O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 132

Sudar na moru: Sedam mrtvih, jedan nestao nakon nesreće kod Seoula

0
Foto: Pohang Coast Guard /The Maritime Executive

Tijela sedmero stradalih pronađena su u prevrnutom brodu, a potraga za nestalom osobom još traje.

Južnokorejska obalna straža, uz podršku mornarice i drugih resursa, provela je opsežnu potragu i akciju spašavanja nakon sudara komercijalnog ribarskog broda i manjeg teretnog broda. Nesreća se dogodila rano ujutro u ponedjeljak, 9. prosinca, jugoistočno od Seoula, a ribarski brod je pronađen prevrnut, piše The Maritime Executive.

U akciji je sudjelovalo 15 brodova obalne straže i šest helikoptera. Premijer Južne Koreje, Han Duck-soo, osobno je naredio hitnu operaciju spašavanja. Ribarski brod Geungwang, težak 29 tona s osmeročlanom posadom, prevrnuo se nakon sudara, dok je drugi brod, navodno barža za pijesak s deset članova posade, ostao neoštećen.

Ronioci su pronašli prevrnuti ribarski brod i izvukli tijela sedmero poginulih. Među stradalima su tri osobe iz Južne Koreje i četiri strana državljana, čije nacionalnosti nisu objavljene. Jedan član posade, indonezijski državljanin, i dalje se vodi kao nestao, a potraga je u tijeku.

Prema izvještajima, teretni brod nije pretrpio oštećenja, niti je bilo ozlijeđenih među njegovom posadom.

SAJAM NAUTIKA – MARINA U SRCU ZAGREBA

0
Foto: Zagrebački velesajam

19. – 23. veljače 2025. | Zagrebački velesajam

Pripremite se za najveći i najposjećeniji nautički događaj u Hrvatskoj. Sajam Nautika na Zagrebačkom velesajmu ponovno otvara svoja vrata od 19. do 23. veljače 2025. godine, neposredno uoči nove nautičke sezone.

Na jednom mjestu okupit će se vodeći svjetski i domaći proizvođači plovila, opreme i usluga za sve zaljubljenike u more i nautički svijet. Ovo je prilika za poslovne susrete, umrežavanje i ugovaranje poslova, ali i za uživanje u spektakularnoj ponudi koja spaja tradiciju i najnovije tehnologije.

Zagrebački nautički sajam važan je poslovni događaj u branši, mjesto na kojem se susreću nautičari i svi zaljubljenici u more i morske aktivnosti, mjesto gdje se sastaju svi relevantni dionici iz nautičke branše radi međusobne suradnje, umrežavanja i susreta s krajnjim kupcima. Brojka od 25 tisuća posjetitelja koji svake godine posjete Zagrebački velesajam govori sama za sebe.

Što vas očekuje?

  • Vrhunska izložba plovila: jahte, gliseri, čamci, kajaci, gumenjaci te brodski i vanbrodski motori
  • Nautička oprema i inovacije: oprema za ronjenje, jedrenje i druge sportove na vodi
  • Premijere: hrvatski i strani proizvođači predstavit će nove modele plovila
  • Tradicijska brodogradnja: prekrasni drveni brodovi, simbol hrvatske pomorske baštine
  • Bogat program događanja za sve uzraste

Zašto posjetiti sajam Nautike?

  • Poslovna izvrsnost – Idealna prilika za B2B susrete i sklapanje novih poslova
  • Najnoviji trendovi – Saznajte što donosi budućnost u nautičkoj industriji
  • Neposredni kontakti – Upoznajte izlagače, isprobajte proizvode i ostvarite suradnje uživo

Uz bogatu ponudu plovila i opreme svoje će usluge predstaviti hrvatske marine, čarter tvrtke, brodogradilišta, agencije, klubovi i institucije. Posjetitelje očekuje i bogata nagradna igra s fantastičnim nagradama.

„PLOVITI, OTKRIVATI, ŽIVJETI“

Sajam Nautika prati svjetske trendove i nastavlja tradiciju koja traje više od 30 godina. Pridružite se zajednici nautičara i ostvarite svoje morske snove.

U istom terminu, od 21. do 23. veljače, održava se i Zagrebački sajam lova.

Vidimo se od 19. do 23. veljače 2025. na Zagrebačkom velesajmu.

Rusko-kineska trgovina dominira Arktičkim putem

0
Foto: Atomflot/gCaptain

Arktička ruta potvrđuje svoj strateški značaj s rekordnim sezonskim rezultatima.

Arktička plovidba, unatoč pojačanim zapadnim sankcijama, doživjela je snažan rast u 2024. godini. Rusija je povećala obim tranzitnog tereta kroz Sjeverni morski put za gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu. Ova glavna arktička pomorska ruta zabilježila je 97 tranzita s ukupno 3 milijuna tona tereta, što je novi rekord. Ukupna količina tereta, uključujući tranzitni promet i promet iz Rusije, dosegnula je 40 milijuna tona, piše gCaptain.

Dominacija rusko-kineske trgovine

Glavni dio prometa odvija se između Rusije i Kine, što čini 95% ukupnog tranzitnog tereta, odnosno 2,9 milijuna tona. Kina je u 2024. primila 1,9 milijuna tona sirove nafte, što je povećanje od 30% u odnosu na prethodnu godinu. Nafta je transportirana iz Murmanska, Primorska i s naftne platforme Prirazlomnaja.

Sezona tranzita

Sezona tranzita trajala je gotovo četiri mjeseca, no zbog ljetnog leda završila je mjesec dana ranije nego prošle godine. Ukupno 16 tankera izvršilo je 18 putovanja, dok su povratna putovanja iznosila dodatnih 17 plovidbi. Za razliku od 2023., sva su plovila ove godine bila ledolomac klase od Ice 2 do Arc 6, čime su povećani sigurnosni standardi.

Ostali tereti i rekordni kontejnerski promet

Osim nafte, devet brodova za rasuti teret transportiralo je 900.000 tona željezne rude, ugljena i gnojiva, isključivo iz Rusije u Kinu. Kontejnerski promet bilježi značajan rast s ukupno 17 plovidbi, uključujući 14 između Rusije i Kine. Prvi put su Panamax kontejnerski brodovi, kapaciteta do 5.000 kontejnera, koristili Arktički put umjesto Sueskog kanala. Neki brodovi nisu imali ledolomačku klasifikaciju, što ukazuje na sve veću pristupačnost rute.

Uloga nuklearnih ledolomaca

Ruski nuklearni ledolomci ponovno su igrali ključnu ulogu. Tijekom kolovoza, rujna i listopada, brodovi Sibir, Ural i Vajgač pratili su konvoje kroz dijelove s kasnim ljetnim i ranim zimskim ledom. Najnoviji ledolomac, Jakutija, započeo je testiranja, čime ruska flota doseže rekordnih osam ledolomaca. Planira se povećanje na deset brodova do 2030. za cjelogodišnju navigaciju.

Posada juice tankera spasila jedriličara s tonuće brodice u Atlantiku

0
Foto: USCG/gCaptain

Posada juice tankera Orange Ocean i Američka obalna straža uspješno su koordinirali spašavanje jedriličara u Atlantiku, 420 milja sjeverno od Portorika.

Kirill Vladimirovich Mikhaylov, 53-godišnjak sa St. Kittsa i Nevisa, pokušavao je samostalno preploviti rutu od Bermuda do St. Maartena na svojoj 15 metara dugoj jedrilici Poesterd. Putovanje se iznenada pretvorilo u borbu za život nakon što je jedrilicu zahvatio požar i ona počela tonuti.. Signal s EPIRB-a rano ujutro upozorio je Obalnu stražu, pokrenuvši hitnu akciju spašavanja, piše gCaptain.

Obalna straža izdala je poziv za pomoć u okviru AMVER sustava, globalne mreže trgovačkih brodova koja pruža pomoć u slučaju opasnosti na moru. Na poziv je odgovorila posada tankera Orange Ocean, koji je odmah preusmjerio svoj kurs kako bi pomogao.

Po dolasku na mjesto događaja, posada tankera zatekla je jedrilicu zahvaćenu plamenom i na rubu potonuća. U brzoj akciji, spustili su spasilački čamac i izvukli Mikhaylova neozlijeđenog, a trenutno ga prevoze na sigurno odredište.

Adam Johns, koordinator misije spašavanja iz Obalne straže, istaknuo je važnost EPIRB uređaja u ovoj situaciji. “Ovaj slučaj naglašava neprocjenjivu vrijednost AMVER sustava i opreme za hitne slučajeve u očuvanju života na moru,” izjavio je Johns.

Izgrađen 2014. godine, Orange Ocean specijaliziran je za prijevoz rashlađenih voćnih sokova, a njime upravlja tvrtka Atlanship S.A.

Assadov pad izazvao zastoj u sirijskom pomorskom sektoru

0
Foto: Marine traffic

Svrgavanje Assadove obitelji s vlasti označilo je početak novog razdoblja za Siriju, no ta promjena donijela je velike posljedice za pomorski sektor. Nakon odlaska Bashara al-Assada u Rusiju, trgovački brodovi potpuno izbjegavaju sirijske vode i luke.

Podaci platformi za praćenje brodova, poput VesselFindera i MarineTraffic-a, potvrđuju kako trenutno nema komercijalnih brodova u sirijskim lukama. Ova situacija odražava nestabilnost koja je zahvatila zemlju nakon završetka režima Assada, koji je trajao više od 50 godina, piše Splash247.com.

Pomorski analitičari iz TankerTrackers.com zabilježili su da je iranski tanker Lotus, koji je trebao isporučiti 750.000 barela iranske nafte Siriji, jučer naglo promijenio kurs i vratio se u Iran. To bi moglo uzrokovati ozbiljnu nestašicu goriva u Siriji.

Prema podacima Oceanbolta, Rusija je do sada bila glavni dobavljač pomorskih tereta za Siriju, dok su značajni trgovinski partneri bile i Iran, Turska te Egipat. Međutim, situacija se drastično promijenila nakon što su ruske vojne snage napustile Tartous, ključnu luku koja im je desetljećima služila kao strateška baza u Mediteranu.

Latakija, Banias i Tartous, najveće sirijske luke, trenutno su bez ikakve trgovačke aktivnosti, što jasno ukazuje na nesigurnost i ekonomski vakuum s kojim se Sirija suočava.

MSC kritiziran zbog kršenja EU standarda u reciklaži brodova

0
Foto: Wikimedia commons

MSC je pod sve većim pritiskom da promijeni politiku recikliranja brodova i uskladi je s najvišim sigurnosnim i ekološkim standardima.

Međunarodna organizacija NGO Shipbreaking Platform pozvala je MSC, najvećeg svjetskog brodarskog prijevoznika, da promijeni svoju politiku recikliranja brodova. Organizacija tvrdi kako MSC nastavlja prodavati svoje stare brodove posrednicima koji ih preprodaju brodogradilištima u Južnoj Aziji, poznatim po lošim standardima sigurnosti i zaštite okoliša, piše The Maritime Executive.

Prodaja brodova na plažama Južne Azije

U posljednje dvije godine, MSC je poslao 27 svojih brodova na rastavljanje, većinom u brodogradilišta u Alangu, Indija. Među njima su i brodovi MSC Floriana i MSC Giovanna, koji su otplovili iz Španjolske i Turske prema Indiji. Prema NGO Shipbreaking Platformu, ovo predstavlja kršenje europskih i međunarodnih zakona koji zabranjuju izvoz opasnog otpada iz zemalja OECD-a u zemlje izvan OECD-a.

Alang, najveći centar za rastavljanje brodova, ima kapacitet od 4,5 milijuna tona i poznat je po kršenju radničkih i ekoloških standarda. Iako neka brodogradilišta pokušavaju poboljšati svoje prakse, nijedno nije certificirano prema EU Ship Recycling Regulation (SRR).

Pritisci za promjenu

Kao lider u industriji, MSC je pod sve većim pritiskom da promiče sigurnije prakse recikliranja brodova. Iako tvrtka tvrdi da provodi audite prema Hongkonškoj konvenciji (HKC) o sigurnom recikliranju, ta konvencija ne zadovoljava stroge EU standarde.

Njemačka je nedavno pokrenula pravne postupke protiv brodovlasnika zbog ilegalnog izvoza brodova u Južnu Aziju. Analitičari smatraju da bi ovaj slučaj mogao postaviti pravni presedan i prisiliti europske brodovlasnike, uključujući MSC, da prihvate manje prihode od prodaje svojih brodova za rastavljanje.

Brod s vojnom opremom za NATO saveznike nasukan u Norveškoj

0
Foto: Forsvaret/The Maritime Executive

Teretni brod Finlandia Seaways (8.700 dwt), pod danskom zastavom i unajmljen od strane Norveških oružanih snaga, nasukao se u uskom prolazu Karmsundet, blizu Haugesunda na jugozapadu Norveške. Ovaj incident izazvao je veliku pozornost zbog vojne opreme na brodu, koja je bila namijenjena za obranu NATO saveznika u Poljskoj, piše The Maritime Executive.

Vojna oprema pod strogim nadzorom

Finlandia Seaways napustila je Kristiansund prevozeći sustav protuzračne obrane NASAMS namijenjen zaštiti zračne luke Jasionka u Poljskoj, ključne za NATO logistiku prema Ukrajini. Norveška je također najavila slanje borbenih zrakoplova F-35 i 100 vojnika za obuku i zaštitu zračne luke.

Nakon nasukavanja, brzo je uspostavljena sigurnosna zona oko broda. Povremeni ulazak vode u brod i oštećenje kormila i propelera zahtijevali su intervenciju tegljača koji su stabilizirali brod unatoč jakim vjetrovima.

Foto: Forsvaret/The Maritime Executive

Istraga i zamjenski planovi

Incident se dogodio dok se pilot pripremao napustiti brod. I pilot i kapetan prošli su ispitivanja, uključujući testove na alkohol, ali nisu zadržani. Brod je kasnije premješten u Husoyu, Norveška, dok norveška vojska traži zamjenski brod za dostavu opreme u Poljsku, uz blago kašnjenje.

Norveška obalna straža i Agencija za pomorsku sigurnost istražuju uzrok nasukavanja.

Proširenje flote: QatarEnergy podiže LNG kapacitet na globalnoj razini

0
Foto: MOL/Offshore Energy

Treći brod u nizu LNG narudžbi QatarEnergy-ja odražava rastuće ambicije za globalnu dominaciju na tržištu.

Kinesko brodogradilište Hudong-Zhonghua Shipbuilding bilo je domaćin ceremonije imenovanja novog LNG broda, trećeg po redu koji je dobio ime u ovom brodogradilištu od rujna 2024., kao dio povijesnog programa izgradnje LNG brodova QatarEnergy-ja, piše Offshore Energy.

Japan’s Mitsui O.S.K. Lines (MOL), kao ključni partner ovog projekta, imenovao je brod Hlaitan u čast arheološkog lokaliteta u Kataru. Ovo je treći od sedam novih LNG brodova naručenih u 2022., koji će biti dugoročno unajmljeni za QatarEnergy Trading.

QatarEnergy je započeo svoj LNG program 2022. narudžbom četiri broda, a kasnije je dodao još tri broda pod ugovor s MOL-om. Svi će brodovi biti izgrađeni u Hudong-Zhonghua brodogradilištu, a isporuka je planirana do 2027. godine.

Foto: MOL/Offshore Energy

Ovaj projekt značajno je proširen u rujnu 2024. narudžbom još šest brodova kod China State Shipbuilding Corporation (CSSC), čime je ukupan broj brodova u programu dosegao 128, uključujući 24 QC-Max mega broda.

QatarEnergy vidi proširenje svoje LNG flote kao ključni dio povećanja proizvodnje kroz projekte North Field East (NFE), North Field South (NFS) i North Field West (NFW). Ovi projekti povećat će kapacitet proizvodnje LNG-a s 77 na 142 milijuna tona godišnje do 2030. godine.

Uz ove projekte, QatarEnergy je potpisao dugoročne ugovore o prodaji LNG-a s kompanijama poput Shella, uključujući opskrbu Kine s 3 milijuna tona LNG-a godišnje.

CMB.TECH nastavlja transformaciju nakon preuzimanja Euronav-a

0
Foto: Sam Croft/Marine traffic

CMB.TECH, pod kontrolom Compagnie Maritime Belge, prodao je tri suezmax tankera kao dio strategije obnove flote.

Tvrtka je objavila da su tankeri Selena i Cap Victor, izgrađeni 2007. godine, te Cap Felix iz 2008. prodani podružnici CMB-a po trenutnoj tržišnoj vrijednosti. Ova prodaja generirala je kapitalnu dobit od 70,93 milijuna dolara. Prema podacima VesselsValue-a, ukupna procijenjena cijena triju brodova iznosi 108,83 milijuna dolara, piše Splash247.com.

Nakon preuzimanja Euronav-a ranije ove godine, CMB je kompaniju preimenovao u CMB.TECH.

Dominikanska Republika zaplijenila najveću količinu kokaina u povijesti

0
Foto: cottonbro studio/pexels

Dominikanske vlasti zaplijenile su čak 9,5 tona kokaina sakrivenih u pošiljci banana u luci Santo Domingo.

Prema riječima Carlosa Denversa, glasnogovornika Nacionalne uprave za kontrolu droga, vlasti su otkrile 320 vreća s ukupno 9.528 kilograma kokaina, čija se vrijednost procjenjuje na 250 milijuna dolara, piše Baird Maritime.

“Prve istrage pokazuju da je kontejner s bananama stigao iz Gvatemale,” izjavio je Denvers. “Nepoznate osobe pokušale su drogu prebaciti u drugi kontejner, namijenjen za isporuku brodom u Belgiju.”

Ova zapljena nadmašila je dosadašnji rekord iz 2006. godine, kada je na istom terminalu, Caucedo, zaplijenjeno 2.580 kilograma kokaina.

Organizacija InSight Crime, koja analizira organizirani kriminal, upozorava da ovakve rekordne zapljene ukazuju na ponovno korištenje Kariba kao ključne rute za krijumčarenje kokaina iz Kolumbije u Europu, gdje je potrošnja droge od 2011. godine više nego udvostručena.

“Kako potražnja raste, krijumčari intenziviraju svoje aktivnosti, koristeći Karibe kao idealan prolaz za krijumčarenje kokaina prema Europi,” stoji u analizi InSight Crime objavljenoj krajem studenoga. Naglašeno je kako veliki transportni centri Dominikanske Republike pružaju brojne mogućnosti krijumčarima.