O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 442

Snažna eksplozija u Dubaiju, zatresle se zgrade

0
Foto: Twitter screenshot

U Dubaiju na usidrenom kontejnerskom brodu u luci Jebel Ali sinoć u 23.45 čula se snažna eksplozija, a potom je buknuo požar. Ured za medije vlade Dubaija (DMO) objavio je da je požar stavljen pod kontrolu. Svjedoci kažu da su se od jačine eksplozije zatresle zgrade po cijelom gradu, pa i u udaljenim dijelovima od 25 kilometara, piše HRT.

Požar je izazvan eksplozijom u kontejneru u kojemu se nalazio zapaljivi materijal, a rezultat je “normalnog incidenta”, rekao je glavni direktor DMO-a Mona Al Marri. Ranije je objavljeno da u eksploziji nije bilo ozlijeđenih.

Brod, koji nije identificiran, pripremao se pristati u luku kad je izbio požar, navodi DMO, a Al Arabiya ističe da je posada evakuirana na vrijeme. Lučke vlasti poduzele su sve mjere kako bi se osiguralo normalno odvijanje prometa u luci.

Na mjestu događaja su vatrogasna i druga hitna vozila. Još se ne znaju razmjeri štete. 

Dubai je komercijalno središte Ujedinjenih Arapskih Emirata, a luka Jebel jedna je od najvećih na svijetu. Ima četiri rasprostranjena kontejnerska terminala na koja mogu pristati neki od najvećih svjetskih brodova.

VIDEO: Vrtoglavi pogled s brodske dizalice u Halifax-u

0
Foto: Youtube screenshot

Ako ste ikad pogledali kontejnersku dizalicu i upitali se kako je to upravljati njome, slijedi odgovor.

Ured ovog čovjeka je 45 metara iznad terminala u Halifax-u. Od naprometnije kanadske luke razdvajaju ga dva panela s kaljenim staklom.

S upravljačkom ručicom (joystikom) upravlja kontejnerima od 25 tona, radi dnevne i noćne smjete te mora biti izninmo precizan i brz.

Pozdravljanje na moru – bonton na pučini

0
Foto: Ilustracija / Jedrenjak ''Sela'' slikara B.Ivankovića/Pomorski muzej Orebić

Međusobno izmjenjivanje pozdrava u susretima brodova na moru je od davnina bio čin kojim se izražavala radost susreta i upućivale dobre želje. Komuniciranje brodova na moru, osobito ranije, imalo je praktični smisao jer je svaki susret bio dobro došao, piše Pomorski muzej Orebić

Pri susretima brodovima izmjenjivale su vijesti, informacije o događajima, prilikama na ruti, obavještavalo se o stanju na brodu ili se pružala potrebna pomoć, a često su se predavala i pisma za obitelji pomoraca.

Izmjene podataka o navigacijskim, meteorološkim ili hidrografskim prilikama i o drugim karakteristikama područja plovljenja pridonosili su sigurnosti plovidbe. Susreti na moru su razbijali jednoličnost plovidbe po beskrajnim prostranstvima. Poseban je događaj bio susret na moru s brodom iste zastave ili iz istog kraja. Opis jednog susreta dao je M. Kolin u knjizi “Jedrenjaci”.

”Putujući, susretali bismo naše brodove: dubrovačke, pelješke i riječke plovidbe….

To su bili sretni trenuci kad smo izmjenjivali pozdrave zastavama ili ako smo prolazili jedan blizu drugoga, megafonom. Svi smo se mi kapetani poznavali međusobno, pa smo obično pitali za pravac putovanja i kako je na brodu…”.

Pozdravljanje pri susretu na moru izraz je lijepa ponašanja, a upućuje se i kao izraz dobrih želja za sretno putovanje, bio to pozdrav prijatelju ili pozdrav (brodu) umornom putniku koji se vraća s dalekih mora. Pozdrav na moru je izraz poštovanja, znak naklona mladih kapetana starijima.

Pozdrav između brodova izražavao se zvonjavom zvona, isticanjem signala zastava, dovikivanjem megafonima, a u doba parnog, kasnije i motornog pogona na brodovima, zviždukom – ”fišcem” sirene. Pozdrav se davao obično trima dugim zvukovima. Nema utvrđenih propisa o pozdravljanju brodova na otvorenom moru, ipak, u pozdravljanju postoje i neki ustaljeni običaji, pa će, npr. u susretu brzog suvremenog broda i sporog starog teretnjaka prvi pozdraviti “inferiorniji” da prikrije svoju zavist.

Ako suvremeni brod pozdravi prvi, to je ”moralni podstrek” starijem brodu da ustraje na svojim rutama. Obično se pozdravlja prilikom prestizanja ili mimoilaženja brodova.

Međutim, to ne treba shvatiti kao izraz superiornosti niti kao aluziju na superiornost, pravi pomorac to ne čini.

I na našoj obali su brojni lijepi običaji međusobnog pozdravljanja brodova, koji se njeguju kao pomorske tradicije. U napisanom kodeksu ponašanja običaj je, kako navodi pomorski kapetan i pisac Bruno Profaca, da u susretu dva naša broda na ulazu u Jadran prvi pozdravi onaj koji dolazi iz domovine, odajući tako poštovanje onome što se s dalekog putovanja umoran vraća kuci. U susretu brodova iste kompanije, ako se zapovjednici međusobno poznaju – mlađi zapovjednik će prvi pozdraviti.

Ako su zapovjednici istog ranga ili vršnjaci ili se međusobno ne poznaju, tada će svaki sujetno (i samouvjereno) čekati da prvi pozdravi onaj drugi. Jedan od najljepših (i najdražih) na našoj obali je pozdrav koji se s broda upućuje rodnom kraju. Njime se pozdravljaju brodovi i ljudi na njima, sumještani i najdraži. Uobičajeni su i pozdravi koje obitelji upućuju svojim najbližima koji plove na brodovima. Iz tih je pozdrava nastala i jedna naša pomorska tradicija koja je, posve izvjesno, jedinstvena u svijetu i inspirirana je ljubavlju prema moru. Pozdrav pomorcima na brodu opisuje M. Kolin u priči “Pelješka Penelopa”.

…Kad “kraljica Marija” u cik zore prolazi korčulanskim kanalom, te noći gospa Mara ne spava, nego čeka da se pomole svjetla na jarbolu našeg najvećeg putničkog broda. I već oko četiri izjutra… otvara širom prozor svoje sobe , pa mašući s njega bijelom maramom pozdravlja svog harnog sina…

Pozdrav brodskom sirenom rodnom kraju opisuje I. Mileta u djelu ”Prometej našeg pomorstva”.

To je kapetanski pozdrav zavičaju, svijetu koji je nekad svoje nade i očekivanja gledao na daljinu… To je ujedno pozdrav i počast morskih vukova, starih kapetana… Pozdravi brodovima koji prolaze ostali su tradicijom na dijelovima jadranske obale koji su nekada bili ishodišta pomorstva i pomorskih kapetana. Ostala je tradicija da se pozdravljaju brodovi u prolazu peliškim kanalom, pored Vignja, Kućišta, Orebića. Danju se pozdravlja isticanjem bijelog platna, a noću paljenjem svjetala. Poznata je bila praksa da se prolazak ratnog broda pored Orebića pozdravlja isticanjem zastave a u posebnim slučajevima i pucnjima malog topa glatke cijevi-muzara. Za održavanje ove tradicije zadušno se zalagao Orebićanin Matko Župa.

Uobičajeno je, također, da se na pozdrav broda sirenom otpozdravlja zvonom crkve Gospe od anđela. Ovo pozdravljanje brodskom sirenom i zvonom iz crkve jedinstveno je u svijetu. Tu tradiciju imaju samo 3 grada u svijetu: Orebić, Pirej i Hamburg.

Pri susretu ratnog i trgovačkog broda pravilo je da prvi pozdravlja trgovački brod. Pozdrav se iskazuje spuštanjem zastave do pola koplja, a ratni brod otpozdravlja spuštanjem zastave za 1/3 visine.

U nepisanom pravilu lijepa ponašanja opće je prihvaćeno da se pozdrav odaje brodu tegljaču-neumornom trudbeniku uvijek spremnom da bude na usluzi i da pruži pomoć. U mornaricama koje drže do tradicije i lijepog ponašanja na moru, svaki ce brod odati pozdrav tegljaču. I najneuglednijeg tegljača će pozdraviti, a znak pozdrava su obično tri otegnuta zvižduka sirene. U Nizozemskoj se pozdrav tegljaču odaje spuštanjem zastave. Iako u suvremenom dobu sredstva radiofonije omogućavaju i duže međusobne razgovore, običaji pozdravljanja sirenom ostali su i dalje lijep pomorski običaj.

*Odlomci iz knjige “Pomorski običaji i tradicije” autora profesora Vladimira Isaića u izdanju izdavačke kuće Adamić d.o.o.-Rijeka,2001. god.

Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe

0
Foto: Brodosplit

06.07.2021. –  na središnjem državnom portalu za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću e-Savjetovanja otvoreno je Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o uvjetima i načinu obavljanja pokusne plovidbe i trajat će do 09.08.2021., objavljeno je na službenim stranicama MMPI

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i način obavljanja pokusne plovidbe postojećeg broda i broda u gradnji u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve brodove, bez obzira na njihovu državnu pripadnost, veličinu ili namjenu koji pokusnu plovidbu obavljaju u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske i to:

1. Za vrijeme ili nakon završetka gradnje novog broda,

2. Nakon obavljene preinake i/ili popravka postojećeg broda kada takva preinaka i /ili popravak ima bitni utjecaj na sposobnost broda za plovidbu i

3. Pri obavljanju ispitivanja tijekom osnovnog pregleda, redovnih pregleda ili izvanrednog pregleda postojećeg broda.

Brod Galeb- priča o brodu sa 6 života

0
Foto: rijeka.hr / kvarnerski.com

Gošća emisije Hrvatskoga radija ”Pomorska večer” ovog ponedjeljka bila je Sandra Bandera, profesorica i turistički vodič, koja je ispričala priču o brodu Galeb. Radi se o starom ruzinavom brodu koji je od svog porinuća jednostavno imao ”poriv za opstankom” i stalno se iznova ”rađao”.

Galeb je porinut davne 1938. godine u brodogradilištu Ansaldo u Genovi, kao treći od četiri broda blizanca koja su bila namijenjena za prijevoz banana. Prvi naziv broda bio je Ramb III te je bio takozvana bananiera namijenjena za prijevoz banana iz Crvenog mora do Italije.

S Drugim svjetskim ratom, bananiera je dobila drugu ulogu te je služila za prijevoz mesa talijanskoj vojsci u Libiji. Ramb III je nažalost 1941. godine u Benghaziju pogođen torpedom (zanimljiva činjenica je da je torpedo izumljen upravo u Rijeci) koji je bio lansiran s britanske podmornice HMS Triumph.

Međutim, pothvat ”vožnje u rikverc” koji je uslijedio nakon toga ostavio je trag u povijesti plovidbe. Teško oštećenog pramca i ploveći krmom prema natrag, Ramb III je plovio 925 nautičkih milja od Libije prema Siciliji. Motori su vozili svom snagom krmom, ali brod nije mogao ići više od 3 čvora jer mu je kormilo bilo neupotrebljivo. Danas na brodu postoje originalni FIAT motori koji su svojedobno odradili 219 sati u režimu punom snagom krmom. Na koncu, Ramb III je dotegljen do tršćanskog brodogradilišta gdje je obnovljen.

Foto: Fiuman.hr

Drugi život broda Galeb započinje kapitulacijom Italije kad talijansku zastavu mijenja ona njemačka. Galeb dobiva ulogu minopolagača te polaže više od 5 tisuća mina na Kvarnerskom području. Međutim 1944. godine nažalost biva bombardiran iz britanskih zrakoplova te tone na morsko dno, a pune 3 godine ”živi” svoj treći život kao olupina na dnu mora.

Godine 1948. inženjeri Brodospasa izvlače brod s dubine od 23 m te po prvi put primjenjuju tehnologiju vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Potom ga radnici pulskog Uljanika rekonstruiranju te mu daju ime Galeb jer ga žele ”dotjerati da bude brz i elegantan kao galeb”.

Nakon rekonstrukcije, brod preuzima jugoslavenska ratna mornarica i uvrštava ga u svoj sastav kao školski brod Galeb. Brod dobiva nadimak brod mira te postaje ploveća rezidencija Josipa Broza Tita koji na njemu boravi 48 puta, 549 dana te posjećuje 33 zemlje. Prvo službeno putovanje školskog broda Galeb događa se 1953. godine na rijeci Temzi u Londonu. Brod ugošćuje britanskog političara Winstona Churchilla i englesku kraljicu Elizabetu II i tako postaje prvi brod koji je nakon rata ušao na Temzu.

Poslije raspada Jugoslavije, pod vlasništvom grčkog brodovlasnika brod plovi u Boku kotorsku. Novi vlasnik ga zbog osobnog bankrota ne obnavlja te ga daje u brodogradilište Viktor Lenac gdje se nalazi od 2010.-2013. godine.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2006. godine brod Galeb proglašava kulturnim dobrom, a s obzirom da se od 1938. godine stalno vraća u Rijeku, 2009. godine grad ga kupuje za 150 tisuća dolara.

A što to čeka ovaj stari ruzinavi brod u šestom životu preostaje nam za vidjeti.

Cijelu priču možete poslušati <<ovdje>>.

Gdje je ono vrijeme kad se navigavalo s dva breveta…?

0
Foto: Pixabay

Razmišljam o nekad i sad

Zapravo, jučer smo se moj mladi kolega, tridesettrogodišnji Latvijac, Sekondo (2. časnik palube) i ja malo dotakli te teme. Ne bojte se, nije bilo onoga: ”Čuj mali, kad san ti ja bil Sekondo…” No, istovremeno se pitam postoji li više uopće sad, s obzirom da se promjene u pomorstvu dešavaju takvom rapidnom brzinom da ih je gotovo nemoguće pratiti.

Stoga mi se ponekad čini da sad više ne postoji nego se momentalno pretvara u nekad. Da, pretpostavljam, da se mnogi mlađi pomorci neće složiti sa mnom. Radi li se o mladenačkoj nestrpljivosti ili je do mog pomorskog iskustva koje je pretrpjelo sve te promjene u posljednjih tridesetak godina, ne znam.

Pokušajmo s jednostavnijim stvarima, poput dokumenata, nekad i sad.

Moj otac je naviga osamnaest godina došavši do Zapovjednika, u svojstvu kojeg je proveo kakvih pet godina. U tih osamnaest godina promijenio je dva breveta. Prvi je bio ovlaštenje za Poručnika Trgovačke Mornarice, a drugi za Kapetana Duge Plovidbe. Da, moj tata je bio jedan od tih ”romantičara”.

Nikad nije imao potrebu napraviti putovnicu jer se ukrcavao i iskrcavao isključivo u domaćim portima. Nije mu trebala niti američka viza jer je u matrikuli imao pečat na kojem je pisalo Viza za sve zemlje svijeta. Koliko je ta viza uistinu vrijedila nije tema ovog članka.

Ja sam počeo, kao i moj tata, s brevetom za Poručnika Trgovačke Mornarice 1990. godine kao Terco (3. časnik palube) na brodu, pokojne Jugolinije. Ali, uz njega sam morao posjedovati dva dodatna breveta ARPA i Radar Observer. Doduše, već kao kadet 1984. godine morao sam posjedovati važeću putovnicu, a da bih krenuo na stranca 1991. godine, morao sam imati još dva dodatna breveta, Search and Rescue i Fire fighting.

Budući da sam, igrom slučaja, završio na kemikalcu po iskrcaju sam morao polagati nekakav tankerski brevet, bez kojeg se više ne bih mogao ukrcati na tankere. I ja sam došao do Zapovjednika, ali mi zvanje više nije Kapetan Duge Plovidbe nego Zapovjednik broda od 3000 BT ili većeg.

S vremenom su došli osnovni i napredni tečajevi te breveti za gašenje požara, za određene vrste tankera, prvu pomoć i njegu bolesnika. Pa su tržišta, čitaj premije osiguranja, postajala sve proždrljivija da su se pomorcima nametale sve veći i sve viši uvjeti za ukrcaj. Na red su došli simulatori, što strojarima, što nama na palubi, organizacija timskog rada, umješnost rukovođenja ljudskim potencijalima. I da ne nabrajam.

Danas, uz redovno školovanje, prosječan pomorac na odmoru provodi dio dragocjenog vremena, po tečajevima ili ispred računala odrađujući online tečajeve za usavršavanje, umjesto s obitelji. Umjesto jednog breveta kojeg je posjedovao moj tata, s kojim je mogao upravljati bilo kojim brodom u to vrijeme te u bilo kojoj zoni plovidbe, ja ih imam dvadesetak (?)

Koliko je tehnologija uznapredovala u nepunih četrdeset godina otkad ja navigan graniči s nemogućim. Naravno, ne za nas koji smo to proživljavali i proživljavamo još uvijek. Još manje mladim pomorcima koji neke stvari nikad neće vidjeti u svojoj karijeri pomorca.

Zato što su izumrle, nestale, a nas je sve manje živih koji ih se sjećamo. Uvijek je bilo i bit će ”sukoba” generacija među pomorcima. I mi smo se naslušali kako je njima bilo nekad i kolutali smo očima, kao što i danas mlađi slušaju kako je bilo nama, kolutajući očima.

Međutim, promjene u spomenutih tridesetak godina su veće i više ih je nego ih je bilo stotinama godina unatrag. Izumrle su strojarnice otvorenoga tipa s neprekinutim gvardijama. Zamijenile su ih kontrolne kabine, alarmi i Unmanned machinery spaces.

Zahvaljujući tim ”novotarijama”, strojari ne drže gvardije nego su svaku drugu ili treću noć dežurni i skaču iz kreveta i po nekoliko puta noću zbog alarma. Samo da bi se optimizirala radna snaga.

Nestale su, nadam se, zabrane sjedenja na mostu. Umjesto zabrana imamo dvije vrlo udobne visoke stolice iz kojih vodimo navigaciju. Nestaju klasične papirnate navigacijske karte. S njima i onaj tako dobro znan miris papira, trokuti i šestari, mrvice gumica za brisanje na navigacijskom stolu. Navigacijski stolovi više ne služe svojoj namjeni. Sad tamo držimo fascikle s raznim check lists.

Neki dan sam se zamalo onesvijestio kad sam vidio Terca, Filipinca, da je uzeo sekstant u ruke kako bi ”skinuo sunce”. A to su samo neke od promjena. Kako god bilo, ja vam svima želim, kako se kod nas, nekad, a sve manje sad, govorilo: ”Dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe”.

Po moru, uz Španjolsku obalu, na putu za Barcelonu, 6. srpanj 2021. godine.

Kapetan Aron Baretić – ABe

Moreplovac Zheng He vratio se s treće ekspedicije (1411.)

0
Foto: Povijest.hr

Dana 6. srpnja 1411. čuveni kineski moreplovac Zheng He vratio se u Nanjing (Nanking) s Treće ekspedicije u potrazi za blagom. Tako, naime, Kinezi nazivaju sedam pomorskih ekspedicija poduzetih u vrijeme dinastije Ming (1368. – 1644.). Prvih šest naredio je car Yongle početkom 15. stoljeća. Za razliku od mnogih drugih careva, Yongle je bio fasciniran stranim zemljama. Poslao je glasnike na dvorove čak 37 stranih vladara, tražeći da priznaju njegovo vrhovništvo, piše Povijest.hr

Vrhovni vođa Yongleove moćne flote bio je admiral Zheng He, eunuh rođen u muslimanskoj obitelji koji je kasnije prihvatio gotovo sve religije u Kini. Zheng He bio je blizak suradnik cara Yonglea te mu je pomogao domoći se prijestolja. Poveo je ekspedicije u zemlje Južnokineskog mora, Indiju, Crveno more i uz istočnu obalu Afrike sve do Zanzibara.

Postoji teorija da je Zheng He stigao čak i u Južnu Ameriku, ali ona je danas uglavnom diskreditirana. Međutim, za razliku od Kolumba koji je na prvu ekspediciju poveo svega tri mala broda, Zheng He putovao je na čelu flota od više stotina brodova s mnoštvom teško naoružanih vojnika. Cilj je bio zadiviti strance kineskom moći i bogatstvom te donijeti u Kinu strane poslanike i egzotične biljke i životinje.

Treća ekspedicija u potrazi za blagom krenula je iz pokrajine Jiangsu u istočnoj Kini u veljači 1409. godine. Posjetila je Čampu, Javu, Melaku, Sumatru, Šri Lanku i južnu Indiju. Na Šri Lanki došlo je do sukoba s jednim od lokalnih vladara, kojeg su Kinezi optužili za gusarenje i napade na njihove vazale. Kinezi su porazili protivnike i zarobili cijelu kraljevsku obitelj te ju doveli pred cara Jonglea. Car ih je odlučio pustiti kući pod uvjetom da priznaju njegovo vrhovništvo.

Boris Blažina

UPRAVA BRODOSPLITA: Plaće ne kasne, a uskoro gradimo i nove brodove

0
Foto: Brodosplit

SPLIT – Medijski napisi o kašnjenju plaća radnicima, nije se osobito svidjela upravi Brodosplita, koja tjednima vodi okršaje s medijima zbog, kako kažu, netočnih informacija koje izlaze u javnost. Jedna strana govori jedno, drugo potpuno drugačije pa se javnost s razlogom pita – što je točno?, piše Morski.hr

Odgovore smo potražili od same uprave splitskog škvera, kojemu je HBOR odobrio kredit od 250 milijuna kuna.

– Kredit nam je odobren prema uvjetima iz programa Obrtna sredstva mjera COVID-19, a namjena kredita je financiranje obrtnih sredstava. Podsjećamo da je nedavno, početkom travnja odmah nakon izvršene primopredaje polarnog kruzera Ultramarine vrijednog preko 100 milijuna eura, HBOR-u vraćen cjelokupni iznos kredita u iznosu od 87,9 milijuna eura, uvećan za pripadajuće naknade i obračunatu kamatu koju je HBOR ostvario financiranjem tog projekta. Isto je bilo i s prethodnim projektima čije je građenje financirao HBOR – poručuju iz uprave Brodosplita.

Kompanija danas zapošljava više od 2 tisuće radnika, čija je prosječna mjesečna neto plaća oko 7 tisuća kuna. A upravo su priče o neisplati plaća stvorile balon nepovjerenja između uprave Brodosplita, radnika i medija. Već smo vidjeli kakvim rječnikom se služi uprava kompanije kada novinari spomenu neisplatu plaća. Tvrde da je to neistina i da im netko podmeće. Na pitanje tko i zašto, rečeno nam je tek da dezinformacije sigurno ne dolaze od radnika škvera.

Cijeli članak pročitajte >>ovdje<<

Vlada RH: Usvojeno Izvješće o radu Agencije za obalni linijski pomorski promet za 2020. godinu

0
Foto: Jadrolinija

Izvješćem je obuhvaćeno cjelokupno poslovanje Agencije u prošloj godini, uključujući javni prijevoz, kadrovsku strukturu Agencije te informatički Sustav evidencije otočnih prava (SEOP), piše MMPI

Temeljem 47 ugovora o javnoj usluzi Agencija je u 2020. godini održavala ukupno 51 državnu (24 trajektne, 12 brodskih i 15 brzobrodskih ) te 4 sezonske linije, sukladno sklopljenim ugovorima s brodarima o obavljanju javnog prijevoza bez obveze javne usluge.

Prihod poslovanja Agencije u 2020. iznosi 314,8 milijuna kuna, a rashodi 314,05 milijuna kuna. U rashode poslovanja ulaze troškovi izdavanja novih otočnih iskaznica, potpore brodarima za obavljanje prijevoza u obalnom linijskom pomorskom prometu, uvođenje novih kategorija povlaštenih putnika (osobe s invaliditetom, djeca s teškoćama u razvoju) te ulaganja u nadogradnju sustava evidencije otočnih povlastica.

Aktivnosti pomorske policije

0
Foto: MUP

Postaja pomorske i aerodromske policije Zadar proteklog vikenda evidentirala je šest plovila koja su nedopušteno glisirala na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale javlja PU zadarska

Kod otoka Vira i Pašmana te u akvatoriju kod Draga i Novigrada u nedopuštenom glisiranju policija je zatekla plovila kojima su upravljali dva državljanina Slovenije te državljani Njemačke, Češke, Belgije i hrvatski državljanin. 

Zbog počinjenih prekršaja, prema odredbama Pomorskog zakonika svim prekršiteljima izrečene su novčane kazne.

Pomorska policija će i nadalje provoditi mjere i radnje u cilju sprječavanja nesreća, stradavanja kupača i ronioca te veće sigurnosti na moru.