Electra, brod izgrađen za borbu protiv podmornica kojeg je u mirnodopska vremena koristila američka Obalna straža u patrolama protiv krijumčara je nakon samo dvije godine plovidbe prepravljen u luksuznu predsjedničku jahtu za Franklina Roosevelta, piše Otvoreno more.
Tom prigodom brodu je promijenjeno ime u Potomac i ugrađen mu je lift kako bi se predsjednik mogao lako, ne izlazeći iz svojih invalidskih kolica, prebacivati s palube na palubu. Lift i njegova konstrukcija su bili sakriveni u unutrašnjost dodanog, lažnog dimnjaka.
U kolovozu 1941. Roosevelt je ratnim brodom USS Augusta otplovio prema Newfoundlandu na tajni susret s Winstonom Churchillom na dogovaranje i potpisivanje Atlantske povelje, tj. dokumenta koji je definirao ne samo američko-britansku suradnju u Drugom svjetskom ratu, nego i njihove ideje o poslijeratnom uređenju svijeta.
O stupnju tajnosti tog sastanka najbolje govori činjenica da je u vrijeme sastanka s Churchillom, za javnost, predsjednik SAD bio na svojoj jahti. Sve vrijeme na brodu je bila izvješena predsjednička zastava, novine su redovito izvještavale o predsjednikovom krstarenju i ribolovu, a tajne službe su angažirale i dvojnika sa zadatkom da svojom figurom i pokretima ostavlja dojam o Rooseveltovom prisustvu na brodu.
Rooseveltov nasljednik Harry Truman je za predsjedničku jahtu izabrao USS Williamsburg, pa se tako od 1946. do 1960. Potomac koristio za lov na školjke i rakove. Potom je tri godine plovio kao linijski putnički brod između Puerta Rica i Djevičanskih otoka da bi ga 1964. za 55 tisuća dolara kupio Elvis Presley i poklonio dječjoj bolnici iz Memphisa da ga proda na humanitarnoj aukciji. Bolnica je iste godine brod prodala za 65 tisuća dolara.
Potomac se danas nalazi na Dokovima Jacka Londona, turističkog i zabavnog dijela luke u Oaklandu.
Prvi umjetni podmorski riblji greben u Kvarnerskom zaljevu usidren je na otoku Cresu, u uvali Sveti Petar u blizini Valuna.
Prva je to naša kvarnerska kuća za ribe. Od njezinog spuštanja u creski, odnosno valunski akvatorij, točnije u uvalu Sveti Petar, prošla su tek četiri mjeseca, i treba vremena da postane popularna. Znanstveni monitoring vrše znanstvenici Instituta u Splitu za oceanografiju i ribarstvo, piše HRT.
– Vide se nekakvi poliheti, to su crvaši koji su obično uvijek prvi na ovakvim objektima. Što god je u moru postavljeno, prvo će se oni pojaviti. Vidjeli smo i neka jata riba, ali to je još uvijek prerano, znači to mora jako dobro obrasti da bude što prirodnije da bi privuklo organizme druge – objašnjava Marin Kirinčić s Prirodoslovnog muzeja Rijeka.
Kvarnerska kuća se nalazi na dubini od 40-tak metara, a težina se “mjeri u tonama”:
– Svaki dio tog grebena je 700-800 kilograma, znači cijeli greben ima čak 8 tona. Cijelo njegovo postavljanje je moralo biti organizirano uz angažman i dizalice i ronioce, odnosno mi smo angažirali posebnu tvrtku koja se bavi podvodnim radovima – kaže Mladen Brajan, početni voditelj projekta Adri.SmArtFish za PGŽ.
Posebna je to vrsta betona, kaže, da može biti pod morem i da mogu ribe to nastanjivati, a da sve normalno funkcionira. U biti kao jedan stožac s 4 elementa koji su se spajali na samom mjestu i spuštali dizalicom na dno.
Ovaj valunski greben drugi je u Hrvatskoj, prvi je prije godinu dana postavljen u zadarskom kanalu, dok je treći i najmlađi u porečkom akvatoriju. Njihova je namjena očuvanje sve ugroženijih riba, školjkaša i ostalih morskih organizama.
– Da bi se što više zapravo potaknuo taj riblji stok da se obnovi s obzirom na to da riba i općenito morski organizmi koji su komercijalno nama bitni pod velikim pritiskom, ne samo direktno ribara i ribarstva, već svih tih naših kopnenih, ljudskih aktivnosti koje utječu na morski eko sustav – naglašava Marin Kirinčić.
– Mi smo idealan poligon za testiranje tih progresivnih ideja, tako da evo i to u Valunu je lijepa priča, Županija Primorsko-goranska je to provela. Cilj projekta je zapravo očuvanje ribljeg fonda i analiza, da se može utvrditi kako se riblji fond ponaša i da možemo u budućnosti planirati neke stvari – ističe Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa.
Postavljanje umjetnih ribljih grebena, dio je projekta prekogranične suradnje Adri.SmArtFish, odnosno jačanje malog priobalnog ribolova, te poticanje inovacija u sklopu „plavog rasta” i upravljanja na temelju ekosustava.
– Mi smo u Cresu bili vizionari i davno je u prostorno-planskoj dokumentaciji predviđena lokacija gdje će se nešto potopiti, a sve u svrhu razvoja ribljeg fonda – kaže Marina Medarić, zamjenica primorsko-goranskog župana.
Projekt Adri.Smart Fish je vrijednosti 3 milijuna eura, od toga PGŽ sudjeluje s 260 tisuća eura, to je iz Kohezijskog fonda financirano 85 posto, 15 posto sudjeluje svaki partner, 10 je partnera, vodeći je regija Veneto – objašnjava Medarić.
Upravo Italija ima zanimljivo iskustvo s nesvakidašnjim umjetnim grebenom starim pola stoljeća:
– 1967. godine je u Italiji tragično nastradala jedna platforma plina koja se potopila. Na njoj je danas velik pritisak ronilačkog turizma. Ona je toliko atraktivna za ronioce, da je zapravo pravi pokazatelj kako jedan slučajno nastao umjetni greben može biti iskorišten u ronilačke svrhe, turističke – naglašava Kirinčić.
U svakom slučaju pratit će se razvoj života i indeks bioraznolikosti na mladim hrvatskim umjetnim grebenima. U međuvremenu upravo na Cres stigao je i uređaj za automatsko prikupljanje plutajućeg otpada u creskoj luci, nazvan “Morska škovacera.
Od 365 dana u godini minimalno 250 Riječanin Velimir Vrzić provede ispod površine mora. Taj čudesan svijet podmorja vuče ga već četiri desetljeća. Nekoć je more nadgledao kao policijski istražitelj pomorske policije, a danas kao podvodni istraživač, piše HRT.
Većina nas koji se cijeli život bavimo ronjenjem svi smo instruktori ronjenja i onda dođete do nekog plafona i jednostavno imate potrebu da u more uđete sa svrhom, da radite nešto korisno, znači više nije lebdenje u moru, gledanje ribica nego jednostavno vas nešto gura da radite lijepe i korisne stvari – govori Vrzić.
A jedna od tih stvari svakako je ekologija. Svakodnevno se brine o čistoći našega mora, uklanjajući iz njega otpad svih vrsta i oblika.
Ima jako puno toga čudnog, ali možda bih istaknuo nekakvu biologiju mora, nevjerojatno je što je priroda u stanju proizvesti i prilagoditi se – pred nekoliko dana sam vadio odbačene automobilske gume i nevjerojatno je kako se taj morski svijet prilagodio jednoj gumi i kako su na lošem predmetu pronašli život – kaže.
Umjesto mi prirodi, ona se prilagođava nama, ali ekološka svijest građana pokušava se promijeniti i kroz jedan međunarodni projekt.
Sve je krenulo na volonterskoj bazi iz Nizozemske, kaže Vrzić, od jedne neprofitne organizacije koja ima podružnice u 22 zemlje širom svijeta, a kako su im se interesi poklapali počeli su surađivati na području Jadrana i sada vade odbačene ribarske alate koji se onda recikliraju u jednoj tvornici u Sloveniji i od toga rade proizvodi poput odjevnih predmeta, torbica i sličnih stvari.
Svaki uron pomno je isplaniran, ali ponekad rezultira nečim neočekivanim. Zvuk je ovo koji kaže “nešto se krije na morskom dnu”.
Krstareći morskim dubinama otkriva on i avionske bombe i mine, olupine koje tisućama godina leže na morskom dnu. Pa kad već nemamo svi priliku zaroniti u dubine, s Velimirom možemo uživati u tom beskrajnom plavetnilu.
U grandioznom zdanju nove Grand Palais Ephemere u Parizu 15. veljače otvoren je Salon Art Capital pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona, ministrice kulture Roselyne Bachelot i predsjednika Udruženja nacionalnih muzeja Francuske i Grand Palais Chrysa Dercona, piše Dubrovački vjesnik.
Slikar Stjepko Mamić jubilarni dvadeseti put put predstavlja svoja umjetnička djela pariškoj publici. Ovo je njegovo šesto uzastopno izlaganje na prestižnom Art Capital-u koji se održava od 2006. godine po odluci Ministarstva kulture i voljom za ujedinjenje salona četiri povijesna pariška udruženja umjetnika: Les Artistes Français (Salon francuskih umjetnika), Les Artistes Indépendants (Salon nezavisnih umjetnika), Comaparaison (Salon usporedbe) i Salon du Dessin et Peinture a L’Eau (Salon crtanja i slikarstva na bazi vodenih medija).
Art Capital svake godine okupi oko 2000 najboljih umjetnika iz Francuske i cijelog svijeta: slikare, crtače, kipare, gravere, vizualne umjetnike, fotografe, arhitekte iz svih sfera života, već svjetski priznate umjetnike i talente u nastajanju. Povijesni pariški saloni su prestižina mjesta za izlaganje umjetničkih djela koje tijekom Art Capitala posjeti oko 40 do 50 tisuća ljubitelja umjetnosti.
Ove godine Capt. Stjepko Mamić po drugi put izlaže istovremeno na dva najstarija i najvažnija povijesna pariška salona: Salonu des Artistes Français i Salonu des Artistes Independents, na kojima je izložio slike velikih dimezija 200x150cm na lanenom platnu, sa njegovim prepoznatljivim motivima našeg podmorja. Mamićeva slika “Net Magna” na Salonu francuskih umjetnika s njegovim prepoznatljivim motivom ribarske mreže i prikaza podmorja ispod morske površine tijekom tradicionalnog noćnog ribanja “na fero” te Corals Reef na Salonu nezavisnih umjetnika privukle su pažnju brojnih posjetitelja Salona i za što je dobio velike komplimente.
Na Salonu des Artistes Francais je predstavljeno novo izdanje poznatog francuskog art magazina ART & Design posvećeno Art Capitalu, u kojeg je po drugi put uvršten tekst o Stjepkovoj umjetnosti što je još jedan znak priznanja njegovom radu.
Svečanom vernissageu održanom 15.02.2022. god. nazočila je opunomoćena predstavnica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Parizu Gospođa Senka Burić sa suprugom, vojni ataše RH u Parizu pukovnica Sandra Jonjić i opunomoćena ministrica u stalnom predstavništvu RH u sjedištu UNSECO a u Parizu Gospođa Gordana Genc.
Foto: čitatelj/Dubrovački vjesnik
Art Capital kao ugledna, najveća i najvažnija izložba u Francuskoj nastao je 2006. god. odlukom pariških Povijesnih Salona (Salons Historiques) u Grand Palais za ujedinjenje njihovih snaga, različitih načina rada i trendova u umjetnosti kako bi stvorili jedan novi inovativni i jedinstveni umjetnički događaj. Art Capital, kao i povijesni pariški saloni od Velike svjetske izložbe davne 1901. godine god., do ove godine održavao se pod svodom povijesnog zdanja Grand Palais, remek djela arhitekta H. Deglanea. Od tada se tradicija Salona prekidala samo za vrijeme ratova ili radova na obnovi palače a Art Capital u studenom 2015. nije održan zbog terorističkog napada u Parizu. Ove godine Art Capital održan je po prvi put u novom zdanju Grand Palais Ephemere izgrađenoj prošle godine na Marsovoj poljani ispred Eiffelovog tornja.
Biti učesnikom povijesnih pariških Salona ujedinjenih u Art Capital je privilegija za svakog umjetnika, pa tako i Capt. Stjepka Mamića ali i njegov rodni Dubrovnik i Hrvatsku, osobito uzevši u obzir činjenicu da su na pariškim salonima kroz povijest od davne 1667. do danas izlagali svi svojevremeno najvažniji svjetski umjetnici i/ili oni su to kasnije postali npr.: Van Gogh, Delacroix, Ingres, Manet, Monet, Renoir, Rodin, Cézanne, Gauguin, Toulouse-Lautrec, Segonzac, Matisse, Braque, Picasso, Dali, Buffet i dr. Stjepko Mamić je šest godinu zaredom izlagač na pariškim povijesnim salonima umjetnosti s pravom doživotnog izlaganja po osnovu članstva.
Nova Grand Palais Éphémère izgrađena je 2021. god. na Champ de Mars, između čuvenog Eiffelovog tornja i impozantnog zdanja Vojne škole kao privremena zamjena za Grand Palais koja se renovira za potrebe Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine. Ovo zdanje od 10.000 m2 izložbenog prostora tijekom obnove Grand Palais ugostit će sve glavne umjetničke, modne i sportske događaje koji su se do sada uobičajeno održavali u Grand Palais, kao npr. Art Paris, Saut Hermès, Chanelove modne revije te sva kulturna i umjetnička događanja iz programa RMN-Grand Palais. Postavljena na platou Joffre Champ-de-Mars, Grand Palais Ephémère postao je dio povijesnog prostora, ponovno ga revitalizirajući kao izložbeni prostor najvećih umjetnika kao što je to bilo i tijekom velikih univerzalnih izložbi 19. i ranog 20. stoljeća.
Tim više je značajno izlaganje Stjepka Mamića kao hrvatskog slikara koji izlaganjem pod svodom Grand Palis Ephemere i to sa dva najvažnija povijesna pariška salona zaokružuje ono što je san svih umjetnika: izlagati na najprestižnijim salonima i izložbenim prostorima Pariza kao centra svjetske umjetnosti, kulture i povijesti ali i financijske i političke moći. Nakon što je od 2014. izlagao u Salonu Gustav Eiffel na prvom katu Eiffelovog tornja i tri puta u prostorima Muzeja Louvre, pet puta izlagao pod svodom čuvene Grand Palais, nova Grand Palais Ephémère kao dojmljivo čudo suvremne arhitekture na Champ de Mars, između Eiffelovog tornja i Ecole militaire je prestižni izložbeni prostor Grada svjetlosti koji će zauzeti mjesto u povijesti. I kao što je Eiffelov toranj svojevremno postavljen kao eksponat Velike svjetske izložbe 1901 god. (Grande Exposition Uviverselle) pa ostao za sva vremena postavši najprepoznatljivijii simbol Pariza kao i Grand Palais, stječe se dojam kako bi i Grand Palais Ephémère isto mogla opstati/postati jednim od pariških simbola suvremene arhitekture i trajno mjesto susreta svih vidova umjetnosti, kulture, mode, sporta i povijesti na najvišem nivou.
Brodovi i barke, mala remek-djela koja izrađuje Damir Montić, danas „plove“ širom svijeta i nalaze se u privatnim zbirkama na Novom Zelandu, u Rusiji, Velikoj Britaniji, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Njemačkoj…
Brodomaketar i brodomodelar Damir Montić iz Tivta, nastavio je obiteljsku tradiciju izrade maketa, jedrenjaka, trabakula, leuta, gajeta, galija, bracera, pasara, uglavnom sve naših tradicionalnih brodova i barki koje su vjekovima bile zastupljene duž Jadrana. U posljednje vrijeme uspješno pravi podmornice koje su nekada bile u sastavu JRM-a i Austro-Ugarske, kao i makete suvremenijih brodova, piše BokaNews.
Montić je, u današnje vrijeme, promotor pomorske baštine, kako Boke Kotorske tako i cijele Crne Gore. Impresivni su to radovi koji pričaju autentičnu priču o povijesti plovidbe našim morem, o našem pomorskom kraju, ali su ujedno i poveznica i s drugim pomorskim tradicijama Jadrana i Mediterana.
„Što se tiče nacrta brodova, uglavnom ih otkupim preko foruma brodomaketara, a ponekad se desi i da od kolega dobijem nacrte besplatno ili za simboličnu cijenu, jer su i oni zaljubljenici u svoj hobi kao i ja. Obično radim makete brodova do jednog metra, drvene barke do 40 centimetara, a autentičnost maketa je 90%. U zavisnosti od razmjera izrađujem i detalje“ – kaže Montić za Boka News.
Materijal uglavnom nabavlja iz Srbije i Hrvatske, kao i od pojedinih stolara iz Crne Gore.
„Često i sam skupljam drvo, sušim, sječem na mjeru i pripremam za ugradnju. To je isto kao i za veliku barku jer bez dobre pripreme, nema dobre makete. Za barku pasaru, našu tradicionalnu barku dužine 50 centimetara potrebno mi je oko dva mjeseca intezivnog rada. Radi se kao i prava pasara, samo što je ovo maketa. Dakle, pravim rebra, madijere, kobilicu… Godišnje napravim pet-šest maketa u zavisnosti od toga koliko su zahtjevne. Svakodnevno radim oko pet do šest sati. Nekada makete moram da završim u određenom roku jer je naručilac planirao da ih pokloni, pa intezivno radim i preko osam sati. U gradnji i pripremi mnogo mi pomaže moja djevojka Kristina što mi olakšava posao. Za sada je to šmirglanje i izrada nekih detalja. Važno je da i ona uživa u ovom stvaralačkom poduhvatu…“ – ističe zadovoljno Montić.
Zanimljivo je da Montić ne čuva ljubomorno svoje znanje i iskustvo već obučava zainteresirane mlade ljude za ovaj hobi. Tako je tri dana držao radionicu izrade modela i maketa brodova, mladim jedriličarima „Lahora“ iz Kotora, a vrlo često zainteresirana djeca dođu u njegovu radionicu kako bi savladala prve korake u ovom interesantnom hobiju.
„Što se tiče samostalne izložbe mojih maketa nije se još dogodila, mada sam imao više ponuda iz Tivta i Hrvatske. Za sada nisam imao vremena da napravim kolekciju brodova koju bih želio da izložim i pokažem široj javnosti, ali radim na tome. Nadam se da će to biti u nekoj skorijoj budućnosti. Želja mi je da izložim nekih 10-15 tradicionalnih brodova našeg Jadrana…“– kaže Montić.
Inače, Damir Montić je zaposlen u Porto Montenegru od koga ima podršku za brodomaketarstvo. Neke njegove makete podmornica našle su se i u muzeju „Zbirke pomorskog nasljeđa“ u Portu.
„Zahvaljujući Porto Montenegru ostvario sam saradnju sa podmorničkim savezima Srbije i Slovenije. Uglavnom radim podmornice klase „Una“ kao makete-suvenir, kako za poklon prilikom susreta podmorničara, tako i za muzej podmornica u Sloveniji“ – ističe Montić.
Za Prvi međunarodni karneval održan u Tivtu 2018. godine, Damir je sa svojim ocem Oskarom napravio brod-maketu, rimsku galiju dužine 8 metara, širine 2,5 metra i visine 4 metra.
Foto: Prvi Međunarodni karneval u Tivtu 2018. – Brod – maketa koju su uradili Montići/Boka News
„To je tip broda Liburna, odnosno njegova reprika, sa kojim je plovila kraljica Teuta kada je osvajala ove prostore. Maketu smo radili oko dva mjeseca i rađena je kao pravi brod. Bila je izložena na Pinama u Tivtu, mjesec dana nakon karnevala i izazvala je veliko interesovanje kod djece, građana i turista. Nažalost, nakon mjesec dana inspekcija je naložila da se maketa-brod ukloni sa Pina. Brod je danas ostavljen na jednoj livadi u Tivtu i nije baš u najboljem stanju. To je šteta jer je mogao, nakon manjih intervencija, poslužiti kao interesantni eksponat za edukaciju i zabavu djece“ – poručuje Montić.
Damirov otac Oskar Montić, preko 50 godina je radio makete i modele brodova, a ljubav prema ovom zanimljivom poslu, nenametljivo je prenio i na sina. Damir se veoma rano počeo baviti brodomaketarstvom, a sa 12 godina je napravio prvi model broda.
U radionici smo zatekli skoro završen model čuvenog Titivog broda „Galeb“ kojeg je Damir napravio po narudžbi. Brod „Galeb“ grad Rijeka trenutno restaurira i priprema ga da postane muzej.
Foto: Bokanews
„Ostalo je još dva dana rada na ovoj maketi, u pitanju je finiširanje i farbanje detalja. Radio sam ga ubrzano nekih dva mjeseca jer se radi o poklonu i mora na određeni datum biti uručen. Maketa je dugačka 1,1 metara, široka 22 centimetra i visoka nekih 30 centimetara, dakle, razmjera je skoro 1:80. Svakodnevno sam radio 4-5 sati na ovom brodu. Nacrt sam dobio od kolege iz Hrvatske za neku simboličnu cijenu“– priča Montić.
Sljedeća maketa koju Damir planira raditi, čiju osnovu je već postavio, je pasara ojedrena latinskim jedrom.
„Interesovanje za moje makete je veliko, ali zbog procesa rada koji iziskuje vrijeme, trud i uglavnom predstavlja ručni rad koji je dosta zahtjevan, ne mogu prihvatiti sve ponude“ – poručuje Montić.
Damirovo brodomaketarstvo je na granici poduzetništva i umjetnosti. Ta mala remek-djela ne podsjećaju samo na prošlost, u njih je utkao novi život, a nama pružio jedan novi doživljaj prošlih vremena.
„Očuvanje pomorske baštine i tradicije je od neprocjenjivog značaja, najviše zato što je pomorska tradicija veoma važna u našoj povijesti i kolektivnoj svijesti, jer su naši preci živjeli sa morem i od mora i to nam je zapisano u gentskom kodu“, poručio je za kraj razgovora Damir Montić.
Neidentificirani projektil pogodio je u Chem tanker MILLENNIAL SPIRIT pod zastavom Moldavije u Crnom moru, nedaleko od ukrajinske luke Odessa, prenose razni izvori.
Prema prvim izvješćima, većina ili svi članovi posade tankera su ruski državljani. Posada je hitno evakuirana, a dva člana posade teško su ranjena i na putu su za bolnicu.
Prema VesselsValue, vlasnik tankera od 2.200 dwt je malteška tvrtka Millennial Energy Trading.
Neki ruski izvori navode da je u luci Yuzhny napadnut još jedan brod. Navodno je riječ o M/V NAMURA QUEEN pod panamskom zastavom u vlasništvu japanskog Nissen Kaiun, no još nema potvrđenih informacija. U napadu je navodno ozlijeđena jedna osoba.
Civil bunkerer ship MILLENNIAL SPIRIT Chemical Tanker, IMO 7392610 was reportedly hit by Russian missile when standing in 12+ miles from Odessa port.
U noći na utorak, tri velika tajvanska ribarska plovila nasukala su se na Mauricijusu, u blizini Pointe-aux-Sablesa nekoliko milja zapadno od Port Louisa.
Prema procjenama, na tri nasukane kočarice nalazi se 120 tona dizelskog goriva. Vlasti na Mauricijusu razradile su akcijski plan u slučaju izlijevanja goriva kako bi se rizik od onečišćenja sveo na najmanju moguću razinu, a već su započeli s postavljanjem plutajućih brana. Plovila se nalaze u plitkim vodama, što potencijalno može otežati uklanjanje goriva i akcije sprečavanja širenja onečišćenja. Za sada nema znakova onečišćenja, piše The Maritime Executive.
Brod Wen Hang Dar 168 prvi se nasukao, a ubrzo nakon njega nasukali su se i Foo Man Yu Feng 1 i Foo Man Yu Weng 168 u plićaku u blizini Bain-des-Damesa.
Prema izvješćima iz Wen Hang Dar-a, njihovo plovilo se nasukalo u utorak navečer zbog nevremena. Svih 25 članova posade evakuirani su helikopterom i prebačeni u lokalni hotel. Iako potreseni, nitko od članova posade nije ozlijeđen.
Kako javlja gCaptain, za spašavanje 28 članova posade na preostala dva plovila bila su potrebna tri helikoptera. Neki su čak napustili plovilo i skočili u more, a nekoliko članova posade lakše je ozlijeđeno.
Ruska državna brodarska kompanija Sovcomflot (SCF Group) na udaru je najnovijih sankcija koje je SAD uveo kao odgovor na Putinov napad na Ukrajinu.
SAD je 24. veljače uveo sankcije Rusiji koje bi trebale imati neposredne i dugoročne učinke na rusko gospodarstvo, financijski sustav i pristup novim tehnologijama te ograničiti financije za invaziju. U sankcije su uključene sve najveće ruske financijske institucije te neke državne i privatne tvrtke, javlja Offshore energy.
Riječ je o ograničenjima za sve transakcije, financiranje i druge poslove za trinaest ruskih državnih tvrtki i subjekata, uključujući Sovcomflot, Gazprom i Gazprom Neft.
Navedene kompanije ključne su za rusko gospodarstvo, s procijenjenom imovinom od gotovo 1,4 bilijuna dolara, a više se neće moći koristiti američko tržište kao izvor kapitala i prihoda.
Nije još jasno kako će nove sankcije utjecati na Sovcomflot, najvećeg ruskog brodara s flotom od 133 plovila od ukupno 11.619.330 dwt te prosječne starosti 12,4 godine. Kompanija se bavi prijevozom sirove nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina, kao i offshore proizvodnjom nafte i plina.
Sankcije bi mogle utjecati i na ruske i ukrajinske pomorce
Međunarodna brodska komora (ICS) upozorila je na moguće poteškoće u opskrbnim lancima u slučaju da se onemogući slobodno kretanje ukrajinskih i ruskih pomoraca. Ugrožena je i njihova egzistencija, kako zbog direktnog oružanog sukoba, tako i zbog navedenih sankcija.
Izvješće Seafarer Workforce Report, kojeg su 2021. objavili BIMCO i ICS, izvještava da oko 1,89 milijuna pomoraca trenutno plovi na više od 74.000 plovila u svjetskoj trgovačkoj floti, prenosi Offshore energy.
Od ukupnog broja pomoraca, njih 198.123 (10,5%) su Rusi, od čega su njih 71.652 časnici, a 126.471 ratings. Ukrajinci čine 76.442 (4%) pomoraca, s 47.058 časnika i 29.383 ratingsa. Zajedno čine 14,5% svih pomoraca.
Gotovo 90% globalne trgovine odvija se putem mora. Kako bi se održao nesmetan protok robe, pomorci moraju imati mogućnost slobodno se ukrcavati i iskrcavati diljem svijeta, kažu iz ICS-u. Budući da su letovi u regiji otkazani, to će biti sve teže.
Isplate plaća pomorcima također se trebaju odvijati preko međunarodnih bankarskih sustava, kažu iz ICS-a. Zbog sankcija za ruski financijski sustav koje uvodi Zapad, moglo bi doći do problema s isplatama plaća ruskim pomorcima, piše The Maritime Executive.
“Sigurnost pomoraca naš je apsolutni prioritet. Pozivamo sve strane da osiguraju da pomorci ne postanu kolateralna žrtva odluka vlada diljem svijeta”, rekao je glavni tajnik ICS-a.
Zalutali ruski projektil pogodio je u turski bulk carrier Yasa Jupiter tijekom plovidbe Crnim morem, otprilike 60 Nm od Odesse. Navodno je oštećeno brodsko skladište, no brod je nastavio s plovidbom. Srećom, u napadu nije ozlijeđen nitko od članova posade.
Bulk carrier od 61.000 dwt, pod zastavom Marshallovih otoka bio je na putu iz luke Dneprobugsky u Ukrajini prema Novorossiysku u Rusiji. Vlasti su izvijestile da s broda nije upućen poziv u pomoć te da trenutno plovi kroz rumunjske teritorijalne vode, javlja FleetMon.
Turski predsjednik snažno je osudio napad na brod, ali i na Ukrajinu, prozivajući Rusiju zbog ugrožavanja ukrajinskog suvereniteta i neopravdanog napada. Dodao je da “Turska podržava borbu Ukrajine za očuvanje teritorijalnog integriteta”, prenosi The Maritime Executive.
Tursko ministarstvo objavilo je fotografiju na kojoj se vidi most prekriven razbijenim staklom i krhotinama. Srećom, pogođeno je samo jedno od brodskih skladišta.
Foto: The Maritime Executive
Kruže i neprovjerena izvješća o napadu na dva ruska teretna broda. Ruska sigurnosna služba priopćila je da je ukrajinska vojska napala dva trgovačka broda, ali to informacije nisu provjerene.
Ruske vlasti navode da je na tankeru SGC Flot od 3.345 dwt ozlijeđen jedan član posade te da je izbio požar. Objavljen je i u video u kojem su vidljiva oštećenja na palubi broda. Također postoje izvješća da je oštećen teretni brod Serafim Sarovskiy od 3.878 dwt. Oba plovila nalazila su se u Azovskom moru, a plovila su prema lukama na Krimu kojeg je Rusija anektirala 2014. godine.
“Dryad Global savjetuje svim operaterima da izbjegavaju tranzit ili operacije unutar teritorijalnih voda Ukrajine i Rusije u Crnom moru”, objavio je Dryad. Napominju da su zatvorene luke u Ukrajini i područja pod ruskom kontrolom duž Azovskog mora, a plovilima se savjetuje da napuste područje.
Američki Department of Transport upozorio je da bi plovilima mogla imati smetnje u GPS-u, netočne AIS podatke ili druge smetnje u sustavima za komunikaciju tijekom plovidbe Crnim morem. Mnoge velike kompanije, uključujući MSC, Maersk i Hapag-Lloyd, izvijestile su da su obustavljena pristajanja u Ukrajini.
Teretni brodovi, bulk carrieri, pa čak i tankeri za prijevoz naftnih prerađevina korišteni su za transport kontejnera tijekom rekordnog rasta vozarina i tržišta kontejnerskog prijevoza. Stoga ne iznenađuje ovotjedna vijest o brodu za prijevoz LNG-a koji će se početi koristiti za prijevoz kontejnera.
Prema Alphalineru, brod za prijevoz spremnika LNG-a Tiger Longkou izgrađen za Gerry Wangov (bivši CEO Seaspana) Tiger Gas, iznajmljen je Shandong International Transportation Corporationu (SITC), prenosi Splash247.
Novi brod, dizajniran za prijevoz LNG-a u spremnicima, prošlog je mjeseca isporučilo brodogradilište Yangzijiang Shipbuilding u Kini. Drugi od četiri broda za prijevoz LNG-a od 25.000 dwt isporučen je ranije ovog mjeseca, a preostala dva trebala bi biti isporučena do kraja godine.
Tiger Longkou može prevoziti oko 15.000 tona plina, odnosno 690 ISO spremnika od četrdeset stopa. Brod je 192 metra dug i 37,60 metara širok. Svi spremnici prevoze se na palubi, pojasnio je Alphaliner.
Prvotni plan Tiger Gasa bio je koristiti sva četiri broda na redovitoj liniji između Malezije i Kine. SITC će ga koristiti za transport kontejnera između Kine i Japana.
“Današnje snažno tržište kontejnera moglo bi potaknuti Tiger Gas da odgodi planove za LNG i koristi sva četiri plovila za prijevoz kontejnera”, predviđa Alphaliner.
Podsjetimo, ranije ovog mjeseca švedski Concordia Maritime objavio je planove o korištenju tankera za prijevoz kontejnera. Dok su bulk carrieri već počeli prevoziti kontejnere tijekom posljednjih šest mjeseci, tankeri se nisu koristili za transport kontejnera od pojave kontejnerizacije prije 66 godina.
