O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 350

WSC: Koliko je kontejnera izgubljeno u moru i koliko je tome doprinio rast brodova?

0
Foto: Screenshot Reddit

Tijekom 2021. godine, oko 6.300 brodova isporučilo je širom svijeta robu u vrijednosti od 7 bilijuna dolara, smještenu u približno 241 milijun kontejnera. Ipak, različiti faktori utjecali su na to da jedan dio kontejnera, umjesto na odredištu, završi u morima i oceanima. Organizacija World Shipping Council (WSC) analizirala je kako se tijekom proteklog perioda kretao broj izgubljenih kontejnera, kao i okolnosti koje su dovele do gubitaka.

Prema izvještaju World Shipping Council (WSC) za period 2020.-2021., kontejneri izgubljeni na moru predstavljaju manje od tisućitog dijela 1 postotka svih transportiranih kontejnera, odnosno svega 0,001% svih transportiranih kontejnera, prenosi PlutonLogistics

Međutim, u protekle dvije godine došlo je do zabrinjavajućeg prekida trenda smanjenja gubitaka, navodi se.

Iz perspektive pomorske industrije, svaki kontejner izgubljen u moru je previše. Prijevoznici svakodnevno surađuju s drugim sudionicima u lancima opskrbe kako bi poboljšali sigurnost. Ipak, čak i uz pravilno pakiranje tereta u kontejner, ispravnu težinu kontejnera i pravilno odlaganje i osiguranje na brodu, nekoliko faktora može dovesti do toga da kontejneri padnu u more: loši vremenski uvjeti, uzburkano more, katastrofe poput zaglavljivanja broda, kvarova, sudara itd.

Tijekom zime 2020.-2021. zabilježen je neuobičajeno veliki broj incidenata povezanih s vremenskim uvjetima, a prosječni gubici za dvogodišnji period od 2020. do 2021. bili su 3.113, u usporedbi s 779 u prethodnom periodu.

Grafikon u nastavku prikazuje statistiku u periodu od 14 godina.

Analiza 14-godišnjeg trenda, izvor: Containers Lost at Sea – 2022., WSC

Kako spriječiti gubitak kontejnera na moru?

Potaknuti ovim događajima, pomorski akteri širom lanca opskrbe pokrenuli su MARIN TopTier, projekt za poboljšanje sigurnosti kontejnera, s WSC i kompanijama-članicama među osnivačima. Ovaj projekt će trajati tri godine i koristit će znanstvene analize, studije, kao i stvarna mjerenja i prikupljanje podataka za razvoj i objavljivanje konkretnih, djelotvornih preporuka za smanjenje rizika od gubitka kontejnera u moru.

Prvi rezultati studije pokazuju da je tzv. parametarsko, odnosno parametrijsko ljuljanje (parametric rolling) posebno opasno za kontejnerske brodove. Riječ je o pojavi koja nije dovoljno istražena, a neočekivano se može razviti u situaciju s teškim posljedicama, navodi WSC.

Parametarsko ljuljanje događa se kada valovi udaraju u pramac ili krmu pod određenim kutom. Brod se naizgled bez vidljivog uzroka krene nekontrolirano ljuljati, što može biti pogubno za teret. Iako se parametarsko ljuljanje broda proučavalo desetljećima, do pojave velikih kontejnerskih brodova smatralo se da je riječ o teorijskom fenomenu, najviše iz razloga što je bilo relativno rijetko. S pojavom velikih kontejnerskih brodova krajem dvadesetog stoljeća, stvari su se neočekivano i bitno promijenile.

PROČITAJTE I: Kako su kontejneraši postali tako veliki i zašto uzrokuju probleme?

Da bi se pomoglo u sprječavanju daljih incidenata, razvijen je i Notice to Mariners, koji opisuje kako posada kontejnerskog broda može planirati, prepoznati i djelovati kako bi spriječili parametarsko ljuljanje prilikom plovidbe.

U okviru projekta planirano je još mnogo tema, testova i mjerenja, a putem Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i drugih tijela, pomorska javnost bit će obaviještena o napretku i dostignućima, navodi se.

Kontejnerski brodovi dizajnirani su da sigurno transportiraju kontejnere, a prijevoznici rade uz stroge sigurnosne procedure. Ali kada vidimo da brojevi idu pogrešnim putem, moramo uložiti sve napore da otkrijemo zašto, kao i dodatno povećamo sigurnost, kaže John Butler, predsjednik i generalni direktor WSC-a.

Uz projekt MARIN TopTier, WSC i kompanije članice aktivno su podržale i reviziju IMO smjernica za programe inspekcije teretnih transportnih jedinica. Osim toga, WSC podržava i kreiranje smjernica obaveznog izvještavanja kada je riječ o kontejnerima izgubljenima na moru, što je pitanje koje će se naći na dnevnom redu IMO u rujnu.

Cijeli izvještaj Containers Lost at Sea – 2022. možete pronaći <<ovdje>>.

12 DIVOVA: Drže 86% kontejnera, rekordnu zaradu i kraljevi su opskrbe

0
Foto: Ilustracija / Pixabay

Talijanski FEDESPEDI objavio je jučer izvješće pod nazivom „Špedicija: Ekonomsko-financijska analiza“ za 2021. godinu i prvo tromjesečje 2022. godine. Riječ je o velikoj analizi financijskog poslovanja vodećih kompanija u svijetu pomorstva.

U izvješću je stavljen je naglasak na to kako je pandemija snažno pogodila svjetsku ekonomiju 2020. godine, da bi se sa pojavom novih valova tog zloglasnog Covid-19 virusa cijela kriza reflektirala, ali u nešto blažem obliku, na 2021. godinu koju su obilježili djelomično otvaranje i povratak dijela proizvodnih i trgovinskih kapaciteta iz godine ranije. U tekuću godinu su apsolutno svi polagali nade kako će biti rekordna, no onda je opet pritisnuta kočnica eskalacijom ukrajinsko-ruske krize koja se kuhala godinama.

Usprkos svim problemima koji su se vukli kroz 2021. godinu i činjenici da se veliki dio svjetske ekonomije nije vratio na ono staro, ne u proizvodnom, već u financijskom smislu, promet kontejnerima je cvjetao kao da nikakve krize nema. Tako je taj sektor transporta rastao za 6,6% u odnosu na godinu ranije. U 2021. godini, na razini cijelog svijeta, rukovalo se sa čak 184 milijuna TEU-a. Iako rekordna po broju prevezenih kontejnera, izgleda da 2021. neće biti rekordna i po zaradi, jer premda je u prvom tromjesečju 2022. godine pomorskim putevima plovilo 2,4% manje kontejnera nego godinu ranije, dobit je bila veća.

Divovi kontejnerskog transporta

FEDESPEDI se specijalno fokusirao na analizu brojki najvećih kompanija za prijevoz kontejnera, a to su: CMA-CGM, Cosco i OOCL, Evergreen, Hapag-Lloyd, Hyundai MM, Maersk, Wan Hai, Yang-Ming, ZIM te ONE. U analizu za stvaranje šire ekonomske slike ovih mega-poduzeća uzeti su u obzir: uloženi kapital, platni promet, dobit, likvidnost, dugovanja, porezni troškovi i omjer dugovanja. Ovi divovi su od prvoga dana 2021. godine do zadnjega dana ožujka tekuće godine:

• Povećali prijevozni kapacitet kontejnera za više od 600.000 TEU-a;
Imali flotu od 2.880 brodova, odnosno 46% svjetskog kapaciteta prijevoza kontejnera, koji se penje na čak 56% ako mu pribrojimo kontejnersku flotu MSC-a;
Imali ukupno 17 milijuna TEU-a, odnosno 69% svjetskog broja kontejnera, a ako navedenim kompanijama pribrojimo i MSC, brojka se penje na 86% svih kontejnera na svijetu;
Ostvarili to da tri glavne grupacije kontroliraju 51,6% brodova i 82,5% svjetske opskrbe robama koje se skladište u kontejnere;
• Povećali vozarine prateći globalne ekonomske prilike i tako priskrbili veću dobit nego u godinama koje su za nama;
Osigurali stabilnost upravljanja jer je operativna profitabilnost na takvoj razini da može bez problema pratiti financijske obaveze ovih mega-poduzeća.

Pametne strategije

Sve ovo se, naravno, nije dogodilo slučajno. Rezultat je to iznimno pametne strategije koju su ove velike kompanije provodile, a uključivale su reorganizaciju tvrtki, izmjenu poslovnih modela i duboku analizu čitavog sustava logistike kako ih neke iznenadne okolnosti ne bi ugrozile.

Iščitavajući analizu koju je objavio FEDESPEDI, ne preostaje ništa nego biti impresioniran postignutim rezultatima ovih brodarskih tvrtki koje nezaustavljivo kroče naprijed, misleći pri tome i na čitav planet, a ne samo na sebe. Tako je velik naglasak u planovima upravljanja stavljen na prijelaz ka zelenoj ili makar ‘zelenijoj’ energiji od one koju danas koriste. Brodski kontejneri su pokazali kako je standardizacija nešto što svijetu odgovara, da bi ista pravila trebala vrijediti za sve i da bi bilo lijepo kada bi svi radili na zajedničkim ciljevima.

Ogromna dobit ostvarena proteklih godina se ulaže u tehnološki napredak, ali i u neke nove oblike poslovanja kako bi neku novu, potencijalnu, krizu dočekali što spremniji.


Petar Zuanović

Ovo su ključne preporuke za zaštitu tijekom velikih vrućina

0
Foto: Pixabay

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara. HZJZ uputio je nekoliko ključnih preporuka kojih bi se bilo dobro pridržavati za vrijeme toplinskih valova, prenosi Teklic.hr.

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

  • Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
  • Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
  • Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
  • Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
  • Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
  • UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
  • UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

  • Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
  • Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
  • Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
  • Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
  • Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
  • Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta
Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:
  • Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
  • Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
  • Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
  • Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
  • Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
  • Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
  • Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
  • Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke pročitajte na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Pomorski fakultet u Rijeci upisuje kandidate koji su završili srednju školu prije 2010.!

0
Foto: Ilustracija / Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci vrši upise u prvu godinu sveučilišnih preddiplomskih studija u akademskoj godini 2022./2023. za kandidate koji su srednjoškolsko obrazovanje završili prije 2010. godine.

Riječ je o preddiplomskim sveučilišnim studijima Tehnologija i organizacija prometa, Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu, Nautika i tehnologija pomorskog prometa, Brodostrojarstvo, te Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu.

Pravo prijave na natječaj za upis na studij imaju kandidati koji su prije 2010. godine završili srednju školu u trajanju od četiri godine, te u skladu s tim nisu obvezni polagati ispite državne mature.

Prijave za razredbeni postupak primaju se: 4. i 5. srpnja 2022. godine.

Prijave i dokumente dostaviti u Studentsku službu fakulteta (soba 305, od 11:00 do 13:00 sati) ili putem e-maila na adresu:

upisi@pfri.uniri.hr

Temeljem rezultata razredbenog postupka formira se rang lista kandidata. Rang lista kandidata objavit će se 7. srpnja 2022. u 14:00 sati, dok će se upisi obavljati 8. srpnja 2022. godine.

O načinu upisa na daljinu kandidati će biti obaviješteni  putem internet stranice fakulteta prilikom objave rang liste ili putem e-maila.

Kandidat koji temeljem razredbenog postupka stekne pravo upisa i upiše se na sveučilišni preddiplomski studij Nautike i tehnologije pomorskog prometa ili sveučilišni preddiplomski studij Brodostrojarstva, a prethodno je na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci završio istovrsni program cjeloživotnog obrazovanja „Poseban program obrazovanja“, uz ostalu dokumentaciju za upis obvezan je dostaviti i  Uvjerenje o završenom „Posebnom programu obrazovanja“ na Pomorskom fakultetu, te potvrdu o položenim ispitima i stečenim ECTS bodovima na navedenom programu obrazovanja u svrhu provedbe priznavanja na studiju.

Detaljne informacije potražite na poveznici: UPISI

Foto: Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci

VIDEO: Kako je izgledala izgradnja kruzera koji je porinut u 3. maju ovog vikenda – Timelapse

0
Foto: Scenic Eclipse II/Screenshot Youtube

Nakon što je za njega u svibnju prošle godine položena kobilica, u riječkom brodogradilištu 3. maj ovog vikenda porinut je Scenic Eclipse II, najnoviji brod u floti svjetske kompanije za luksuzna kružna putovanja Scenic, koja se od 2007. bavi i brodogradnjom. Proces upravljanja izgradnjom ovog istraživačkog kruzera u 3. maju vodi domaća tvrtka MKM Yachts.

Zanimljivost je da je upravo Scenic Eclipse II bio prva novogradnja nakon duge četiri godine pauze u 3. maju.

Scenic Eclipse II dugačak je 168 metara i širok 21,5 metar. U 114 kabina može primiti do 237 putnika kojima će biti na raspolaganju 200 članova posade. Zahvaljujući inovativnoj tehnologiji, Scenic Eclipse II je, ojačan za plovidbu svim morima, uključujući i ona zaleđena oko Sjevernog i Južnog pola te udovoljava najvišim ekološkom standardima.

Novitet predstavlja i sam način rada, gdje se brod već na samom navozu počeo opremati kako bi bio porinut u što većem stupnju dovršenosti. U izgradnji trupa i njegovom djelomičnom opremanju sudjelovali su radnici 3. maja te kooperanti.

Za kumu broda izabrana je Vjera Marić, dugogodišnja djelatnica riječkog brodogradilišta 3. maj te voditeljica projekta gradnje „Eclipsea II“ koja je presijecanjem konopa šampanjca i simbolično porinula brod u more.

Postojeći Scenic Eclipse proglašen je najluksuznijim polarnim kruzerom na svijetu, a njegova poboljšana verzija iz Rijeke bi, nakon dovršetka integracije i opremanja, na prvo krstarenje trebala isploviti već iduće godine. Scenic u Hrvatskoj planira izgradnju još brodova sličnih karakteristika koji će se razlikovati tek u stupnju opremljenosti.

U iščekivanju porinuća, prije nekoliko dana kompanija Scenic na svojoj službenoj stranici objavila je “Timelapse” izgradnje kruzera Scenic Eclipse II. Prizore gradnje kruzera u 3. maju pogledajte u nastavku:

Kadeti se ne mogu ukrcati zbog bizarnog problema: U Hrvatskoj već mjesecima nema ovog cjepiva

0
Foto: Ilustracija / The Maritime Executive

U Hrvatskoj nema cjepiva protiv žute groznice, zbog čega je dijelu mladih pomoraca koji su završili pomorske škole i fakultete upitan prvi ukrcaj na brod, u svojstvu vježbenika, odnosno kadeta.

Cijepljenje protiv žute groznice uvjet je za ukrcaj na mnogim kompanijama, posebno za plovidbu na brodovima koji pristaju u Africi i nekim dijelovima Azije, a zbog nestašice cjepiva dio diplomanata pomorskih fakulteta i škola našao se u situaciji da su već odradili razgovore s poslodavcem, dobili posao, određen im je termin ukrcaja, ali ne znaju hoće li se moći ukrcati, jer se u Hrvatskoj i u dobrom dijelu susjednih zemalja ne mogu cijepiti.

Prema informacijama iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, očekuje se da cjepiva neće biti sve do kraja rujna ove godine pa se do tad mladi pomorci moraju snalaziti kako znaju, piše Novi list.

Cjepiva, od susjednih zemalja, ima samo u Srbiji, pa su neki već odlučili otići u Beograd kako bi tamo primili potrebnu dozu cjepiva protiv žute groznice i dobili takozvanu »žutu knjižicu«, dokument o provednim potrebnim cijepljenjima za pomorce.

Prvi ukrcaj

Jedan od njih, diplomant Pomorskog fakulteta u Rijeci (podaci poznati redakciji Novog lista), ove je godine diplomirao, našao prvo zaposlenje na uglednoj brodarskoj tvrtki iz Danske, nakon obavljenih razgovora i testiranja, ali se u Hrvatskoj ne može cijepiti. Budući da su mu iz kompanije već javili da će se na brod ukrcati početkom rujna, kaže da će na cijepljenje najvjerojatnije morati do Beograda.

Prvi put se ukrcavam na brod i nisam očekivao da će se toliko zakomplicirati nešto što bi trebala biti jednostavna rutina. Interesirao sam se za cijepljenje u Rijeci, Hrvatskoj i Sloveniji. Sugerirali su mi da nazovem u Beograd, da vjerojatno tamo ima cjepiva. Tamo su mi rekli da nema problema, da se može doći i bez najave. Naravno, putovanje u Beograd iziskuje i novac i vrijeme. Prilično je čudno da jedna pomorska država ne može osigurati cjepivo za pomorce, rekao je mladi pomorac.

Da problem s nedostatkom cjepiva protiv žute groznice postoji već nekoliko mjeseci, potvrdio je i Mario Zorović, predsjednik Hrvatskog udruženja posrednika u zapošljavanju pomoraca (CROSMA) koji ističe da je to cijepljenje uvjet za ukrcaj na velikom broju pomorskih kompanija.

– U više navrata sam kontaktirao Zavod za javno zdravstvo po pitanju cjepiva protiv žute groznice, ali problem za sad nije riješen jer cjepiva nema. Tu i tamo se pronađe neka doza, ali cjepiva generalno nema. S tim problemom upoznali smo i brodare s kojima surađujemo, objasnivši im da nestašica ovog cjepiva vlada ne samo u Hrvatskoj, nego i u susjednim zemljama. Iznimke od ovog cijepljenja postoje, neki kadeti se uspijevaju ukrcati i bez cijepljenja, posebno ako idu na brodove koji plove po Americi i Europi, ali dio kompanija, posebno onih čiji brodovi plove u Afriku, cijepljenje protiv žute groznice postavlja kao jedan od osnovnih uvjeta za ukrcaj.

– Zbog toga se može dogoditi da kadet koji je već ugovorio ukrcaj ostane bez posla, ovisno o brodaru. Baš kao što su neki brodari uvjetovali obavezno cijepljenje protiv COVID-19. Nastojimo izbjeći takav scenarij, tražimo gdje ima cjepiva u široj regiji, a problem je dignut na nacionalnu razinu. Prema informacijama iz Zavoda, to cjepivo za naše i okolna tržišta proizvodi jedna francuska tvrtka koja već nekoliko mjeseci nije u stanju isporučiti dovoljan broj doza cjepiva, kaže Zorović.

Vrijedi doživotno

Upit o nestašici cjepiva Novi list uputio je i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), iz kojeg odgovaraju da je podatak o nestašici objavljen na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).

Na tim stranicama stoji da nestašica traje još od siječnja ove godine, a iz HZJZ-a su nam odgovorili da se, prema HALMED-u, očekuje da cjepiva neće biti sve do 30. rujna ove godine. Inače, na stranicama HALMED-a stoji da su uzrok nestašici »komercijalni razlozi«, bez objašnjenja o kakvim je komercijalnim razlozima riječ, odnosno je li riječ o razlozima proizvođača ili HZJZ-a i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje(HZZO) kao kupca.

HZJZ-u Novi list poslao je i upit odakle se cjepivo nabavlja i je li se ikad ranije proizvodilo u Hrvatskoj.

– Zavodi za javno zdravstvo nabavljaju cjepivo protiv žute groznice putem veledrogerija, ovo cjepivo svaki zavod nabavlja za sebe te cjepivo naplaćuje cijepljenoj osobi. Cjepivo protiv žute groznice ne nabavlja se centralizirano kao cjepiva iz Programa obveznog cijepljenja. U RH se nije nikada proizvodilo cjepivo protiv žute groznice, stoji u odgovoru HZJZ-a.

Cjepivo protiv žute groznice vrijedi doživotno, što nije oduvijek bio slučaj, jer je još prije desetak godina vrijedilo pravilo da se pomorci protiv ove bolesti moraju cijepiti svakih deset godina. Da je takav propis ostao na snazi, broj pomoraca koji bi mogli ostati bez posla zbog nedostatka cjepiva bio bi daleko veći, dok se ovako odnosi uglavnom samo na one koji se prvi put ukrcavaju na brod.


Marinko Glavan / Novi list

DAN OTVORENIH VRATA: Azara Crew Agency i Thome Ship Management organiziraju susret pomoraca i predstavnika kompanije

0
Foto: Ilustracija / CarringtonWest

U suradnji s agencijom za zapošljavanje Azara Crew Agency iz Šibenika, Thome Ship Management organizira dan otvorenih vrata u svrhu pružanja mogućnosti zaposlenja Senior i Junior posadama na tankerima.

Prilika je to za susret s predstavnicima vodeće brodarske tvrtke, koja na tržištu konkurira već više od 50 godina te upravlja s više od 300 brodova. Thome Ship Management surađuje s brojnim poznatim imenima pomorske industrije, kao što su Hafnia, Champion Tankers, Frontline, Nordic Tankers, Awilco, Transocean, Odfjell i drugi.

Pozvani su svi potencijalni kandidati zainteresirani za rad na PARCEL TANKERIMA i/ili SOFT CHEMICAL TANKERIMA. Prvi dan otvorenih vrata stavlja poseban fokus na četiri kategorije pomoraca:

Senior posada (MST, CE, CO, 2E) s prethodnim iskustvom na Parcel i/ili Soft Chemical tankerima;
Senior posada (2E, CO) s prethodnim iskustvom na Chemical tankerima, koji žele napredovati na viši rank;
Junior posada, sve pozicije – perspektivni kandidati, neovisno imaju li prethodno iskustvo na tankerima;
Senior posada (posebno časnici stroja) s iskustvom rada na kontejnerskim ili brodovima za prijevoz rasutih tereta koji su zainteresirani za rad na tankerima.

“Smatramo dan otvorenih vrata dobrom prilikom gdje će, nakon popuštanja epidemioloških mjera, pomorci konačno imati mogućnost sudjelovati u tzv. ‘face-to-face’ intervjuima te time steći detaljne informacije iz prve ruke. Smatramo da je izravni kontakt s predstavnicima kompanije vrlo važan”, kažu iz agencije Azara.

Dan otvorenih vrata i razgovor s predstavnicima tvrtke održat će se kada se okupi dovoljan broj zainteresiranih kandidata. Okvirni datum održavanja dana otvorenih vrata je početkom srpnja.

Susret kandidata i predstavnika Thome održat će se u Šibeniku, u iNavis centru (Velimira Škorpika 6).

Za detaljne upute o potrebnim dokumentima te za potvrdu datuma održavanja intervjua, svi zainteresirani kandidati mogu se javiti crew departementu agencije Azara na:

info@azara.hr
ili +385 (0)22 500 503

Radujemo se Vašem dolasku!

Danas se obilježava Svjetski dan pomoraca – način života, a ne samo profesija

0
Foto: IMO

I ove godine, 25. lipnja, tradicionalno se obilježava međunarodni Dan pomoraca!

Uz neprekidan i neodoljiv zov mora, pomorstvo nije samo profesija – to je način života, ali i značajna, važna karijera koja pruža čvrste temelje za život i nudi beskrajne prilike za učenje i napredak.

“Svaki dan, stotine tisuća pomoraca plove na brodovima, a bez njih ne bi bilo ni pomorske industrije. Ovaj dan nam svake godine daje priliku da prepoznamo i odamo počast svim pomorcima”, kaže glavni tajnik IMO-a, Kitack Lim.

Države članice Međunarodne pomorske organizacije (IMO) 2010. godine odlučile su proglasiti 25. lipnja svjetskim Danom pomoraca, kako bi se iskazala zahvalnost za trud kojeg pomorci ulažu u razvoj međunarodne pomorske trgovine i svjetske ekonomije. Baš ovaj datum odabran je jer su tada STCW konvencija i pridruženi joj zakoni prihvaćeni na Diplomatskoj konferenciji u Manili.

Cilj obilježavanja ovog dana je usmjeriti pozornost javnosti na doprinos pomoraca cijeloj globalnoj zajednici, a ove godine slavi se tema putovanja. Putovanje svakog pomoraca je jedinstveno, no mnogi se susreću sa sličnim izazovima.

Kao i prethodnih godina, kampanja Dana pomoraca usredotočena je na društvene medije. Hashtag kampanje za 2022. godinu je #SeafarerJourney, a IMO potiče sve pomorce da podijele fotografije sa svog prvog i nedavnog ukrcaja na društvenim mrežama.

Pozivamo vas, dragi pomorci, da se za ovaj Dan pomoraca prisjetite svog životnog putovanja. Koliko ste se promijenili od prvog ukrcaja? Što ste sve naučili? Koliko se samo pomorstvo promijenilo od početka vaše karijere? Koje promjene očekujete u budućnosti, bilo u vlastitoj karijeri ili u pomorskoj industriji?

Čestitamo svim pomorcima njihov Dan i želimo im mirno more!

Festival graševine: Dvije Krauthakerove graševine su najbolje

0
Foto: Pixabay

Gotovo dvije trećine od 125 uzoraka prispjelih na ocjenjivanje u sklopu Festivala graševinu u Kutjevu bile su iz prošlogodišnje berbe pa ne čudi da je vinarima najvažnije pobijediti u toj kategoriji. Za pobjedu je prvo trebalo proći u drugi krug: nakon redovnog ocjenjivanja vratili su organizatori u čaše šest najboljih mladih suhih graševina među kojima je 21 ocjenjivač jednostavno zaokruživao onu za koju je mislio da je najbolja.

Prvakinja kutjevačkog ocjenjivanja tako je postala Graševina Mitrovac 2021. Vlade Krauthakera u konkurenciji graševina vinarija Hora, Grozdanović, Kutjevo te dviju iz Belja, od grožđa s različitih vinogradarskih položaja, piše Express 24sata.

Među zrelim suhim graševinama u pripetavanju su bile četiri, a ne treba čuditi da je Krauthakerova ponovno pobijedila. Samo je Galićeva iz 2017. konkurirala Vladinima s Mitrovca iz 2019., 2017. i prvakinji iz berbe 2016. Ta šestogodišnjakinja bila je i jedino suho vino koje je osvojilo veliku zlatnu medalju, što znači najmanje 90 od mogućih 100 bodova. Ostalih 10 dobitnika velikog zlata bila su predikatna, slatka vina od vrlo kasno branoga grožđe koje se mjesecima prosušivalo na trsu. I u toj kategoriji se pripetavalo, a Ledena graševina 2018.

Kutjeva d.d. bila je bolja od Krauthakerove (ponovno!) Izborne berbe prosušenih bobica 2017. te Ledene berbe 2015. Ivice Peraka iz Kutjeva. Velika zlata kao najviše priznanje osvojile su još polusuha Graševina Principovac 2019. Iločkih podruma i predikati Graševina Krauthaker izborne berbe prosušenih bobica 2019., Perakova Ledena berba 2018., Graševina Šuma 2019. iločke vinarije Buhač, Graševina Mačovo Brdo 2019. Kutjevčanina Branka Mihalja i Graševina izborne berbe bobica Branka Jakobovića iz Vetova.

Iako predikatna vina rade vinari iz cijele kontinentalne Hrvatske, najviše ih je u vinogorju Kutjevo. Dijele se u pet kategorija po slatkoći mošta. Mora imati 154 stupnja sladora prema Oechslovome moštomjeru za izbornu berbu prosušenih bobica, a 127 “Oechsla” za ledenu berbu, za koju se grožđe treba brati i prešati na minus sedam Celzijevih stupnjeva. Ostali predikati su kasna berba (94 “Oechsla”), izborna berba (105) i izborna berba bobica čiji mošt mora biti sladak kao i za ledenu berbu, ali bobice ne moraju biti zamrznute na trsu.

Predikatna vina u pravilu su kompleksnija i punija nego suha pa redovito osvajaju i više bodova na ocjenjivanjima. Najbolje ocijenjeni pjenušac bio je Jazz berbe 2019. vinarije Vitis iz Bekteža pokraj Kutjeva. Riječ je o mješavini graševine i rajnskoga rizlinga kojom su se Gordana i Goran Josipović željeli odmaknuti od chardonnaya kao najčešće sorte za pjenušava vina. Proizveden je klasičnom metodom druge fermentacije u boci, a odležava na finom talogu dvije godine. Ukupno je 60 vina nagrađeno zlatom na ovogodišnjem ocjenjivanju u Kutjevu.

Ocjenjivači, naravno, nisu znali koja vina ocjenjuju, a dojam je da su mlada vina poprilično svježa za relativno tešku godinu kakva je bila 2021. Većina je vinara i u suhim vinima ostavila nekoliko grama neprovrela grožđanog šećera, no ostala su fino izbalansirana zbog mineralnosti tipične za većinu kutjevačkih vinograda koji rastu na vulkanskom tlu starom 300 milijuna godina. U većini je vina bilo i oko šest grama kiselina po litri pa se ostatak šećera nije osjetio kao slast, nego je samo malo popunio okus. Zbog toga će prošlogodišnje graševine lijepo osvježavati i tijekom ljeta.

I konji obrađuju trsove stare 30 godina, pa i više

Berba za Krauthakerovu Graševinu Mitrovac je dva tjedna nakon redovite, kad grožđa ostane samo na trsovima starima 30 i više godina. Mitrovac je među najboljim kutjevačkim vinogradarskim položajima, a dio namijenjen ovom vinu ne obrađuju strojevima, nego ljudima u najtežim poslovima pomažu konji. Vino je svježeg tipa, s lijepim voćnim i cvjetnim aromama, punijeg tijela i skladnog okusa s finom sortnom gorčinom. Još je u prodaji berba 2020., a butelja je u Vrutku 79,98 kuna.

Foto: Krauthaker.hr

Ivo Kozarčanin

Obala kostura: Zašto su portugalski moreplovci o ovoj regiji pisali kao o vratima pakla?

0
Foto: Screenshot / YouTube / Povijest.hr

Nepregledne pješčane plaže, modro more, zelene palme i sunce koje miluje kožu mamci su za turiste u ljetnim mjesecima. Ono što možda niste znali jest da, osim boje i opuštanja, na nekim od najatraktivnijih plaža na svijetu možete dobiti opake infekcije i po život opasne ugrize, ili pak nestati u valovima velikim kao kuća. Morski psi, otrovne meduze, ubojiti insekti, zmije, snažne podvodne struje i virovi samo su neke od potencijalnih pogibija koje kriju tropski rajevi diljem globusa. Ako, iz nama neshvatljivog razloga, želite posjetiti plažu koju smatraju najopasnijom na svijetu, put će vas osvesti na jugozapad Afrike, piše Povijest.hr.

Kad se neko mjesto zove “Skeleton Coast”, odnosno “Obala kostura”, trebalo bi to biti poprilično jasno upozorenje da se držite podalje. Dugački obalni pojas, koji osim Namibije obuhvaća i dio Angole, proteže se od rijeke Kunene do rijeke Swakop. Bušmani, prastanovnici unutrašnjosti Namibije, ovu su regiju opisivali kao “Zemlju koju je Bog napravio u ljutnji”, dok su portugalski moreplovci o njoj pisali kao o “Vratima pakla”.

Na prvi pogled, plaže unutar ovog obalnog pojasa ne izgledaju pakleno: zlaćani pijesak i uspjenjeni Atlantik mogli bi vas navesti na pogrešan zaključak kako je ovo sasvim ugodno mjesto na odmor. Da tome nije tako, shvatit ćete čim se malo približite – obala je prepuna brodskih olupina, kao i kostura zlosretnih moreplovaca! Mnoga su se plovila, naime, nasukala na ovom području, za što je odgovorna Benguela, snažna i nepredvidiva morska struja, u “suradnji” s vječnom izmaglicom koju lokalni živalj naziva cassimbo. Nadalje, vjetar više-manje snažno puše s obale ka oceanu, a iznenadni prolomi grmljavinskog vremena ne iznenađuju nikog tko živi u okolici.

Lucija Kapural