O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 131

Luka Busan udvostručuje kapacitet: Novi projekt vrijedan 9,75 milijardi dolara

By
dpredovan
-
0
Foto: Splash247.com

Najveća luka u Južnoj Koreji, Busan, doživjet će veliku ekspanziju koja će uključivati proširenje na obalni dio susjednog grada.

Južna Koreja objavila je planove za ulaganje od 14 bilijuna vona (9,75 milijardi dolara) do 2045. godine kako bi se modernizirala i proširila luka Busan, piše Splash247.com.

Plan uključuje izgradnju nove luke u Changwonu, udaljenom 25 km zapadno od centra Busana, koja će se integrirati s postojećom lukom Busan kako bi se udvostručili trenutni kapaciteti za pretovar tereta.

“S obzirom na preseljenje proizvodnih pogona zbog sukoba između SAD-a i Kine, kao i zbog geopolitičkih nesigurnosti i klimatskih izazova, industrija pomorske logistike suočava se s povećanom nesigurnošću,” izjavilo je ministarstvo.

“Kako bismo održali ugled luke Busan kao globalnog čvorišta za preusmjeravanje tereta i njezinu konkurentnost, potrebno je provoditi strategije koje povezuju razvoj novih i postojećih luka,” dodali su.

Prema planu, proširena luka moći će primiti 66 brodova istovremeno, što je znatno povećanje u odnosu na trenutni kapacitet od 40 brodova. Ukupna duljina veza također će biti produžena na 25,5 km u odnosu na sadašnjih 18,8 km.

Luka Busan obrađuje razne vrste tereta, a prošle je godine zauzela sedmo mjesto u svijetu po prometu kontejnera s ukupno 22,75 milijuna TEU-a.

MSC dominira tržištem: nove narudžbe i rekordni kapacitet flote

By
dpredovan
-
0
Foto: MSC

Najnovija narudžba megamax brodova označava ključni korak u MSC-ovoj globalnoj strategiji.

Prema izvješću Alphalinera, Mediterranean Shipping Co (MSC), najveći svjetsk kontejnerski brodar, naručio je deset novih megamax brodova kapaciteta 24.000 TEU, čime je njezin narudžbenik premašio 2 milijuna TEU, piše Splash247.com.

MSC je sklopio ugovor s brodogradilištem Hengli Heavy Industry (ranije poznatim kao STX Dalian) za narudžbu vrijednu oko 2,35 milijardi dolara. Ovo ulaganje dolazi u trenutku kada se procjenjuje da je MSC u trećem kvartalu ove godine zarađivao približno 1,8 milijardi dolara mjesečno.

Ranije ove godine MSC je potpisao strateški okvirni sporazum o suradnji s Hengli Heavy, koji uključuje narudžbe brodova, motora, popravke i konverzije. U rujnu je MSC naručio deset LNG dvogorivnih brodova kapaciteta 21.000 TEU iz istog brodogradilišta.

Najnovija serija brodova od 24.000 TEU trebala bi biti isporučena od 2028. godine nadalje. Kada narudžba bude potvrđena, MSC-ov ukupni narudžbenik dosegnut će 2,13 milijuna TEU, što je veći kapacitet od cijele flote Ocean Network Expressa (ONE), šeste najveće svjetske kontejnerske linije.

MSC se godinama pripremao za samostalno poslovanje na glavnim istočno-zapadnim trgovačkim rutama, što će se dogoditi od 1. veljače sljedeće godine, kada završava 10-godišnje partnerstvo s Maerskom u okviru saveza 2M.

Osim novih narudžbi, MSC je također izrazito aktivan na tržištu rabljenih brodova. Od početka svoje povijesne kupovne ofenzive u kolovozu 2020., MSC je kupio više od 400 rabljenih brodova. Trenutno MSC ima globalni tržišni udio veći od 20%, postavši prva kontejnerska linija koja je premašila nekoliko ključnih granica, poput 5 milijuna TEU, a ubrzo nakon toga i 6 milijuna TEU.

Prema Alphalinera, MSC je ovog tjedna kupio još tri rabljena broda, čime nastavlja jačati svoj globalni utjecaj.

VIDEO Samozapaljenje tereta izazvalo požar na bulkeru kod Gran Canarije

By
dpredovan
-
0
Foto: Youtube screenshot

Nakon dva dana borbe s vatrom, požar u štivama bulkera u luci na Kanarskim otocima konačno je stavljen pod kontrolu. Prve intervencijske ekipe prekrile su teret pjenom kako bi spriječile ponovno izbijanje vatre.

Požar je izbio u ponedjeljak oko 16:30 sati na brodu Langeland u luci Arinaga, industrijskom terminalu na zapadnoj strani Gran Canarije. Brod je u trenutku izbijanja požara ukrcavao teret starog metala, a vatra je započela u štivi s teretom. Prema navodima lokalnih medija, posada je pokušala zatvoriti štive i aktivirati brodski sustav za gašenje požara, no sustav za otvaranje i zatvaranje štiva već je bio oštećen vatrom, zbog čega ih nije bilo moguće zatvoriti, piše The Maritime Executive.

Većina posade evakuirana je s broda, dok su lokalni vatrogasci stigli kako bi pomogli preostalim članovima u borbi protiv požara. Luka je privremeno obustavila operacije, a jedan obližnji brod premješten je na drugi vez iz sigurnosnih razloga.

Vatrogasci su koristili ljestve za gašenje požara s obale, ali su zaustavili intervenciju kasno navečer kako ne bi ugrozili stabilnost broda zbog velike količine vode.

Požar se tijekom noći smanjio, ali se u utorak ujutro ponovno rasplamsao, stvarajući gust crni dim koji je vjetar nosio dalje od luke. Vatrogasci su nastavili gašenje koristeći kombinaciju vode i pjene, uz podršku tegljača s vodenim topovima.

Unatoč dramatičnim prizorima, šef Pomorske uprave Las Palmas, Ignacio Gallego Carro, izjavio je da požar nije predstavljao ozbiljnu opasnost za javnost. Oko 18:00 sati, požar je konačno stavljen pod kontrolu.

Istraga o uzroku požara je u tijeku, a lokalne vlasti sumnjaju da je došlo do samozapaljenja tereta tijekom ukrcaja, što se povremeno događa kod rasutog starog metala. Ovaj teret često sadrži zapaljive materijale, uključujući oštećene litij-ionske baterije koje mogu izazvati požar.

Langeland je teretni brod nosivosti 5.000 dwt pod portugalskom zastavom, a u vlasništvu njemačke kompanije. Brod je započeo s radom prije samo šest mjeseci, krajem svibnja.

Pravna bitka između Shella i Greenpeacea završila dogovorom

By
dpredovan
-
0
Foto: Greenpeace / Splash247

Dogovor je postignut bez financijskog tereta za Greenpeace, ali uz dugoročne obveze prema Shellu.

Naftna kompanija Shell riješila je višemilijunski sudski spor s ekološkom grupom Greenpeace, pokrenut zbog penjanja na platformu prošle godine tijekom jednog od Greenpeaceovih prosvjeda, piše Splash247.com.

Shell je u početku tražio 2,1 milijun dolara odštete, no kasnije je smanjio zahtjev na 1 milijun dolara, uz plan da potroši dodatnih 10 milijuna dolara na pravne troškove koje bi Greenpeace morao podmiriti u slučaju gubitka spora. Greenpeace je naveo da bi takav financijski udarac predstavljao jednu od najvećih prijetnji u njegovih 45 godina postojanja.

Prema konačnom dogovoru, Greenpeace neće prihvatiti odgovornost niti platiti Shellu bilo kakav iznos. Međutim, grupa će donirat 383.000 dolara Kraljevskom nacionalnom institutu za spašavanje na moru (RNLI).

Uz to, Greenpeace je potpisao pravno obvezujući sporazum s Shell UK-om i Visokim sudom, kojim se obvezuje da neće provoditi slične akcije na ili u blizini ključnih naftnih i plinskih platformi u Sjevernom moru tijekom idućih pet do deset godina.

Ekološka grupa je izjavila da su četiri navedena mjesta većinom iscrpljena polja te da nisu planirali provoditi akcije tamo. Ipak, Greenpeace je naglasio da će nastaviti kampanje protiv Shella, uključujući one u Sjevernom moru.

Shell je izrazio zadovoljstvo ishodom jer će novac biti doniran u svrhe sigurnosti na moru. Glasnogovornik Shella izjavio je da pravo na prosvjed nikada nije bilo dovedeno u pitanje, već da se radilo o ilegalnom penjanju koje je sudac opisao kao “ugrožavanje života aktivista i posredno posade“.

Greenpeace, s druge strane, vjeruje da je tužba bila oblik zastrašivanja te da predstavlja stratešku tužbu protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) koju velike korporacije koriste za utišavanje kritičara.

Podsjetimo, četiri aktivista iz Velike Britanije, Turske, SAD-a i Argentine u siječnju 2023. penjala su se na 52.000 tona težak brod White Marlin s tri gumena čamca pokrenuta s Greenpeaceova broda Arctic Sunrise. Aktivisti su koristili užad kako bi se popeli na palubu, a zatim zauzeli FPSO platformu Penguin kojom upravlja Shell.

ISWAN: Broj poziva pomoraca zbog teških uvjeta na moru drastično porastao

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Sve više pomoraca zove ISWAN-ovu liniju za pomoć, tražeći podršku zbog napuštanja, repatrijacije, mentalnih poteškoća i zlostavljanja na moru. Ova organizacija, koja pomaže pomorcima diljem svijeta, zabilježila je zabrinjavajući rast broja prijava tijekom prve polovice ove godine.

Što se događa?

Pomorci su se javili s teškim pričama o mjesecima bez plaće, nedostatku osnovnih potrepština poput pitke vode i zavaravajućih obećanja o poslu. Mnogi od njih su posao dobili preko sumnjivih agenata koji su naplatili visoke naknade, ostavljajući ih bez podrške kada se pojave problemi.

ISWAN je samo u šest mjeseci podržao 227 pomoraca u 25 slučajeva napuštanja brodova – to je čak 150% više nego prošle godine. Ovo jasno ukazuje na rastući problem koji se ne može ignorirati, piše Safety4Sea.

Foto: ISWAN/Safety4Sea

Problemi pomoraca sve vidljiviji

Rizici s kojima se pomorci susreću dobili su ove godine neočekivanu pažnju medija. Napadi na brodove u Crvenom moru, potonuće superjahte Bayesian i posljedice tragedije na mostu u Baltimoreu samo su neki od događaja koji su pokazali koliko opasan može biti život na moru.

Pomorci su često u središtu ovih izazova, a njihovo mentalno zdravlje, sigurnost i osnovna prava sve češće dolaze pod udar. ISWAN ističe kako su ovi problemi dio šireg problema u pomorskoj industriji.

Vrijeme za promjene

Organizacije poput ISWAN-a naglašavaju koliko je važno reformirati uvjete rada za pomorce. Osim pružanja trenutne pomoći, potrebna su dugoročna rješenja koja će osigurati dostojanstvene uvjete rada, bolju zaštitu i veću odgovornost svih uključenih strana.

Pomorci su ključni za globalnu trgovinu, a njihovo zdravlje i sigurnost trebali bi biti prioritet. Vrijeme je da im pružimo podršku koju zaslužuju.

Milijarde u oceanima: Kako plime i valovi mijenjaju energetsku kartu

By
dpredovan
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Plimna i valna energija mogle bi postati ključni oslonci energetske tranzicije Europe do 2050., unatoč izazovima koji stoje na tom putu.

Nizozemski Centar za morsku energiju (DMEC) objavio je izvješće koje predviđa značajan rast plimne i valne energije u Europi, s mogućnošću da ove tehnologije postanu osnova zelene tranzicije i donesu milijarde eura tržišne vrijednosti do 2050. godine, piše Offshore Energy.

DMEC-ova predviđanja temelje se na povijesnim podacima o razvoju energije vjetra na moru i projiciraju prekretnice u tehnologijama obnovljive energije s ciljem smanjenja troškova i povećanja kapaciteta. Ciljevi EU uključuju instalaciju 100 MW morske energije do 2025., 1 GW do 2030. i čak 40 GW do 2050., pri čemu će značajan dio ovih ciljeva ostvariti projekti plimne i valne energije.

Plimna energija: rast i tržišni potencijal

DMEC-ovi modeli predviđaju instalaciju između 323 i 594 MW plimne energije u Europi do 2030., što predstavlja tržišnu vrijednost od 300 do 400 milijuna eura, uz trošak proizvodnje energije (LCOE) od 95 €/MWh. Do razdoblja između 2043. i 2045. predviđa se dostizanje tehničkog potencijala od 20 GW, što bi moglo generirati tržišnu vrijednost od 1,9 milijardi eura. Troškovna konkurentnost također bi trebala rasti, s očekivanim smanjenjem LCOE na 75 €/MWh do 2040. i 45 €/MWh do 2050.

Valna energija: tržišne prilike i izazovi

DMEC predviđa kapacitet od 89-119 MW valne energije do 2030., s tržišnom vrijednošću između 44 i 64 milijuna eura godišnje. Iako trenutni trošak proizvodnje energije iz valova iznosi 170 €/MWh, do 2050. očekuje se smanjenje na 40 €/MWh. To bi moglo rezultirati godišnjim prihodima od 3 milijarde eura, uz mogućnost da valna energija zadovolji 10-20% globalnih potreba za električnom energijom.

Izazovi i budućnost

Unatoč obećavajućim projekcijama, DMEC ističe ključne izazove: potrebu za većim ulaganjima, tehnološkim napretkom i smanjenjem troškova. S obzirom na sve veću podršku vlada i industrijskih dionika, ti izazovi se smatraju premostivima.

Uz kombinirani potencijal tržišne vrijednosti od gotovo 5 milijardi eura godišnje, plimna i valna energija imaju potencijal postati temeljem zelene energetske tranzicije Europe.

(VIDEO) ZPMC dizalice stvarno nemaju sreće: Još jedan incident pri isporuci

By
dpredovan
-
0
Foto: Youtube screenshot

ZPMC-ove dizalice ponovno su u fokusu nakon još jednog pomorskog incidenta.

Video koji je nedavno procurio prikazuje još jedan incident pri transportu kontejnerskih dizalica. Prošlog tjedna, tek isporučeni brod Shang De Wu Yi Shan, pretrpio je značajna oštećenja kada su dvije nove kontejnerske dizalice pale u more nedaleko od španjolske obale, piše Splash247.com.

Do pomicanja tereta i pada dizalica došlo je tijekom olujnih vremenskih uvjeta, a većina dijelova dviju dizalica, proizvedenih u tvornici ZPMC, potonula je u more u blizini luke A Coruña. Osim što su dizalice izgubljene, dijelovi otpada prilikom pada uzrokovali su oštećenja na trupu i palubi broda.

Brod pod kineskom zastavom, specijaliziran za prijevoz teškog tereta, trenutno je usidren u Španjolskoj dok se procjenjuju štete i planiraju daljnji koraci.

Ovo nije prvi incident povezan sa ZPMC-ovim dizalicama. U listopadu ove godine, izvijestili smo o nesreći u tajvanskoj luci Keelung, gdje je tijekom iskrcaja novih dizalica jedan brod srušio postojeću lučku dizalicu. Taj isti brod kasnije se nasukao i potonuo kod obale Tajvana, o čemu smo također pisali prošloga mjeseca. Više o tome možete pročitati OVDJE.

Iranova “Osovina otpora” pod pritiskom, ali Hutisti ne popuštaju u Jemenu

By
dpredovan
-
0
Foto: Screenshot/X

Urušavanje Iranove mreže saveznika širom Bliskog istoka nije oslabilo Hutiste u Jemenu.

Iranov “Osovinski otpor” – mreža saveznika diljem Bliskog istoka u koje je Iran desetljećima ulagao resurse i politički utjecaj – suočava se s izazovima i gubicima na gotovo svim frontovima. Unatoč tome, Jemen ostaje ključna točka iranskog utjecaja, što značajno utječe na sigurnost i ekonomiju pomorske industrije.

Nesigurnost u regiji i slabljenje saveznika

Gaza, nekoć simbol otpora, sada je oslabljena gubitkom vodstva i borbene moći Hamasa. U Libanonu Hezbollah gubi politički utjecaj, dok je u Siriji promjena vlasti dovela do kraja iranske prisutnosti. Čak i u Iraku, iranski saveznici gube autonomiju zbog pojačane kontrole središnje vlade. Ovi događaji značajno mijenjaju sigurnosnu situaciju u regiji.

Unutar Irana, politička i ekonomska nestabilnost dodatno narušava režim. Separatističke pobune u Sistan-Balučistanu i sjeveroistočnim regijama, uz sve veću domaću opoziciju zbog ekonomskih problema i represivnih zakona, prisiljavaju režim na mobilizaciju sigurnosnih snaga. No, IRGC (Iranska revolucionarna garda) suočava se s krizom povjerenja, što dodatno smanjuje njegovu učinkovitost.

Jemen: Posljednje uporište iranskog utjecaja

Dok se iranski utjecaj povlači iz većine regije, Hutisti u Jemenu i dalje pokazuju snagu. Njihovi napadi na brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu stvaraju ozbiljne probleme međunarodnoj pomorskoj trgovini. Iako su SAD i EU poduzeli vojne akcije protiv infrastrukture i oružja Hutista, ti napori nisu značajno smanjili prijetnju.

Posljedice za pomorsku industriju su značajne. Brodovlasnici sve češće preusmjeravaju plovne rute oko Rta dobre nade, izbjegavajući rizična područja. To povećava troškove, produžuje tranzitna vremena i utječe na cijene robe, uključujući naftu i kontejnerski prijevoz.

Potencijalna reakcija regionalnih igrača

Arapske države suzdržavaju se od izravnih akcija protiv Hutista zbog zabrinutosti da bi takvi potezi mogli izazvati nezadovoljstvo domaće javnosti koja podržava palestinsku borbu. No, frustracija među vladama raste, posebno zbog ekonomskih gubitaka. Na primjer, izvoz nafte kroz Crveno more smanjio se za 50% u prvoj polovici godine, dok su troškovi preusmjeravanja dodatno opteretili proizvođače i trgovce.

Mogućnost ponovne mobilizacije snaga koje podržavaju zaljevske zemlje, poput Nacionalnih snaga otpora koje predvodi Tareq Saleh, sve je izglednija. Saleh, koji kontrolira jugozapadnu obalu Jemena, zagovara vraćanje luke Hodeidah, ključnog ekonomskog čvorišta pod kontrolom Hutista.

Kompleksna politička slika Jemena

Svaka eskalacija sukoba mogla bi dodatno fragmentirati Jemen. Moguće podjele između Hutista, međunarodno priznate vlade, južnih secesionista i snaga lojalnih Salehu otvaraju pitanja o dugoročnoj stabilnosti. Ova fragmentacija mogla bi trajno destabilizirati Jemen, stvarajući trajne sigurnosne rizike za globalnu pomorsku trgovinu.

Sudar na moru: Sedam mrtvih, jedan nestao nakon nesreće kod Seoula

By
dpredovan
-
0
Foto: Pohang Coast Guard /The Maritime Executive

Tijela sedmero stradalih pronađena su u prevrnutom brodu, a potraga za nestalom osobom još traje.

Južnokorejska obalna straža, uz podršku mornarice i drugih resursa, provela je opsežnu potragu i akciju spašavanja nakon sudara komercijalnog ribarskog broda i manjeg teretnog broda. Nesreća se dogodila rano ujutro u ponedjeljak, 9. prosinca, jugoistočno od Seoula, a ribarski brod je pronađen prevrnut, piše The Maritime Executive.

U akciji je sudjelovalo 15 brodova obalne straže i šest helikoptera. Premijer Južne Koreje, Han Duck-soo, osobno je naredio hitnu operaciju spašavanja. Ribarski brod Geungwang, težak 29 tona s osmeročlanom posadom, prevrnuo se nakon sudara, dok je drugi brod, navodno barža za pijesak s deset članova posade, ostao neoštećen.

Ronioci su pronašli prevrnuti ribarski brod i izvukli tijela sedmero poginulih. Među stradalima su tri osobe iz Južne Koreje i četiri strana državljana, čije nacionalnosti nisu objavljene. Jedan član posade, indonezijski državljanin, i dalje se vodi kao nestao, a potraga je u tijeku.

Prema izvještajima, teretni brod nije pretrpio oštećenja, niti je bilo ozlijeđenih među njegovom posadom.

SAJAM NAUTIKA – MARINA U SRCU ZAGREBA

By
dpredovan
-
0
Foto: Zagrebački velesajam

19. – 23. veljače 2025. | Zagrebački velesajam

Pripremite se za najveći i najposjećeniji nautički događaj u Hrvatskoj. Sajam Nautika na Zagrebačkom velesajmu ponovno otvara svoja vrata od 19. do 23. veljače 2025. godine, neposredno uoči nove nautičke sezone.

Na jednom mjestu okupit će se vodeći svjetski i domaći proizvođači plovila, opreme i usluga za sve zaljubljenike u more i nautički svijet. Ovo je prilika za poslovne susrete, umrežavanje i ugovaranje poslova, ali i za uživanje u spektakularnoj ponudi koja spaja tradiciju i najnovije tehnologije.

Zagrebački nautički sajam važan je poslovni događaj u branši, mjesto na kojem se susreću nautičari i svi zaljubljenici u more i morske aktivnosti, mjesto gdje se sastaju svi relevantni dionici iz nautičke branše radi međusobne suradnje, umrežavanja i susreta s krajnjim kupcima. Brojka od 25 tisuća posjetitelja koji svake godine posjete Zagrebački velesajam govori sama za sebe.

Što vas očekuje?

  • Vrhunska izložba plovila: jahte, gliseri, čamci, kajaci, gumenjaci te brodski i vanbrodski motori
  • Nautička oprema i inovacije: oprema za ronjenje, jedrenje i druge sportove na vodi
  • Premijere: hrvatski i strani proizvođači predstavit će nove modele plovila
  • Tradicijska brodogradnja: prekrasni drveni brodovi, simbol hrvatske pomorske baštine
  • Bogat program događanja za sve uzraste

Zašto posjetiti sajam Nautike?

  • Poslovna izvrsnost – Idealna prilika za B2B susrete i sklapanje novih poslova
  • Najnoviji trendovi – Saznajte što donosi budućnost u nautičkoj industriji
  • Neposredni kontakti – Upoznajte izlagače, isprobajte proizvode i ostvarite suradnje uživo

Uz bogatu ponudu plovila i opreme svoje će usluge predstaviti hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta, agencije, klubovi i institucije. Posjetitelje očekuje i bogata nagradna igra s fantastičnim nagradama.

„PLOVITI, OTKRIVATI, ŽIVJETI“

Sajam Nautika prati svjetske trendove i nastavlja tradiciju koja traje više od 30 godina. Pridružite se zajednici nautičara i ostvarite svoje morske snove.

U istom terminu, od 21. do 23. veljače, održava se i Zagrebački sajam lova.

Vidimo se od 19. do 23. veljače 2025. na Zagrebačkom velesajmu.

1...130131132...516Page 131 of 516

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©