O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 281

VIDEO: Brod zapeo ispod mosta u Rotterdamu: Kontejneri pali u rijeku

0
Foto: MediaTV / YouTube / The Maritime Executive

Njemački kontejnerski brod za unutrašnje plovidbe u petak ujutro se zaglavio ispod mosta Willemsbrug u Rotterdamu, što je rezultiralo gubitkom najmanje dva kontejnera u rijeci Nieuwe Maas, piše The Maritime Executive.

Rotterdam-Rijnmond Safety Region zaprimila je izvješće o nesreći oko 7:30 ujutro, te je po dojavi pronašla 137 metara dugu teglenicu s vlasttim pogonom Monika Deymann, zaglavljenu ispod mosta. Najmanje dva kontejnera pala su u more, dok su drugi, zbog zapinjanja, uzrokovali štetu na mostu.

Nema izvještaja o ozlijeđenima u incidentu, navodi FleetMon.

Most i plovni put bili su zatvoreni dok su stručnjaci procijenili razmjere štete. Posebno su tražili probleme s cijevima za struju i plin koje prolaze preko mosta. Međutim, vlasti su priopćile da se radi uglavnom o ostruganoj boji i dopustile su ponovno otvaranje mosta.

Kontejneri na brodu su bili prazni, a vlasti rade na njihovom uklanjanju iz rijeke kako ne bi predstavljali opasnost za brodove u prolazu.

Nakon nekoliko sati, služba za sigurnost izvijestila je da se vodostaj rijeke smanjio, zbog čega se brod uspio izbaviti ispod mosta. Sada se istražuje može li i kako brod nastaviti svoju plovidbu.

Vlasti su za incident okrivile brod koji se pokušao premjestiti iz središta grada u luku Waalhaven za vrijeme plime na rijeci. Primijetili su jake fluktuacije razine rijeke, rekavši da je odgovornost zapovjednika plovila da utvrdi je li slobodan prostor dovoljan da brod sigurno prođe, ističe FleetMon.

Ovo nije prvi slučaj da je brod unutarnje plovidbe udario u most. Godine 2020. još jedan njemački plovni brod udario je u most i izgubio kontejnere, a bilo je i optužbi da je brod pretovaren. Ovakav slučaj se ponovio i 2022. godine, prema The Maritime Executive.

Pomorska škola Split: “Ćakulajmo o moru” s pomorcem Marinom Zeljkovićem

0
Foto: Pomorska škola Split

Mlade snage Pomorske škole Split prošlog su tjedna na nesvakidašnji način “zaplovile“ u budući pomorski život. Inspiraciju, nove vidike, aktualnosti, kao i „terensku“ edukaciju pružio im je gospodin Marino Zeljković unikatnom prezentacijom i predavanjem prilikom gostovanja u školskom projektu Ćakulajmo o moru.

U istim se klupama kod prof. De Marchi nekada i sam „pozicionirao“ po astronomskim stajnicama da bi danas pogled s broda, ljepotu, ali i okrutnost oceana pokazivao budućim radnim kolegama. Jer ovaj se poziv jednostavno voli, poručuju iz Pomorske škole Split.

Gospodin Zeljković prvi se put otisnuo s obale po završetku srednje škole prije dvanaest godina. Svoju ljubav prema brodovima i navigaciji na samom je početku radne karijere oplemenio i ljubavlju prema fotografiji. Kao profesionalni fotograf među ostalim i maritimnog sadržaja.

Pročitajte više: Pomorac Marino Zeljković snima prizore od kojih zastaje dah: “Inspiracije mi nikad ne nedostaje”

Pred prepunom su se učionicom po prvi put njegove dvije snažne ljubavi „pretočile“ u jednu upravo s ciljem da učenici viših razreda kroz zanimljive priče o brojnim radnim doživljajima iz prve ruke spoznaju kakav je današnji život na moru. Naš svestrani pomorac do sada je svjetskim rutama plovio na različitim tipovima brodova, poput onih za rasuti teret, višenamjenskih brodova i drugih. Na svojim je putovanjima dronom iz zraka i profesionalnom opremom s broda, čak s vrha brodskih dizalica i s kopna snimao fascinantne prizore. Ovaj je put učenicima prezentirao samo dio video i foto materijala. Danas gospodin Zeljković radi u svojstvu časnika palube na brodu kompanije Balearia koji prometuje na relaciji Malaga (Španjolska) – Melilla (španjolski grad na području Maroka). 

Brod Rusadir prvi je trajekt na svijetu koji je sagrađen s pogonom na zeleno gorivo. Uz dozvolu kompanije Balearia, a za potrebe edukacije budućih pomoraca, gospodin Zeljković učenike je virtualno proveo kroz trup broda i zapovjedni most. Uz dodatna pojašnjenja o važnosti zelenoga goriva u pomorskome prometu i uz informacije o tome u kojim se trenutcima brod prebacuje na drugi pogon, splitski su srednjoškolci imali čast prvi doživjeti ovakav tip edukacije. Zanimljivo im je bilo vidjeti i video scenu ulaska migranta u brod na krovu kamiona, posebice zato što je današnji pomorski promet Sredozemnim morem jedan od aktualnih načina migracije.

Foto: Pomorska škola Split

Kako i priliči samom naslovu školskoga projekta Ćakulajmo o moru, učenici su gospodinu Zeljkoviću imali priliku postavljati pitanja. Iznimno zainteresirani, svojim su pitanjima pokrenuli brojne teme: testiranja pomoraca na drogu i alkohol, piratstvo, polaganja breveta, evakuacijski sistemi i mnoge druge. Izniman naglasak gospodin Zeljković stavio je na važnost zdravoga života na brodu, ali i na kopnu jer se svaka pogreška plaća. Ukazao im je na značaj odličnoga poznavanja engleskoga jezika, informatičku pismenost i cjeloživotno učenje kao sastavnicama suvremenoga pomorstva.

Premda je ovo vrijedno gostovanje završilo, suradnja s gostom i dalje se nastavlja. Obostrana je želja realizacija stalnoga postava radova gospodina Marina Zeljkovića u Pomorskoj školi Split. Mentori u projektu Ćakulajmo o moru su prof. ribarsko-nautičke skupine predmeta Marijana De Marchi i prof. nautičke skupine predmeta Ivan Roščić.

Foto: Pomorska škola Split

Jadrolinija kupila polovne grčke brodove unatoč upozorenju da ne mogu ploviti Jadranom

0
Foto: Youtube / Screenshot

Ravnatelj Hrvatskog registra brodova Damir Roje Nacionalu je potvrdio da su Upravu Jadrolinije na vrijeme upozorili da brodovi kupljeni u Grčkoj ne udovoljavaju elementarnim kriterijima za plovidbu u hrvatskom dijelu Jadrana

Nacional je zaprimio službeni odgovor Hrvatskog registra brodova, nadležne javne ustanove koja obavlja poslove od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, iz kojega je vidljivo da je HRB na vrijeme, dakle prije kupovine trajekta Glykofilousa IV od grčkog brodovlasnika, obavijestio Upravu Jadrolinije da taj brod ne udovoljava elementarnim kriterijima za plovidbu Jadranom, čak ni najzaštićenijim morskim područjem „klase D“ – od Splita do Supetra na otoku Braču.

Time je potvrđeno sve na što je Nacional u nekoliko navrata od ljeta prošle godine upozoravao – Uprava Jadrolinije „obnavlja“ svoju flotu kupovinom starih, isluženih i skupo plaćenih trajekata grčkih brodovlasnika, od kojih su neki prema Direktivi EU-a nepodobni za plovidbu nacionalnim vodama RH.

Nacional je zamolio ravnatelja Hrvatskog registra brodova Damira Roju da, s obzirom na obvezu zakonskog transparentnog poslovanja, ta javna ustanova odgovori na pitanja u vezi s kupovinom trajekta Glykofilousa IV, koji se u Jadrolinijinoj floti sada zove Sv. Duje. Iz Hrvatskog registra brodova jasno su odgovorili:

„HRB je uvidom u brodske dokumente izdane od pomorske uprave Grčke, što je kasnije potvrđeno kroz odgovarajući prigodni pregled, utvrdio da je brod certificiran za ‘lučko područje’, pri čemu ne udovoljava europskoj Direktivi i pripadajućoj Delegiranoj uredbi Komisije (EZ), a o čemu je Jadrolinija dovoljno unaprijed i prije nabave broda bila odgovarajuće obaviještena. Također, nakon provedene detaljne analize Hrvatskog registra brodova, JADROLINIJA je odgovarajuće obaviještena o činjenici kako je u svrhu usklađivanja stanja na brodu s navedenim EU normama za plovidbu u RH kao brodu ‘klase D’ (klasa brodova koja udovoljava zahtjevima za linijsku plovidbu na relaciji Split – Supetar), potrebno izvršiti značajne preinake prije izdavanja bilo kakvih plovnih isprava“, kaže se u dopisu HRB-a kojim se otkrivaju i potvrđuju nove, javnosti dosad nepoznate pojedinosti.

„Sva tri broda, trajekt Sv. Duje, brodovi Vela Luka i Unije, imaju velikih nedostataka i određenih problema, koji se već četiri mjeseca pokušavaju ukloniti u brodogradilištima u Kraljevici, Kostreni i Malom Lošinju. Jadrolinijine brodove, posebno Sv. Duju i Vela Luku, čekaju ozbiljne nadogradnje i preinake, koje će zahtijevati i značajna financijska sredstva. S obzirom na složenost zahvata, nitko ne zna kad bi oni mogli početi ploviti. Sv. Duje i Vela Luka sigurno neće na najfrekventnijim linijama Split – Supetar i Split – Vela Luka – Ubli na Lastovu zaploviti na ljeto ove godine“, rekao je Nacionalu dugogodišnji brodograđevni stručnjak i savjetnik, ugledni hrvatski pomorski ekspert.

„Nadam se da ćemo jednom dobiti odgovor na pitanje što je toliko začudnoga bilo u trajektu Glykofilousa IV, koji je plovio na kratkoj 1,5 nautičkih milja dugoj liniji unutar luke grčkog Perama, i zašto je Uprava Jadrolinije baš njega kupila za 7,7 milijuna eura, skupo ga platila, pa će u dogradnju i preinake Sv. Duje uložiti oko 5,5 milijuna eura“, naglasio je Nacionalov sugovornik.

„Bit će to neopravdano vrlo skup brod. Time je Uprava Jadrolinije ozbiljno prekršila norme europske Direktive o obvezujućoj sigurnosti plovila za putničke brodove u nacionalnoj plovidbi. Osim novca za preplaćenu kupovinu, Uprava Jadrolinije odlučila je za prilagodbu plovidbi Jadranom tih triju brodova potrošiti još dodatnih najmanje 12 milijuna eura, skoro iznos ravan cijeni izgradnje novog trajekta“, upozorava naš brodograđevni stručnjak i savjetnik.

S druge strane, „koncem prošle godine nije započela u više navrata najavljivana gradnja triju putničkih brodova na električni pogon, s korištenjem električne energije pohranjene u baterijama, procijenjene vrijednosti nabave 45 milijuna eura. Iako je natječaj završen i odlukom Uprave Jadrolinije, pod čudnim okolnostima odabrano je brodogradilište ‘Dalmont’ iz Kraljevice kao graditelj brodova, potpisa konačnog ugovora s brodogradilištem i početka gradnje triju brodova na električni pogon, financiranih europskim novcem iz Fonda Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine – još uvijek nema. U Rijeci se sve glasnije govori da s tim poslom i natječajem nešto nije u redu pa se sve češće čuje da je zbog mogućih zloupotreba za ovaj slučaj zainteresiran i Ured europskog javnog tužitelja“, naglasio je drugi Nacionalov sugovornik, stručnjak za korištenje zelenih tehnologija i sredstava iz fondova EU-a u pomorstvu i brodarstvu.

Dakle, zadnjeg dana listopada 2023. godine hrvatska javnost je priopćenjem obaviještena da su „Jadrolinijine prinove kupljene u Grčkoj stigle na Kvarner – u brodogradilište u Kraljevici je doplovio Sv. Duje, a u remontno brodogradilište u Malom Lošinju uplovio je brod Unije.

Brod Sv. Duje je 107 metara dugi grčki trajekt Glykofousa IV, prihvata 780 putnika i 130 vozila, star sedam godina, ali je namijenjen za plovidbu lukama i zaštićenim morskim područjima. Hrvatski registar brodova tvrdi da ne udovoljava zahtjevima za plovidbu nacionalnim vodama Republike Hrvatske, čak ni za liniju Split – Supetar za koju je, navodno, namjenski kupljen.

U dopisu Hrvatskog registra brodova se ističe: „Europska Direktiva iz 2009. godine dopunjena Delegiranom uredbom Komisije EU-a iz 2020. godine, propisuje obvezujuća sigurnosna pravila i norme zemlje članice EU-a. Predmetna Direktiva i Delegirana uredba ne odnose se na brodove koji plove u tzv. lučkom području, u kojem je m/b Sveti Duje plovio dok je bio pod grčkom zastavom. Linijski promet u RH ne predviđa putovanje u ‘lučkom području’ te stoga svi brodovi u linijskom prometu moraju potpuno udovoljiti odredbama Direktive i Delegirane uredbe te sigurnosnim pravilima i normama kao putnički brodovi ‘klase D’, odnosno, ‘klase C’ (brodovi na linijama za vanjske otoke).“

Iz dopisa HRB-a jasno se vidi da brod Sv. Duje nije certificiran, izgrađen ni projektiran za nacionalnu plovidbu bilo koje članice EU-a. Ali i da ne postoje nikakvi „posebni pravni propisi i zahtjevi Hrvatskog registra brodova“, kojima se brod Sv. Duje, a ni drugi brodovi na „doradi i prilagodbi“ u brodogradilištu Kraljevica i drugim kvarnerskim brodogradilištima, moraju prilagoditi.


Cijeli članak pročitajte >>OVDJE<<.

Objavljen natječaj za novi vizualni identitet Plave vrpce Vjesnika i jubilarne 60. Plave vrpce Vjesnika

0
Foto: SPH

Sindikat pomoraca Hrvatske raspisuje i provodi javni Natječaj za dizajn vizualnog identiteta za „Plavu vrpcu vjesnika“ i ovogodišnju, jubilarnu 60. Plavu vrpcu Vjesnika.

Svrha natječaja je dobivanje kvalitetnog stručno projektiranog vizualnog identiteta. Svaki od natjecatelja ima pravo sudjelovanja na Natječaju s najviše 3 prijavljena rada.

TEMA I PREDMET NATJEČAJA

Vizualni identitet „60. Plave vrpce Vjesnika“ treba promišljati kao jubilarni, a rješenje je moguće i poželjno tražiti na više načina pri čemu se od dizajnera traži da se po predloženim varijantama ponude najbolja rješenja:

60. Plava vrpca Vjesnika (puni naziv i godina u kojoj je obljetnica na hrvatskom jeziku)

Plava vrpca Vjesnika / PVV (skraćeni naziv)

Natjecatelji mogu predložiti i drugačiju varijantu od ovdje predloženih, vodeći računa o smislu i jasnoći pojmova te značenju istih.

Prezentacija idejnog rješenja treba pružiti temelj za razumijevanje podloga, a kao takva treba sadržavati znak i/ili logotip; prikaz primjene na tiskanim i promotivnim materijalima (plakat, banner); prikaz primjene u digitalnom okruženju (internetska stranica, društvene mreže);
kratak i jasan tekstualni opis rješenja na hrvatskom jeziku; vizualni identitet može biti upotpunjen sloganom koji će zadržati pozornost, zaintrigirati i izazvati emocije.

Vizualni identitet može se, ali ne mora, sastojati od znaka i/ili logotipa, ali mora jasno predstavljati, označavati i komunicirati zadanu temu.

Natjecatelj čiji je dizajn izabran obvezan je izvršiti izvedbeni dio dizajna koji će uključivati logotip uz osnovne standarde: pozitiv, negativ, odnos znaka i logotipa, sustav karakterističnih boja (uporaba znaka u boji i/ili crno-bijeloj varijanti), definiciju karakterističnog pisma (primarna i eventualno sekundarna tipografija), minimalni prostor, dopuštena umanjenja, upotreba u različitim formatima/vertikalni i horizontalni – sve prikazano u svim varijantama korištenja znaka i logotipa.

Rok za prijem natječajnih radova je 29. ožujka 2024.

Prijavitelj svoje radove dostavlja isključivo putem e-pošte na adresu: info@sph.hr, s naslovom “Natječaj za oblikovanje vizualnog identiteta PVV”, u PDF formatu A4.

U poruci e-pošte prijavitelj treba navesti, ako je fizički subjekt: svoje ime i prezime, datum rođenja, kontakt broj mobitela, trenutnu razinu obrazovanja koju pohađa i naziv ustanove u kojoj se obrazuje (ako je primjenjivo) ili ako je pravni subjekt: pravno ime subjekta, OIB subjekta, adresa sjedišta, ime i prezime kontakt osobe, e-adresu i broj mobitela kontakt osobe.

Radovi pristigli nakon navedenog roka ili oni koji ne udovoljavaju uvjetima ovog Natječaja neće biti razmatrani.

Peteročlano povjerenstvo vršit će verifikaciju i evaluaciju pristiglih rješenja, a svi sudionici bit će obaviješteni o rezultatima putem maila.

Sindikat pomoraca Hrvatske zadržava pravo ne izabrati niti jedan rad.

O PLAVOJ VRPCI VJESNIKA

Riječ je o jedinstvenom priznanju koje se dodjeljuje za pothvat spašavanja ljudi i imovine na moru, a utemeljio ga je 1966. godine poznati novinar i pjesnik Ratko Zvrko (1929.-1998.), u to vrijeme urednik pomorstva u Vjesniku.

Sindikat pomoraca Hrvatske je preuzeo organizaciju dodjele Plave vrpce Vjesnika 2012. godine, nakon gašenja lista Vjesnik, u želji da se i dalje vrednuju najplemenitije ljudske vrline – hrabrost, požrtvovnost, solidarnost i čast, kako pomorca tako i drugih ljudi od mora.

Plava vrpca Vjesnika je priznanje kvaliteti čovjeka, cijenjeno ne samo u domaćim, već i u inozemnim pomoračkim krugovima. O tome svjedoči činjenica da je Međunarodna pomorska organizacija (IMO) prije nekoliko godina utemeljila svoje priznanje po uzoru na Plavu vrpcu Vjesnika. Isto tako, Plava vrpca Vjesnika je u nekoliko navrata dodijeljena i stranim pomorcima, za pothvat spašavanja naših ljudi. Priznanje se dodjeljuje u pojedinačnoj i momčadskoj konkurenciji, a najhrabrije među hrabrima biraju članovi Odbora za dodjelu Plave vrpce Vjesnika.

Priznanje u pojedinačnoj konkurenciji sastoji se od zlatnog prstena i svilenog plamenca, a u momčadskoj konkurenciji od srebrne plakete i svilenog plamenca.

Svaka dodjela Plave vrpce Vjesnika je iznimno svečan i emotivan događaj, a za dodjelu ovog priznanja redovito vlada veliko zanimanje javnosti i medija.

NAGRADE

Dodjeljuje se 1 novčana nagrada u brutto iznosu od 1.000 EUR (pobjednički rad).

Autori nagrađenih radova i Raspisivač sklopit će autorske ugovore nakon čega će Autorima biti isplaćene nagrade. Dodjela prve nagrade podrazumijeva uporabu i izvođenje nagrađenog rada na načine predviđene prijedlogom autora i u obimu koji određuje Raspisivač, te izradu knjige osnovnih standarda (manjeg opsega) za što je honorar uključen u iznosu prve nagrade, ističu iz Sindikata pomoraca Hrvatske.

Ako se za tim ukaže potreba, autor rada koji komisija usvoji kao rješenje za realizaciju i Raspisivač mogu sklopiti ugovor o eventualnoj dodatnoj suradnji te dogovoriti obim i modalitete daljnje suradnje, u skladu s potrebama i uvažavajući suvremene strukovne prakse.

U Kraljevici krštena nova i najjača brodica u floti Rijeka plova: Nazvana po Anti Marasu

0
Foto: Sergej DRECHSLER / Novi list

U Dalmontovom brodogradilištu u Kraljevici održana je svečanost krštenja nove brodice u floti Rijeka plova, tvrtke koja pruža usluge priveza i odvoza brodova za potrebe Janafovog i LNG terminala u Omišlju te u luci Bakar, piše Novi list.

Riječ je o 10,2 metara dugoj i blizu četiri metra širokoj brodici, koju pogone dva dizelska motora ukupne snage 560 kilovata odnosno oko 750 konjskih snaga, uz pomoć kojih će postizati brzinu od 12 čvorova, ali i raspolagati popriličnom silom poteza.

Nova i najjača brodica u floti Rijeka plova prozvana je Ante, u spomen na osnivača tvrtke i idejnog pokretača Antu Marasa koji je preminuo prošle jeseni.

Svečanost u kraljevičkom Dalmontu okupila je brojne predstavnike lučke zajednice, lokalne i regionalne uprave i samouprave, a nazočan je bio i predsjednik Međunarodnog udruženja privezivača brodova (IBLA-e) Marco Mandirola.

Foto: Sergej DRECHSLER / Novi list

Pozdravne riječi gostima uputila je vlasnica i direktorica Rijeka plova Gordana Maras koja je istaknula kako je izgradnja ove brodice svijetli primjer suradnje domaćih tvrtki te simbol zajedništva i inovativnosti ljudi i djelatnosti koji žive od mora. Podsjetila je da je ova četvrta brodica u floti Rijeka plova, no s daleko najboljim karakteristikama i manevarskim sposobnostima koji udovoljavaju zahtjevima razvoja riječkog prometnog pravca.

Ugovor za izgradnju ove brodice potpisan je u ljeto 2022., a riječ je o značajnom ulaganju Rijeka plova s obzirom na to da sama visina investicije, kako je kazala Gordana Maras, premašuje godišnji prihod tvrtke, ali ujedno je najavila i nastavak investicijskih aktivnosti. Kako Novi list doznaje, troškovi gradnje i opremanja nove brodice Rijeka plova iznose oko 450.000 eura.

Direktor Dalmonta Robert Miletić za brodicu Ante rekao je da zapravo riječ o mini remorkeru s obzirom na instaliranu snagu pogona, ali i privezivačke kuke uz pomoć koje ova brodica može “povući” 700 tona težak plovni objekt. Dodao je i kako brodicu odlikuje i pramčani bočni porivnik što joj osigurava bolje manevarske sposobnosti, a pohvalio se i činjenicom da je brodica Ante u cijelosti proizvod znanja, iskustva i sposobnosti kraljevičkog brodogradilišta, njegovih zaposlenika i kooperantskih tvrtki.

Foto: Sergej DRECHSLER / Novi list

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa osvrnuo se na činjenicu da na području šireg riječkog lučkog bazena, koje ova uprava pokriva, djeluje velik broj malih koncesionara, među kojima je i Rijeka plov, ali koji obavljanjem svojih djelatnosti predstavljaju vrlo važan kotač u pružanju kvalitetne usluge. Podsjetio je Vukorepa i da će u lipnju iduće godine biti stavljen u punu operativnu funkciju novi terminal na Zagrebačkoj obali, a potpunim oživljavanjem ovog strateškog državnog projekta, za kojeg je 50-godišnju koncesiju dobio konzorcij nizozemskog APM Terminalsa i domaćeg Enna Logica, gospodarske aktivnosti na ovom području sjevernog Jadrana i šireg riječkog bazena dodatno će se intenzivirati, ocijenio je Vukorepa dok je za suradnju Dalmonta i Rijeka plova kazao da je to još jedan primjer da se u Hrvatskoj može izgraditi i zaposliti brod.

Saborski zastupnik i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić u prigodnom se obraćanju prisjetio svog ogorčenja kad je prije desetak godina donesena politička odluka da se kraljevičko brodogradilište zatvori i prepusti stečaju, ali i pozitivnog obrata koji je nedugo potom uslijedio kad je vlasnik Dalmonta Ivan Ivić odlučio ponovno pokrenuti brodogradilište koje otad uspješno posluje. Dotaknuo se Klarić i velikih promjena i investicijskog “booma” koji prati razvoj riječke luke, pa je tako spomenuo da je u ovom trenutku rezervirano oko 360.000 četvornih metara u Industrijskoj zoni u Kukuljanovu za izgradnju novih logističkih centara, navodi Novi list.

Nekadašnja zaposlenica Dalmonta, a danas pročelnica Upravnog odjela za pomorsko dobro, promet i veze Primorsko-goranske županije Izabela Linčić Mužić u svom je obraćanju apelirala na zajedničke napore svih dionika u cilju da ovdašnja brodogradilišta opstanu i nastave poslovati dok je kraljevički gradonačelnik Dalibor Čandrlić ukazao na dugu tradiciju brodogradnje, a upravo zahvaljujući Dalmontu Kraljevica će za pet godina s još uvijek aktivnim brodogradilištem obilježiti punih 300 godina postojanja brodogradilišta.

Marco Mandirola iz IBLA-e poručio je kako svaki novi brod u moru znači vjeru u budućnost, u pomorski promet i trgovinu, a novoj prinovi u floti Rijeka plova poželio je dugu i uspješnu plovidbu dok je kuma brodici Ante bila Anja Maras Jugo.

Foto: Sergej DRECHSLER / Novi list

Luka Ploče lani ostvarila manji promet: Veći prihodi od prodaje lučkih usluga i manji prihodi od prodaje roba

0
Foto: Dubrovački vjesnik

Tvrtka “Luka Ploče” je, prema nerevidiranom izvještaju objavljenom na Zagrebačkoj burzi, lani ostvarila manji promet, veće prihode od prodaje lučkih usluga i manje prihode od prodaje roba u odnosu na 2022. godinu.

Kompanija je, podsjetimo, u većinskom vlasništvu tvrtki povezanih s Pavlom Vujnovcem, u javnosti poznatim kao hrvatskim “kraljem plina”, piše Slobodna Dalmacija.

Promet preko pločanskih dokova u 2023. iznosio je gotovo 4,8 milijuna tona, što predstavlja pad od 14 posto u odnosu na godinu ranije kada je ostvaren promet od skoro 5,6 milijuna tona. Najveći promet zabilježen je u sektoru starog željeza (59 posto) i šećera (55 posto), te kod prekrcaja ugljena (devet posto).

Iako promet bilježi pad od 14 posto u odnosu na 2022., prihodi od prodaje lučkih usluga, koji su lani iznosili 35,7 milijuna eura, bilježe porast od tri posto u odnosu na godinu ranije, ponajprije zbog prihoda od skladištarine. Prihod od prodaje robe je gotovo 38,9 milijuna eura, što je za 34 posto manje nego u 2022. godini, zbog pada cijena na svjetskom tržištu.

Dobit kompanije prije oporezivanja je gotovo 12,6 milijuna eura, dok je u 2022. iznosila nešto više od 12,4 milijuna eura. No, neto dobit “Luka Ploče” lani je bila 10,3 milijuna eura, dok je godinu prije bila 6,6 milijuna eura. Takva razlika rezultat je manje obveze poreza na dobit u 2023. godini.

Broj zaposlenih u tvrtki porastao je s 395 na 403, a njihova prosječna bruto plaća tijekom 2023. iznosila je 1.538 eura ili 27 eura više u odnosu na godinu ranije, navodi Slobodna Dalmacija.

“Uzimajući u obzir protekle dvije godine, rusko-ukrajinska kriza je donijela pozitivne efekte za poslovanje tvrtke uslijed poremećaja globalnih logističkih tokova. Sjeverne luke su postale zagušene, a Crno more koje je u blizini ratnog područja je uzrokovalo poskupljenje osiguranja za brodove, što je doprinijelo poskupljenju logistike u tom pravcu, uz prisutnu obilnu zatrpanost.

Ti izazovi su usmjerili dodatne terete u Ploče, pa je ukupan promet i dalje veći nego promet prije krize (porast od 22 posto kad se usporedi s 2021. godinom”, naglašavaju iz “Luke Ploče”.

Grupa “Luka Ploče”, koju čine matična kompanija, te tvrtke “Pomorski servis Luka Ploče”, “Luka Šped” i “Pločanska plovidba”, ostvarila je lani dobit prije poreza 13 milijuna eura, dok je godinu ranije bila 12,8 milijuna eura. Neto dobit u prošloj godini iznosila je 10,7 milijuna eura, a u 2022. nešto manje od sedam milijuna eura.

Broj zaposlenih pao je s 476 na 474, dok je bruto plaća porasla za 11 posto (2023. – 1.469 eura, a 2022. – 1.321 euro).

Za Uljanik – 6. sreća? Nastavak brodogradnje obaveza

0
Uljanik brodogradnja
Foto: Milivoj Miošek/Glas Istre

S prvim danom ožujka bit će jasno hoće li se itko javiti s konkretnom ponudom na 6. pokušaju prodaje većinskog udjela u ‘novom’ Uljaniku 1856, piše Poslovni dnevnik.

Stečajni upravitelj Uljanik Brodogradilišta Loris Rak još danas čeka uplate jamstva kojom potencijalni kupci stječu pravo sudjelovanja u licitaciji (ponedjeljak), a iz neslužbenih informacija, mali su izgledi da bi se netko od onih koji su iskazali interes doista i uključio u dražbu.

Od šest tvrtki koje su pismeno potvrdile zanimanje za pulski škver, oni koje se smatra nešto ozbiljnijim u startu su i najavili da im je namjera prije natjecanja najprije razgovarati s državom oko nastavka gradnje brodova, mogućeg dogovora o umanjenju obveza koje brodogradilište ne podmiruje, te pitanja duljine trajanja koncesije.

No, ako se dražba s početnom cijenom od 6,9 mil. eura i bude održala, ostaje otvoren čitav niz pitanja o kojima ovisi realizacija prodaje. Država se kao glavni vjerovnik u tom slučaju prodaje, čuje se neslužbeno, namjerava voditi ne isključivo financijskim iznosom koji će donijeti prodaja, nego i osiguranjem nastavka brodogradnje.

Naime, u pismima koja su dostavili potencijalni kupci iščitava se velik interes za druge djelatnosti, uključujući i turističke. Konačnu riječ imat će skupština vjerovnika u utorak.

Lidlov Tailwind najbrže rastući brodar u kontejnerskom sektoru

0
Foto: Screenshot Facebook

Dok su drugi trgovački lanci odustajali od najma brodova kako je pandemija koronavirusa jenjavala, Tailwind Shipping Lines, u vlasništvu njemačkog maloprodajnog lanca Lidl, postao je najbrže rastuća kontejnerska kompanija na svijetu.

Naime, Lidlova se kompanija od srpnja gotovo udvostručila, a podaci azijskih analitičara Linerlytica pokazuju da je brodar najbrže rastuća kompanija u kontejnerskom sektoru, s porastom od 43 %. Rast je najvjerojatnije potaknut dužim vremenom transporta robe iz Azije preko južne Afrike zbog sve učestalijih napada hutista u Crvenom moru, navodi Splash247.

Tako je prema podacima Linerlytice, Tailwind, osnovan prije dvije godine, na 38. mjestu popisa najvećih brodara kontejnerskog sektora, s 15 brodova i nešto više od 40.000 TEU kapaciteta. U vlasništvu imaju dva plovila, a u narudžbi još dva.

Pogledajte i: VIDEO: U luku Koper uplovio prvi Lidlov kontejnerski brod

Kompanija je također upravo potpisala trogodišnji ugovor za svoj najveći brod, Kea od 6.881 TEU, s cijenom od 39.000 dolara, što je značajno povećanje od čak 15 % u odnosu na zadnji ugovor za sličan brod potpisan prije otprilike mjesec dana. Brod je u vlasništvu tvrtke International Maritime Enterprises sa sjedištem u Monaku, pod kontrolom obitelji Embiricos.

Između ostalih, Tailwind je nedavno u najam uzeo Faith od 917 TEU, Wilhelmina od 1.118 TEU, Asiatic Neptune od 1.134 TEU, Kumasi od 2.207 TEU i Chattanooga od 1.042 TEU.

Hua Joo Tan, suosnivač Linerlytice, rekao je za Splash247 da su s cijenama na rutama između Azije i Europe, koje se kreću od 4.000 i 6.000 USD po FEU, nišne usluge poput onih koje pruža Tailwind ponovno postale izvedive.

I promptne i čarter cijene su porasle otkako su hutisti počeli s napadima na brodove u Crvenom moru. Iako su promptne stope u padu posljednja dva tjedna, čarter tržište i dalje ‘gori’.

Tijekom pandemije i posljedične globalne krize u opskrbnim lancima, mnoštvo drugih poznatih maloprodajnih imena, uključujući Ikeu, Walmart i Home Depot, odlučilo je unajmiti vlastite brodove.

Lošinjski lugger: Jedrenjak na listi zaštićenih kulturnih dobara

0
Foto: Morski HR

Jedrenjak ili njemački “lugger”, a kod nas izvedeno “loger” Nerezinac obnovljen je brod po uzoru na lošinjske logere s kraja 19.st., a privezan je na Rivi lošinjskih kapetana, ispred Muzeja Apoksiomena, prenosi Morski HR.

Drveni motorni brod Dražica (nakon obnove preimenovan u Nerezinac) je vrijedan primjerak tradicionalne brodogradnje, a od 2010. godine je na listi zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH. Više o ovom jedrenjaku ispričao je za Morski HR direktor Turističke zajednice Mali Lošinj, Dalibor Cvitković:

Postav se sastoji od dijela postavljenog na rivi ispred broda, dijela na palubi broda i dijela postavljenog unutar broda u potpalublju (bivšem skladištu – štivi).

Multimedijalni postav u potpalublju prikazuje život na brodu kroz pet karakterističnih tematskih cjelina: posada, hrana, tereti, pomorske rute te gradnja i održavanje broda.

“To je brod muzej, 29,5 GT, dug 19,5 m, preko svega 25 m, širine 5,5 m. Poprilično zahtjevan za jedrenje, ali može se uz dobru posadu – podijelio je s nama svoje iskustvo dosadašnji zapovjednik broda Gilberto Fazlić, koji je uz pomoć autora Vida Slapničara snimio reprezentativan video o ovom fascinantnom brodu.

APOLLON XI: Dubrovnik je koristio kao home port, a ime je dobio po svemirskom brodu koji se prvi spustio na Mjesec

0
Foto: Dubrovački dnevnik

Medu brojnim putničkim kruzerima koji su sedamdesetih godina prošlog stoljeća redovito uplovljavali u grušku luku bio je i Apollon XI, kojeg na priloženoj fotografiji vidimo na vezu uz još jedan grčki brod, dobro nam znani Atalante, piše Dubrovački dnevnik.

Putničko-teretna novogradnja broj 1461 porinuta je u more 8. svibnja 1952. godine s navoza brodogradilišta Harland & Wolff u irskom Belfastu za kompaniju Coast Lines Ltd. iz Liverpoola. Krštena imenom Irish Coast zaplovila je pod britanskom zastavom 17. listopada iste godine u sestrinskoj floti Burns & Laird Lines na dobro uhodanoj noćnoj pruzi Belfast – Liverpool.

Imala je 3.824 bruto registarskih tona, bila je duga 103,5 i široka 15,7 metara. Dva desetcilindarska motora Harland & Wolff diesel pogonska stroja ukupne snage 4.849 kW koja su joj preko dvije propele omogućavala plovidbu brzinom od 17 čvorova. Mogla je prevoziti ukupno 1.200 putnika i 880 tona generalnog tereta.

TRI IMENA, POSLJEDNJE NAJZANIMLJIVIJE

Irish Coast održava redovne putničko – teretne pruge između irskih luka Cork, Belfast i Dublin, velškog Fishguarda, engleskog Liverpoola i škotskog Glasgowa sve do sredine kolovoza 1968. godine kada je prodan u Grčku gdje ga je kupio karizmatični brodovlasnik George Potamianos za svoju tvrtku Epirotiki Steamship Navigation. Preuređen je u Pireju u brod za kružna putovanja maksimalnog kapaciteta prihvata 343 putnika pod imenom Orpheus, navodi Dubrovački dnevnik.

Svoja prva krstarenja započinje sredinom svibnja sljedeće godine tičući luke: Pirej, Iraklion, Rodos, Kos, Patmos, Delos, Mikonos te povratkom u Pirej. Do konca 1969. godine tri puta mijenja ime, prvo u Semiramis I, nedugo potom u Achilleus te konačno u Apollon XI, nesumnjivo pod snažnim dojmom prvog iskrcavanja ljudske posade na Mjesec u misiji Apollo 11 u srpnju iste godine.

PRESUDIO MU TAJFUN

Skladno građeni kruzer prvi put uplovljava u grušku luku 15. rujna 1971. godine, da bị se u sljedećih devet godina ovamo vratio ukupno 20 puta, od čega po dva puta 1974. i 1975. koristi Dubrovnik kao svoj home port. Ostalo je zabilježeno da je u jednotjednoj plovidbi započetoj u Veneciji 7. svibnja 1976. godine Apollon XI posjetio luke Dubrovnik, Krf, Catania i Napulj.

Posljednji put posjetio je naš grad 28. listopada 1979. godine. Već sljedeće godine ime modificira u Apollon 11 da bi 1980. bio prodan panamskom brodaru Corporacion Naviera Intercontinental de Panama za kojeg medu filipinskim otocima plovi pod još jednim novim imenom, ovaj put Regency. Raspremljen je u filipinskoj luci Batangas na jugozapadnom otoku Luzon nakon što ga je sredinom listopada 1989. poharao tajfun “Dan” i toliko ga demolirao da je Regency odmah morao biti ponuđen za prodaju u staro željezo. Otegļjen je u Manilu u rezalište Navotas gdje je uskoro završio u hrpi sekundarnih sirovina.