O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 129

Platforma čarter.hr istražila ključne izazove čarter industrije u Hrvatskoj: Nautički turizam zanemaren na lokalnoj razini

0
Foto: čarter.hr

Hrvatska, kao vodeća destinacija u nautičkom turizmu na Mediteranu, posljednjih godina sve češće svjedoči nezadovoljstvu čarter tvrtki načinom na koji se ovaj iznimno važan sektor percipira i podržava na lokalnim razinama. Platforma čarter.hr, vodeći digitalni alat za čarter profesionalce, provela je istraživanje ključnih izazova među čarter tvrtkama u Hrvatskoj, otkrivši niz problema s kojima se suočavaju pružatelji ovih usluga.

Rezultati ankete: Promocija nautike nije prioritet

Jedan od ključnih nalaza ankete, koja je uključila preko stotinu čarter tvrtki iz svih županija na Jadranu, od Istre do Dubrovnika, ukazuje na nedovoljnu promociju nautičkog turizma od strane županijskih turističkih zajednica (TZ). Čarter tvrtke često osjećaju da nautika nije u fokusu lokalnih institucija, unatoč njenom značajnom doprinosu gospodarstvu i imidžu Hrvatske kao vrhunske turističke destinacije.

Jedan od ispitanika komentirao je:
“Turističke zajednice trebale bi ozbiljnije shvatiti potencijal nautike, posebno u izvansezonskim mjesecima. Većina naših gostiju dolazi zbog ljepote Jadrana, no ne osjećamo da lokalne institucije to prepoznaju ili promoviraju na pravi način.”

Čarter industrija suočena s nizom izazova

Uz nedostatak promocije, čarter tvrtke ukazale su na brojne druge izazove, uključujući:

  • Visoke troškove marina i vezova, koji ne prate kvalitetu usluga.
  • Dumping cijena i nelojalnu konkurenciju, koja destabilizira tržište.
  • Manjak strategije za održivi razvoj i nedovoljno ulaganje u ekološku promociju.

Rezultati ankete jasno pokazuju potrebu za boljom suradnjom između čarter sektora i lokalnih turističkih zajednica kako bi se osigurala održivost i daljnji razvoj ovog ključnog dijela hrvatskog turizma.

Prostor za dijalog i suradnju

Platforma čarter.hr vjeruje da ovi rezultati mogu poslužiti kao osnova za otvoreniji dijalog s lokalnim i državnim institucijama. “Hrvatska ima ogroman potencijal u nautičkom turizmu, no za ostvarenje tog potencijala potrebna je proaktivnija promocija i jasna strategija koja uključuje sve dionike, na prvom mjestu čarter tvrtke,” poručuju iz čarter.hr-a.

Dodaju kako je zajednički cilj svih sudionika u industriji stvoriti okruženje koje podržava inovacije, održivost i promociju Hrvatske kao vrhunske nautičke destinacije tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima.

Cjelokupni rezultati ankete dostupni su OVDJE.

(VIDEO) Zero Harm: Kako RightShip pomaže industriji postići ciljeve održivosti

0
Foto: Youtube screenshot

RightShip je predstavio novi film u suradnji s Ocean Titans, ističući važnost digitalnih inovacija koje omogućuju održivo donošenje odluka u pomorskoj industriji. S misijom „Zero Harm“, RightShip se zalaže ne samo za sigurnost nego i za stvaranje zelenije i ekološki odgovornije budućnosti za pomorski sektor.

U središtu ovog filma nalaze se napredni alati poput Greenhouse Gas (GHG) sustava za ocjenu emisija stakleničkih plinova i Maritime Emissions Portal (MEP) – platforme za praćenje emisija. Ovi alati omogućuju dionicima u industriji:

  • procjenu učinkovitosti brodova,
  • praćenje ekoloških performansi,
  • donošenje odluka temeljenih na podacima.

GHG Rating sustav ocjenjuje učinkovitost broda po emisijama, dok MEP identificira žarišta emisija u lukama, omogućujući ciljane akcije za poboljšanje kvalitete zraka i smanjenje ugljičnog otiska, piše Rightship.

Vizija RightShipa „Zero Harm“ temelji se na suradnji, inovativnim alatima i zajedničkoj odgovornosti svih sudionika industrije. Ovim pristupom tvrtka postavlja standarde za održiviju, sigurniju i ekološki prihvatljiviju budućnost pomorskog sektora.

Kina nezaustavljiva: Lider u brodovlasništvu i brodogradnji

0
Foto: Splash247.com

U posljednjem desetljeću kineski brodari ostvarili su dvostruki rast i preuzeli globalno vodstvo

Kina je zauzela čvrsto prvo mjesto kao najveća brodovlasnička nacija na svijetu, s razlikom koja sada iznosi gotovo 30 milijuna bruto tona (gt) u odnosu na Grčku, prema najnovijim podacima Clarksons Researcha.

U kolovozu prošle godine Kina je prvi put nadmašila Grčku po veličini trgovačke flote u bruto tonaži, a od tada kineski brodovlasnici prednjače u akvizicijama brodova te su glavni klijenti brodogradilišta, piše Splash247.com.

Trenutno kineska trgovačka flota iznosi 282,9 milijuna gt, dok je grčka flota na drugom mjestu s 254 milijuna gt. Uz to, kineski vlasnici brodova imaju veću ukupnu knjigu narudžbi – 46,7 milijuna gt, u usporedbi s grčkim vlasnicima koji imaju 35,4 milijuna gt.

Kineska trgovačka flota u vlasništvu bilježi nevjerojatan rast tijekom posljednja dva desetljeća. Početkom 2000-ih činila je tek dvadesetinu svjetske trgovačke flote, dok danas predstavlja više od jedne sedmine. U posljednjih deset godina kapacitet kineske trgovačke flote više se nego udvostručio.

No, kineska dominacija u pomorskom sektoru ne završava s brodovlasništvom. Kineska brodogradilišta zauzela su prvo mjesto ispred Južne Koreje, kineski operateri luka proširili su svoj globalni utjecaj, a Narodna Republika postala je ključni izvor financiranja za pomorsku industriju u posljednjem desetljeću. Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.

Dva renomirana njemačka brodogradilišta u stečaju

0
Foto: Wikimedia commons

Dva renomirana njemačka brodogradilišta, Flensburger Schiffbau-Gesellschaft (FSG) i Nobiskrug, suočila su se s financijskim problemima te podnijela zahtjeve za stečaj. Posebno je upečatljiv slučaj Nobiskruga, poznatog po gradnji luksuznih superjahti, uključujući spektakularni jedrenjak “A”, vrijedan 580 milijuna dolara.

Nobiskrug, osnovan prije 119 godina, našao se u ozbiljnoj financijskoj krizi nakon mjeseci lošeg upravljanja i nepredviđenih okolnosti. Stečaj je otvorio nesigurnu budućnost za više od 500 zaposlenika, suočenih s neisplaćenim plaćama i božićnim bonusima. U FSG-u je situacija također kritična; unatoč odgodi isključenja struje, otpuštanja i kašnjenja u isplatama stvorila su osjećaj nesigurnosti među radnicima, piše Forbes Hrvatska.

Kriza je dodatno eskalirala povlačenjem državne potpore od 67 milijuna dolara, namijenjene gradnji brodova s pogonom na ukapljeni plin. Vlasnici brodogradilišta nisu uspjeli dokazati dovoljnu financijsku stabilnost, što je dodatno pogoršalo situaciju.

Jedrenjak “A” koji se prije nekoliko godina našao u splitskom akvatoriju, simbolizira vrhunac gradnje luksuznih brodova. S duljinom od 143 metra, predstavlja prestiž Nobiskrugovog nasljeđa, koje je sada pod prijetnjom nestanka.

Iako su financijski izazovi često povezani s hrvatskom brodogradnjom, primjer FSG-a i Nobiskruga pokazuje da su i globalni industrijski divovi ranjivi. Pitanje je hoće li se za ova brodogradilišta pronaći održivo rješenje ili će industrija izgubiti dva velika igrača.

Ekološki pomak: Luka Antwerpen-Bruges ulaže u održivu infrastrukturu

0
Foto. Port of Antwerp-Bruges/Safety4Sea

Luka Antwerpen-Bruges najavila je modernizaciju infrastrukture s ciljem smanjenja emisija i buke, uključujući uvođenje obalnog napajanja za kruzere u Zeebruggeu. Nova tehnologija omogućit će brodovima prelazak na električnu energiju iz visokonaponske mreže, smanjujući tako emisije CO₂ za 98% i čestica za 95%, jer brodovi više neće morati koristiti dizelske generatore, piše Safety4Sea.

Radovi na prvom sustavu obalnog napajanja započet će u jesen 2025. godine. Luka planira postaviti još dvije takve instalacije do 2030., pri čemu se očekuje da će prva biti operativna 2027., čak tri godine prije europske obveze.

Foto: Port of Antwerp-Bruges/Safety4Sea

Osim obalnog napajanja, Lučka uprava ulaže i u modernizaciju infrastrukture za prihvat kruzera. Planirana je izgradnja novog terminala i preuređenje pristaništa, čime će se unaprijediti iskustvo putnika, smanjiti utjecaj na okoliš i poboljšati prometna povezanost. Putnici će moći izravno s broda prijeći u terminal, čime će se eliminirati potreba za autobusnim prijevozom.

Sirija nakon Asada: Ukrajina mijenja Rusiju u opskrbi hranom

0
Foto: Ilustracija/gCaptain

Ukrajinsko žito moglo bi igrati ključnu ulogu u stabilizaciji opskrbe hranom u Siriji nakon smjene ruskog utjecaja

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je kako njegova vlada planira organizirati isporuke žita Siriji, zemlji koja je prošlog tjedna pala pod kontrolu islamističke skupine Hayat Tahrir al-Sham (HTS). Donedavno je Sirija bila ključni korisnik ruskog žita, često ukradenog s okupiranih ukrajinskih teritorija. No, s padom režima Bašara al-Asada, ruski brodovi sa žitom zaustavljeni su na pola puta, a očekuje se da neće dovršiti isporuku, piše The Maritime Executive.

Tijekom brzog i odlučujućeg napada HTS-a na Asadov režim, Ukrajina je pružila podršku militantoj skupini kako bi Rusiji nanijela strateški poraz na istočnom Mediteranu. Prema ruskim izvorima, ukrajinske obavještajne službe, koristeći dronove, pomogle su HTS-u tijekom operacija u Damasku.

Pad Asadovog režima i povlačenje ruskih snaga ostavili su Siriju pod vodstvom HTS-a, skupine suočene s velikim izazovima u upravljanju državom razorenom ratom. U takvoj situaciji, ukrajinski program “Žito iz Ukrajine” mogao bi pomoći ublažavanju nedostatka hrane i stabilizaciji opskrbe.

Zelenski je potvrdio da njegova administracija surađuje s partnerima i “sirijskom stranom” kako bi osigurala provedbu isporuka. „Sigurno ćemo podržati ovu regiju kako bi stabilnost postala temelj za mir,“ zaključio je Zelenski.

Rekordne narudžbe brodova u 2024.: Povratak na razine iz 2007.

0
Foto: Splash247.com

Brodogradilišta uživaju u luksuzu visokih cijena i rekordne potražnje unatoč tržišnim izazovima.

Brodogradilišta bilježe najbolju godinu u više od desetljeća, s ugovorenim narudžbama dosegnutim razinama iz 2007. godine. Prema podacima Clarksons Researcha, do sada je ugovoreno 62,6 milijuna CGT brodova, ukupne vrijednosti od 190,2 milijarde dolara, što je premašilo rekord iz 2013. godine i približilo se povijesnom maksimumu od 94 milijuna CGT iz 2007, piše Splash247.com.

Razlozi za rast narudžbi

Porast ugovorenih brodova potaknuli su jaki tržišni uvjeti, potreba za obnovom flote i natjecanje za dostupne kapacitete u brodogradilištima, navodi Clarksons. U podacima se ističe da narudžbe u DWT ove godine predstavljaju 7% ukupne početne svjetske flote, što je 50% iznad prosječne razine narudžbi od financijske krize.

Segmenti s rekordima

Posebno se ističe sektor LPG prijevoznika koji je postavio nove rekorde, dok su LNG prijevoznici i tankeri također zabilježili čvrstu potražnju. Međutim, najveće ulaganje dolazi iz kontejnerskog sektora. Prema podacima MB Shipbrokinga, ugovoreno je 4,4 milijuna TEU-a u 2024., čime je premašen rekord iz 2021. godine od 4,3 milijuna TEU-a.

Cijene ostaju stabilne

Unatoč povećanoj potražnji, stručnjaci iz SSY-a smatraju da će cijene novih brodova ostati relativno stabilne čak i uz kratkoročne oscilacije u pojedinim segmentima. S popunjenim kapacitetima, brodogradilišta si mogu priuštiti ignoriranje cikličkih padova bez značajnog snižavanja cijena.

Profitabilnost brodogradilišta

Na ovogodišnjem Maritime CEO Forumu u Monaku, Tim Huxley, voditelj Mandarin Shippinga, upozorio je na rastuće cijene novih brodova i njihovu isplativost s obzirom na dugotrajne rokove isporuke. Postavio je pitanje hoće li konsolidacija brodogradilišta omogućiti zadržavanje visokih cijena i hoće li se industrija naviknuti na povećanu profitabilnost.

VIDEO Izlijevanje nafte u Crnom moru: Ruski tankeri sudarili se uslijed oluje

0
Foto: Screenshot/X

Tijekom snažne oluje u Kerčkom tjesnacu sudarila su se dva tankera, Volgonjeft-212 i Volgonjeft-239, uzrokujući ekološku katastrofu. S obzirom na ozbiljnost situacije, posade oba broda hitno su evakuirane, prenosi Dnevnik.hr.

Ruske vlasti izvijestile su kako su se tankeri našli u teškim uvjetima jakog olujnog vjetra i visokih valova, što je rezultiralo sudarom i teškim oštećenjima plovila. Na brodu Volgonjeft-212 bilo je 15 članova posade, dok je na Volgonjeft-239 njih 14. Do sada je iz mora spašeno osam članova posade, a operacija spašavanja i dalje traje.

Na mjesto nesreće stigla su dva helikoptera, dok ruske službe, uključujući Pomorsku spasilačku službu i Ministarstvo za izvanredne situacije, provode hitne mjere sanacije izlijevanja nafte. U Rostovu na Donu formiran je operativni stožer za koordinaciju akcije spašavanja i sprječavanje daljnjeg ekološkog onečišćenja.

S obzirom na količinu izlijevane nafte, strahuje se od ozbiljnih posljedica po morski ekosustav Crnog mora. Mjere sanacije poduzimaju se kako bi se smanjila šteta, dok spasilačke ekipe ulažu sve napore da izvuku preostale članove posade iz opasnog mora.

Jedna od najvećih tragedija hrvatskog brodarstva: “Petar Zoranić” i sjećanje na 53 izgubljena života

0

Dana 14. prosinca 1960. godine, u Bosporskom tjesnacu dogodila se jedna od najvećih nesreća u povijesti hrvatskog pomorstva. Tanker “Petar Zoranić”, simbol modernog brodarstva Jugotankera, sudario se s grčkim tankerom “World Harmony”. Nesreća je rezultirala smrću 53 osobe i ostavila neizbrisiv trag u pomorskoj povijesti.


“Petar Zoranić”, izgrađen 1959. godine u riječkom brodogradilištu 3. maj, bio je dug 192 metra, širok 25 metara i nosivosti 25.330 tona. Dvije parne turbine snage 12.500 KS omogućavale su mu brzinu od 17,5 čvorova. U to vrijeme, smatran je jednim od najmodernijih tankera na svijetu.


Na svojoj posljednjoj plovidbi, 13. prosinca 1960., tanker “Petar Zoranić” isplovio je iz gruzijske luke Tuapse prema Hamburgu, prevozeći 12.065 tona benzina i 11.330 tona dizelskog goriva. Zapovijedao je iskusni kapetan Ante Sablić iz Kostrene, a posadu je činilo 50 pomoraca, uključujući dvije supruge članova posade.

Kobna noć na Bosporu
Dok je plovio azijskom stranom tjesnaca, “Petar Zoranić” pridržavao se svih propisa. Međutim, oko 2:40 ujutro, grčki tanker “World Harmony”, ploveći suprotnom stranom od propisane i bez peljara, udario je u desni bok “Petra Zoranića“. Sudar je probio spremnik benzina, izazvavši silovitu eksploziju koja je osvijetlila Bospor i Istanbul.

Plamen je ubrzo zahvatio oba broda, koja su se pretvorila u plutajuće buktinje. Jak vjetar gurao ih je prema obali, prijeteći skladištima nafte i obližnjim kućama. Grčki brod nasukao se u zaljevu Beykoz, gdje se požar proširio na drvene kuće, dok je posada panično skakala u hladno more, boreći se s jakim strujama i hipotermijom.

Posljedice tragedije
U ovoj strašnoj nesreći poginulo je 21 član posade “Petra Zoranića”, uključujući kapetana Sablića, dok je s “World Harmonyja” smrtno stradalo 29 članova posade, turski peljar i dva carinika. Olupina “Petra Zoranića” nastavila je gorjeti još 55 dana, dodatno naglašavajući razmjere katastrofe.


Tragedija je duboko pogodila zajednice iz kojih su potekli stradali pomorci, posebno u Kostreni i Zadru. Svake godine na obljetnicu nesreće obitelji i kolege odaju počast stradalima na misama zadušnicama i komemoracijama. Ova nesreća postala je simbol opasnosti pomorskog poziva i stalni podsjetnik na ljudsku ranjivost na moru.

Kod Grčke spašeno 174 migranata u tri odvojene akcije

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Grčke vlasti pronašle su tijelo muškarca i spasili 39 migranata iz mora nakon što se njihov brod prevrnuo kod južnog otoka Gavdos u Sredozemlju. Prema svjedocima, mnogi se i dalje vode kao nestali, a obalna straža pokrenula je opsežnu akciju potrage uz pomoć plovila i zrakoplova.

U odvojenim incidentima, malteški teretni brod spasio je 47 migranata s broda udaljenog oko 40 nautičkih milja od Gavdosa, dok je još jedan tanker spasio još 88 migranata na udaljenosti od 28 nautičkih milja od tog grčkog otoka. Prema prvim informacijama, vjeruje se da su oba broda isplovila iz Libije, piše Baird Maritime.

Gavdos i okolni otoci posljednjih su godina sve češća scena tragedija povezanih s migrantskim brodovima. Tijekom migrantske krize, Grčka je bila glavni ulaz u Europsku uniju za migrante i izbjeglice iz Bliskog istoka, Afrike i Azije, kada je gotovo milijun ljudi stiglo na grčke otoke preko Sredozemlja.

Porast nesreća u ovom području, osobito kod Krete i Gavdosa, ukazuje na sve veće izazove i rizike koje migranti suočavaju u potrazi za sigurnijim životom.