Vlada je na sjednici 7. siječnja usvojila Prijedlog odluke o davanju naknadne suglasnosti na Statut Hrvatskog registra brodova (HRB).
Naime, dana 18. svibnja 2020. godine Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom registru brodova temeljem kojeg su izmijenjeni poslovi od posebnog interesa koje Hrvatski registar brodova obavlja za Republiku Hrvatsku te temeljem kojeg su izmijenjene i odredbe koje se odnose na sastav Upravnog vijeća HRB-a.
Osim toga, mijenja se i Statut Hrvatskog registra brodova na način da se isti usklađuje sa izmjenama i dopunama navedenog Zakona, dok se tekst Statuta radi preciznijeg izričaja dodatno nomotehnički uređuje.
Podsjetimo kako je Upravno vijeće HRB-a novi Statut usvojilo na sjednici održanoj 17. rujna 2020. godine.
MSC i Costa Cruises najavili su planove za ponovno pokretanje krstarenja iz Italije u siječnju, dok sjevernoameričke linije za krstarenja i dalje odgađaju putovanja.
MSC planira biti prvi koji će nastaviti krstarenje svojim brodom MSC Grandiosa. Brod će krenuti na krstarenje 10. siječnja, nakon privremene stanke u vrijeme božićnih blagdana. Trenutno je predviđeno da MSC Grandiosa izvodi tjedna krstarenja do 14. ožujka iz Genove s pristajanjem u Civitavecchiji, Napulju, Palermu i Malti. Gosti se mogu ukrcati na brod u bilo kojoj talijanskoj luci, ali prije ukrcavanja obvezni su donijeti negativan test na virus i svaki putnik morat će se testirati još jednom tijekom putovanja.
MSC Cruises navodi da će drugi brod za krstarenje MSC Magnifica, započeti svoj program desetodnevnih putovanja zapadnim i istočnim Mediteranom 15. siječnja.
Costa Cruises su najavili promjene u svom programu krstarenja. Talijanska kompanija Carnival Corporation organizirala je krstarenje u rujnu Costa Deliziose koja je plovila iz Trsta, a zatim Costa Diademe iz Genove.
Costa Smeralda, s maksimalnim kapacitetom od 6.600 putnika, trebala je nastaviti plovidbu 7. siječnja. Linija je najavila da će nuditi i tjedno krstarenje s polaskom iz Civitavecchije. Međutim, pozivajući se na ograničenja prouzrokovanih Covid-19 virusom u narednim tjednima, Costa je otkazala krstarenje do 31. siječnja.
Linija za krstarenje sada planira ponuditi krstarenja na svom manjem kruzeru Costa Deliziosa. “Odluka o plovidbi Costa Deliziose omogućit će veću fleksibilnost u bilo kakvim promjenama vezanih za COVID-19”, navodi tvrtka najavljujući revidirani program.
Vijest o planovima za ponovno pokretanje krstarenja u Italiji stigla je kad su linije za promet do Sjeverne Amerike još jednom najavile odgode u svojim programima. Norwegian Cruise Line otkazao je planirana krstarenja u ožujku za svoja tri broda iz Miamija i Port Canaverala. Carnival Corporation su također najavili odgode. Carnival Cruise Line otkazao je sva krstarenja do kraja ožujka.
Vrhunske sjevernoameričke linije za krstarenje, Holland America Line i Princess Cruises također su otkazale krstarenja. Holland America otkazao je sva krstarenja do travnja i odgodio neka od njih na Aljasci do svibnja i lipnja. Princess Cruises je otkazala krstarenja do sredine svibnja.
Dubrovačko-neretvanska županija dodijelila je dva milijuna kuna za 14 jedinica lokalne samouprave u svrhu sufinanciranja projekata na pomorskom dobru.
Jedinice lokalne samouprave koje su se javile na javni poziv su Općine Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Lumbarda, Lastovo, Orebić, Slivno, Ston, Trpanj, Vela Luka, Blato, Smokvica, te gradovi Korčula i Opuzen; prenosi Morski.hr.
Gradovi i općine obvezni su u dodijeljena sredstva utrošiti namjenski isključivo u pomorsko dobro i to prema prijavljenim projektima.
Koncesijska naknada se prema zakonu dijeli na trećine (država općina/grad,županija), a ovdje je riječ izravnim sredstvima iz dijela Dubrovačko-neretvanske županije.
Damir Duplančić je jučer ujutro u Splitu, na plaži Ovčice, snimio lijep prizor razigranih dupina; prenosi Dalmatinski portal.
– Lipo ih je vidit na ovu bonacu. Uvik se oduševin kad vidin dupine, neman pojma zašto. Valjda je to ostalo negdi u prošlosti zapisano dok smo bili dica. Ovo van je od obale jedno 50 metara najviše i po mojoj procjeni ima ih u jatu deset do petnaest. sretan ulov momci i cure! – rekao je u videu Duplančić.
FB stranica "Brodovi u Rijeci"; prekrcaj UPP-a u LNG Croatia
Prvoga dana u 2021. godini objavili smo da je u LNG Terminal u Omišalj doplovio tanker Tristar Ruby s ukapljenim prirodnim plinom (UPP), čime je i formalno Terminal počeo s komercijalnim radom, a Hrvatska dobila dugoželjeni alternativni dobavni pravac za plin; piše Glas otoka. Tim povodom kontaktirali smo LNG Terminal kako bi doznali kada se očekuje dolazak sljedećeg tankera, hoće li buka koja smeta stanovnicima obližnjeg Omišlja, pa i Njivica, biti eliminirana te što je s prvim UPP-om koji je prekrcan u LNG Croatia.
“U siječnju 2021. planiran je dolazak još jednog tankera za prijevoz ukapljenog prirodnog plina u luku posebne namjene Terminala za UPP, a čiji dolazak se očekuje u drugoj polovici siječnja 2021. godine”, rekli su nam iz LNG Croatia.
Buka je svedena na najmanju moguću razinu
“Kako bi se provjerila potpuna funkcionalnost sustava, tijekom prosinca 2020. godine testirali su se sustavi koji rade samo u slučajevima nužde, tj. oni koji u normalnom operativnom radu Terminala neće biti u funkciji, te koji mogu biti izvor određene razine buke. Od početka 2021. godine Terminal je u komercijalnom radu te je razina buke, odnosno bilo kojeg drugog izvora smetnji, svedena na najmanju moguću razinu”, navode u odgovoru te dodaju, kako bi se omogućio kvalitetan suživot s lokalnom zajednicom, svakodnevno se obavljaju radnje na kontroliranju i sprječavanju mogućih izvora smetnji.
Također, za čitatelje koje je posebno zanimalo što je s UPP-om koji je dovezen iz SAD-a, odgovorili su nam da je prekrcan u spremnike FSRU broda “LNG Croatia” gdje je u tijeku uplinjavanje UPP-a u prirodni plin, a koji se otpremnim plinovodom dalje transportira u transportni sustav RH.
Krajem tridesetih godina ovoga stoljeća Jadranom plove automatizirane jedrilice. Zanimanje skiper nestaje na Mediteranu… Sve se to zbiva nakon konstantnog rasta potražnje za skiperima od početka stoljeća. Vrhunac je ostvaren tijekom 2025. godine, kada je na hrvatskom dijelu Jadranskog mora izdano više od 1600 licencija za skipere; piše Otvoreno more.
Poslije prvog vala osobne transportne automatizacije, koji je prvenstveno bio usmjeren na razvoj automatski upravljanih cestovnih vozila i letjelica (dronova), dolazi drugi val automatizacije koji je zahvatio pomorski promet krajem dvadesetih godina 21. stoljeća…
Automatizacija jedrilica dostigla je visoki stupanj pouzdanosti, te su do 2035. godine sve komercijalne turističke jedrilice u potpunosti automatizirane. Strojno upravljane jedrilice pokazuju maksimalni stupanj pouzdanosti i sigurnosti… Lučke kapetanije mediteranskih država u potpunosti su zabranile ljudsko upravljanje jedrilicama, nastojeći tako postići maksimalnu sigurnost plovidbe.
UKRCAJ SE I UŽIVAJ
U ovom kontekstu nestaje i zanimanje skiper. Bivši skiperi vremenom se okreću poslovima u lukama koji se prije svega odnose na održavanje jedrilica, menadžerske poslove i poslove turističkih operatera. Oni u lukama dočekuju goste koje ukrcavaju na charter jedrilice, provode obavezno upoznavanje gostiju sa sigurnosnim pravilima na moru, te ispraćaju brodove.
Gosti na jedrilicama, u skladu sa željenim i programiranim rutama đita, jedre na u potpunosti automatski upravljanim jedrilicama.
Jedrilice na osnovi vremenske prognoze, trenutnih vremenskih prilika i brodskoga prometa, samostalno adaptiraju planirane rute. Brodovi su opremljeni i dodatnim AI sustavima koji kroz konverzaciju upoznaju posadu s turističkim znamenitostima i osnovama jedriličarskih vještina…
Hoće li tako izgledati Jadran 2050.? Tko to zna… Je li rano o tome razmišljati? Nije. Nikad nije prerano, može biti samo kasno ako odgađamo dok nas sve ne zatekne…
Zato je bilo zanimljivo ukrcati se u vremensku kapsulu i vidjeti kako nas svojim istraživanjem provociraju na razmišljanje Ivica Mitrović iz Splita i Oleg Šuran iz Pule s Odsjeka za vizualne komunikacije Umjetničke akademije u Splitu. U radu koji su prezentirali na izložbi u Rijeci pod nazivom Posljednji mediteranski skiper nude nam jednu viziju prometa i života na Jadranu sljedećih nekoliko desetaka godina.
PROMJENE DOLAZE
Kroz spekulativnu dizajnersku metodologiju u prvom redu bave se rastućim fenomenom automatizacije. Rezultat spekulativne prakse je videorad predstavljen u formi dokumenta o zanimanju koje nestaje zbog sustavne automatizacije charter jedrilica, gdje računala zamjenjuju ljudsko upravljanje plovilima.
A evo kako jedan od autora, Ivica Mitrović, docent na spomenutom odsjeku Umjetničke akademije u Splitu, opisuje svoje vizije i razloge…
– Mi se bavimo spekulativnom dizajnerskom praksom koja propituje scenarije i spekulacije o životu u budućnosti. Kako ne živimo u razvijenim središtima Europe, gdje se stvari mogu promijeniti na licu mjesta, moramo se pripremati za vrijeme kad te velike promjene dođu do nas. Pripremiti se za refleksije tih novih situacija. Automatizacija je jedna od velikih globalnim promjena. Promišljali smo o tom i razgovorom sa stručnjacima došli do zaključka da je na Jadranu zanimanje skiper jedno od onih na kojima se to može jako osjetiti.
– Nismo mogli to znanstveno vremenski postaviti, ali su naše spekulacije bile da bi se to moglo dogoditi za dvadesetak godina, i da bi se tada već dobar dio jedrilica i prometa na Jadranu automatizirao. Ovo je možda i pomalo satirična, crna verzija razvoja tehnologije i upliva na život i promet u Jadranu.
– No, vrijeme automatizacije automobila, ali i jedrilica dolazi, i to prilično brzo. To su nam potvrdili stručnjaci koji rade na tome. O jedrilicama i prometu na moru se toliko ne govori kao o automatiziranim automobilima, ali i na tome se jako puno radi. To se vrijeme približava i brže no što neki misle. Zato smo se i upustili u ovakva spekulativna razmišljanja o tom kako će se to reflektirati na Jadran – objašnjava Mitrović i nastavlja:
VAŽNO JE PRIPREMITI SE
– Otišli smo na Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i saznali da je taj posao već jako odmakao i da se prilično brzo približava. Već postoje automatizirani veliki brodovi, a jako puno se radi na automatizaciji jedrilica.
– U lučkim kapetanijama po broju izdanih licencija utvrdili smo da jako raste interes za zanimanje skiper. Pokušali smo predvidjeti mogući scenariji budućnosti koji će se odnositi na jedriličarstvo i skipersko zanimanje. Pitali smo skipere kako oni vide budućnost. Hoće li ih strojevi moći zamijeniti… Neki smatraju da je to nemoguće. Neki da je moguće, čak vjerojatno, ali i oni tvrde da bi tada strojevi, odnosno automati mogli samo djelomično zamijeniti skipera, možda olakšati posao. No, ističu i da stroj neće moći u potpunosti zamijeniti skipera.
– Objašnjavaju da skiper nije samo čovjek koji će ih prevesti od točke A do točke B, već to ima jednu širu društvenu dimenziju. Njihove priče, anegdote, druženje, iskustva su onaj širi dio priče koje stroj nikad neće moći nadopuniti. On će pomagati, ali neće moći zamijeniti živoga čovjeka.
– S mnogim smo se stvarima i mi složili. No, mislimo kako je vrlo bitno da već danas razmišljamo o scenarijima. Tome služe ovi naši projekti. Tako smo ih zamislili, te ušli u istraživanja i poticanje ljudi da razmišljamo o tome kako se boriti za to naše zanimanje, i kako ga usavršavati u skladu s novim tendencijama koje će u ovom ili onom obliku sigurno doći.
– Naša je intencija danas otvarati raspravu i spriječiti crne scenarije, pripremiti skipere na prilagođavanje vremenima koja dolaze i na moguće scenarije, te kako sebe pozicionirati u tim novim vremenima. Želimo da se to propituje ranije. Ne da nas sve zatekne i da nas tehnologija oblikuje, već da mi oblikujemo tehnologiju koliko je god to moguće – ističe Mitrović.
DALMACIJA NAKON TURIZMA
Drugi njihov futuristički rad, o životu nakon turizma bavi se sličnim scenarijima, ali ovog puta o tom kako klimatske promjene mogu utjecati na život na kopnu.
– Zove se Život u našim gradovima nakon turizma. Realno možemo razmišljati da bi klimatske promjene mogle utjecati na naš turistički život i promijeniti Jadran. Stoga smo otišli u Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i informirali se o mogućim predviđanjima promjena i opasnostima. Dizanje razine mora i povećanje njegove temperature, dizanje temperature zraka mogli bi ozbiljno utjecati na turizam kakav danas poznajemo.
– U razgovoru sa stručnjacima saznali smo da bi se za stotinjak godina, ako se nešto ne promjeni, razina mora mogla drastično podići. Bazirali smo se već na 2055. kada bi moglo biti ozbiljnijih promjena, pa već tada možda neće biti turizma kakav je danas, odnosno trebat ćemo neke nove scenarije. Moguće je da Jadran više neće biti tako poželjno mjesto kakvo je danas – kaže nam Mitrović i dodaje:
– Razmišljali smo o tome kako bi se mogao promijeniti život stanovnika koji tu ostaju. Bavili smo se spekulativnim razmišljanjem u kojem bi došlo do podizanja razine mora i njegova ulaska u Peristil. Splitski gradski trg mogao bi postati lokacija za marikulturu. Razmišljali smo i o novoj organizaciji života. O zadrugarstvu koje smo izgubili u nekim ranijim vremenima, a nekad je bilo važan oblik života u Dalmaciji.
FRIGANE VLASULJE
Naravno, radi se o spekulaciji na temelju koje autori izrađuju instalaciju koja kroz spekulativni dizajnerski pristup istražuje moguće alternativne scenarije očekivanih ekstremnih klimatskih budućnosti, te pomalo i satirično provociraju razmišljanja i maštu. Istovremeno nudeći metode i alate koji pojedincima i zajednici mogu pomoći u gradnji života nakon nekih katastrofa.
U fokusu instalacije, primjerice, stvaranje je farme za uzgajanje vlasulja. One su nekad bile često na meniju mediteranskih zemalja, pa tako i kod nas. No, danas se rijetko jedu, ali su ostale kao priznata delicija, osobito u Andaluziji, na Sardiniji i Siciliji.
Želimo postati ključni radnici, ali to je još uvijek naša daleka želja i nada.
Pljesak za ključne radnike na prigradskim ulicama ne može se čuti na moru, gdje su stotine tisuća članova posade ostali na brodovima koje ne mogu napustiti, riskirajući svoje živote kako bi nam stavili hranu na tanjure.
Naš sindikat nikako da se probudi, isto tako i naši u Ministarstvu i naša Vlada, i da kažu – “Dobro jutro Hrvatska, naši pomorci! Imamo za Vas jednu lijepu vijest – Hrvatska, članica IMO-a, postala je 46 država koja je svoje pomorce proglasila kao ključne radnike. “Države članice koje to još nisu učinile snažno se potiču da poduzmu mjere kako bi riješile ovo pitanje i hitno odredile pomorce kao ključne radnike” – stoji u priopćenju IMO-a.
Od 2020. godine postoje 174 države članice IMO-a; a zemlje koje su pomorce odredile za ključne radnike su: Azerbajdžan, Bahami, Bangladeš, Barbados, Belgija, Brazil, Kanada, Čile, Cipar, Danska, Francuska, Gabon, Gruzija, Njemačka, Gana, Grčka, Indonezija, Iran, Jamajka, Japan, Kenija, Kiribati, Liberija, Marshallovi otoci, Moldavija, Crna Gora, Mjanmar, Nizozemska, Novi Zeland, Nigerija, Norveška, Panama, Filipini, Republika Koreja, Rumunjska, Saudijska Arabija, Singapur, Južna Afrika, Španjolska, Švedska, Tajland, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Jemen.
Četrdeset i pet država članica IMO-a je označilo pomorce kao ključne radnike, što je ključni korak u rješavanju tekuće krize u vezi smjene posade.
Određivanje ključnog radnika ključno je za oslobađanje pomoraca od određenih ograničenja putovanja, koja se odnose na COVID-19, omogućujući im da putuju između zemlje prebivališta i broda te da se sigurno vrate kući na kraju ugovora. Također, to bi čak moglo igrati i ključnu ulogu u omogućavanju prioritetnog pristupa sigurnom cijepljenju.
Premda je većina od nas pomoraca protiv cijepljenja i nitko nas ništa ne pita, bit ćemo prisiljeni cijepiti se ako mislimo zadržati svoj posao. Ali goruće pitanje glasi – tko će snositi odgovornost ako se pojave nuspojave nakon cijepljenja za vrijeme boravka na brodu? Naravno o tome nitko ne razmišlja, barem ne za sada. Brodarima će samo biti bitno da smo napravili PCR test i da smo obavili cijepljenje i nakon toga sjeli u avion, odletjeli na odredište i ukrcali se na brod. Poslije toga samo možemo moliti Boga da bude sve u redu. Brodari zadovoljni jer su zaštićeni osiguravajućim kućama, a mi? O nama nitko ne vodi računa; kako u svijetu pa tako i kad se vratimo kući.
Postavlja se pitanje, ako naš poslodavac zahtijeva dokaz o cijepljenju, više se neće raditi o tome da se cijepimo dobrovoljno već će to onda postati obavezno i protivno ljudskim pravima!
Mi o tome ne odlučujemo, odlučuju veliki igrači u svijetu koji su debelo plaćeni da guraju i dalje cjepivo koje još nije do kraja ispitano. Njima je cilj da se svijet pokrene i da krene dalje te da se dobro napune farmaceutski tankovi.
Ako ipak kompanije budu prisiljene od osiguravajućih kuća da ukrcavaju posadu koja je cijepljena, pomorci će se naći u velikoj dilemi. Za nas neće biti cjepiva, dok ne postanemo ključni radnici; to jest nećemo imati prioritet cijepljenja.
Jednostavno, naša Vlada treba po hitnom postupku pomorce proglasiti ključnim radnicima i stoga moramo biti među prvim skupinama za cijepljenje kada cjepivo bude dostupno i ako se budemo htjeli cijepiti.
Primjer najbolje prakse u ovom pogledu je Filipinska vlada koja se trudi osigurati da pomorci budu uključeni u prvi val cijepljenja jer su ključni za naše društvo. Generalni tajnik Međunarodne brodske komore (ICS) Guy Platten je izjavio: “Zaista sam zadovoljan što čujem o cijepljenju na Filipinima, to je ogroman korak naprijed, i nadam se da će to uzeti druge zemlje kao primjer.”
Situacija uslijed koronavirusa je bila, i još uvijek je, prava humanitarna kriza jer su neke državne granice i luke zatvorene za smjenu posade. Situacija se mijenja iz dana u dan. Pomorci su prisiljeni da mjesecima ostanu na brodu mimo svojih ugovora, čime se vrši sve veći pritisak na njihovu fizičku izdržljivost i mentalno zdravlje. Za one koji su se napokon uspjeli vratiti kući, muka je dovela u pitanje njihovu budućnost u poslu jer su se osjećali zapostavljeno i nisu bili u mogućnosti ostvariti svoje osnovno ljudsko pravo da smjenu dobiju na vrijeme.
S druge strane, za mnoge od onih koji se nisu uspjeli ukrcati na brodove, razdoblje na kopnu značilo je da nisu imali drugih prihoda, stvarajući veliko financijsko opterećenje za njih i njihove obitelji. A u Lijepoj našoj o tome se malo govori. Nismo mi njima zanimljivi i važni. O nama se priča samo na kraju godine kad trebamo platiti doprinose, a za uzvrat dobijemo veliko ništa! I to sve zahvaljujući onima koji nas predstavljaju i koji navodno vode brigu o nama.
Naš bi se složeni globalni sustav opskrbe zaustavio bez pomoraca, jer trgovački brodovi prevoze oko 90% globalne trgovine – od hrane i medicinske robe, do energije i sirovina. Osim izazova s koronavirusom, mentalnog stresa i tjelesnog umora, neki pomorci ne primaju ni plaću mjesecima, a pogotovo oni koji su radili na putničkim brodovima. Od naših nisu dobili ni lipu! Veća prava imaju zabavljači nego pomorci. Sramota!
Sindikatu pomoraca, laku noć! Možda Vam bude dobro jutro.
Ovim putem apeliram da obratite pažnju na pomorce koji su radili na putničkim brodovima i koji su mjesecima bez prihoda. Da li su oni isto zaslužili od naše države simboličnu naknadu, kao i zabavljači? Ili pomorci koji su izgubili posao iz zdravstvenih razloga i koji se ne mogu ukrcati; jeste li pomislili na njih i je li njima isto potrebna naknada za vrijeme kad su nezaposleni? Oni isto imaju obitelj kao i ostali.
Kapetan Ivica Slavica
**Mišljenja iznesena u tekstu ne moraju biti sukladna mišljenju redakcije, no to ne znači da nemaju pravo biti obznanjena.**
PU šibensko-kninska izvijestila je danas o pokušaju krađe koji se dogodio jučer na području Brodarice.
Naime, u poslijepodnevnim satima 6. siječnja u Brodarici, nepoznati počinitelj je pokušao otuđiti dizalicu s broda koji je na servisu i na suhom vezu u vlasništvu javne službe, ali je zatečen te je pobjegao.
