Singapurska kompanija Pacific International Lines (PIL) dogovorila se da će platiti 3 milijuna dolara za kaznena djela zbog ilegalnog izlijevanja nafte u ocean u guamskoj luci Apra i pokušaja zataškavanja zločina.
Izlijevanje se dogodilo na PIL-ovom 1.080 teu Kota Harumu, prije 15 mjeseci.
4. listopada 2019., upravitelj stroja i drugi časnik stroja protuzakonito su ispustili otpadnu vodu.
Maung Maung Soe, upravitelj stroja priznao je krivnju te mu se predviđa maksimalna kazna od šest godina zatvora.
Peng Luo Hai, drugi časnik stroja, izjasnio se krivim za svjesno ispuštanje nafte – optužbe za koju je predviđena maksimalna kazna od tri godine zatvora.
PIL je u financijskoj krizi posljednje dvije godine.
Kruzer Costa prodan je tijekom pandemije COVID-19, a Carnival Corporation prodao ga je tvrtki Genova Industrie Navali Srl., koja pod GIN Grupom posjeduje niz suhih vezova i brodogradilišta u Europi, uključujući Mariotti, specijaliziran za luksuzne novogradnje, kao i Chantier Naval de Marseille koji nudi najveći suhi vez na Mediteranu; piše Cruise Industry News.
Brod izgrađen 1996. godine bit će otegljen u Tursku kasnije ovog mjeseca, gdje će biti uništen.
Nedjelja je donijela još jedan oblačan dan uz povremene oborine diljem zemlje. Dok su u unutrašnjosti zemlje temperature oko nule ili malo ispod, uz povremene snježne oborine, na Jadranu su temperature od 1°C ponegdje u Zagori do 11°C u Konavlima.
Ciklona, odnosno tlak zraka, utjecali su i na oscilacije u razini mora u nedjelju poslijepodne; piše Dalmacija Danas. Najizraženije se to moglo primijetiti u Veloj Luci. Tamošnji mareograf Instituta za oceanografiju i ribarstvo zabilježio je nagle promjene razine mora, a razina je oscilirala do metar razlike.
– Seš nije strašan kako zna biti, ali dio vlasnika je maknuo svoje brodice. More je prekrilo cestu i dolazilo do pragova kuća i tamošnjih trgovina. Ipak, čini se izlijevanje u kuće nije bilo, barem ne zasad – rekao je za Dalmaciju Danas čitatelj iz Vele Luke.
Vijetnamski pomorac Ho Anh Dung je u Albanyju bez dopuštenja napustio brod, doplivao do obale i prijavio se u hostel.
Pomorac je nakon toga uhićen. Testiran je na Covid-19, nalaz je negativan, no čeka ga suđenje krajem ovog tjedna. 37-godišnjak je optužen za kršenje protokola Covid-19.
Brod na kojem je plovio, bulk carrier Sakizaya Champion, danas bi trebao krenuti iz Albanyja u Južnu Afriku.
Na stranicama Ministarstva poljoprivrede je objavljeno kako su u sustavu Uprave ribarstva za 2021. godinu generirane Godišnje dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov ostima, vršama za lov ribe, stajaćim parangalima i uporabu umjetne rasvjete.
Navodi se kako pravo na dozvolu bez naknade ostvaruju bivši ovlaštenici važećih povlastica za mali obalni ribolov kojima je povlastica ukinuta na njihov zahtjev, osobe koje su imale važeće odobrenje za mali ribolov, a zahtjevom su odustale od prelaska u mali obalni ribolov te osobe koje su imale važeće odobrenje za mali ribolov i podnijele su zahtjev za prelazak u mali obalni ribolov, a još nisu udovoljili kriterijima za izdavanje povlastice te su na rang listi „ispod crte“.
Za potrebe kontrole nužno je uz sebe imati identifikacijsku ispravu i eventualno, broj dozvole. Ribolovac ne mora imati u ribolovu tiskanu dozvolu te je dokaz o posjedovanju dozvole to da se isti nalazi u tablici, odnosno u bazi prodanih dozvola.
Osobe koje ostvaruju pravo na rekreacijske dozvole bez naknade svoj broj dozvole mogu dobiti u područnoj jedinici ili pozivom Ribarskom monitoring centru (01/6443-188).
10. siječnja teretni brod Daroja izgubio je dio tereta, oko 4,5 metra dugačke trupce eukaliptusa, duž rta Vilan (sjeverozapad Španjolske), dok je bio na putu do Portugala.
Gubitak tereta uzrokovan je lošim vremenskim uvjetima. Brod je nastavio putovanje i stigao do Figueire (Portugal) te je od jutra 11. siječnja usidren u luci.
8. siječnja reefer Express 6 je uplovio u vode Tajlanda i usidrio se kod otoka Phuket, bez obavještavanja vlasti i dobivanja dozvole za to.
Lučke vlasti i policija ukrcali su se na brod i ispitali posadu i kapetana. 18 članova posade uključuje 6 Tajlanđana (uključujući kapetana), 7 Indonežana, 1 Mijanmarac i 4 Kineza.
Foto: FleetMon
Brod je napustio Kinu u kolovozu 2020., s nalogom vlasnika broda da ribare u Arapskom moru, uključujući područja u blizini somalijskih voda. Ugovori članova posade su istekli te nisu osigurani čuvari koji bi zaštitili brod od mogućih napada pirata.
Kapetan je, nakon razgovora s posadom, odlučio napustiti to područje i otploviti do Phuketa. Brod je i dalje usidren, istraga se nastavlja, ishod ovog incidenta još uvijek nije jasan. Članovi tajlandske posade zahtijevaju iskrcavanje i dopuštenje za povratak kući.
Ovo “preuzimanje” broda od strane kapetana može se smatrati činom piratstva ili pobune. Istraga je i dalje u tijeku.
Pavo Butijer, nakon više od 30 godina plovidbe i života s morem. Sretni i ponosni dobitnik Plave vrpce Vjesnika za 2020.!
Korijeni mu konavoski, mjesto Drvenik. Ono isto iz kojeg dolazi pjesnik, književnik i novinar Ratko Zvrko – začetnik ove jedinstvene nagrade za hrabrost na moru; piše HRT.
Zaslužio ju je kao zapovjednik japanskog super tankera TOWADA, kad krajem 2019. za velikog nevremena na Indijskome oceanu spašava 34 indijska ribara.
– Vrijeme je bilo dobro sunčano pa skoro bonaca, ali nakon nekih 230 milja, to je sad već zapadna obala Indije, vrijeme se počelo pomalo dizati, pojavila se jedna iznenadna ciklona koja nije bila ni na jednoj prognozi, sjeća se kapetan Pavo Butijer.
Nenajavljeno nevrijeme iznenađuje tri 15-metarske drvene ribarice. Njihov poziv u pomoć uskoro potvrđuje indijska obalna straža i TOWADA kreće u spašavanje.
– Nisu oni bili na sto metara od nas nego 7- 8 milja. Znači, mi smo morali stroj pripremiti za manevar, pronaći ih. U tom trenutku nismo na radaru vidjeli nekakve male točkice. To su drvene ribarice koje jednostavno ne vidite na radaru, a pogotovo još kad dođu u val. Kad smo došli do njih na jedno 3-4 milje, onda su se počela svjetla između valova pojavljivati, ali što smo mi bliže dolazili i vrijeme se je postajalo sve gore, govori kapetan.
– Uspjeli smo im napraviti zavjetrinu. Morali smo cijelo vrijeme koristiti stroj, a kormilo je išlo lijevo desno jer morali smo brod držati u poziciji i održavati nekakvu brzinu jer bez brzine vi ne možete kontrolirati brod, naglašava i dodaje kako su se trudili da ribarskim brodovima drže zavjetrinu kako bi ribari mogli pristati uz veliki brod i popeti se na njega.
Ali što bi skromni zapovjednik bez svojih 28 članova posade u kojoj su i tri hrvatska pomorca.
– To su upravitelj stroja Ivica Tomić, prvi palube Ivan Vidović i prvi makine Dino Žambera. Kad je svak svoj zadatak ispunio i rezultat mora biti dobar, rekao je kapetan Pavo.
Prepoznaje to i kapetanu posebno zahvaljuje indijska obalna straža.
Ponosni vlasnik Plave vrpce Vjesnika već desetak je godina Sindikat pomoraca Hrvatske.
– Ovo jedinstveno priznanje koje se dodjeljuje čovjeku za hrabri čin, običnom pomorcu. Nama je velika čast biti organizator, rekao je Neven Melvan, glavni tajnik SPH.
– Plava vrpca je na kraju velika emocija i meni je čast što upoznajem te ljude koji su nekom spasili život, istaknuo je Damir Herceg, tajnik PVV-a.
– Rekao mi je, znaš mi smo spasili 34 čovjeka. U prvi tren ne očekujete, ali kako je dan prolazio tako sam postala svjesna važnosti toga što se dogodilo, rekla je supruga Natalija Butijer.
Dok prebiremo po fotografijama iz mladosti, prisjeća se kapetan Butijer kako je u nautiku krenuo zbog prijatelja. Od kojih je na kraju on jedini ostao živjeti od mora i nije požalio.
– More uzima, ali i puno daje. Trebamo ga poštovati, a ja uvijek mogu reći da mi je dalo više nego što mi je uzelo, naglasio je i dodao kako su istinite priče da idete na brod dan prije godišnjice braka, da se vraćate dan kasnije nego što je djetetu rođendan i to je jedna velika istina, naglašava kapetan Pavo.
I da, čekanje nikada nije lako.
– Nama sinovima je ipak bilo malo lakše jer mi smo se od malena naviknuli da tate nema po 3 mjeseca, ovisno kako je koja tura. Nije lako je, rekao je sin Borna.
Podvig kapetana Butijera i posade broda Towada prepoznala je i međunarodna pomorska asocijacija. Čeka ga još jedna nagrada. On čeka novi ukrcaj.
Za razliku od mnogih drugih, Županijska lučka uprava Zadar prethodnu će 2020. godinu zapamtiti kao uspješnu. Zahvaljujući unaprijed ugovorenim radovima, sanirano je pet luka pod njihovom ingerencijom: Mrljane na otoku Pašmanu, Silba Žalić, Pakoštane, Vinjerac i Božava. Neće stati ni ove godine, jer već počinju radovi na još tri luke: Tkon, Drage Dugovača i Kali Batalaža.
Izvođenje građevinskih radova na sanaciji obale i lukobrana u luci otvorenoj za javni promet Mrljane na otoku Pašmanu
Zatečeno stanje obalnih zidova koji su dijelom bili izvedeni od betona, a dijelom od suhozida, zahtijevalo je temeljitu sanaciju na način da se izvede zamjenski obalni zid koji će imati zadovoljavajuću mehaničku otpornost i stabilnost; piše Morski.hr. Stručni nadzor nad izvođenjem radova provela je tvrtka Sto posto prirodno d.o.o. iz Zagreba.
U istoj luci, izvedeni su i radovi na sanaciji zaštitnog kamenometa koji nisu bili uključeni u prethodno navedeni projekt u iznosu od 598.674,06 kuna s uključenim PDV-om.
Dovršetkom oba projekta luka Mrljane dovedena je u stanje potpune sigurnosti i mehaničke stabilnosti za privez brodova i brodica te za odvijanje javnog putničkog prometa.
Radove je izvela tvrtka PGP d.o.o. iz Zagreba, a vrijednost izvedenih radova iznosi 4.629.464,70 kuna sa uključenim PDV-om. Isti su završeni u srpnju 2020. godine.
Uklonjena podrtina iz luke Mrljane
4.a. Temeljem rješenja Lučke kapetanije Zadar, Ispostave Biograd n/m, Županijska lučka uprava Zadar je dana 02.10.2020. godine uklonila podrtinu potonule jahte imena SER iz luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Mrljane. Vlasnik 23-metarske jahte SER je tvrtka Brodski prijevoz d.o.o. u stečaju.
Foto: ŽLU ZD
Podrtinu je bilo potrebno ukloniti zbog opasnosti da se druga plovila oštete prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz predmetne luke, a ujedno je i postojala mogućnost da pojedini dijelovi opreme broda ne isplivaju i ugroze sigurnost drugih plovila koja plove tim područjem.
Vrijednost ovog zahvata iznosi 108.000,00 kuna bez PDV-a, a posao uklanjanja podrtine potonule jahte SER je izvela tvrtka Jadranska plovidba d.o.o. iz Mrljana na otoku Pašmanu.
Foto: ŽLU ZD
Radovi na sanaciji luke Silba Žalić
Županijska lučka uprava Zadar završila je projekt sanacije luke Silba-Žalić, luke otvorene za javni promet od županijskog značaja. Predmet ovog projekta su pomorsko-građevinski radovi na sanaciji luke, sukladno glavnom građevinskom projektu izrađenom od tvrtke Rijekaprojekt d.o.o.
Nositelj navedenog projekta jest Županijska lučka uprava Zadar, a sufinanciran je od strane Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Vrijednost navedenih radova iznosi 10.116.556,35 kuna s PDV-om.
Sanacija je bila neophodna radi podizanja razine sigurnosti prilikom manevriranja brodovima pri udaru vjetra olujne jačine, zbog čega je dolazilo do obustave prometa na liniji.
Foto: ŽLU ZDFoto: ŽLU ZD
Radove je izvela tvrtka Sun Adria d.o.o. Rijeka, dok je uslugu stručnog nadzora vršila tvrtka D&Z d.o.o. Zadar.
Završena sanacija dijela rive i gata u luci Pakoštane
Sredinom lipnja završena je sanacija dijela rive i gata u luci Pakoštane. Sanacija je bila nužna zbog toga što su stabilnost i nosivost umanjeni, a dijelom i narušeni iz razloga što su se s vremenom realizirala razna oštećenja te je postojala mogućnost urušavanja.
U sklopu sanacije dijela rive i gata, sanirana je i školjera koja je sad u punoj funkciji zaštite lukobrana i zajedno s parapetnim zidom zaštita luke od valova. Radove za naručitelja, Županijsku lučku upravu Zadar izveo je Stipčević d.o.o. Zadar dok je uslugu stručnog nadzora izvršio Ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Željko Čirjak. Vrijednost radova iznosi 1.800.000,00 kn s PDV-om.
Izvođenje građevinskih radova na sanaciji lukobrana i mula u luci Vinjerac
U studenom 2020. godine dovršeni su radovi na sanaciji lukobrana i mula u luci otvorenoj za javni promet Vinjerac. Radovi koji su započeli u svibnju iste godine izvedeni su sukladno glavnom projektu sanacije izrađenom od Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva Željka Čirjaka koji je ujedno vršio i uslugu stručnog nadzora. Radovi na sanaciji luke izdvajaju se od sličnih radova s obzirom da se radi o kulturnom dobru te su izvedeni s posebnim oprezom sukladno konzervatorskim uvjetima.
Gat, odnosno lukobran koji su bili predmetom sanacije su u funkciji prihvata i priveza brodica i brodova, istezališta te zaštite luke. Zatečeno stanje mula i lukobrana ukazivalo je na narušenu stabilnost i nosivost iz razloga što su se s vremenom realizirala razna oštećenja. Realizacijom sanacije lukobrana postigla se cjelovita funkcija zaštite lukobrana, a zajedno s parapetnim zidom i zaštita luke od valova.
Foto: ŽLU ZD
Cijeli zahvat sanacije osigurao je stabilnost i nosivost konstrukcije, a samim time i sigurnije korištenje vezova i prometa unutar luke. Projekt je financiran od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Zadarske županije i Županijske lučke uprave Zadar.
Radove vrijednosti 3.491.473,63 kn s PDV-om izvodila je tvrtka Akropolis d.o.o. Split.
Završena dohrana školjere u luci Božava
U lipnju 2020. godine završeni su građevinski radovi “Dohrane školjere u luci Božava”. Naručitelj navedenog projekta jest Županijska lučka uprava Zadar koja je u potpunosti i financirala navedeni projekt. Građevinske radove je izvršio SUB MISSION j.d.o.o. Zadar dok je uslugu stručnog nadzora izvršio Filip Juranov ovlašteni inženjer građevinarstva. Vrijednost navedenih radova iznosi 373.750,00 kuna bez PDV-a. Navedenim radovima se povećala sigurnost korištenja vezova unutar predmetne luke.
Tri projekta nastavljaju se kroz 2021. godinu
Izvođenje radova na izgradnji trajektne luke Tkon, otok Pašman
Projekt se odnosi na ulaganja u izgradnju trajektnog pristaništa koji se sastoji od gata s 2 veza, ukrcajno-iskrcajnog prostora i ukrcajnog čekališta, platoa pristaništa koji omogućuje ukrcaj i iskrcaj vozila, podmorskog propusta za cirkulaciju mora između vanjskog i unutarnjeg akvatorija te platoa ukrcajnog čekališta i parkirališta u funkciji pristaništa na lokaciji u mjestu Tkon.
Foto: ŽLU ZD
Cilj projekta je omogućiti funkcioniranje redovitog trajektnog prometa Biograd – Tkon, budući da je prijašnji pristan bio skučen i ukrcaj se izvodio izravno iz mjesne prometnice.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju trajektne luke Tkon vrijedan više od 32 milijuna, ujedno je i prvi od 28 projekata koji će se sufinancirati bespovratnim sredstvima EU-a.
Foto: ŽLU ZD
Završetak radova koje izvodi zajednica ponuditelja Kali gradnja d.o.o. Kali i El tim d.o.o. Zadar predviđen je u svibnju 2021. godine.
Uređenje obalnog pojasa luke Drage Dugovača
Predmet obuhvata je lučko područje za odvijanje javnog pomorskog prometa te dio luke koji obuhvaća komunalne vezove. Dio luke namijenjen za obavljanje linijskog pomorskog prometa (operativni dio luke) predviđen je na sjevernom dijelu uvale. Na spomenutoj poziciji planira se realizacija privezne obale u smjeru sjeverozapad – jugoistok, duljine cca 38,00 m, privezni gat za obostrano pristajanje kao i vanjska pristanišna obala.
Na operativnom dijelu luke predviđen je prihvat plovila u javnom putničkom prometu, plovila opskrbe te većih izletničkih plovila. Na istočnom dijelu uvale, nastavno na dio luke za obavljanje javnog pomorskog prometa (operativni dio luke), planirana je realizacija obale za osiguranje komunalnih vezova (76 vezova). Radove će sufinancirati MMPI, Općina Pakoštane te ŽLU Zadar.
Foto: ŽLU ZD
Vrijednost projekta izgradnje luke koje izvodi tvrtka PGP d.o.o. Zagreb iznosi 24,6 milijuna kuna s PDV-om, a procijenjeno vrijeme izvođenja radova je 15 mjeseci.
Izgradnja obalnog zida u luci lokalnog značaja Kali Batalaža
U sklopu projekta „Izgradnja rotora u uvali Batalaža u Kalima“, naručitelja Općine Kali, Županijska lučka uprava Zadar sufinancirat će izgradnju novog obalnog zida u uvali Batalaža. Izgradnjom ovog zida postići će se šira zaobalna površina te povećati kapacitet komunalnih vezova.
Foto: ŽLU ZD
Izvedbeni radovi započeli su početkom listopada te se završetak istih očekuje u svibnju 2021. godine.
Vrijednost radova koje sufinancira Zadarska županija i Županijska lučka uprava procjenjuje se na iznos od 1.500.000,00 kn.
Američki medij Breaking Defense objavio je 5. siječnja zanimljiv članak, koji se poziva na riječi mornaričkog tajnika SAD-a Kennetha Braithwaite s video-konferencije za medije, prema kojima će američke pomorske snage početi redovito patroliranje kako bi spriječile “ofenzivu Moskve na Dalekom sjeveru”; piše Geopolitika News.
“Vidjet ćete da će mornarica opet trajnije djelovati iznad Arktičkog kruga “, rekao je Braithwaite novinarima u vjerojatno posljednjem intervjuu prije no što vlast u Bijeloj kući 20. siječnja preuzme Bidenova administracija. Na pitanje, trebaju li Sjedinjene Države provoditi “operacije za osiguranje slobode plovidbe” ispred ruske sjeverne obale, Braithwaite je stanje u toj regiji usporedio sa stanjem u Južnokineskom moru, gdje Kina ima teritorijalne sporove s pojedinim zemljama i zbog čega često ulazi u incidentne situacije s SAD-om.
“Otprilike je ista situacija u Južnokineskom moru kada je riječ o slobodi plovidbe i sposobnost djelovanja u međunarodnim vodama, Sjedinjene Države polažu pravo da to mogu činiti”, rekao je Kenneth Braithwaite. “Morski putovi na sjeveru postaju plovni, američka mornarica jamčit će našim partnerima slobodu plovidbe”, rekao je tajnik američke mornarice. Ovu je strategiju nazvao smjelom te dužnošću Sjedinjenih Država kao “dominantne pomorske sile svijeta”.
Prema Braithwaiteu, glavna prednost Sjedinjenih Država na Arktiku su podmornice. Ali, dodao je, američka mornarica morat će unajmiti ledolomce od saveznika, dok Rusija ima cijelu flotu ledolomaca, a Kina gradi brodove brzinom s kojom se SAD “ne mogu mjeriti”.
Poluotok Kola snažno je militarizirana zona koja „strši“ u Arktik, i u njoj se nalazi moćna ruska Sjeverna flota, koja uključuje zastrašujuće ruske podmornice, navodi Breaking Defence. Rusi se iz Kole prebacuju u Barentsovo more, a zatim u sjeverni Atlantik, čineći vode oko njega kritičnim za projekciju ruske snage.
Desetljećima su se SAD oslanjale na nuklearne podmornice koje tiho plove pod ledom Arktika, a Braithwaite je sugerirao kako se to neće promijeniti, čak i ako se više vojnih brodova uputi prema sjeveru. “Naša najjača prednost u toj regiji su naše podmornice”, rekao je Braithwaite. “Zbog toga ste u strukturi budućih pomorskih snaga vidjeli [izvještaj] kako je naglasak stavljen na izgradnju” 70 do 80 podmornica u sljedećim godinama, što će gotovo udvostručiti njihov trenutačni broj u floti koji iznosi 48.
U srpnju je Bijela kuća naložila Obalnoj straži i mornarici izradbu plana za novu generaciju ledolomaca s nuklearnim pogonom, koji je dostavljen u kolovozu. “Imamo nekoliko mogućnosti na stolu”, kazao je Braithwaite, dodajući kako se na tome nastavlja raditi, mada još uvijek nije sasvim jasno ima li američka brodogradnja kapacitet za izgradnju novu flote ledolomaca na atomski pogon, navodi medij BD.
Rusija može preplaviti zonu svojim (atomskim) ledolomcima, Kina također želi ući u igru i oni “grade ledolomce po stopama s kojima se ne možemo mjeriti”, izjavio je Braithwaite. Iznajmljivanje nekih brodova od saveznika jedno je rješenje koje je postojalo, i SAD “gledaju na naše saveznike i partnere kako bi mogli popuniti dio te praznine” dok planiranih šest domaćih pograničnih brodova ne uđu u službu.
Izazovu povećavanja ruske i kineske pomorske flote brzinama većim nego što SAD mogu pratiti, navodi se dalje u tekstu, ne nudi se nikakav stvarni način za odgovor.
Upozorava se kako „Kina ulaže u brodogradnju – teretna plovila s polarnom sposobnostima, tankere za ukapljeni prirodni plin i ledolomce na atomski pogon – kao i lučku infrastrukturu s ciljem poboljšanja pristupa Arktiku. Kineska ulaganja, globalna ribarska flota i znanstvene, gospodarske i akademske veze s ljudima i institucijama arktičkih država, uključujući zajednička ulaganja s Rusijom, vjerojatno će rasti u sljedećim desetljećima.”
Utrka u modernom „osvajanju“ Arktika bit će vrlo zanimljiva, ali, na žalost, vjerojatno i bremenita opasnostima o sukobljavanju i incidentima, upravo onako kako je to već godinama i u spomenutom akvatoriju Južnokineskog mora između SAD-a i Kine.
