Plovidba oceanima, morima, zaljevima i prolazima pružila nam je mogućnost prijevoza robe u sve krajeve svijeta. Oceani (Pacifik, Atlantik i Indijski ocean) i mora po kojima plove trgovački brodovi pokrivaju 71% zemaljske kugle.
Pomorske rute svakodnevno koriste deseci tisuća brodova svih veličina, što je od iznimnog značaja za svjetsku trgovinu, piše Hubbig.
Da bi razumjeli današnje glavne pomorske putove, potrebno je znati nešto više o sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima koji se prevoze.
Pomorske rute su staze kojima se kreću brodovi u svjetskim morima. To su kanali široki nekoliko kilometara, definirani obveznim točkama prolaza (rtovi, tjesnaci, kanali), fizičkim ograničenjima (trenutna brzina, dubina, prisutnost grebena) i geopolitičkim kontekstima.
Najprometniji pomorski pravci povezuju područja proizvodnje i potrošnje.
Pomorski propisi kreirani su tako da omogućuju komercijalnu slobodu svim brodovlasnicima i iznajmljivačima da slobodno prevoze robu do predviđenog odredišta.
Usluge oceanske plovidbe prevoze više od 80% svih proizvoda kojima se trguje na globalnoj razini. Pomorstvo je ključno za omogućavanje uspješne međunarodne trgovine i funkcioniranje svijeta.
Većina proizvoda koje koristimo, od odjeće, vozila do elektroničkih uređaja, vjerojatno dolazi iz drugih zemalja poput Kine, Japana, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pomorski trgovinski putevi uspostavljeni su na otvorenim morima (oceanima), obalnim i riječnim plovidbenim područjima. Važni su za prijevoz putnika i tereta između dviju ili više luka (od luke polaska do krajnje odredišne luke).
Uspostavljanje ovih ruta pomoglo je u razvoju nekih obalnih zemalja koje su im u neposrednoj blizini. Dobar primjer je luka Singapur koja se razvila u značajno trgovačko središte i koja ima najbolje rezultate u pretovaru tereta.
Od pomorskog područja Atlantika, Pacifika, Indijskog oceana, preko Europe, Sjeverne i Južne Amerike, Azije (sjeverne i istočne, Japana i Kine), Afrike, pa sve do Srednjeg istoka, Središnje Azije i Rusije te Australije i Oceanije, pomorska trgovina i njene rute rasprostranjeni su po cijeloj zemaljskoj kugli.
70% najvažnijih svjetskih luka nalazi se u Kini. Glavne trgovačke rute predvodi azijski kontinent, što Kinu čini vrlo značajnom zemljom za međunarodnu trgovinu i logistiku.
Najprometniji i najpopularniji pomorski putevi
Veliki profit od međunarodne trgovine imaju prirodni i umjetni vodeni putevi koji omogućuju brzo vrijeme plovidbe, pravovremenu isporuku robe i jednostavniji, sigurniji te isplativiji način prijevoza robe.
Postoji ogroman broj pomorskih ruta koje se koriste u komercijalnom prometu, ali shema globalnog sustava poprilično je jednostavna.
Glavna os je prometni koridor koji povezuje Sjevernu Ameriku, Europu i Pacifičku Aziju preko Sueskog kanala, Malajskog prolaza te Panamskog kanala. Ove rute podržavaju većinu prometa, ali postoje i brojne druge rute, ovisno o početnoj i odredišnoj lokaciji pomorske pošiljke.
Važnu ulogu u oblikovanju pomorskih ruta imaju razna fizička ograničenja (obale, vjetrovi, morske struje, dubina, grebeni, led) i političke granice.
Glavne rute su one koje podržavaju najvažnije komercijalne brodske tokove koji opslužuju glavna tržišta. Sekundarne rute uglavnom su poveznice između manjih tržišta.
Glavne rute su najvažnije jer bi bez njih postojale ograničene alternativne mogućnosti pomorskog prometa, što bi ozbiljno narušilo svjetsku trgovinu. Među njima su Panamski kanal, Sueski kanal, Hormuški tjesnac i Malajski prolaz, koji su ključna mjesta u globalnoj trgovini roba i dobara.
Koji su glavni prometni oceanski putevi koji imaju značajnu ulogu u globalnoj trgovini?
Panamski kanal
Panamski kanal je umjetni prolaz u vlasništvu Republike Paname, osmišljen da smanji vrijeme tranzita za plovila koja putuju između Tihog i Atlantskog oceana.
Prostire se kroz 83 kilometra od Atlantika na Cristobalu do Pacifika Kod Balboe, kroz planinski klanac. Dug je oko 50 milja (80.4672 km), širok 10 milja (16.09344 km) i njime se putuje oko 10 sati.
Panamskim kanalom svake godine plovi više od 14.000 brodova koji prevoze biljno ulje i masti, konzerviranu i rashlađenu hranu, kemikalije i naftne kemikalije, drvo, dijelove strojeva i žitarice.
Malajski prolaz
Malajski prolaz najkraći je put između Tihog i Indijskog oceana. Dug je oko 800 km i širok između 50 i 300 km, ali na najužem mjestu širina mu je samo oko 2,8 km. Povezuje velike azijske ekonomije poput Indije, Indonezije, Malezije, Singapura, Kine, Japana, Tajvana i Južne Koreje.
Gledajući iz ekonomske i strateške perspektive, Malajski prolaz je jedan od najvažnijih i najprometnijih plovnih puteva kroz koji godišnje prođe više od 83.000 plovila. Većina roba koja se prevozi ovim tjesnacem uključuje ugljen, palmino ulje, indonezijsku kavu i ukapljeni prirodni plin.
Bosporski tjesnac
Bosporski tjesnac popularna je prometna linija koja povezuje Mramorno i Crno more. To je granica između Azije i Europe ključna za vojnu trgovinu i trgovinu naftom. Kontrolu nad Bosporskim tjesnacem od 1936. godine ima Turska.
Bosporom dnevno plovi više od 132 plovila, što na godišnjoj razini iznosi 48 000 plovila. Brodovi koji prolaze uključuju teretne brodove, tankere za kemikalije, kontejnere, brodove za stoku i brodove za prijevoz plina u tekućem stanju. Zbog širine i duljine prolaza, za plovila postoje određena ograničenja.
Danski prolaz ili Danski tjesnac
Danski tjesnac je morski prolaz sastavljen od tri kanala – Øresund, Veliki i Mali pojas, koji povezuju Kattegat i Skagerrak (Sjeverno more) s Baltičkim morem. Veliki pojas je najširi kanal i primarni je prolaz za velika plovila. Ovi kanali Danskoj su pomogli da se razvije u jaku pomorsku silu sjevernog dijela Europe.
Danski tjesnac je međunarodni plovni put ključan za prijevoz nafte između Rusije i Europe.
Sueski kanal
Sueski kanal je umjetno prokopan kanal dužine 163 kilometra između Sredozemnog i Crvenog mora. Jedna je od najvažnijih brodskih linija na svijetu. Ima ključnu ulogu u povezivanju Indijskog oceana s Atlantskim oceanom.
Za prolaz kroz kanal treba oko 15 sati. Za pravo prolaza plaća se prilično visoka tranzitna pristojba, koja Egiptu godišnje donese preko pet milijardi dolara prihoda.
Smatra se jednim od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, a svakodnevno ga obilazi više od 100 plovila. Najvažnija roba koja se prevozi su nafta, ugljen, metali, drvo, uljane sjemenke, cement i gnojiva.
Da nema Sueskog kanal, brodovi bi morali obilaziti Afrički rt dobre nade pa bi se putovanje i prijevoz robe produžili na 24 dana, u odnosu na 16 sati kanala.
Primjerice, Sueski kanal smanjio je vrijeme prijevoza do Singapura za otprilike 30%, a od Rotterdama do Mumbaija za čak 42%.
Engleski kanal
Engleski kanal ili La Manche je jedna od najprometnijih brodskih linija na svijetu i njime se plovi od 17. stoljeća. Kanal odvaja južnu obalu Engleske od Francuske te povezuje Sjeverno more i Atlantski ocean.
La Manche je glavni morski prometni pravac između Atlantika i Sjeverne Europe. Kroz njega prolazi četvrtina svjetskog pomorskog prometa, a dnevno kanalom plovi oko 500 brodova.
U najužem dijelu Engleskog kanala smješten je Doverski prolaz kroz koji prolazi većina pomorskog prometa između Atlantskog oceana, Sjevernog i Baltičkog mora. Kroz njega svakodnevno prođe 400 plovila, prevozeći proizvode poput žita, minerala, čelika i ulja. Tijekom stoljeća, kanal je odigrao značajnu ulogu u nastanku nacionalnih država moderne Europe.
Hormuški tjesnac
Hormuški tjesnac ima središnju ulogu u povezivanju Omanskog zaljeva s Perzijskim zaljevom. Sastoji se od dvije trake koje omogućuju ulazni i izlazni promet. Kada je u pitanju transport nafte, Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih strateških svjetskih točaka.
Brodovi kroz njega prevezu oko 30-40% ukupne svjetske potrošnje nafte. Nafta koja se prevozi ovim tjesnacem, isporučuje se uglavnom na azijskim tržištima kao što su Kina, Japan, Indija, Južna Koreja i Singapur, ali i zapadna Europa i SAD.
O pomorsko prometnoj važnosti Hormuškog tjesnaca svjedoči činjenica da njime prolazi 65% nafte koju uvozi Zapadna Europa, 70% ukupne potrošnje Japana i 30% od ukupnog uvoza nafte SAD-a.
Saint Lawrence
Plovni put Saint Lawrence najvažnija je brodska ruta u Sjevernoj Americi. Ovim putem prekooceanski brodovi mogu izravno doploviti do Velikog jezera iz Atlantskog oceana, a sustav se formira tako da tvori najduži svjetski navigacijski sustav dubokih splavova. Morski put Saint Lawrence otvoren je za plovila za putovanje 1954. godine.
Od tada je ovim morskim putem iz 50 različitih država prešlo više od 2,5 milijarde tona tereta, a godišnje kroz njega prođe 40-ak milijuna tona tereta. Za putovanje od Atlantskog oceana do Dulutha, Minnesote i Velikih jezera potrebno je otprilike osam i pol dana.
Sve ove rute su vrlo prometna područja i stvorene tako da uštede vrijeme i troškove goriva.
