Kontejneraš Madrid Trader nasukao se dok je ulazio u luku Mar del Plata u Argentini 20. siječnja. Brod se nasukao na pjeskovito dno zbog jedrilica u kanalu koje su ometale sigurnu plovidbu. Pilot je zatražio od lučkih vlasti da uklone jedrilice ali se čekajući nasukao.
Brod je odsukan za sat vremena i trenutno je vezan u luci. Slijedi podvodno istraživanje trupa.
Kontejneraš Madrid Trader stigao je iz Montevidea te će ploviti nazad ukoliko ne bude štete na trupu broda.
Maersk je potvrdio još jedan slučaj izgubljenih kontejnera u Tihom oceanu.
16. siječnja, 13.100 teu kontejneraš Maersk Essen plovio je prema Los Angelesu, kada je tijekom olujnog nevremena u more ispalo 750 kontejnera. Također, mnogi kontejneri su oštećeni prilikom prevrtanja te će ih trebati ukloniti i premjestiti kad brod pristane u Kaliforniji.
Planirani dolazak kontejneraša u Los Angeles je sutra, a daljnja plovidba će vjerojatno biti odgođena.
„Svi su članovi posade na sigurnom, a detaljna procjena tereta je u tijeku dok brod nastavlja putovanje. Obaviještena je američka obalna straža i nadležna tijela ”, navode iz Maersk-a.
Ovakve nesreće na Tihom oceanu su česte. Prije nekoliko dana izraelski prijevoznik ZIM izgubio je 76 kontejnera na unajmljenom kontejnerašu E.R. Tianpingu, koji je plovio od Južne Koreje do Sjeverne Amerike.
31. prosinca kontejneraš kompanije Evergreen Marine, Ever Liberal, izgubio je 36 kontejnera kod japanske obale na transpacifičkoj plovidbi.
Najveći gubitak kontejnera dogodio se 30. studenog kada je usred olujnog nevremena u Tihom oceanu, s kontejneraša One Apus ispalo 1.816 kontejnera. Nastala šteta bi mogla premašiti 200 milijuna dolara. U Kobeu će se operacije iskrcavanja stotina uništenih kontejnera na One Apus nastaviti tijekom narednih tjedana.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je pustilo u produkciju nadogradnju sustava javne usluge e-Pomorac, koji se nalazi unutar sustava e-Građani, a kojim će se omogućiti prijavljivanje plovidbene službe i ostvarenih dana izvan plovidbe pomoraca i bez potrebe fizičkog odlaska pomorca u lučku kapetaniju.
U tom smislu, pozivaju se svi hrvatski pomorci, koji su tijekom 2020. godine ukrcavani na brodove u međunarodnoj plovidbi bez posredstva brodara, poslodavca, kompanije ili posrednika pri zapošljavanju pomoraca (tzv. samostalci) da zaključno do 31. siječnja 2021. godine, putem portala e-Pomorac prijave ostvarenu plovidbenu službu u 2020. godini, a kojima su u skladu sa odredbama Pomorskog zakonika („Narodne novine“ br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15, 17/19) i Uputom Ministarstva od KLASA: 810-03/20-01/30 URBROJ: 530-04-20-6 Zagreb, 24. travnja 2020. godine priznati dodatni dani u svrhu utvrđivanja „183 dana“ radi oslobađanja od plaćanja poreza na dohodak pomoraca, za vrijeme trajanja pandemije bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2.
Dodatni dani su dani koji se sukladno odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika o izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ br. 1/2021 od 4. siječnja 2021. godine) dodaju danima plovidbe u svrhu ostvarenja 183 dana.
Napominjemo također ovim putem kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture upravo u postupku spajanja dvije baze podataka kojima će se automatizmom omogućiti pribrajanje i dana provedenih na izobrazbi u Republici Hrvatskoj, pa te dane nije potrebno upisivati.
Za pomorce koji su na brodove u međunarodnoj plovidbi ukrcavaju posredstvom brodara, poslodavca, kompanije ili posrednika pri zapošljavanju pomoraca, unos traženih podataka u sustav će izvršiti ovlašteno tijelo preko kojeg se ukrcaj izvršio odnosno brodar, poslodavac, kompanija ili posrednik pri zapošljavanju pomoraca.
Pomorci koji se ukrcavaju samostalno na brod, a iz nekog razloga nisu u mogućnosti koristiti sustav e-Pomorac radi prijave plovidbene službe i ostvarenih dana izvan plovidbe, takvu prijavu mogu izvršiti kao i dosad u nadležnoj lučkoj kapetaniji.
Temeljem izvršenih prijava plovidbene službe, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će do konca siječnja 2021. godine izraditi DPOM obrasce, koji će kao i dosad biti dostavljeni pomorcima na njihove kućne adrese radi prijave poreza na dohodak u 2020. godini, poručuju iz ministarstva.
Proteklog tjedna iz talijanske luke Piombino na posljednu je plovidbu prema rezalištima u turskoj Aliagi uputio putnički brod St.Victoria. Malo tko zna da se pod tim imenom krije nekadašnji ponos talijanske flote, putnički krstaš Costa Victoria. Relativno novi brod, star svega 24 godine (za usporedbu, naš trajekt Marko Polo ima 48 godina) je tako postao još jedna u nizu gospodarskih žrtava globalne pandemije Covid-19; piše Dubrovački Vjesnik.
Costa Victoria, sagrađena 1996., duga 253 metra, 75050 GT i maksimalnog kapaciteta prihvata 2274 putnika, odigrala je značajnu ulogu u povratku brodova na kružnim putovanjima u Dubrovnik nakon Domovinskog rata. Doplovila je pod gradske mire 3.svibnja 1997. kao prvi brod kompanije Costa Crociere, inaugurirajući, zajedno sa Costa Classicom, najopsežniji program posjeta kojeg je jedan putnički brodar u sljedećih deset godina uopće postavio prema Dubrovniku. Dolazila je ovamo sve do 2011. kada odlazi na Daleki Istok, odakle se vraća 2019. s mediteranskim programom posjeta Gradu planiranim na dulje vrijeme.
CARNIVAL REŽE FLOTU
Nažalost, Costa Victoria je samo nastavila seriju neočekivanih i prijevremenih odlazaka velikog broja putničkih brodova prema njihovim posljednjim lukama, rezalištima brodova u turskoj Aliagi i indijskom Alangu. Agonija još nije završena, zbog čega se veliki broj brodova našao na listi potencijalnih žrtava, a koliki će ih broj završiti u bezličnoj hrpi sekundarnih sirovina ovisit će o (ne)uspješnosti borbe svjetske zajednice s ovom suvremenom pošasti. Ozbiljnost situacije pokazuje odluka najveće svjetske brodarske grupacije američkog Carnival Corporation, koja je do sada već odlučila iz svoje flote od 100 brodova otpisati čak 19 megakrstaša. Potpuno razumljiv potez jer je kompanija ovih dana objavila da je 2020. zabilježila gubitak od 2,2 milijarde dolara.
Lista otpisanih brodova je nažalost pozamašna. Zato ćemo se ovdje pozornije zadržati samo na onim brodovima koji su u svojim plovidbama redovno posjećivali naš Grad.
Među prvim žrtvama pandemije stradao je dobro nam znani njemački krstaš Astor, sagrađen 1987., koji je bio dug 176 metara, imao 20.700 GT te mogao prihvatiti 650 putnika. Bio je jedan od prvih povratnika u dubrovački akvatorij nakon Domovinskog rata. Na plaže turske Aliage nasukan je koncem studenoga prošle godine i do danas je većim dijelom već izrezan.
U isto vrijeme u indijskom Alangu su nasukani brodovi Satoshi (zaplovio 1991. a dolazio nam je 2003. kao Regal Princes) i Karnika, izgrađen 1990. pod imenom Crown Princess koji je tek 2009. došao u Gruž kao Ocean Village 2. Brodovi su to blizanci od po 70.300 GT, dugi 245 metara i kapaciteta prihvata 2000 putnika.
Ovih dana se u Alangu očekuje i dolazak broda Grand Celebration, sagrađenog 1987., dugog 223 metra, 47.200 GT, kapaciteta 1500 putnika. Dubrovnik je redovito posjećivao između 2010. i 2014. godine.
OTPISAN I PEACE BOAT
Sljedeća Covid-19 žrtva je brod Ocean Dream iz dobro nam znanog japanskog programa Peace Boat, koji je povremeno dolazio u Gruž između 2014. i 2018. U Dubrovnik je ranije, 2002. i 2003. dolazio i pod imenom Costa Tropicale. Sagrađen 1981., kao prva novogradnja moćnoga Carnivala, imao je 36.700 GT, bio dug 205 metara a mogao je prihvatiti 1400 putnika. Na plaže Alanga nepovratno je nasukan 1.siječnja ove godine.
Turskim rezalištima brodova sredinom prosinca prošle godine je prodan i Marella Dream (42.100 GT, 1500 putnika), nama poznatiji kao Thomson Dream koji je redovito dolazio u Gruž između 2013. i 2017.
U zaljevu Elefsina nedaleko grčkog Pireja, već prodan turskim rezalištima, usidren je, čekajući nalog za plovidbu prema Aliagi i Marella Celebration (1984. godina, 34.000 GT, 1350 putnika), koji je između 2003. i 2019. u Dubrovnik redovno dolazio pod imenima Noordam, a potom kao Thomson Celebration i Marella Celebration, kojima je Gruž bio home-port sve do konca listopada 2019. i početka pandemije.
U meksičkoj luci Coatzacoalcos u tijeku je rezanje broda Enchanted Capri (15.400 GT, 940 putnika), koji nam je ranije dolazio pod imenom Azerbejdžan. Ostalo je zabilježeno da je 1980. održavao redovnu dvotjednu trajektnu prugu Odessa – Varna – Delos – Mikonos – Iraklion –Krf – Split – Venecija – Dubrovnik – Pirej – Istanbul – Yalta – Odessa. Građen je 1975. u sovjetskoj seriji BELORUSSIYA od 5 brodova blizanaca, kojoj pripada i brod Delphin a koji također ovih dana čeka svoju neizbježnu fatalnu sudbinu.
I na koncu zadnjih dana pratimo aktualnu plovidbu broda Marco Polo prema Indiji gdje će kao posljednji Mohikanac iz serije 5 sovjetskih putničkih brodova klase Ivan Franko također ove godine završiti na groblju brodova. Nekadašnji Aleksandr Pushkin (1965.godina, 22.080 GT, 820 putnika) jedan je od posljednjih klasičnih putničkih krstaša koji nas još podsjećaju na vremena već zaboravljenih romantičnih brodskih kružnih putovanja. Inače, jedini je od 5 blizanaca koji pod originalnim imenom nije nikada posjetio Dubrovnik, što je nakon Domovinskog rata kao Marco Polo višestruko nadoknadio, posljednji put 2007. godine.
TRIO IZ SPLITSKOG ŠKVERA
Osim ovih brodova, zasad je neizvjesna sudbina i naših nekadašnjih posjetitelja putničkih krstaša Zenith, Horizon, Funchal, Astoria, (ex Stocholm građen daleke 1946.), Boudicca i Black Watch. Spomenimo i brodove koji su već završili u rezalištima a koji nikada nisu dolazili u Jadran poput brodova Carnival Fantasy, Carnival Imagination, Carnival Inspiration, Monarch of the Seas i Sovereign of the Seas, ali i one naše posjetitelje prodane nekim tajanstvenim kupcima (Magellan ex Holiday, Columbus ex Ocean Village, Amsterdam, Maasdam, Veendarm, Rotterdam, Ryndam, Vasco da Gama ex Statendam, Oceana, Saga, Saga Saphire). Doista zastrašujući niz…
Međutim, iako naizgled izgleda paradoksalno, budućnost brodskih kružnih putovanja po svoj prilici ipak nije upitna.
Ovaj bi nepredviđeni kolaps putničkog brodarstva mogao na koncu dovesti do revolucionarne promjene kvalitete plovidbe, smanjenja troškova i maksimalne ekološke zaštite, jer se trenutno u svijetu gradi čak 121 putnički krstaš nove generacije, ukupne tonaže 10 milijuna GT i kapaciteta prihvata 250 tisuća putnika. Od toga, što posebno veseli, tri u splitskom škveru (Picasso, Janssonius i Ultramarine) te jedan u riječkom 3.Maju (Scenic Eclipse II).
Svjetlo na koncu Covid-19 tunela se pomalo nazire, ali kada će se stanje barem minimalno normalizirati, teško je prognozirati. A što god kriza bude dulje trajala, lista za odstrel putničkih brodova će se svakim danom nezadrživo povećavati.
Cijena prijevoza robe iz Kine u Europu povećala se trostruko u posljednjih osam tjedana zbog pomanjkanja kontejnera i povećane potražnje, piše Financial Times.
Cijena prijevoza kontejnera od 12 metara iz Azije do sjevera Europe povećala se s 2 tisuće dolara u studenom na više od 9 tisuća dolara, navodi Financial Times, pozivajući se na uvoznike i prijevoznike brodskog terete; piše Geopolitika News.
“Od strahovitog pada došli smo do povijesno velikih količina tereta i sada ga ima više nego što terminali mogu učinkovito podnijeti”, kazao je John Butler, predsjednik World Shipping Councila.
Pojasnio je da zbog zagušenja u lukama raste cijena prijevoza, odnosno dodatno se naplaćuje duže čekanje u lukama.
Ekonomisti pak upozoravaju, piše Financial Times, da čekanja i poremećaji utječu na globalne lance opskrbe.
Međutim, za sada se ne očekuje olakšanje pošto, zbog covid-19 restrikcija širom svijeta, ljudi puno manje troše u sektora usluga pa se potrošnja prelijeva u druge sfere.
Kruzer AIDAnova, izgrađen 2018. godine u brodogradilištu Meyer Werft u Papenburgu u Njemačkoj, je prvi kruzer na LNG pogon u svijetu.
S dužinom od 337 metara i širinom od 42 metra, brod od 180.000 tona može primiti više od 6.600 putnika.
Kako je izgledala gradnja tog broda pogledajte u videu:
Nesreća u kojoj su sudjelovali tanker i tegljač dogodila se 11. siječnja na naftnom terminalu Valdez na Aljasci. Detalji nesreće objavljeni su 19. siječnja.
Tanker Polar Endeavor je nakon utovara trebao napustiti terminal, no tegljač Courageous ga je udario dok je manevrirao. Tanker ima pukotinu dugu 0,6 metara iznad vodene linije, a tegljač je također pretrpio štetu. Jedan član posade s tegljača je lakše ozlijeđen.
Tanker je ostao u Valdezu na popravku te je 18. siječnja krenuo u odredišnu luku Long Beach.
Kineska kompanija Oriental Energy sklopila je ugovore s brodogradilištem Jiangnan za izgradnju dva 93.000 m3 VLGC-a.
Isporuka brodova predviđena je za 2023. godinu.
Prošle godine brodogradilište Jiangnan je Oriental Energyu isporučilo dva 84.000 m3 VLGC-a.
Oriental Energy trenutno posjeduje flotu od 14 VLGC-a.
Predstavnik radnika Brodotrogira Damir Palada gostovao je u Newsroomu gdje je govorio o situaciji u kojoj se nalaze radnici Brodotrogira. Već dulje vrijeme Brodotrogir ima problema s isplatom plaća, unatoč tome što je predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao da su dana jamstva za sva brodogradilišta kako bi se izvukla iz krize; piše N1.
“U Brodotrogiru ljudi ne primaju plaću, već dva mjeseca 200 ljudi ne prima plaću od nas 300. DankoKončar bio je na sastanku s radnicima i objasnio da on nije gazda Brodotrogira, da je samo član Uprave. Mi tražimo od ministra gospodarstva, od Plenkovića i od bivšeg premijera, a sadašnjeg predsjednika da nam objasne tko je vlasnik Brodotrogira”, rekao je Palada. Kaže da sustav trenutno ne funkcionira, da vlada rasulo te da ljudi sami daju otkaze i odlaze jer ne primaju plaće. “I kad dobiju plaću, dobiju minimalac od 3500 kuna”, kazao je te dodao:
“Posla ima, imamo jednog Rusa koji je već šest godina u Brodotrogiru, a ništa se ne radi jer ljudi ne primaju plaću i nemaju morala za rad. Ova jamstva što su obećali za vrijeme izbora neka ispuni Plenković.”
Palada se osvrnuo i na stanje u Brodotrogiru kada je najavljena privatizacija te pojasnio da ni tada situacija nije bila puno bolja.
“Na početku priče je također bio kolaps, ali plaća je bila svakog 15. dana u mjesecu. Situacija nije bila bajna. Došao je Končar, svi su govorili da je spasitelj hrvatske brodogradnje.”
Traže konkretne mjere od Vlade
Palada je naveo i što točno radnici Brodotrogira žele od Vlade.
“Neka se Brodotrogiru pomogne s tim plaćama koje su ljudi zaradili i da se kaže ima li brodogradnje i nastavka proizvodnje. Ako nema, neka ljudima isplate otpremninu što po zakonu ide i neka ljudi završe na birou.”
Palada ne vidi svijetlu budućnost u Brodotrogiru.
“Moja prognoza je da ako do nove godine ne dođu jamstva, Brodotrogir se zatvara. Radnici će završiti na ulici, a tvrtka će se raspodijeliti. S obzirom na to da imovinskopravni odnosi nisu riješeni, a sudstvo slabo radi, trebalo bi te odnose riješiti”, kazao je Palada i dodao:
“Radnici se boje štrajka. To je najgori problem u ovoj državi. Traže svoju egzistenciju. Kad se 1990. išlo u rat, nitko nije tražio svoju egzistenciju, išli smo svi da bude bolje u Hrvatskoj, ali mi smo dočekali da nama bude najgore u državi.”
Istaknuo je i što smatra jednim od glavnih problema u Brodotrogiru.
“U Trogiru ima puno sestrinskih firmi koje izvlače novce i to tako da jedna firma duguje drugoj, druga duguje trećoj i nitko ništa ne plaća te se tako izvlače novci iz Brodotrogira. Mi smo za vrijeme koronavirusa radili cijelo vrijeme, dobivali smo od države poticaj i radnici se pitaju gdje je novac.”
Palada navodi na odnos s rukovoditeljima nije dobar.
Iz Vlade nema odgovora
“Rukovoditelji se toliko bahato ponašaju prema ljudima jer ljude zovu raditi za treću kooperantsku tvrtku koja radi male brodove od 50 metara, kad se napravi posao, potjeraju ih doma i kažu da nemaju plaću za tu firmu HBT-a. I ne zna se kad će biti.” Kaže da su odgovore o situaciji u Brodotrogiru tražili i od Vlade, ali ih nisu dobili.
“Pisali smo ministru Mariću, ministru Horvatu, predsjedniku Vlade i Sabora, a nitko nikad nije uzvratio niti na jednu poruku.”
Ministar Tomislav Ćorić komentirao je da je Brodotrogir privatna tvrtka.
“Da, privatna tvrtka, ali mi smo i prije toga upozoravali da nešto nije dobro u Brodotrogiru. Inspekcija rada je dolazila, nitko ništa nije našao jer to je malo jači sustav rada”, istaknuo je Palada. Dodao je da ne zna koji će točno sljedeći korak radnika biti ako ne dobiju nikakav odgovor.
“Ne znam što ćemo. Ljudi masovno napuštaju bez otpremnina, plaću čekaju, banke su im na vratu, krediti stižu na naplatu, a ljude nemaju od čega platiti. Ljudi su u ogromnim problemima.”
Rekao je da će on ići van Hrvatske ako se ostvare njegove crne prognoze.
“Završit ću s hrvatstvom, ispisat ću se i idem van. Na kraju moram iseliti iz države za koju sam ratovao da bi mogao preživjeti, barem u Hrvatskoj kad se vratim. U Hrvatskoj nema biznisa”, poručio je Palada.
Ruski cjevopolagač će, radi dovršetka izgradnje spornog plinovoda Sjevernog toka 2 između Rusije i Njemačke, bit pod sankcijama američke administracije, priopćilo je u ponedjeljak njemačko ministarstvo gospodarstva.
“Riječ je o proglašenju sankcija za ruski brod. Sa žaljenjem uzimamo na znanje tu vijest” – rekao je za AFP glasnogovornik ministarstva, potvrdivši informaciju njemačkog gospodarskog dnevnika Handelsblatta po kojoj će Washington u utorak službeno objaviti tu odluku; prenosi Otvoreno more.
Administracija Donalda Trumpa je ovih mjeseci zaredala s prijetnjama poduzećima koja sudjeluju u tom strateškom projektu koji popola financiraju ruski naftni div Gazprom i europske kompanije.
Plinovod Sjeverni tok 2, koji je po prvotnom planu trebao biti pušten u rad početkom 2020., trebao bi biti dvostruko većeg kapaciteta od nešto starijeg Sjevernog toka 1 i jamčiti sigurnu opskrbu zapadne Europe preko Baltičkog mora.
No protive mu se Sjedinjene Države i europske zemlje, poput Poljske, koje se boje europske ovisnosti o ruskom plinu koju bi Moskva mogla iskoristiti kao sredstvo političkog pritiska.
EKOLOŠKI AKTIVISTI ISHODILI OBUSTAVU GRADNJE SJEVERNOG TOKA 2
Ekološka aktivistička skupina Nabu objavila je u ponedjeljak da je uložila žalbu njemačkom regulatoru kako bi privremeno obustavila radove na plinovodu Sjeverni tok 2 u njemačkim vodama.
Krajem prošlog tjedna njemačka Federalna pomorska i hidrografska agencija (BSH) dala je zeleno svjetlo da se odmah nastavi s gradnjom kontroverznog plinovoda Sjevernog toka 2 u njemačkim vodama. Dosadašnja dozvola predviđala je nastavak gradnje od kraja svibnja.
Posljednja dionica plinovoda u njemačkim teritorijalnim vodama proteže uz rub zaštićenog ptičjeg rezervata i po ocjeni agencije “neće značajnije” utjecati na ptičje vrste jer su cijevi postavljene na velikoj dubini.
Da bi se zaštitile ptice, BSH je odredio da se u razdoblju od siječnja do svibnja radovi nakon maksimalno 30 dana prekidaju na 14 dana.
Aktivisti okupljeni u udruzi Nabu žalili su se danas na tu odluku agencije, čime su radovi na projektu automatski obustavljeni, potvrdio je BSH.
Gotovo dovršeni Sjeverni tok 2 trebao bi udvostručiti količinu ruskog prirodnog plina koji će kroz Baltičko more stizati u Njemačku i time joj osigurati opskrbu cjenovno prihvatljivim energentom u razdoblju postupnog odbacivanja ugljena i nuklearne energije.
Plinovod gradi konzorcij predviđen ruskim plinskim divom Gazpromom čiji su zapadni partneri njemački Uniper i BASF-ov Wintershall Dea, britansko-nizozemski Shell, austrijski OMV i francuski Engie.
Dovršetak projekta uključuje postavljanje cijevi na potezu dugom oko 150 kilometara, uključujući 30 kilometara u njemačkom ekonomskom pojasu i 120 kilometara u danskim vodama.
GAZPROM POTVRDIO PROBLEME U GRADNJI SJEVERNOG TOKA 2
Ruski proizvođač plina Gazprom potvrdio je probleme u gradnji plinovoda Sjeverni tok 2 u prospektu za izdanje euroobveznica, naznačivši da bi zbog političkog pritiska mogao biti prisiljen obustaviti ili otkazati projekt.
Gazpromove su dionice uvrštene u burzovnu kotaciju pa je prije ponude obveznica obavezan izvijestiti ulagače o svim potencijalnim rizicima, objašnjava Reuters.
U prospektu za izdanje euroobveznica, koji je Reuters dobio na uvid, kompanija napominje da postoji rizik da bi projekt plinovoda Sjeverni tok 2 mogao biti suspendiran ili otkazan zbog političkog pritiska.
“U iznimnim okolnostima, uključujući politički pritisak, takve promjene mogu rezultirati obustavom ili napuštanjem projekta”, dodao je Gazprom.
Bude li Sjeverni tok 2 obustavljen ili otkazan, kompanija bi se mogla suočiti s financijskim zahtjevima izvođača, navodi se u prospektu.
“Od nas bi se mogle tražiti naknade, uključujući odštete, penalitete, naknade za otkazivanje i druge slične isplate. Možda će se tražiti i da knjižimo značajne rezervacije za otpise vezane za naša ulaganja”, objašnjavaju u prospektu.
Cjevovod vrijedan 11 milijardi dolara trebao bi povezati Rusiju i Njemačku i udvostručiti postojeće godišnje kapacitete Sjevernog toka na 110 milijardi prostornih metara a postao je točka spoticanja u odnosima Moskve i Washingtona, koji mu je uveo sankcije.
Gradnja je obustavljena krajem 2019. godine nakon što je glavna tvrtka za postavljanje cijevi Allseas odustala od angažmana, strahujući od sankcija. Radovi su nastavljeni u prosincu prošle godine kada su u njemačkim vodama postavljene cijevi na potezu dugom 2,6 kilometara.
SAD nastoji blokirati cjevovod kako bi povećao prodaju vlastitog ukapljenog prirodnog plina u Europi i ovog su tjedna uveli sankcije ruskom brodu Fortuna, koji je trebao odraditi veliki dio posla u postavljanju cijevi na preostalim dionicama.
Moskva tvrdi da je projekt isključivo komercijalan i Njemačka ga još uvijek podupire, ali se ponovo našla pod pritiskom nakon što je u ponedjeljak po povratku u Rusiju uhićen kritičar Kremlja Aleksej Navaljni, koji se u Njemačkoj liječio od posljedica trovanja, objašnjava Reuters.
