkom mrežom, koju tek treba modernizirati.

“Oni pričaju o nekakvom roku za projektiranje od 10 godina što je užasno previše, mislim da je tu ključ i bit svega, tj. gospodarskog rasta nas kao države – da se to ubrza”, upozorio je Filip Rogošić, direktor Luke Split i predsjednik Udruženja luka, brodara i pomorskih agenata pri HGK.

Konkurencija iz Slovenije

I pred slovenskom lukom Koper, dosad velikim konkurentom naše riječke luke, izazovna su vremena. No njezinu poziciju ugrožava gradnja željezničke obilaznice u Austriji koja bi bolje povezala luke sjeverne Italije sa srcem Europe.

“Europski su koridori važni za nas, osobito nama na Jadranu. Pomažu nam da se dobro prometno povežemo sa srednjom Europom i s tamošnjim poduzetnicima”, rekao je Roberto Richter iz Luke Koper.

Pogotovo u vremenu nesigurnosti u dobavnim pravcima Uniji je prometno umrežavanje izrazito važno.

Sudbina Uljanika još uvijek neizvjesna: Potencijalni kupci traže razgovore s Vladom

By

redakcija

-

07.03.2024.

0

Uljanik_glas istre — Foto: Milivoj Mijošek / Glas Istre

Sa svakim novim nastavkom sage vezane uz proces traženja potencijalnog investitora za pulsku brodogradnju, odnosno kupca većinskog udjela u tvrtki Uljanik Brodogradnja 1856, sve je teže oteti se dojmu da svjedočimo repriznoj prezentaciji istog onog lošeg scenarija koji se, kad je Uljanik u pitanju, već jednom pokazao kao put u jednom smjeru s kojeg nema povratka.

Teško je drukčije protumačiti uporno mrcvarenje procesa za koji je već odavno postalo jasno da će vrlo teško polučiti željene rezultate i u brodogradilište, koje je i u svom drugom kratkom životu već došlo na korak do ponovnog gašenja, dovesti partnera s vizijom i planom, ali i potencijalom da to ostvari na zdravijim osnovama od onih na koje se u prošlosti prečesto oslanjala hrvatska brodogradnja, piše Novi list.

Samo od početka ove godine održano je ili odgođeno nekoliko skupština vjerovnika Uljanik brodogradilišta na temu unovčenja 54,77 posto udjela u društvu Uljanik Brodogradnja 1856, te zakazane dvije dražbe na koje se, usprkos javnom žongliranju imenima raznih, navodno ozbiljno zainteresiranih kupaca, nitko nije odazvao.

Važeći stav Skupštine vjerovnika u kojoj, s obzirom na visinu svojih potraživanja, ima Republika Hrvatska je da se ti udjeli ne mogu prodati za iznos manji od 6,9 milijuna eura, no izvjesno je da potencijalni kupci toliko nisu spremni izdvojiti, s obzirom na to da su i ponude s kojima su formalno ili neformalno izlazili u javnost bile značajno manje.

Do nekakve formalne ponude pokušalo se doći i kroz šest pokušaja održavanja javne dražbe, no svi oni doživjeli su brodolom, navodi Novi list.

Zadnji u nizu pokušaja održavanja nadmetanja za ono što je nekad predstavljalo krunski dragulj hrvatske brodogradnje, neslavno je propao u ponedjeljak, a već dan nakon toga trebali su se ponovo na Trgovačkom sudu u Pazinu sastati vjerovnici kako bi dali odgovor na pitanje što dalje.

Jedna od opcija koju im je na stol namjeravao staviti stečajni upravitelj Loris Rak bila je novo snižavanje početne cijene udjela, no veći dio zainteresiranih u svojim je »pismima namjere« već i prije zadnje neuspjele dražbe tražio da se u razgovore o »oživljavanju pulske brodogradnje« aktivno uključe i predstavnici države.

Konkretno, iz rumunjske tvrtke GSP Offshore, koja je jedan od šest potencijalnih kupaca udjela, poručili su da je za uspjeh vlasničkog i operativnog preuzimanja Društva radi obavljanja djelatnosti brodogradnje u Hrvatskoj »nužno strateško partnerstvo s hrvatskom Vladom«.

Na koncu, na prijedlog zamjenice ŽDO-a Nevenke Kovčalije koja u ovom postupku predstavlja državu, sjednica zakazana za utorak odgođena je te će, ako ne bude novih iznenađenja, biti održana u ponedjeljak 18. ožujka u 9 sati.

U međuvremenu, kako su objavili pojedini mediji, svih šest zainteresiranih koji su do sada dostavili pisma namjere ili ponudu, bit će pozvani u resorno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na razgovor.

Uz spomenute Rumunje to su Israel Shipyard, talijanski Micoperi, ciparska tvrtka La Maison, Eko Bor iz Slovenije i riječki Adria Mont koji je još početkom veljače za Uljanik ponudio 6,45 milijuna eura, da bi samo dva tjedna nakon toga svoju ponudu snizio na bitno nižih 5 milijuna eura.

Na tu informaciju reagirali su jučer iz Nezavisnog sindikata radnika Hrvatske dopisom kojim su od ministra gospodarstva Damira Habijana zatražili da njihov predstavnik, kao i direktor Uljanika Samir Hadžić, prisustvuje sastancima s predstavnicima potencijalnih investitora.

Tri pomorca poginula, još najmanje četiri ozlijeđena u raketnom napadu na grčki bulker u Crvenom moru

By

redakcija

-

07.03.2024.

0

Najmanje tri pomorca su poginula, a nekoliko ih je ozlijeđeno u raketnom napadu hutista na trgovački brod koji se dogodio jučer u Crvenom moru, priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM). Riječ je o prvim žrtvama jemenskih hutista otkako su prije pet mjeseci počeli napadi na trgovačke brodove u toj regiji.

Hutisti su preuzeli odgovornost za jučerašnji napad na grčki brod za prijevoz rasutih tereta True Confidence, koji plovi pod zastavom Barbadosa. Brod od 50.500 dwt bio je na putu iz Kine prema saudijskoj luci Jeddah, a napad se dogodio oko 50 nautičkih milja od jemenske luke Aden. Brod je pretrpio značajnu štetu, a sudeći prema fotografijama projektil je pogodio dio nadgrađa. Ubrzo nakon udara projektila planuo je požar, a na fotografijama se može vidjeti da dim suklja iz zapovjedničkog mosta i ostalih dijelova nadgrađa.

Posada je brzo nakon napada napustila brod u brodicama za spašavanje. CENTCOM je u međuvremenu potvrdio da su najmanje tri pomorca poginula, a još najmanje četiri su teško ozlijeđena, od čega su tri kritično, navodi The Maritime Executive.

Brod je u plamenu te i dalje pluta Crvenim morem, navodi gCaptain.

Grčki upravitelj True Confidencea izjavio da nema dostupnih informacija o stanju 20 članova posade i tri naoružana čuvara koja su bila u pratnji, među kojima je 15 Filipinaca, 4 Vijetnamca, 2 državljanina Šri Lanke, Indijac i Nepalac.

Hutisti tvrde da je brod izgrađen 2011. bio u vlasništvu tvrtke iz SAD-a, navodeći Oaktree Capital Management kao vlasnika. Međutim, prema Equasisu, brod je u vlasništvu kompanije True Confidence Shipping registrirane u Liberiji, a njime upravlja Third January Maritime sa sjedištem u Grčkoj. Brodovlasnik i upravitelji opovrgavaju bilo kakve veze sa SAD-om.

Prije nekoliko dana, Rubymar, brod za rasuti teret u vlasništvu tvrtke iz UK, potonuo je nakon što je dva tjedna plutao s teškim oštećenjem. Bio je to prvi brod koji je potonuo nakon napada hutista. Posada ovog broda je sigurno evakuirana, prenosi gCaptain.

Izjava brodovlasnika i upravitelja 
Vlasnik i upravitelji broda za rasuti teret True Confidence, izgrađenog 2011., potvrđuju da je brod pogođen projektilom za koji se pretpostavlja da su ga lansirali militanti jemenski hutisti. Napad se dogodio oko 09:30 UTC u srijedu, 6. ožujka, kada je brod od 50.448 dwt bio otprilike 50 nautičkih milja JZ od Adena u Jemenu. POSN: 11 58N x 044 31E. 
Brod pod zastavom Barbadosa imao je posadu od ukupno 20 članova, od kojih je jedan indijski, četiri vijetnamska i 15 filipinskih državljana. Na brodu su bila i tri naoružana čuvara: dva državljanina Šri Lanke i jedan državljanin Nepala. Trenutno nema dostupnih dodatnih informacija o statusu posade. Plovilo pluta, a na njemu i dalje gori požar. 
True Confidence bio je na putu iz Kine za Jeddah i Aqabu prevozeći teret čelika. Brod je u vlasništvu True Confidence Shipping SA, a njime upravlja Third January Maritime Ltd iz Pireja u Grčkoj. Nije povezan ni s jednim američkim entitetom. 
Dostavit ćemo dodatne informacije čim budu dostupne.

U Saudijskoj Arabiji pokrenuta nova kontejnerska kompanija

By

redakcija

-

06.03.2024.

0

imo-container-ship — Foto: Ilustracija / IMO

U Saudijskoj Arabiji pokrenuta je nova kontejnerska kompanija za tzv. feeder servis i short-sea pomorski prijevoz, koja će povezivati Saudijsku Arabiju i druge ključne luke u Crvenom moru.

Folk Maritime sa sjedištem u Rijadu vodi bivši čelnik Hamburg Süda Poul Hestbaek, koji je u kolovozu prošle godine napustio Maersk, navodi Splash247.

Folk Maritime opisuje se kao prvi pružatelj feeder usluga u Saudijskoj Arabiji, a nudi usluge na Bliskom istoku i okolnoj regiji.

Osim Hestbaeka, tim vode bivši direktor iz ARK Logistics & Maritime, Saleem Kadernani, kao CCO nove kompanije, CFO Khalid Fawzi i voditelj ljudskih resursa Abdulrahman Alshangiti.

Tvrtka ima dvije usluge u Crvenom moru, s dva feeder kontejnerska broda od 2.500 TEU koji svaki tjedan povezuju luke Jeddah i Neom, Yanbu u Saudijskoj Arabiji i Ain Sokhnu u Egiptu, dok manji brod od 700 TEU plovi prema Sudanu svaka dva tjedna.

MOL i Allianz tuže Volkswagen zbog požara i potonuća car carriera Felicity Ace

By

redakcija

-

06.03.2024.

0

Japanski brodar Mitsui OSK Lines i osiguravajuće društvo Allianz podigli su tužbu protiv Volkswagen Grupe, tvrdeći da je njemački proizvođač automobila odgovoran za nesreću u kojoj je 2022. nakon požara potonuo brod za prijevoz automobila Felicity Ace. Kako je izvijestio Bloomberg, riječ je o dvije tužbe koje su zaprimili njemački sudovi.

Brod za prijevoz automobila Felicity Ace od 6.400 CEU i 17.700 dwt, izgrađen 2005. godine, plovio je iz Emdena u Njemačkoj za Davisville na Rhode Islandu, prevozeći otprilike 4.000 vozila. No, 16. veljače 2022. u plovidbi, oko 90 Nm južno-jugozapadno od Azora, na palubi za automobile je iznenada izbio požar, a svih 22 članova posade je prema naredbi zapovjednika ubrzo napustilo brod. Požar je na kraju zahvatio cijeli brod i trajao tjedan dana. Unatoč pokušaju da se odvuče u luku, Felicity Ace je nakon dva tjedna plutanja Atlantikom potonuo na 3.000 metara dubine. Ukupna šteta procjenjuje se na oko 400 do 500 milijuna dolara, navodi The Maritime Executive.

Pogledajte i: VIDEO: Car carrier Felicity Ace potonuo u Atlanskom oceanu

Mitsui OSK Lines i Allianz navodno su utvrdili da je požar uzrokovala neispravna baterija u električnom vozilu marke Porsche, navodi Splash247. Prva tužba podignuta je prije gotovo godinu dana na sudu u Stuttgartu, gdje se nalazi sjedište Porschea, dok je druga tužba podignuta u Braunschweigu protiv matične kompanije Volkswagen Group, koja je vlasnik Porschea. Od ukupno 3.965 automobila na brodu, najviše je bilo marke Porsche, Audi i VW, no na brodu je bio i značajan broj Bentleya i Lamborghinija.

Pročitajte i: Objavljen popis: Na dnu oceana završilo 846 Audija, 589 Porschea, 523 Volkswagena, 190 Bentleya…

“Tužitelji tvrde da je požar uzrokovala litij-ionska baterija modela Porsche te navode da ih VW nije obavijestio o opasnosti i potrebnim mjerama opreza potrebnim za prijevoz takvih vozila”, navodi Bloomberg. Izvještavaju da dosadašnji pokušaji nagodbe nisu bili uspješni.

Pročitajte i: Kompanije redom odbijaju prevoziti rabljena električna vozila nakon niza ozbiljnih požara

Kratko nakon nesreće, Russell grupa procijenila je da bi ukupni gubitak na 438 milijuna dolara. Procijenili su da vrijednost automobila na 400 milijuna dolara, pri čemu je Volkswagen izgubio daleko najveći broj automobila, ukupne vrijednosti od najmanje 155 milijuna dolara.

Allianz je objavio nekoliko izvješća u kojima navode da su požari jedan od primarnih uzroka pomorskih potraživanja tvrtke, a dodatno su istaknuli opasnost od požara na električnim vozilima.

Pročitajte i: Broj požara na brodovima značajno u porastu: Krivac su litij-ionske baterije?

“AGCS već dugo upozorava na potencijalnu opasnost koju za pomorsku i širu logističku industriju predstavljaju litij-ionske baterije, bilo da se one prevoze u električnim vozilima ili kao teret. Ako se ovim baterijama ne rukuje, ili ih se ne skladišti i prevozi ispravno, požari predstavljaju značajnu opasnost”, kaže kapetan Rahul Khanna iz Allianz Global Corporate & Specialty. “Baterije nisu samo potencijalni uzrok požara ako su oštećene, prepunjene ili izložene visokim temperaturama, one također mogu pogoršati požare koji izbiju iz drugih uzroka i teško ih je ugasiti jer potencijalno mogu ponovno planuti danima ili čak tjednima kasnije.”

Pročitajte i: MOL na svoje brodove za prijevoz automobila uvodi AI sustav za ranu detekciju požara

Značajna ulaganja: Sprema se novo produbljivanje pristaništa na kontejnerskom terminalu na Brajdici

By

redakcija

-

06.03.2024.

0

Na kontejnerskom terminalu na Brajdici lani je prekrcano 386 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), i to unatoč radovima na povećanju dubine na dijelu pristaništa, kao i čestim zatvaranjima željezničke pruge, što zbog radova na pojedinim dionicama, što zbog izlijetanja vlaka na dionici između Meje i Škrljeva potkraj godine. Emmanuel Papagiannakis, direktor Jadranskih vrata (AGCT), tvrtke koja upravlja terminalom, za Novi list ističe kako će u budućem periodu ključan projekt za daljnji razvoj kontejnerskog prometa na Brajdici biti druga faza projekta produbljivanja kojom bi se dubina povećala na 16,5 metara duž više od 400 metara pristaništa, zajedno s daljnjim razvojem željezničkog teretnog prometa.

Početni pad, pa rast

Što se tiče prometa kontejnera u prošloj i ovoj godini, Papagiannakis ističe da je u prošloj godini promet bio oko tri i pol posto veći nego prethodne, također rekordne godine, pri čemu je u prva dva ili tri mjeseca bio zabilježen pad, da bi u ostatku godine promet rastao i na kraju premašio brojke iz 2022. godine, javlja Novi list.

“Prvi kvartal bio je slab, ali kasnije smo zabilježili snažan oporavak. Zanimljivo je i to da je intermodalni prijevoz pokazao otpornost, otprema i doprema kontejnera željeznicom, i u prošloj godini rastao, unatoč radovima na željeznici i nesreći vlaka na pruzi blizu Rijeke pa smo se sasvim približili udjelu od pedeset posto tereta koji se doprema i otprema vlakovima. Iako smo zadovoljni povećanjem intermodalnog prometa, zasluga ide i kontinuiranoj dobroj koordinaciji svih dionika na prometnom pravcu, s obzirom na to koliko je upravo željeznički prijevoz ključan za budući razvoj ne samo našeg terminala, nego i riječke luke u cijelosti”, ističe Papagiannakis.

Iako Papagiannakis upozorava da je još uvijek teško predvidjeti rezultate do kraja godine, potvrđuje da svako povećanje prometa u luci mora biti praćeno odgovarajućim kopnenim kapacitetom, a što se tiče Rijeke i AGCT-a u budućnosti, očekuje se daljnji porast intermodalnog udjela.

“To pokazuje koliko je važno adekvatno upravljanje postojećim željezničkim kapacitetima, kao i realizacija predviđenih projekata na željeznici u budućnosti. Što se ove godine tiče, jedan od ključnih faktora je stanje u Crvenom moru, gdje su se dogodili napadi na trgovačke brodove, zbog kojih je dobar dio brodarskih kompanija svoje servise između istoka i Europe preusmjerio oko Afrike. To je na samom početku godine rezultiralo dvotjednim kašnjenjima brodova. Prva dva tjedna u siječnju broj dolazaka brodova je bio smanjen, a time i količina tereta, no u veljači je broj dolazaka znatno povećan. Servisi su sad prilagođeni plovidbi oko Afrike i stabilizirani”, kaže Papagiannakis.

Koliko će potrajati kriza u Crvenom moru, dodaje, teško je predvidjeti, iako se ne očekuje da će se stvari uskoro stabilizirati, što bi moglo negativno utjecati na mediteranske i jadranske luke.

Obilazak oko Afrike

“Sada kad većina brodova ide oko Afrike, mediteranske luke i luke na Jadranu prestaju biti najbliže luke na linijama koje dolaze s istoka. U našem je interesu da se promet Sueskim kanalom čim prije stabilizira, no i na sjeveru Europe postoje problemi s radovima na željezničkim prugama, industrijskim akcijama i zagušenjem luka zbog grupiranja brodova uslijed poremećaja u održavanju servisa i dolazaka brodova. Također, nakon iskustava iz prethodnih godina, brodari i vlasnici tereta nastoje imati disperzirane servise, s većim brojem ulaznih luka za terete, pa i zbog toga ipak ne očekujemo značajnije poremećaje u količinama tereta u ovoj godini”, kaže direktor AGCT-a.

Rute oko Afrike će, smatra, imati utjecaj na krajnje potrošače, jer će konačna cijena proizvoda za krajnje kupce biti viša, zbog većih troškova prijevoza, što će rezultirati povećanjem cijena prijevoza tereta brodovima te konačno utjecati na inflaciju, ali moguće i na potražnju.

“Kako bismo osigurali da Rijeka ima dovoljno kapaciteta i ostane relevantna za veće brodove, trebamo započeti drugu fazu projekta i završiti iskopavanje dodatnih 328 metara operativne obale sa sadašnje dubine od 14,88 na 16,5 metara. Tada bismo imali više od 400 metara s dubinom od 16,5 metara, što bi omogućilo privezivanje brodova najnovijih generacija u budućnosti i veću fleksibilnost s mogućnošću privezivanja brodova svih veličina brodarskih linija. Već smo započeli s nabavom dvije nove dizalice za prekrcaj kontejnera između broda i obale, generacije super post-Panamax. Dizalice će stići krajem iduće godine, što predstavlja značajno ulaganje, zajedno s novom opremom na terminalu”, zaključuje Papagiannakis.

Marinko Glavan / Novi list

Ništa od proizvodnje vodika iz velike offshore vjetroelektrane u Sjevernom moru

By

redakcija

-

06.03.2024.

0

Odustaje se od planova o proizvodnji vodika s offshore vjetroelektrane u Sjevernom moru

Graditelji ogromnog britanskog projekta offshore vjetroelektrane Dogger Bank D odustaju od svog prvotnog plana za proizvodnju zelenog vodika i radije umjesto toga idu na isporuku električne energije u britansku mrežu. Dogger Bank je pješčani sprud u sredini južnog dijela Sjevernog mora koji se proteže nizozemskim, njemačkim, danskim i britanskim vodama, javlja portal Energetika.

Faza VE Dogger Bank D 2 GW predložena je prije godinu dana s paralelnim razvojem opcija za transport električne energije i vodika, s ukupno 277 instaliranih turbina.

Naime, britanski SSE i norveški Equinor i Vårgrønn, istraživali su mogućnost korištenja energije iz proširenja četvrte faze od 2 GW goleme vjetroelektrane na Sjevernom moru za ono što bi bilo najveće postrojenje za proizvodnju zelenog vodika u Velikoj Britaniji. No, u petak su tvrtke rekle da je potvrdom povezivanja na kopnenu mrežu projekt zelenog vodika odbačen. Dogodilo se to unatoč potpisanim ugovorima za studije izvedivosti za koncept i projektiranje te opcije kupnje vodika, a odluka nije obrazložena.

Dogger Bank D će se spojiti na predloženu novu trafostanicu od 400 kV koja se nalazi u Yorkshireu, koja će biti izgrađena kao dio britanske obnove prijenosne mreže. Vjetroelektrana od 5,6 GW bit će najveća na svijetu, a gradit će se u četiri faze: tri faze od 1,2 GW s Dogger bank A, B i C i jedna faza od 2 GW u Dogger bank D, s kombinacijom Haliade- X turbine od 13 MW i 14 MW.

Odgoda početka rada

Graditelji kažu da bi svaka rotacija lopatica dugih 107 metara na prvoj turbini Dogger Bank mogla proizvesti dovoljno energije za napajanje prosječnog britanskog doma dva dana. Kašnjenja uzrokovana vremenskim prilikama i problemima s brodovima i opskrbnim lancem znače da bi potpuno puštanje u rad početne Dogger Bank A faze moglo biti odgođeno do 2025., iako je počela izvoziti energiju iz svoje prve operativne turbine u britansku mrežu u listopadu prošle godine.

Prve tri faze moći će opskrbljivati oko 6 milijuna kućanstava kada budu dovršene 2026. godine, iz 190 turbina. Novi prijedlog bit će objavljen ovog mjeseca zajedno s konzultacijama s lokalnim zajednicama o povezivanju s mrežom – što bi moglo uključivati mogućnost izgradnje interkonektora prema Europi.

Mogla bi biti potrebna opcija prodaje električne energije. Naime, u studenom je vlada Ujedinjenog Kraljevstva podigla najnižu cijenu za vjetroelektrane na moru za 66%, na £73/MWh za fiksne projekte vjetroelektrana na morskom dnu, odnosno na £176/MWh za plutajuće projekte vjetroelektrana na moru. To je bilo potrebno kako bi se osiguralo da će projekt i dalje biti ekonomski održiv dok cijene izgradnje rastu. Velika Britanija cilja na 50 GW offshore vjetroelektrana do 2030., javlja Renew Economy, a prenosi Energetika.

Izmjene Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama pomoraca: Uključite se u javno savjetovanje!

By

redakcija

-

06.03.2024.

0

Pomorci, oglasite se!

Na središnjem državnom portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću e-Savjetovanja otvoreno je Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama pomoraca.

Savjetovanje je otvoreno do 04. travnja, a uključiti se može zainteresirana javnost.

Na državnom portalu e-Savjetovanja do 04. travnja također je otvoreno Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o visini naknade za obavljanje tehničkog pregleda i tehničkog nadzora brodica i čamaca.

Pomorci, ako imate prijedloga ili komentara vezanih uz Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama pomoraca ili pak uz Pravilnik o visini naknade za obavljanje tehničkog pregleda i tehničkog nadzora brodica i čamaca, sudjelujte u javnom savjetovanju.

Donosimo poveznice:

SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU O NACRTU PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O ZVANJIMA I SVJEDODŽBAMA POMORACA

SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU O NACRTU PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O VISINI NAKNADE ZA OBAVLJANJE TEHNIČKOG PREGLEDA I TEHNIČKOG NADZORA BRODICA I ČAMACA

Šibenska tvrtka postala svjetski lider u proizvodnji pontona: Izvoze ih u Europu, SAD i Afriku

By

redakcija

-

06.03.2024.

0

Već godinama se na hrvatskoj obali traži vez “više“ za velike jahte i jedrilice pa su ulaganja u nautički turizam i nove marine neminovna.

Ipak, ulaganja u turizam ne smiju se staviti ispred zaštite okoliša, pa se za gradnju marina sve više napuštaju stare metode gradnje fiksnih betonskih gatova i koriste se materijali koji ne uništavaju okoliš i koji će omogućiti jednostavno postavljanje i održavanje. Upravo su plutajući betonski gatovi, poznatiji kao pontoni, idealno rješenje jer ne oštećuju morsko dno, a osiguravaju marine za desetljeća uspješnih sezona, piše Otvoreno more.

Lider u Hrvatskoj u proizvodnji pontona šibenski je Marinetek Adriatic koji gotovo 20 godina proizvodi rješenja za marine – od savjetovanja i projektiranja do proizvodnje i finalne instalacije pontona i valobrana. Marinetek Adriatic dio je finske grupacije Marinetek, a riječ je o svjetskom lideru u proizvodnji pontona koji svoje tvornice ima u još 6 država na 4 kontinenta.

Izvoz za Egipat i SAD

Osim u brojne europske zemlje Marinetek Adriatic u posljednje je dvije godine svoje proizvode izvezao i u Egipat te Sjedinjene Američke Države. U Egiptu je Marinetek pontonima izrađena prva moderna nautička marina u Sueskom kanalu, dok su za Sjedinjene Američke Države proizvedeni pontoni za čak četiri lokacije na istočnoj obali.

Betonski divovi velikim su transportnim brodovima sigurno stigli na udaljene lokacije, a svaki novi projekt zahtjeva nove inovacije i originalnost kako bi se proizvodi u potpunosti prilagodili lokaciji i zahtjevima investitora.

Inovativni pontoni s karbonskim vlaknima

Osim što se očekuje iznimna izdržljivost ovih pontonskih divova, poseban je izazov ekološka prihvatljivost i očuvanje zaštićenih područja. Tu su u Marineteku posebno ponosni na projekt “ECo marina – Razvoj inovativnih plavih tehnologija za pomorsku suprastrukturu” u sklopu kojeg su osmišljeni ekološki prihvatljiviji pontoni s manjim udjelom betona i strukturom od karbonskih vlakana.

Betonski plutajući gatovi postaju sve lakši, a traže se i materijali koji će zadovoljiti potrebe za što manjom emisijom CO2. Tako je, nakon opsežnih testova i projektiranja, Marinetek Adriatic, uz svog partnera norvešku tvrtku Stadt Towing Tank, proizveo posve inovativne kompozitne pontone koji su već imali zapažen uspjeh na međunarodnim sajmovima inovacija. Novi kompozitni ponton nagrađen sa zlatnom medaljom na 21. Međunarodnoj izložbi ARCA 2023 dok je srebrna medalja zasluženo otišla u ruke Marinetek tima na Međunarodnoj izložbi inovacija Inova.

Cijeli članak pročitajte >>OVDJE<<.

Koliko su koštale najskuplje jahte uvezene u Hrvatsku tijekom 2023. godine?

By

redakcija

-

06.03.2024.

0

yacht-jahta — Foto: Ilustracija / Pixabay

Uvoz brodova i jahti u Hrvatskoj je tijekom prvih 11 mjeseci 2023. godine iznosio 383,39 milijuna eura. Iz Malte su uvezene tri velike jahte vrijedne 58,25 milijuna eura. Gleda li se po broju, popularne su talijanske i francuske jahte te francuske, njemačke i slovenske jedrilice, donosi Forbes Hrvatska.

U Hrvatsku je 2023. godine uvezeno brodova i jahti u vrijednosti 383,39 milijuna eura. Preciznije, toliko ih je uvezeno od siječnja do studenog. To pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Forbes Hrvatska DZS-u se obratio kako bi stvorio listu najskupljih jahti uvezenih u 2023. godini po uzoru na listu najskupljih automobila kupljenih u Hrvatskoj 2023. godine. Dostupni podaci prikazuju kumulativni uvoz prema državama i vrsti plovila, pa daju tek dio odgovora.

Tri jahte za 58,25 milijuna eura

Kategorija “Motorna vozila za razonodu i sport duža od 24 metra” otkriva kako je u navedenom razdoblju vrijednost uvezenih jahti dužih od 24 metra iznosila 94,11 milijuna eura. Uvjerljivo najskuplje bile su tri jahte uvezene iz Malte za čak 58,25 milijuna eura. U prosjeku, odnosno ako se radi o tri iste jahte, to bi bilo 19,42 milijuna eura po jahti. Jedna jahta iz te kategorije uvezena s Kajmanskih otoka također je u vrhu – koštala je točno 12 milijuna eura. Ukupno je od siječnja do studenog uvezeno 14 jahti dužih od 24 metra.

Popularne talijanske jahte i francuske jedrilice

Što se tiče jahti dužine 7,5 do 24 metra, njih je u navedenom periodu uvezeno 233, a njihova ukupna vrijednost iznosila je 102,12 milijuna eura. Iz Svetog Vincenta i Grenadina uvezena je jedna vrijedna četiri milijuna eura, a iz Srbije jedna vrijedna tek malo više od tri milijuna eura. Iz Italije ih je uvezeno 69 ukupne vrijednosti 44,69 milijuna eura, no nema podataka o tome koliko je koštala najskuplja. Iz Francuske ih je uvezeno 67, no znatno manje vrijednosti od talijanskih – ukupno 9,88 milijuna eura, navodi Forbes Hrvatska.

Zanimljiva rubrika su i jedrilice. Dužih od 24 metra bilo je tek četiri i njihova cijena bila je relativno niska – ukupno 649.378 eura. No, one dužine između 7,5 i 24 metra bile su znatno traženije. Uvezeno ih je 292, ukupno vrijednih 114,59 milijuna eura. Iz Francuske 144 komada vrijedna 63,19 milijuna eura, iz Slovenije 48 komada vrijednih 12,04 milijuna eura, a iz Njemačke 45 komada vrijednih 12,28 milijuna eura. Iz Austrije je uvezena tek jedna, no vrijedna 5,3 milijuna eura.

Uvozile su se i druge kategorije – jahte i jedrilica za plovidbu rijekama i jezerima, gumenjaci i druga plovila, no oni se ne mogu ubrojiti među najskuplje.

Među nešto skupljim primjercima su bili i oni u kategoriji putničkih i izletničkih brodova što može uključivati i trajekte, no to ne čudi s obzirom na namjenu tih brodova. Jedan takav brod uvezen iz Indonezije koštao je 7,79 milijuna eura. Iz Singapura su uvezena dva ukupne vrijednosti 5,79 milijuna eura. Ukupna vrijednost ove kategorije iznosila je 26,86 milijuna eura.

Bojan Bajgorić Šantić / Forbes Hrvatska