O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 133

Dominikanska Republika zaplijenila najveću količinu kokaina u povijesti

0
Foto: cottonbro studio/pexels

Dominikanske vlasti zaplijenile su čak 9,5 tona kokaina sakrivenih u pošiljci banana u luci Santo Domingo.

Prema riječima Carlosa Denversa, glasnogovornika Nacionalne uprave za kontrolu droga, vlasti su otkrile 320 vreća s ukupno 9.528 kilograma kokaina, čija se vrijednost procjenjuje na 250 milijuna dolara, piše Baird Maritime.

“Prve istrage pokazuju da je kontejner s bananama stigao iz Gvatemale,” izjavio je Denvers. “Nepoznate osobe pokušale su drogu prebaciti u drugi kontejner, namijenjen za isporuku brodom u Belgiju.”

Ova zapljena nadmašila je dosadašnji rekord iz 2006. godine, kada je na istom terminalu, Caucedo, zaplijenjeno 2.580 kilograma kokaina.

Organizacija InSight Crime, koja analizira organizirani kriminal, upozorava da ovakve rekordne zapljene ukazuju na ponovno korištenje Kariba kao ključne rute za krijumčarenje kokaina iz Kolumbije u Europu, gdje je potrošnja droge od 2011. godine više nego udvostručena.

“Kako potražnja raste, krijumčari intenziviraju svoje aktivnosti, koristeći Karibe kao idealan prolaz za krijumčarenje kokaina prema Europi,” stoji u analizi InSight Crime objavljenoj krajem studenoga. Naglašeno je kako veliki transportni centri Dominikanske Republike pružaju brojne mogućnosti krijumčarima.

Turska uvodi strože mjere za zaštitu mora i okoliša

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Kazne za zagađenje u Turskoj od 2025. povećane su za gotovo 44%, uz posebne mjere za zaštićena područja poput Mramornog mora.

Od 1. siječnja 2025. godine u Turskoj stupaju na snagu izmjene kazni za zagađenje, prema informacijama koje je pružila odvjetnička tvrtka Esenyel & Partners. Nove stope kazni, koje su objavljene 27. studenog 2024. u Službenom glasniku, povećane su za 43,93%, a kazne su podijeljene u četiri kategorije: A, B, C i D, piše Safety4Sea.

Kategorije kazni za zagađenje:

  • Kategorija A: Zagađenje uzrokovano tankerima koji ispuštaju naftne proizvode (sirova nafta, gorivo, uljni mulj, otpad od rafiniranih naftnih proizvoda, itd.).
  • Kategorija B: Zagađenje uzrokovano ispuštanjem prljavog balasta iz tankera.
  • Kategorija C: Zagađenje uzrokovano brodovima i drugim plovilima koji ispuštaju naftne derivate (bilge, uljni mulj, otpad od tereta, gorivo, itd.).
  • Kategorija D: Zagađenje uzrokovano ispuštanjem smeća i otpadnih voda s brodova, tankera ili drugih plovila.

Za ispuštanje opasnih tvari ili opasnog otpada u more kazne će biti deset puta veće od osnovnih kazni za naftu i naftne derivate.

Posebno zaštićena područja

Ako do zagađenja dođe unutar posebno zaštićenih područja, uključujući Mramorno more i nekoliko turskih luka, kazne se automatski udvostručuju.

Postupak žalbe i popust za plaćanje kazne

Na izrečenu kaznu moguće je podnijeti žalbu sudu u roku od 30 dana od dana primitka. Ako se kazna podmiri u roku od 30 dana od primitka, odobrava se popust od 25%.

Preporuke za izbjegavanje kazni:

  1. Izbjegavajte operacije de-balastiranja osim ako je balastna voda testirana i potvrđeno čista.
  2. Osigurajte da su svi ventili za ispuštanje zatvoreni i zapečaćeni.
  3. Zatvorite sve otvore palube i osigurajte brtvljenje zaštitnih limova oko palube.
  4. Ne provodite ispitivanja crijeva na poklopcima otvora, hidrostatska ispitivanja cijevi ili slične testove.
  5. Izbjegavajte pranje palube i nadgrađa.
  6. Prebacite pročišćenu vodu iz sustava za otpadne vode u spremnik za odlaganje izvan turskih voda.
  7. Ne odlažite ostatke tereta, smeće ili druge tvari unutar turskih voda.
  8. Izbjegavajte piketanje, uklanjanje hrđe ili pituranje trupa dok je brod uz obalu ili na sidru.
  9. Budite posebno oprezni dok je brod u brodogradilištu ili suhom doku, jer kazne za zagađenje mogu biti naplaćene čak i zbog nemara zaposlenika brodogradilišta. Svi slučajevi potencijalnog zagađenja trebaju biti dokumentirani i prijavljeni u pisanom obliku.

Black Sea MoU omogućuje preuzimanje PSC brodskih podataka

0
Foto: Safety4Sea

Ova inicijativa jača povjerenje i suradnju pružajući precizne i lako dostupne PSC podatke.

Black Sea Memorandum of Understanding on Port State Control (BS MoU) od 1. siječnja 2025. započinje probnu implementaciju nove funkcije koja omogućuje državama zastave (Flag States – FSs) preuzimanje podataka o kontrolama država luka (Port State Control – PSC) za svoje brodove, piše Safety4Sea.

Uvažavajući sve veću važnost pouzdanih podataka u pomorskoj industriji te rastuću potražnju trećih strana za analizu podataka, BS MoU razvija mehanizam za pružanje PSC podataka u obliku masovnog prijenosa. Ova inicijativa započinje probnom fazom za FS-ove, a planira se kasnije proširiti i na priznata tijela (Recognized Organizations – ROs).

Jednostavan pristup podacima

Novi sustav uključuje korisnički prilagođeno sučelje za preuzimanje podataka. Ovo sučelje, koje se nudi u probnom načinu rada do sljedećeg sastanka Odbora, omogućuje FS-ovima i RO-ovima preuzimanje podataka o inspekcijama za brodove pod njihovim upravljanjem.

Podaci će biti dostupni na temelju pojedinačnih brodova za razdoblje od tri uzastopne godine i obuhvaćaju:

  • Podatke o inspekcijama (mjesto, datum, vrsta inspekcije, zadržavanja i sl.),
  • Podatke o brodovima (ime, IMO broj, profil rizika broda prije inspekcije, prioritet inspekcije),
  • Podatke o ISM kompanijama,
  • Podatke o certifikatima (šifre, izdavatelji) i
  • Podatke o nedostacima (datum, priroda problema).

Sigurnosni nedostaci nisu uključeni, dok su pojedine informacije, poput naziva certifikata ili tijela inspekcije, dostupne u obliku kodova uz pripadajuću tablicu za referencu.

BS MoU ističe da će ovaj korak značajno doprinijeti poboljšanju pomorske sigurnosti, sprječavanju zagađenja te boljim radnim i životnim uvjetima na brodovima. Također, cilj je povećati transparentnost i suradnju unutar pomorske industrije.

Pad Japana i Koreje: Kina vlada brodograđevnom industrijom

0
Foto: Youtube screenshot

Uz snažnu državnu podršku, Kina je zauzela vodeću poziciju u brodograđevnoj industriji, daleko ispred svojih rivala.

Kineska brodogradnja dosegla je povijesne visine, držeći nevjerojatnih 65% globalne knjige narudžbi za trgovačke brodove. Ovaj nevjerojatan rast od čak 170% tijekom posljednjeg desetljeća stavio je Kinu daleko ispred konkurencije, piše Splash247.com.

Razlozi za uspjeh
Prema podacima Intermodala i Clarksons Researcha, kineska brodogradilišta zabilježila su značajan rast zahvaljujući podršci države i velikim javnim investicijama u brodograđevni sektor. Kina, koja je 2000. držala manje od 10% svjetskog tržišta, sada dominira s najvećim udjelom u povijesti.

Istovremeno, Japan i Južna Koreja, nekadašnji lideri, bilježe značajan pad udjela u globalnoj knjizi narudžbi, sa 78% u 2000. na svega 31% danas.

Foto: Splash247.com

Brojke koje govore sve
Krajem studenog 2024., Kina je imala narudžbe za 3.256 brodova ukupne nosivosti 224 milijuna dwt, što predstavlja rast od 37% u odnosu na 2023. i čak 72% u odnosu na 2022. Globalna knjiga narudžbi porasla je za 21% u istom razdoblju, što dodatno ističe kinesku dominaciju.

Sankcionirani VLCC tankeri izlaze iz igre: Rezališta sve bliža

0
Foto: Splash247

Nove sankcije prema iranskoj floti i smanjenje kineskog uvoza iranske nafte stvaraju pritisak na vlasnike starijih VLCC-ova, od kojih je čak dvije trećine u 2024. prevozilo iransku naftu. Prema Braemaru, 44% ovih tereta obavljali su sankcionirani tankeri, čime je njihov povratak legalne trgovačke rute gotovo nemoguć.

U izvješću Poten & Partners navodi se da bi strože američke sankcije mogle značajno smanjiti iranski izvoz, koji je u 2024. iznosio prosječno 1,5 milijuna barela dnevno. Ova promjena mogla bi povećati potražnju za tankerima izvan sankcija, uključujući one koji prevoze nesankcioniranu naftu iz drugih proizvođača, piše Splash247.com.

Trumpova administracija već je 2019. nametnula puni embargo na iranski izvoz nafte, što je dovelo do drastičnog pada iranskih isporuka. Suprotno tome, administracija Joea Bidena bila je blaža u provedbi sankcija, omogućujući Iranu postupni oporavak izvoza. Ako nova administracija ponovno pooštri sankcije, to bi moglo drastično promijeniti tržište tankera, uključujući porast potražnje za VLCC-ovima koji prevoze nesankcioniranu naftu.

Analiza Jefferiesa sugerira da bi daljnje sankcioniranje dodatnih 85 VLCC-ova s američke “watch liste” povećalo stopu iskorištenosti kapaciteta tankera s 85% na 95%, što bi moglo donijeti značajan porast u prihodima industrije.

Foto: Splash247

Somalski pirati ponovno napadaju: Oteta kineska ribarica

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Somalski pirati ponovno su u središtu pozornosti nakon što su oteli kineski ribarski brod u teritorijalnim vodama Somalije, nedaleko od obale Puntland. Na brodu se nalazi 18 članova posade, za koje se vjeruje da su neozlijeđeni, dok su pirati naoružani automatskim puškama i strojnicama.

Europska misija ATALANTA, zadužena za osiguranje pomorskih puteva, aktivno nadzire situaciju u suradnji sa somalskim i kineskim vlastima. Incident je klasificiran kao oružana pljačka na moru, što dodatno naglašava obnovu piratske aktivnosti u regiji, piše gCaptain.

Nakon relativno mirnog razdoblja zbog sezonskih monsuna, pirati su se ponovno aktivirali u studenom 2023. Njihove aktivnosti uključuju otmice ribarskih brodova i komercijalnih plovila. Dva značajna slučaja zabilježena su krajem prošle i početkom ove godine: otmica MV Ruen, oslobođenog nakon intervencije indijske mornarice, te MV Abdullah, za čije je oslobođenje navodno plaćena velika otkupnina.

Stručnjaci za sigurnost na moru upozoravaju na taktike somalskih pirata, koji često koriste otete ribarske brodove kao matične brodove za napade na ostale brodove u Indijskom oceanu, čak i do 600 nautičkih milja od somalske obale.

EUNAVFOR ATALANTA apelira na komercijalna plovila da se registriraju u MSCHOA-in Voluntary Registration Scheme radi bolje zaštite i praćenja. Regija ostaje visokorizično područje za pomorski promet, a sigurnosne mjere od presudne su važnosti.

Incident kod Rotterdama: Sudar kontejneraša s autonomnom baržom

0
Foto: Screenshot/X

Sudar kontejnerskog broda i autonomne barže u blizini Rotterdama otvara pitanja o sigurnosti autonomnih plovila.

U četvrtak ujutro došlo je do sudara kontejnerskog broda i autonomne barže na rijeci Scheur, nedaleko od Rotterdama. U nesreći su najmanje četiri prazna kontejnera završila u vodi, a neka su se nasukala na obalu kod Maassluisa. Jedno od uključenih plovila je autonomna barža River Drone 5, jedna od prvih komercijalnih autonomnih barži u svijetu, piše The Maritime Executive.

Prema nizozemskim medijima, incident se dogodio oko 6:15 sati u riječnom kanalu koji vodi prema unutrašnjoj luci Rotterdama. Oba plovila ostala su na površini, dok je brod za održavanje i izvlačenje Hebo Cat 7 poslan da ukloni kontejnere s obale rijeke.

Autonomna tehnologija na udaru

Barža River Drone 5 pripada floti od 10 autonomnih barži koje koristi nizozemska tvrtka. Opremljene su tehnologijom za daljinsku navigaciju, a njihov je dizajn dio velikog europskog eksperimenta u autonomnom brodarstvu. Nije potvrđeno je li barža u trenutku nesreće bila u autonomnom modu ili je imala posadu na brodu.

Ova flota, s nosivošću od 3.850 tona, započela je operacije u siječnju 2023., a River Drone projekti oslanjaju se na najnoviju tehnologiju za daljinsko upravljanje.

Promjena zakona i sigurnosne implikacije

Nizozemska je nedavno izmijenila zakone o unutarnjoj plovidbi kako bi omogućila lakše testiranje autonomnih sustava. Od 1. siječnja iduće godine, bit će legalno komercijalno upravljati plovilima bez posade na nizozemskim kanalima. Do tada, sva plovila, bez obzira na autonomne mogućnosti, moraju imati posadu.

Incident poput ovog potiče rasprave o sigurnosti autonomnih plovila i mogućem utjecaju na tradicionalnu plovidbu. Vlasnici i operateri River Drone 5 nisu još komentirali situaciju.

Optimizacija dolazaka brodova smanjuje štetne emisije za 25%

0
Foto: Ilustracija/Freepik

Rješavanje čekanja na sidrištu ključan je korak za smanjenje emisija i postizanje klimatskih ciljeva u pomorskom sektoru.

Nova studija UMAS-a i UCL Energy Institute-a otkrila je da optimizacija dolazaka brodova u luke uzimajući u obzir gužve i čekanja može smanjiti emisije stakleničkih plinova (GHG) tijekom plovidbe do 25% za određene vrste plovila, piše Safety4Sea.

Ključni zaključci studije:

  1. Vrijeme čekanja na sidrištu: Brodovi prosječno provedu 4–6% operativnog vremena godišnje (15–22 dana) čekajući na slobodan vez u lukama.
  2. Potencijal smanjenja emisija: Sporija plovidba kako bi se stiglo upravo kada je vez dostupan može značajno smanjiti emisije poput PM-a, NOx-a i SOx-a, što pozitivno utječe na lokalne zajednice blizu zona sidrišta.
  3. Razlike po vrstama brodova: Tankeri (nafta, kemikalije i plin) imaju dulja čekanja u usporedbi s kontejnerskim brodovima i brodovima za rasuti teret.
  4. Dodatno čekanje: Oko 20% vremena brodovi provode krećući se brzinom manjom od 3 čvora, što ukazuje na daljnji potencijal za poboljšanja.
  5. Emisije i brzina plovidbe: Neproporcionalan odnos brzine broda i potrošnje goriva omogućava znatne uštede u emisijama čak i uz relativno male prilagodbe brzine.
  6. Utjecaj veličine broda: Manji brodovi češće imaju dulja čekanja, pružajući značajan prostor za optimizaciju.
Foto: UCL i UMAS/Safety4Sea

Studija ističe da bi se emisije mogle značajno smanjiti pretvaranjem vremena čekanja u dulja, sporija putovanja. Ovo ne samo da smanjuje emisije, već povećava operativnu učinkovitost i smanjuje troškove. Kontejnerski brodovi, iako imaju kraća čekanja, nude najveći apsolutni potencijal smanjenja emisija zbog visokog ukupnog volumena emisija.

Dragi pomorci, sretan Vam blagdan Svetog Nikole!

0

Danas, na blagdan Svetog Nikole, prisjećamo se i odajemo počast svima vama koji živite i radite na moru – pomorcima, ribarima i svima koji svakodnevno svladavate izazove morskih prostranstava. Ovaj dan simbol je zahvalnosti za vašu hrabrost, ustrajnost i predanost u obavljanju jednog od najzahtjevnijih poziva.

Pomorski život nije samo profesija, već način života ispunjen nepredvidivošću i izazovima koje donosi more. Valovi, vjetrovi i nemirna pučina svakodnevni su suputnici na vašem putu. Biti pomorac znači nositi odgovornost za sigurnost posade, broda, tereta i, što je najvažnije, vlastitog života. Taj posao zahtijeva vrhunsko znanje, vještinu, odvažnost i snalažljivost, ali i snagu da ostanete povezani s obiteljima i zajednicama koje na vas čekaju na kopnu.

Sveti Nikola, vaš zaštitnik, u pomorskoj tradiciji zauzima posebno mjesto. Mnoge crkve, kapelice i zavjetni darovi uz obalu i na otocima svjedoče o povijesnoj povezanosti pomoraca s ovim blagdanom. No, danas nije riječ samo o simbolici – Dan Svetog Nikole prilika je da se podsjetimo koliko je vaš rad vrijedan i nezamjenjiv.

Pomorci su tiho, ali snažno srce globalne ekonomije. Vaša predanost omogućuje kretanje roba, povezivanje kultura i opskrbu ljudi diljem svijeta. Ribari, pak, svojim radom osiguravaju hranu i očuvanje stoljetne tradicije života uz more. Zajedno, činite temeljnu poveznicu između čovjeka i oceana.

Na ovaj poseban dan želimo vam mirna mora i povoljne vjetrove. Neka vas prate sigurnost, uspjeh i ispunjenje svih vaših putovanja. Kad god plovite daleko od doma, neka vas toplina sjećanja na obitelj i prijatelje čeka u svakoj luci. I, što je najvažnije, neka vas svako putovanje sigurno vrati kući, onima koji vas s nestrpljenjem čekaju.

Sretan Vam Blagdan Svetog Nikole, dragi pomorci! Hvala vam na svemu što činite i neka vam ovaj dan bude ispunjen ponosom i zahvalnošću.

VIDEO Sudar brodova u Gibraltarskom tjesnacu: Kršenje COLREG pravila uzrok nesreće?

0
Foto: Salvamento Maritimo/X

U ranim satima 3. prosinca 2024., u blizini luke Algeciras, došlo je do sudara između tankera za sirovu naftu ‘Gloria Maris’ i jednog od najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, ‘HMM ST Petersburg’.

Tanker Gloria Maris, nakon bunkeriranja u Gibraltaru, nastavio je prema Coruñi, prevozeći dio tereta sirove nafte. S druge strane, HMM ST Petersburg dolazio je iz Kine, iz luke Yantian, s ciljem pristajanja u Algecirasu. Nesreća se dogodila u blizini obale, 3,5 milje jugoistočno od Algecirasa, piše gCaptain.

Nakon pregleda brodova, utvrđena su oštećenja na bočnim strukturama, ali nije bilo opasnosti od potonuća ili onečišćenja mora. Španjolska služba za pomorsko spašavanje, Salvamento Marítimo, odmah je reagirala, poslajući brodove ‘Luz de Mar’ i ‘Salvamar Denébola’ na mjesto nesreće.

Kapetanija luke Algeciras, pod nadležnošću španjolskog Ministarstva prometa, nametnula je jamstvo od 80.000 eura za svaki brod uključen u sudar. Iako nije bilo ozlijeđenih niti izlijevanja nafte, inspekcije su otkrile propuste u pridržavanju međunarodnih pravila za sprječavanje sudara na moru (COLREG) od strane kapetana i posada oba broda.

Oba broda pretrpjela su strukturna oštećenja koja moraju biti popravljena prije nastavka putovanja. ‘HMM ST Petersburg’ ostaje privezan u luci Algeciras, dok je ‘Gloria Maris’ usidren na sidrištu Alfa. Brodovi će ostati zadržani dok ne plate jamstvo i ne pokriju troškove nastale mobilizacijom spasilačkih ekipa.