OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 65

(VIDEO) Veliki požar u luci Hamburg: uništeno skladište, pet ozlijeđenih

0
Foto: Screenshot/X

U najvećoj njemačkoj luci, Hamburgu, izbio je veliki požar u skladišnom kompleksu, uzrokujući prekide u prometu i evakuacije stanovnika.

Vatrogasci su alarm primili u ponedjeljak poslijepodne, a na teren je upućeno više od 100 pripadnika s brojnim vozilima. Skladište u Waltershof distriktu, u neposrednoj blizini kontejnerskih terminala, gotovo je u potpunosti uništeno, navodi Splash247.

Do jutra je potvrđeno da je ozlijeđeno pet osoba, od kojih je jedna u kritičnom, a druga u teškom stanju. Eksplozije plinskih boca, za koje se pretpostavlja da su bile napunjene dušikovim oksidom, dodatno su zakomplicirale gašenje. Krhotine i plamen proširili su se na okolne objekte i otvorene površine, zbog čega su spasilačke ekipe morale povući liniju djelovanja nekoliko stotina metara dalje. Policija je intervenirala s oklopnim vodenim topovima, a u pomoć su pozvana i specijalna vatrogasna vozila s hamburške zračne luke.

Lokalne vlasti upozorile su stanovništvo da zatvore prozore zbog gustog dima, dok su brodske operacije na obližnjim vezovima bile djelomično ograničene. Evakuirano je 25 ljudi iz neposredne opasne zone. Uzrok požara povezan je s vozilom parkiranim unutar skladišta iz kojeg se vatra proširila na cijelu halu. Prema procjenama vatrogasne službe, intervencija će potrajati najmanje do podneva.

Turska zabranila uplovljavanje brodova povezanih s Izraelom u svoje luke

0
Foto: Luka Izmir/Wikimedia commons

Turska je od 22. kolovoza 2025. uvela sveobuhvatnu zabranu uplovljavanja brodova koji su pod izraelskom zastavom, u izraelskom vlasništvu ili na bilo koji način povezani s Izraelom.

Sve turske luke traže od brodarskih agenata da dostave pisane potvrde – deklaracije da brodovi nemaju veze s Izraelom i ne prevoze vojni, opasan ili “dual-use” teret.

U isto vrijeme, mjera se primjenjuje i obratno – turskim brodovima se zabranjuje uplovljavanje u izraelske luke. Tako je uveden reciprocitet, čime se pojačava jasna poruka politike prema izraelskoj strani.

Izraelski brodarski gigant ZIM već je morao preusmjeriti plovila koja su bila zakazana za Tursku — barem jedno je hitno poslano u Pirej u Grčkoj. Postojeći promet i operativni planovi kompanija dodatno se kompliciraju, a ZIM je upozorio kako ova mjera može negativno utjecati na njihove financijske rezultate ako zabrana ostane na snazi.

Ova nova pomorska zabrana dio je šireg niza sankcija koje Turska provodi protiv Izraela zbog sukoba u Gazi. Ankara je još u svibnju 2024. uvela embargo na trgovinu vrijednu milijarde dolara, a od tada su uvedene restrikcije i na transitski promet i na isporuke robe koje se mogu koristiti u vojne svrhe.

U operaciji Pacific Viper zaustavljen najveći šverc droge u povijesti Američke Obalne straže

0
Foto: U.S. Coast Guard/gCaptain

Zaplijenjena količina narkotika procijenjena je na gotovo pola milijarde dolara, a operacija je rezultirala i uhićenjem 34 osumnjičena krijumčara

Američka Obalna straža postigla je povijesni uspjeh zaplijenivši rekordnih 34.540 kilograma narkotika vrijednih 473 milijuna dolara, koje je brod USCGC Hamilton iskrcao u luci Port Everglades. Riječ je o najvećoj količini droge ikad zaplijenjenoj i iskrcanoj u povijesti Obalne straže, piše gCaptain.

“Naša suradnja s američkim i međunarodnim partnerima pokazuje snagu zajedničke borbe protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija. Količina zaplijenjene droge dovoljna je da cijelu populaciju Floride izloži fatalnoj dozi, što jasno pokazuje razmjere prijetnje,” poručio je kontraadmiral Adam Chamie, zapovjednik Obalne straže za jugoistočni distrikt.

Zaplijenjena droga rezultat je 19 presretanja na međunarodnim vodama istočnog Pacifika i Karipskog mora između lipnja i kolovoza 2025. U operacijama su, osim Obalne straže, sudjelovali i međunarodni partneri, među njima nizozemski ratni brod HNLMS Friesland te američki ratni brodovi USS Cole i USS Minneapolis Saint-Paul.

Ova operacija provedena je u sklopu inicijative Pacific Viper, čiji je cilj ubrzati protudrogarske aktivnosti na istočnom Pacifiku i spriječiti krijumčarenje narkotika koji financiraju kartelske mreže i proizvodnju sintetičkih droga poput fentanila. Prema procjenama Obalne straže, zapljena je kriminalnim organizacijama uskratila više od pola milijarde dolara prihoda, a prikupljeni podaci bit će ključni za daljnje uništavanje krijumčarskih mreža.

LNG Croatia krenuo put Turske: slijedi remont i ugradnja novog modula

0
Foto: LNG Hrvatska

Ugradnjom novog modula LNG Croatia udvostručit će kapacitet terminala i potvrditi status strateške energetske točke regije

FSRU brod LNG Croatia isplovio je iz Omišlja prema turskom brodogradilištu Kuzey Star radi ključne nadogradnje i redovne obnove. Do listopada će brod proći ugradnju dodatnog modula za uplinjavanje, remonta klase i sve predviđene radove održavanja.

Ovaj dodatni regasifikacijski modul omogućit će udvostručenje maksimalnog kapaciteta terminala – s dosadašnjih oko 3,1 na 6,1 milijardu kubika plina godišnje. Time se značajno jača pouzdanost i sigurnost opskrbe prirodnim plinom Hrvatskoj te susjednim državama u srednjoj i jugoistočnoj Europi.

Projekt uključuje i ugovore dodijeljene turskom brodogradilištu Kuzey Star, vrijedne oko 14,6 milijuna eura, te zagrebačkoj tvrtki S.C.A.N., vrijedne oko 2 milijuna eura, za integraciju opreme i napajanja. Norveško-finska kompanija Wartsila Gas Solutions isporučila je regasifikacijski modul kapaciteta 250.000 m³/h, izrađen u Kini, koji će pojačati postojeći sustav broda.

Uz modernizaciju broda, paralelno se razvijaju i infrastrukturni projekti na kopnu. Plinacro provodi radove na plinovodu Zlobin–Bosiljevo i budućim vezama prema Sloveniji, čime se osigurava da povećani kapacitet LNG terminala na Krku može biti u potpunosti iskorišten. Ukupna ulaganja u potporu ovom strateškom energetskom projektu prelaze 500 milijuna eura.

U pet godina rada LNG Croatia ostvario je zapažene rezultate:

  • 1697 dana neprekidnog rada
  • 126 LNG tankera prihvaćeno i obrađeno
  • 17,7 milijuna m³ ukapljenog prirodnog plina prekrcano i uplinjeno
  • 10,7 milijardi m³ plina otpremljeno u hrvatski transportni sustav
  • 545 kamiona s UPP-om prekrcano

Ovi podaci pokazuju kako je LNG terminal u Omišlju postao ključna energetska točka regije i osigurač stabilnosti opskrbe u vrijeme nestabilnih globalnih energetskih tokova. Povratak broda LNG Croatia u listopadu značit će nastavak njegove važne uloge u energetskoj sigurnosti Hrvatske i susjednih država.

Korejski Hanwha Ocean jača poziciju na američkom brodograđevnom tržištu

0
Foto: Hanwha Ocean

Hanwha Ocean planira dodatnih 70 milijuna dolara uložiti u proširenje američkog brodogradilišta Philly Shipyard, što predstavlja novi korak u agresivnoj strategiji korejskog brodograđevnog diva za jačanje pozicije na američkom tržištu vojne i komercijalne brodogradnje.

Hanwha je prošle godine kupila povijesno brodogradilište za 100 milijuna dolara, a novi kapital omogućit će povećanje godišnjeg kapaciteta gradnje s dosadašnjih 1 do 1,5 broda na čak 10 brodova do 2035. godine. U istom razdoblju planira se i desetostruko povećanje prihoda, s 400 milijuna na 4 milijarde dolara, piše Splash247.

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je ulaganje, naglašavajući važnost oživljavanja američke brodograđevne industrije, dok će južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung posjetiti brodogradilište dan nakon summita s Trumpom u Washingtonu.

Uz Hanwha Ocean, i druge korejske brodograđevne grupacije, poput HD Hyundaija, razmatraju ulazak na američko tržište brodogradnje.

Hoće li prodaja »3. maja 1905« donijeti spas ili kraj brodogradnje u Rijeci?

0
Foto: Novi list

CERP-ov natječaj mogao bi odrediti hoće li riječki »3. maj« ostati dio hrvatske brodogradnje

Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) do 8. rujna trebao bi službeno objaviti poziv za prodaju riječkog brodogradilišta »3. maj 1905«, društva koje je početkom godine prešlo u potpuno državno vlasništvo. Vlada je na sjednici 24. srpnja zadužila CERP da pokrene postupak prodaje te odobrila milijun eura namjenske pozajmice za hitne popravke opreme i dizalica, piše Novi List.

Iako financijska bilanca »3. maja 1905« trenutačno nije loša, budući vlasnik morat će računati na goleme investicije. Riječ je o kompleksnom sustavu koji godinama nije doživio ozbiljniju modernizaciju. Procjena vrijednosti tvrtke dovršena je još prije ljeta, a očekuje se da će upravo ona odrediti početnu cijenu. Tvrtka upravlja temeljnim kapitalom od 10,3 milijuna eura i posjeduje koncesiju na 303.649 m² kopnenog i 209.165 m² morskog prostora, no taj ugovor istječe u rujnu 2031. godine – za samo šest godina.

Upravo pitanje koncesije moglo bi biti ključan izazov u privlačenju ozbiljnih ulagača. Za razliku od šibenske Iskre, kojoj je Vlada produljila koncesiju do 2054. godine, potencijalni kupac riječkog brodogradilišta zasad nema nikakve garancije o dugoročnom raspolaganju zemljištem i resursima. Bez takve sigurnosti teško je očekivati da će se netko obvezati na ulaganja koja bi mogla dosegnuti desetke milijuna eura.

Za opstanak brodogradilišta nužna je potpuna tehnološka obnova – od proizvodnih pogona i internih infrastruktura do strojeva i dizalica. Dio kapaciteta trenutno je iskorišten zahvaljujući suradnji s MKM Yachtsom, koji na području »3. maja« ima potkoncesiju te vodi gradnju luksuznog polarca za australsku Scenic grupu. Scenic, koji ubrzano širi svoju flotu, pokazuje interes za povećanje svog udjela, no službenih izjava nema.

Osim njih, posljednjih mjeseci brodogradilište su posjetile i strane delegacije zainteresirane za sudjelovanje u programu gradnje korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu. Šibenska Iskra također potvrđuje načelni interes, ali sve će ovisiti o uvjetima koje će država postaviti u javnom pozivu.

S obzirom na dosadašnja ulaganja u spašavanje riječkog brodogradilišta, pitanje je hoće li Vlada težiti brzom izlasku iz vlasništva ili će pokušati pronaći strateškog partnera spremnog osigurati dugoročnu održivost »3. maja 1905«. Sve oči sada su uprte u CERP i detalje natječaja, od kojih će ovisiti budućnost ovog nekad ponosa hrvatske brodogradnje.

CMA CGM jača prisutnost u Siriji: nova ulaganja u modernizaciju luke Latakia

0
Foto: Norbert Wichmann/Marinetraffic

Ulaganje CMA CGM-a ima za cilj pretvoriti luku Latakia u regionalno logističko središte i potaknuti gospodarski oporavak Sirije

Francuski brodarski i logistički div CMA CGM odlučio je ubrzati drugu fazu projekta proširenja sirijske luke Latakia, vrijednog 200 milijuna eura. Odluka je donesena nakon sastanka predsjednika Uprave CMA CGM-a, Rodolphea Saadéa, i sirijskog predsjednika Ahmada al-Sharaa u Damasku.

Prema potpisanom 30-godišnjem koncesijskom ugovoru, sklopljenom 1. svibnja 2025., CMA CGM nastavlja upravljati glavnim sirijskim međunarodnim kontejnerskim terminalom i planira značajna ulaganja kako bi luka Latakia postala ključno regionalno logističko čvorište.

Projekt uključuje:

  • proširenje kapaciteta terminala na više od 1 milijun TEU-a godišnje,
  • modernizaciju i digitalizaciju operacija s naprednim sustavima za rukovanje teretom,
  • infrastrukturne nadogradnje za prihvat većih brodova s gazom do 16 metara,
  • poboljšanje povezanosti s cestovnom i željezničkom mrežom,
  • otvaranje i upravljanje suhim lukama širom Sirije u sklopu globalnog logističkog plana CMA CGM-a.

Ova investicija dolazi u trenutku kada i drugi međunarodni logistički divovi jačaju prisutnost u Siriji. Prošlog mjeseca DP World iz Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisao je vlastiti 30-godišnji koncesijski ugovor za razvoj i upravljanje lukom Tartus, uz planirana ulaganja od 800 milijuna dolara.

Potezi dvaju globalnih igrača pokazuju sve veću važnost sirijskih luka kao poveznica između južne Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.

Luka Ust-Luga i rafinerija Syzran na meti novih ukrajinskih napada

0
Foto: Telegram/Splash247

Ukrajina je tijekom vikenda pojačala kampanju protiv ruske energetske i logističke infrastrukture, pogodivši luku Ust-Luga na Baltičkom moru i rafineriju Syzran u Samarskoj oblasti. Prema podacima Glavnog stožera Oružanih snaga Ukrajine, koordiniranu akciju dronovima proveli su Specijalne operacije i Služba sigurnosti Ukrajine (SBU).

Luka Ust-Luga, jedno od ključnih ruskih izvoznih čvorišta na Baltiku, koristi se za otpremu kondenzata plina i sirove nafte te ima značajnu ulogu u operacijama ruske tzv. “shadow flote”, kojom se zaobilaze međunarodne sankcije. Nakon udara, prijavljen je požar na terminalu kojim upravlja kompanija Novatek, izazvan padom ostataka srušenih dronova na skladišne objekte, piše Splash247.

Istodobno je pogođena i rafinerija Syzran, kapaciteta 8,5 milijuna tona godišnje, koja proizvodi benzin, dizel, kerozin i ostala goriva, uključujući i ona namijenjena ruskoj vojsci. Ukrajinski izvori navode da su nakon udara izbili požari i detonacije, dok se šteta još procjenjuje.

Ovo je nastavak intenzivne ukrajinske kampanje usmjerene na slabljenje ruskih izvora financiranja i opskrbe gorivom. U posljednjih nekoliko tjedana zabilježeno je više udara na rafinerije, terminale i logističke centre. Rafinerija Novoshakhtinsky u Rostovskoj oblasti gori već nekoliko dana nakon udara 21. kolovoza, dok je luka Olya u Astrahanu zatvorena više od tjedan dana zbog napada 15. kolovoza.

Osim luka i rafinerija, Ukrajina je ciljala i pumpnu stanicu Unecha na naftovodu Družba, ključnoj ruti za opskrbu Europe ruskom naftom, te niz skladišta goriva u Belgorodu i Voronježu. Stručnjaci upozoravaju da kumulativni učinak ovih napada može trajno oštetiti ruski rafinerijski sektor, posebice jer zapadne sankcije otežavaju nabavu rezervnih dijelova za postrojenja koja su uvelike izgrađena zapadnom tehnologijom.

Trumpova administracija ponovno udara na sektor obnovljive energije

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Odluka Trumpove administracije izazvala je nesigurnost među investitorima i otvorila pitanje budućnosti američke energetske tranzicije

Trumpova administracija izdala je nalog za zaustavljanje radova na 80% dovršenoj offshore vjetroelektrani Revolution Wind, koju razvijaju danski Ørsted i podružnica BlackRocka. Odluku je donijelo Bureau of Ocean Energy Management (BOEM), navodeći kao razlog „zaštitu nacionalne sigurnosti“ te „sprječavanje ometanja drugih razumnih korištenja isključivog gospodarskog pojasa, otvorenog mora i teritorijalnog mora SAD-a“, navodi The Maritime Executive.

Revolution Wind, smješten više od 15 nautičkih milja južno od Rhode Islanda i 32 milje jugoistočno od Connecticuta, u izgradnji je od 2024. godine. Do sada je instalirano 45 od predviđenih 65 vjetroturbina, a projekt je trebao osigurati 704 MW energije – 400 MW za Rhode Island i 304 MW za Connecticut. Električna energija trebala je početi stizati u mrežu do proljeća 2026., a završetak radova planiran je za drugu polovicu iste godine.

BOEM je uputio pismo Ørstedu, potpisano od strane v.d. direktora Matthewa Giacone, u kojem traži obustavu svih offshore aktivnosti, uz dopuštenje nastavka samo sigurnosnih i hitnih radova te onih na kopnu. Ørsted je potvrdio da se pridržava odluke, ali razmatra „sve opcije“, uključujući pravne postupke, kako bi ubrzao rješenje i nastavio s izgradnjom.

Projekt Revolution Wind prošao je devet godina regulatornih postupaka i dobio sve potrebne dozvole, uključujući i odobrenje Plana gradnje i operacija još u studenom 2023. Ørsted ističe kako se koristi ista tehnologija turbina kao i na South Fork Windu, prvoj velikoj komercijalnoj offshore vjetroelektrani u SAD-u dovršenoj 2024. godine.

Ovo je drugi slučaj u kojem je administracija Donalda Trumpa zaustavila projekte offshore vjetroelektrana. U travnju su suspendirane dozvole norveškom Equinoru za Empire Wind kod New Yorka, što je izazvalo međunarodne pritiske i na kraju završilo dogovorom s lokalnim vlastima.

Novi potezi administracije uključuju i istragu o porijeklu komponenti za vjetroturbine, pod izlikom nacionalne sigurnosti. Planira se uvođenje carina od 50% na uvozne aluminijske i čelične dijelove, iako više od 70% materijala dolazi iz Europe i Meksika, a ni jedan američki projekt ne koristi kineske turbine.

Ørsted, čiji je 50% vlasnik danska država, već je pokrenuo prikupljanje 9 milijardi dolara od dioničara kako bi osigurao sredstva za Revolution Wind i Sunrise Wind, drugi projekt u SAD-u. Ipak, neizvjesnost i politički pritisci povećali su financijske rizike i doveli do nesigurnosti u budućnost offshore vjetroelektrana u SAD-u

Obalna straža uhitila kapetana MSC-ova kontejneraša zbog alkoholiziranosti tijekom manovre

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Američka Obalna straža uhitila je kapetana kontejneraša MSC Jubilee IX nakon što je brod uplovio u luku Seattle. Do intervencije je došlo kada je lučki pilot tijekom ukrcaja primijetio da zapovjednik pokazuje znakove alkoholiziranosti.

Brod, nosivosti 108.770 dwt i kapaciteta 8.800 TEU, plovio je iz Busana u Južnoj Koreji s međustajanjem u Vancouveru, prije nego što je stigao u američke teritorijalne vode. MSC Jubilee IX, izgrađen 2008. i upisan u liberijski registar, u flotu švicarskog brodara pridružen je tek u ožujku ove godine, piše The Maritime Executive.

Pilot je 20. kolovoza preuzeo navigaciju kroz Puget Sound i tijekom cijelog manevra prema Terminalu 5 u Seattleu brodom je, uz njega, upravljao prvi časnik palube. Prijavu o sumnjivom stanju kapetana odmah je uputio Obalnoj straži.

Nakon priveza broda, na kapetanu je proveden test, kojim je utvrđeno da se nalazio pod znatnim utjecajem alkohola.

Zapovjednik je odmah priveden te prebačen u zatvor okruga King, a protiv njega je podignuta optužnica za upravljanje brodom pod utjecajem alkohola. MSC Jubilee IX bio je privremeno zadržan dok kompanija nije imenovala zamjenskog kapetana. Tek nakon potvrde novog zapovjednika, brodu je dopušteno isplovljenje prema kanadskom Prince Rupertu i dalje za kineski Yantian.

Incident podsjeća na sličan slučaj iz siječnja 2024., kada je kapetan MSC Roshney V uhićen u britanskom Felixstoweu. I tada je pilot prijavio sumnju na alkohol, a test je pokazao četiri puta veću koncentraciju alkohola od dopuštene. Kapetan je na sudu priznao krivnju, dobio uvjetnu kaznu i novčanu globu, nakon čega je izjavio da mu je pomorska karijera završena.