OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 902

Video: Kako je José Salvador Alvarenga preživio izgubljen 438 dana na moru

0
Foto: YouTube screenshot

Tihi je ocean najveći i najdublji ocean na Zemlji. Pokriva otprilike jednu trećinu cijele Zemljine površine i veći je od cjelokupnog kopna na zemlji zajedno. To znači da, ako ikada budete dovoljno nesretni da se ovdje izgubite, postoji vrlo velika šansa da vas nitko nikada neće pronaći, što priču o Joséu Salvadoru Alvarengi i njegovom spašavanju čini još fascinantnijom.

José Salvador Alvarenga je ribar koji trenutno drži svjetski rekord najduže izgubljenog čovjeka na moru. Usprkos svim izgledima, preživio je 438 dana u Tihom oceanu.

17. studenoga 2012., Alvarenga, iskusni pomorac i ribar je krenuo odraditi 30-satnu smjenu ribolova iz ribarskog mjesta Costa Azul, blizu Pijijiapana, nedaleko od obale Chiapasa u Meksiku, u pratnji 23-godišnjeg Ezequiela Córdoba, ne baš iskusnog ribara.

Njihov je brodić bio prilično malen, s vrlo malo opreme. U osnovi se radilo o kanuu bez kabine, dugačak samo 7 metara (23 stope) i imao je samo jedan izvanbrodski motor i hladnjak za spremanje riba koje će uloviti.

Znali su da u blizini područja dolazi oluja, ali odlučili su riskirati i putovali su 120 kilometara od obale. U 01:00 ujutro olujno nevrijeme se pogoršalo te je prijetilo potonuće broda. Da bi mogli upravljati tim malim brodom, morali su izbaciti gotovo 500 kilograma svježe ribe koju su ulovili.  Bili su udaljeni samo 24 kilometra (15 milja) od obale i mogli su vidjeti planine na horizontu, no onda se motor pokvario, a snažni vjetar počeo je gurati njihov brod natrag prema oceanu.

Alvarenga je uspio nazvati svog šefa i zatražiti pomoć prije nego što se baterija na radiju ispraznila. Njegov šef je organizirao potragu za njima, ali potraga je otkazana nakon dva dana radi loše vidljivosti na oceanu. Nakon pet dana oluja se smirila, a oni su bili udaljeni 450 km (280 milja) od obale. Šanse za preživljavanje bile su minimalne jer nisu imali raketni pištolj, a tako mali brod je teško primijetiti iz zraka.

Da bi preživjeli, Alvarenga je golim rukama lovio ribu, kornjače, meduze i morske ptice. Prikupljali su pitku vodu od kiše kad je to bilo moguće, ali kad nije bilo kiše, bili su prisiljeni piti krv kornjače ili vlastiti urin.

Córdoba je izgubio svaku nadu da će biti spašeni nakon nekih četiri mjeseca na putovanju,  razbolio se od jedenja sirove hrane te je naposlijetku umro od gladi jer je odbijao jesti.

Alvarenga tvrdi da ga je Córdoba natjerao da mu obeća da neće jesti njegovo tijelo kad umre, pa je zato zadržao Córdobin leš na brodu, pa čak i razgovarao s njim. Nakon šest dana, Alvarenga je shvatio da psihički nije dobro te je bacio truplo u ocean. Alvarenga je također izjavio da je, dok je bio na moru, često sanjao o svojoj omiljenoj hrani, kao i o svojim roditeljima.

Alvarenga je tvrdio da je vidio mnogo brodova dok je plutao oceanom. Tvrdi da je teretni brod samo prošao pored njega, a četvorica muškaraca na brodu su ga primijetila i mahnula rukom, ali se nisu zaustavila i pomogla mu.

Pratio je vrijeme računajući mjesečeve mijene. Nakon što je prebrojao 15. lunarni ciklus, primijetio je kopno: sićušni, pusti otočić, za koji se ispostavilo da je zabačeni kutak Marshallovih otoka.

Napokon je 30. siječnja 2014. napustio svoj čamac i doplivao do obale, gdje je slučajno naišao na kuću na plaži i uspostavio kontakt s prvim ljudima nakon što je napustio svoje selo u Meksiku prije 438 dana i nakon što je prešao gotovo 11 000 km.

Alvarenga je završio na kopnu na atolu Ebon, koji je južni vrh Marshallovih otoka, jednog od najudaljenijih mjesta na planeti. Odvezen je natrag u svoj dom u El Salvadoru, gdje je objavio knjigu, a obitelj njegovog prijatelja koji je umro na brodu tužila ga je za 1.000.000 dolara jer tvrde da ga je pojeo.

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

U Osijeku nastaje najveći jedrenjak na svijetu pogonjen na struju

0

Na osječkom Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) grupa mladih znanstvenika radi na projektu koji je trenutno u vrhu globalnih trendova – najveći jedrenjak najveći jedrenjak pogonjen na struju na svijetu na struju na svijetu.

‘Papirnati’ dio posla je pri kraju, a sljedeći bi korak trebao biti sama izgradnja, koja se planira obaviti u Brodosplitu koji već ima iskustva na trojarbolnim jedrenjacima kakav je već postojeći brod ‘Klara’; piše HRT.

– To je jedrenjak koji koristi isključivo vjetar i sunce i ima nultu emisiju plinova. Sve funkcije broda napajaju se iz obnovljivih izvora. To omogućuje baterija od 30-ak tona, ali brod će biti velik, pa se ta baterija neće činiti tako velikom, ali u odnosu na jedan Tesla automobil, to je 60 njegovih volumena, kaže redoviti profesor FERIT-a prof. dr. sc. Željko Hederić.

FERIT-ov projekt dio je IRI2 projekta čiji je nositelj Brodosplit, odnosno DIV grupa čiji je dio i splitsko brodogradilište. Partner u projektu je splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, a idejni projekt FERIT-a ostvarit će Marine and Energy Solutions DIV d.o.o., projektantska i inženjerska tvrtka DIV grupe.

Detalje je ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska doznala od redovitog profesora FERIT-a prof. dr. sc. Željka Hederića i strojarski inženjer, mag. ing. mech Marija Čačića; pogledajte reportažu ovdje.

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Otkazan nautički sajam Boot u Düsseldorfu

0
Foto: Ilustracija, Pixabay

U ovo doba godine, svjetska nautička javnost uobičajeno bi se okupila na hladnom sjeveru Njemačke gdje bi u toplim sajamskim halama pregledavali novitete iz male brodogradnje i dogovarali poslove za iduću nautičku sezonu; piše Otvoreno more.

Ovogodišnji sajam u Düsseldorfu je prvo bio odgođen za travanj, no sada je i taj termin otkazan. Iduće izdanje popularnog Boota tako će se održati od 22. do 30. siječnja iduće godine kada se očekuje potpuna normalizacija svih društvenih događanja.

– Naši prioriteti su zdravlje i sigurnost za izlagače, posjetitelje i naše radnike – izjavili su organizatori te najavili kako će sve aktivnosti usmjeriti na uspješnu realizaciju idućega sajma.

Ova će im odluka nesumnjivo donijeti velike financijske gubitke, no to je cijena koju su Nijemci spremni platiti.

Dok sajamski biznis tek čeka na dobre dane, brodograditeljima ide solidno i s drugim kanalima dolaze do kupaca. Posljednjih dana smo čuli kako i hrvatske čarterske kompanije bilježe povećani broj narudžbi tako da bi nautička sezona pred nama ponovno mogla biti puno bolja od ostalih grana gospodarstva i turizma.

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Teretni brod djelomično je potonuo nakon ulaska u vode Jave

0
Foto: Fleet Mon

Teretni brod Satya Beriaya je 20. siječnja pretrpio prodor vode i djelomično potonuo; dok je bio na putu za Tanjung Priok, Jakarta.

Od 15 članova posade, 7 ih je napustilo brod, a 8 članova je ostalo pomoći u spašavanju broda.

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

LNG tankeri iz SAD-a našli način zaobilaženja sporog Panamskog kanala

0

Hladna zima na istoku Azije najbolje ukazuje na važnost sigurne opskrbe prirodnim plinom za svaku zemlju koja drži do svojih nacionalnih interesa, sigurnosti i konkurentnosti gospodarstva i spokoja svoga stanovništva; piše Geopolitika News.

Američki dobavljači ukapljenog plina, kao i svi drugi izvoznici tog energenta, u ovako povoljnim sezonskim cjenovnim uvjetima na azijskom tržištu kakvi su sad, žure se sa svojim punim tankerima čim prije stići na konačna odredišta za iskrcaj. Naime, cijene plina u Aziji „nenormalno“ su primamljive – dosežu čak i do 1300 dolara za  tisuću m3!

Međutim, zbog ograničenog propusnog kapaciteta Panamskog kanala, koji je najbliži put do Azije za američke proizvođače LNG-a s atlantske obale, tamo već tjednima traje velika gužva a brodovi za prijelaz u Tihi ocean i obratno čekaju i po dva tjedna. S druge strane, američki konkurenti s Bliskog istoka, Rusije i Australije takvih problema nemaju zbog geografskih razloga.

Dalekovidnost Rusije, koja je u proteklih desetak godina pokrenula perspektivne projekte za proizvodnju LNG plina na poluotoku Yamal na svom Arktiku („Yamal LNG“ 1 i 2) i za njih izgradila i prvu svjetsku flotu LNG tankera-ledolomaca, upravo sada najbolje dolazi do izražaja. S tog LNG terminala ruski su tankeri ukapljeni plin do sada prevozili u smjeru zapada tj. u Europu, a odatle su ga tamošnji trejderi razvozili gdje je trebalo, najčešće u Aziju ali nerijetko i na istočnu obalu SAD-a (poznato je da su SAD uvele sankcije protiv Rusije, između ostalog i na njezine izvozne energetske projekte poput plinovoda, pa su visoki ruski dužnosnici u šali znali govoriti kako su Zapadni prijevoznici dovodili plin iz EU u SAD, ali da to nije moglo promijeniti činjenicu da su molekule toga plina ipak ruske).

Međutim, s drastičnim porastom spot cijena u Aziji posljednjih zimskih mjeseci  Rusija se također pridružila utrci u brzini isporuke ukapljenog plina najvećim svjetskim potrošačima koji se nalaze baš na tom kontinentu. Tako su, nedavno, po prvi put dva ruska tankera-ledolomca krenula iz terminala Yamal LNG u smjeru istoka – najkraćim, novim i perspektivnim Sjevernim morskim putom – SMP.

Američki izvoznici LNG-a sada nastoje ubrzano riješiti problem s otežanim prolaskom kroz Panamski kanal zbog kojeg su na gubitku i traže alternativne smjerove, kalkulirajući brzinu i cijenu dostave.

Prema navigacijskom portalu Marinetraffic, čak više od 30 tankera s LNG-em, naftom i naftnim derivatima iz Sjedinjenih Država čeka na prolazak kroz Panamski kanal kako bi isporučili gorivo azijskim potrošačima. Uprava Panamskog kanala izvijestila je da bi mogla prevoziti dva unaprijed rezervirana LNG tankera dnevno. Zbog svega toga vrijeme isporuke plina u Aziju produljuje se s dva na čak četiri tjedna. Američki dobavljači smislili su zaobilazno rješenje.

Najmanje sedam prijevoznika LNG-a sada slijedi američko-azijsku rutu kroz Sueski kanal. Pokazalo se da je ovaj put brži od zaglavljivanja u gužvi na Panamskom kanalu (naravno, pitanje je što je s cijenom samog prijevoza s obzirom na puno duži prijeđeni put).

Na primjer, prijevozniku plina Wilforce koji dolazi s najvećeg američkog LNG terminala Sabine Pass, put do kineske luke Tianjin trajat će četiri i pol tjedna. Pri tom je Gaslog Shanghai objavio kako će ispoštivati ovaj rok.

Nova ruta za američke tankere za LNG za Aziju kroz Sueski kanal počela se koristiti u posljednjih nekoliko tjedana i zaobišla je drugu alternativnu rutu u potražnji – Rt Dobre nade (najjužnija točka afričkog kontinenta). Sueska ruta traje oko mjesec dana, dok bi ona oko Rta Dobre nade trajala 5 tjedana tj. jedan više. Istodobno su takse za prolaz Sueskim kanalom relativno niske. Dnevni promet LNG tankera sada doseže 397 tisuća dolara, dok je u prosincu iznosio 160 tisuća dolara. U povratku se LNG tankeri u SAD ipak šalju Panamskim kanalom.

Drugi razlog za odabir rute kroz Egipat bio je nedostatak tankera. Njihov nedostatak zbog utovara na duljim linijama do Azije već je doveo do činjenice da europski potrošači američkog LNG-a ne mogu pronaći besplatne brodove.

Naime, u siječnju je cijena LNG-a s isporukom u sjeveroistočnu Aziju u prvoj polovici veljače porasla na više od 1300 američkih dolara. Takvu zaradu mogu ostvariti dobavljači koji su otpremili teret u prvoj polovici siječnja. Međutim, u drugoj polovici veljače cijene su već 350 dolara niže, a u ožujku će, nakon prestanka hladnog vremena, kako se predviđa, iznositi 400 dolara za tisuću kubika. To je više od trenutnih cijena plina u Europi, ali ne i onih na kojima dobavljači mogu zaraditi rekordne marže.

Dakle utrka za neočekivanom enormnom zaradom dobavljača LNG-ja na azijsko tržište u punom je jeku tj u svojoj kulminaciji.  Ovdje ipak treba dodati kako, za sada, zarada ruskih dobavljača LNG-a ne ovisi o spot cijenama, s obzirom da se gotovo sve količine s Yamal LNG-a isporučuju prema dugoročnim ugovorima. Međutim, kapacitet pete faze tog ruskog energetskog projekta, od 900 tisuća tona (1,24 milijarde kubičnih metara godišnje), planira se prodati isključivo na spot tržištu.

Ovo je samo jedan, ali vrlo važan primjer, koliko je suvremena Rusija već sada, a kamoli dugoročno ozbiljan ne samo vojni, već i gospodarski (energetski) globalni konkurent SAD-u. To vidimo i na tlu Europe kroz projekte Sjeverni tok 2 i Turski tok, kojima će se i nova američka administracija svim silama nastavljati suprotstavljati.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Ogromna pijavica kod Dubrovnika

0

Srijeda je označila kraj hladnog razdoblja koje je bilo obilježeno čak i snježnih pahuljama prošle nedjelje ponegdje uz obalu. Bura i hladnoća su iza nas, barem prolazno, a jugo u jačanju i pad tlaka zraka sigurni su predznaci promjene vremena koja je već nastupila; piše Dalmacija Danas.

U hladnijem dijelu godine podaci o površinskoj temperaturi mora znatno se rjeđe spominju nego u toplijem, no more je od 9°C ponegdje uz obalu Istre, do znatno viših 16 Celzijevih stupnjeva na dubrovačkom području.

Toplina mora mogla je, s nadolazećom nestabilnom zračnom masom, utjecati na pojavu pijavice koju su tijekom srijede promatrali Dubrovčani. Prilično jaka pijavica razvila se na moru kod grada, no nije stigla do kopna, samim time nije napravila bilo kakvu štetu.
Nekoliko fotografa je snimilo prizor, u vrijeme zalaska sunca. Vrijedni su, očekivano, bili dubrovački lovci na oluje…

Foto: Barbara Gate; Crometeo

– Bila je ogromna. Trajala je desetak minuta. Ovakvi prizori su najčešću u jesenskim mjesecima, no očito su atmosferski uvjeti bilo povoljni za nastanak ove fascinantne meteo pojave – govori nam lovac na oluje.

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Brodska industrija traži prioritetno cijepljenje svih pomoraca

0

ICS upućuje pozive vladama da stave pomorce i pomorske radnike na prvo mjesto u redu za cjepiva i da pomorce odrede kao ključne radnike, kako bi se izbjeglo ponavljanje ‘krize smjene posade’ iz 2020. godine. ICS zahtijeva da vlade, koje ponovno ograničavaju putovanja radi novih mutacija COVID-19, prepoznaju vitalnu ulogu pomoraca u globalnom lancu opskrbe.

Brodska industrija tvrdi da su zdravi, cijepljeni pomorci presudni u opskrbi robom. U ovoj godini će se svaka država opskrbljivati ​​medicinskim potrepštinama.

Pomorci su trenutno ozbiljno pogođeni krizom smjena posade. Ograničenje kretanja vezana uz COVID-19 prisilila su stotine tisuća pomoraca da rade i nakon isteka ugovora, što izaziva zabrinutost zbog umora, pristupa zdravstvenoj zaštiti te sigurnosti brodova.

Širenje novih inačica COVID-19 u Brazilu, Južnoj Africi i Velikoj Britaniji pridonosi strožim ograničenjima smjene posade na globalnoj razini. Primjerice, Filipini su proširili privremenu zabranu smjene posade na 35 zemalja, zabranivši stranim pomorcima iskrcavanje u filipinskim lukama. Velika Britanija zabranjuje ulazak putnicima iz Južne Amerike, a SAD su također pooštrile svoje uvjete za ulazak.

Predstavljajući više od 80% globalnih brodovlasnika, ICS zahtijeva da vlade širom svijeta ozbiljno shvate svoje dužnosti prema pomorcima i izbjegnu ponavljanje pogrešaka iz 2020. godine.

ILO je utvrdio prošle godine da su vlade kršile prava pomoraca i nisu se pridržavale nekoliko odredbi Konvencije o pomorskom radu tijekom pandemije COVID-19.

Kako bi zajamčili sigurnost svoje radne snage, brodarska industrija i ICS, ujedinjeni su u pozivanju šireg lanca opskrbe da odmah poduzme mjere i pomogne pomorcima.

Na brodovima rade pomorci raznih nacionalnosti, a trenutni model raspodjele cjepiva je cijepljenje po nacionalnosti. Prioritetni pristup cjepivima za sve pomorce i jasni protokoli ‘knjižice cjepiva’ u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) smatraju se vitalnima za održavanje globalne trgovine.

Generalna skupština UN-a poziva sve zemlje širom svijeta da pomorce odrede za ključne radnike. Papa Franjo također je izrazio svoju zabrinutost za 400 000 pomoraca na moru, pozivajući vlade da učine sve što je u njihovoj moći da okončaju krizu promjene posade.

Iako je više od 40 zemalja dosad pomorce prepoznalo kao ključne radnike, većina pomorskih država nije.

Guy Platten, glavni tajnik ICS-a, komentirao je:

„Prednosti cijepljenja pomoraca širom svijeta trebale bi biti očite. Vlade moraju klasificirati pomorce kao “ključne radnike” i dati im prioritetni pristup cjepivu, jer nemogućnost rotacije posada s brodova riskira prolazak medicinskog materijala potrebnog za globalno cijepljenje. Ako želimo održati globalnu trgovinu, pomorci ne smiju biti smješteni na začelju reda za cjepivo.”

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

43 migranta nestalo u prvom velikom brodolomu ove godine

0

Najmanje 43 migranta nestalo je u brodolomu kod libijske obale, priopćile su Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i UNHCR. Ovo je prvi tragični događaj 2021. godine na Mediteranu; piše AlJazeera.

U zajedničkoj izjavi objavljenoj u srijedu, IOM i UNHCR rekli su da je brod isplovio iz grada Zawiya u ranim jutarnjim satima, a navodno je potonuo zbog lošeg vremena samo nekoliko sati kasnije.

U izjavi se dodaje da su libijske vlasti pronašle 10 preživjelih; osobe su uglavnom s Obale Bjelokosti, Nigerije, Gane i Gambije.

Libija je inače glavni ulaz za afričke migrante i izbjeglice koji se nadaju da će doći do Europe. UNHCR ovu rutu opisuje kao najopasniju migracijsku rutu na svijetu – umire svaka šesta osoba koja napusti obale sjeverne Afrike.

Neki bježe od sukoba ili progona, dok mnogi od stotina tisuća migranata koji su posljednjih godina spašeni na moru bježe od siromaštva.

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca

Vlada RH: Korištenje luke posebne namjene – industrijske luke Urinj i izvan lučkog područja u k.o. Kostrena Barbara

0
Foto: Wikimedia

Vlada je usvojila prijedlog Obavijesti o namjeri davanja koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene – industrijske luke Urinj i izgradnje i gospodarskog korištenja pomorskog dobra izvan lučkog područja u k.o. Kostrena Barbara.

Koncesija se dodjeljuje na pomorskom dobru ukupne površine 124.544 m2, na vremensko razdoblje od 40 godina. Procijenjena vrijednost koncesije iznosi 796,8 milijuna kuna.

Početni iznos stalnog dijela koncesijske naknade iznosi 2,00 kn/m2 zauzetog pomorskog dobra, dok se promjenjivi dio koncesijske naknade obračunava u iznosu od 2% prihoda ostvarenog na koncesioniranom području.

 

 

 

“Plava Vrpca Vjesnika” 2019.

Nautilus – prva svjetska nuklearna podmornica

0

Dana 21. siječnja 1954. godine porinuta je prva nuklearna podmornica u povijesti. Izgrađena je u SAD-u i dobila je ime Nautilus, kao slavna podmornica kapetana Nema iz romana 20000 milja pod morem Julesa Vernea; piše Povijest.hr.

Nuklearni pogon bio je za podmornice od revolucionarnog značenja jer im je omogućio da ostanu pod vodom mnogo dulje nego ranije. Naime, klasični dizelski ili parni pogon zahtijeva kisik za izgaranje goriva, dok ga nuklearni reaktor uopće ne treba za funkcioniranje. Osim toga, nuklearne podmornice ne moraju dolaziti često u luke radi opskrbe gorivom, jer jedno punjenje reaktora može potrajati desetke godina.

Nautilus je imao jedan nuklearni reaktor tvrtke Westinghouse, koji je omogućavao maksimalnih 13 400 konjskih snaga. Podmornica je mogla ostvariti brzinu do 23 čvora. Nuklearni je pogon omogućio Nautilusu obaranje čitavog niza dotadašnjih podmorničkih rekorda. Uspješno je odradila i prvo podmorsko putovanje ispod leda preko Sjevernog pola.

 

 

 

Kapetan Ivica Slavica: COVID-19 i budućnost pomoraca