Preuzimanjem Wilson Sonsa, MSC nastavlja svoju ekspanziju i osigurava ključne terminale u Brazilu.
Mediterranean Shipping Co (MSC) sklopio je ugovor putem svoje podružnice Shipping Agencies Services (SAS) za preuzimanje većinskog udjela u brazilskom operateru luka i pomorske logistike, Wilson Sons.
Ocean Wilsons Holdings, tvrtka izlistana na Londonskoj burzi, objavila je u ponedjeljak da prodaje svojih 56,47% udjela u Wilson Sonsu kompaniji MSC, koja je u vlasništvu Gianluigija Apontea, za 4,352 milijarde reala (768 milijuna dolara), piše Splash247.com.
Očekuje se da će sporazum s MSC-ovom podružnicom SAS biti završen u drugoj polovici 2025. godine, nakon dobivanja određenih regulatornih odobrenja. Nakon toga, SAS planira preuzeti preostale dionice Wilson Sonsa pod istim uvjetima dogovorenim s Ocean Wilsonsom.
Ocean Wilsons očekuje da će ostvariti neto novčani prihod od najmanje 593 milijuna dolara od prodaje te planira dio prihoda vratiti dioničarima u obliku posebnih dividendi, a ostatak reinvestirati u svoj raznoliki portfelj.
Glasine o prodaji Wilson Sonsa MSC-u kruže više od godinu dana, jer najveća svjetska kontejnerska linija traži proširenje svog poslovanja u Brazilu, nakon što je krajem 2021. preuzela regionalnog kontejnerskog operatera Log-In Logistica.
Wilson Sons upravlja kontejnerskim terminalom Tecon Rio Grande u Rio Grandeu, Rio Grande do Sul, te kontejnerskim terminalom Tecon Salvador u Salvadoru, Bahia. Tvrtka, čija je imovina vrijedila oko 1,126 milijardi dolara u lipnju ove godine, također upravlja jednom od najvećih flota tegljača u Latinskoj Americi.
Sudar bulkera Zografia i teretnog broda Princesse Jessica doveo je do potonuća, no srećom nije bilo žrtava, a lučke aktivnosti teku normalno.
Lučke vlasti u Dakaru, Senegal, izvijestile su o incidentu u kojem je bulker Zografia prilikom uplovljavanja udario u privezani teretni brod Princesse Jessica, što je rezultiralo prevrtanjem i potonućem ovog manjeg plovila na vezu, piše The Maritime Executive.
Zografia, bulker nosivosti 55.000 DWT, već je preživio veliki incident početkom godine kada ga je balistički projektil Hutista pogodio tijekom tranzita kroz Crveno more. Projektil je probio trup u štivi broj 2., ali zbog balastnog stanja broda i činjenice da je udar bio iznad vodene linije, Zografia je izbjegao ozbiljnije posljedice. Nakon incidenta, nastavio je plovidbu vlastitim pogonom prema brodogradilištu u Suezu gdje je šteta uspješno popravljena.
Footage of dry bulk vessel Zografia (56,894 dwt, 2010) getting hit by a Houthi missile 3 days ago.
Brod Zografia je prilikom uplovljavanja u luku, iz još neutvrđenih razloga, udario u teretni brod Princesse Jessica, koji je bio privezan na drugom pristaništu. Sudar je uzrokovao prevrtanje i brzo potonuće broda, no vlasti su već pokrenule plan za njegovo brzo izvlačenje. Lučka uprava Dakara izdala je priopćenje u kojem se navodi kako incident neće značajno utjecati na svakodnevne operacije u luci te da aktivnosti teku uobičajenim tempom.
U narednim danima očekuje se više informacija o istrazi, a lučke vlasti Dakara ističu kako će poduzeti sve potrebne mjere kako bi se slične nesreće spriječile u budućnosti.
Cijene novih brodova dosegnule su razine koje nisu viđene od vrhunca 2008. godine, a brodogradilišta su spremna primiti još veliki broj narudžbi do kraja godine.
Indeks cijena novih brodova koji je izradio Clarksons Research sada je na razini iz 2008. u nominalnim vrijednostima, dosegnuvši 190 bodova, što je porast od 52% u odnosu na najnižu vrijednost krajem 2020, piše Splash247.com.
“Cijene novih brodova ostaju visoke, uz stalnu potporu snažnog volumena narudžbi, čvrste buduće pokrivenosti i inflacijskih pritisaka u brodogradilištima”, navodi Clarksons u svom najnovijem tjednom izvješću.
“Visoka aktivnost naručivanja kontejnerskih i LNG brodova u 2021./22. dodatno je povećala pritisak na kapacitete brodogradilišta i razdoblja gradnje”, navodi se u izvješću VesselsValue. “Zbog povećanja narudžbi, brodogradilišta su imala prednost u pregovorima o cijenama, što je dovelo do njihovog rasta.”
Ova je godina bila izvanredna za azijska brodogradilišta, pri čemu su prosječne cijene novih brodova dosegnule rekordne visine.
Prosječna cijena novog broda u 2024. iznosi 90 milijuna dolara, što je 30% više od prethodnog rekorda iz 2022., i znatno iznad prosječnih razina od 50 milijuna dolara tijekom posljednjeg desetljeća, prema podacima Clarksona.
Foto: Clarksons/Splash247.com
Britanski broker ističe sve veću upotrebu zelenih tehnologija, višu vrijednost naručenih brodova te veću veličinu brodova kao faktore koji doprinose skupljim novogradnjama. Na primjer, prosječna veličina broda naručenog ove godine iznosi 54.000 GT, što je rekord, 40% više u odnosu na desetogodišnji prosjek, dok skuplji tipovi brodova poput plinskih tankera, kontejnerskih brodova i kruzera čine gotovo 50% tonaže naručene ove godine, u usporedbi s prosjekom od 28% tijekom 2010-ih.
Brodogradilišta su ove godine zabilježila značajan rast narudžbi u većini sektora, s volumenom naručene tonaže – 93,6 milijuna GT u prvih devet mjeseci – većim nego ukupna godišnja tonaža 2022. i 2023. Clarksons predviđa da će za cijelu godinu biti ugovoreno više od 100 milijuna GT, što je visoka razina, ali još uvijek daleko od rekorda iz 2007. godine kada je ugovoreno 172 milijuna GT.
Od rujna 2024. omjer knjige narudžbi i flote za bulkere, tankere i plinske (LNG i LPG) tankere iznosio je 10,3%, 12,9% i 48,4%, prema podacima grčkog Xclusiv Shipbrokersa. Ovi podaci predstavljaju značajan porast u usporedbi s prethodnom godinom, kao i s razdobljem od prije dvije godine. Omjer narudžbi i flote porastao je za 43% kod bulkera, 180% kod tankera i 29% kod plinskih tankera u posljednje dvije godine.
Analitičari Alphaliner-a predviđaju rekordnu godinu za narudžbe kontejnerskih brodova, s naručenih 264 broda do 14. listopada, što odgovara 3,11 milijuna TEU. Prema MB Shipbroking-u, moguće je da će dodatnih 400.000 TEU biti naručeno do kraja godine.
Narudžbe tankera su prošle godine porasle na najvišu razinu od 2015. godine i nastavile su snažnim tempom, a ove je godine naručeno oko 340 tankera, tek nešto manje od 350 narudžbi prošle godine.
Što se tiče bulkera, narudžbe brodova nastavile su rasti u trećem kvartalu ove godine, pri čemu su narudžbe za brodove tipa handysize dosegnule najveću razinu u jednom kvartalu od prvog kvartala 2017. godine, prema podacima brokera SSY.
Naftni terminal koji je Iran izgradio kako bi zaobišao ključni tjesnac Hormuz djelomično je ispunjen sirovom naftom — pružajući Teheranu mogućnost da izveze dio svoje nafte na svjetsko tržište bez prolaska kroz ovaj prometni morski put.
Terminal Jask, koji je službeno otvoren u srpnju 2021. godine, tek je nedavno počeo pokazivati znakove života. Prema satelitskim snimkama dostupnim na Sentinel Hub platformi, krajem prošlog mjeseca otkriveno je da je terminal napola ispunjen. Do sredine listopada, još jedan od njegovih spremnika također se činio punim, piše gCaptain.
Ovaj terminal je važan jer je Iran više puta prijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, što bi moglo ugroziti vlastiti izvoz nafte, kao i izvoz drugih proizvođača iz regije Bliskog istoka. U posljednje vrijeme, tjesnac ponovno postaje žarište zbog napetosti s Izraelom.
Unatoč službenom otvaranju terminala u 2021., otkriveno je da su samo dva manja tankera napustila Jask, a ponovno kretanje tankera nije zabilježeno sve do prošlog mjeseca, kako navode satelitske slike analizirane od strane Bloomberga.
Iako Jask postaje operativan, on neće zamijeniti otok Kharg, koji i dalje ostaje glavno iransko izvozno postrojenje za naftu.
Prema izvornim planovima, Terminal Jask trebao je biti sposoban za utovar do 1 milijun barela dnevno, uz spremnike kapaciteta do 20 milijuna barela. Međutim, trenutni kapacitet terminala daleko je manji, budući da je instalirana samo jedna od tri predviđene ukrcajne bove. U usporedbi s time, Kharg Island, koji se nalazi unutar Perzijskog zaljeva, može obrađivati čak tri puta više nafte.
Posljednji poznati ukrcaj na Terminalu Jask dogodio se između 9. i 19. rujna 2023., kada je tanker Dune, ukrcao 2 milijuna barela nafte. Prema informacijama TankerTrackers.com, ovo je jedini zabilježeni ukrcaj u protekle tri godine.
Dok Jask i dalje funkcionira u ograničenom kapacitetu, otok Kharg nastavlja svoju ključnu ulogu u iranskom izvozu nafte.
Otok Kharg, smješten u sjevernom dijelu Perzijskog zaljeva, ključan je za iransku naftnu industriju još od 1960-ih godina. S više od 50 spremnika za skladištenje i kapacitetom za ukrcaj 10 tankera odjednom, Kharg Island teoretski može prevesti do 5,5 milijuna barela dnevno.
Novo izvješće donosi ključne smjernice za poboljšanje internetske povezanosti na brodu.
Sailors’ Society nedavno je objavio izvješće pod nazivom “State of the Industry”, u kojem se detaljno razmatra odnos između internetske povezanosti na brodovima i dobrobiti pomoraca. Izvješće ističe sve veći značaj kvalitetnog pristupa internetu na moru, posebice za održavanje komunikacije pomoraca s obiteljima, što ima izravan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje i opće zadovoljstvo životom na brodu, piše Safety4Sea.
Kako je internet postao ključna poveznica između života na moru i na kopnu, njegovo odsustvo može ozbiljno narušiti emocionalno stanje pomoraca. Mogućnost održavanja redovitih kontakata s voljenima nije samo pitanje komfora, već ključan element koji doprinosi smanjenju osjećaja izolacije i usamljenosti među članovima posade.
Međutim, izvješće upozorava i na rizike prekomjerne ovisnosti o internetu, koji može utjecati na kvalitetu socijalnih interakcija među članovima posade. Iako dobra internetska povezanost značajno poboljšava uvjete rada na brodu, važno je pronaći balans i poticati osobne interakcije unutar same posade.
Foto: Sailors’ Society/Safety4Sea
Preporuke izvješća
Izvješće donosi niz preporuka brodarskim tvrtkama i vlasnicima brodova o tome kako poboljšati povezanost na brodovima i podržati posadu:
1. Poboljšanje internetske povezanosti: Tvrtke bi trebale ulagati u kvalitetniji internet na brodovima, s naglaskom na nadogradnju opreme i povećanje propusnosti. Važno je osigurati stabilnu i pouzdanu povezanost, čak i u udaljenim pomorskim regijama, kako bi posada imala kontinuiran pristup internetu.
2. Olakšavanje komunikacije s obiteljima: Mogućnost video poziva između pomoraca i njihovih obitelji ima ogroman utjecaj na emocionalno stanje posade. Brodarske tvrtke trebale bi omogućiti pristupačne usluge video komunikacije, čime bi se smanjio osjećaj izoliranosti. Osim toga, obitelji na kopnu također trebaju imati podršku kako bi imale odgovarajuće alate za održavanje komunikacije.
3. Podrška mentalnom zdravlju: Izvješće ukazuje na potrebu za mentalnom podrškom na brodu, jer se usamljenost i izolacija i dalje pojavljuju kao veliki problemi, unatoč boljoj povezanosti. Brodarske kompanije trebale bi implementirati programe savjetovanja i podrške za pomorce koji se suočavaju s emocionalnim poteškoćama.
4. Suradnja u industriji: S obzirom na ključnu ulogu interneta u dobrobiti pomoraca, važno je da svi dionici u industriji, uključujući tvrtke i regulatorna tijela, rade zajedno na postavljanju standarda za internetsku povezanost na brodovima. Poboljšana regulacija i međunarodna suradnja mogu osigurati jedinstvene standarde koji će pomoći svim pomorcima.
Zaključak
Pouzdana i kvalitetna internetska povezanost na brodu postaje ključni faktor za zdravlje i dobrobit posade. Zdraviji i sretniji pomorci ne samo da obavljaju svoje dužnosti učinkovitije, nego su i dugoročnije zadovoljni poslom, što može smanjiti fluktuaciju kadra i povećati operativnu učinkovitost. Kako izvješće naglašava, ulaganje u bolje uvjete rada na brodu kroz internetsku povezanost direktno doprinosi uspjehu kompanija i dobrobiti pomoraca.
Priča o izumu sekstanta započinje u 18. stoljeću, kada su mornari i istraživači očajnički trebali točnije instrumente za navigaciju. Prije pojave sekstanta, pomorci su koristili astrolabe i kvadrante, ali ti instrumenti su imali ograničenu preciznost i pouzdanost.
Sekstant je izumljen kako bi mornarima omogućio da točnije određuju svoju geografsku širinu i dužinu na moru pomoću zvijezda i Sunca. U osnovi, sekstant je optički instrument koji omogućuje mjerenje kutova između horizonta i nebeskih tijela. Pomorac bi gledao kroz teleskop sekstanta i prilagodio zrcala kako bi odraz nebeskog tijela poravnao s horizontom. Očitanje kuta omogućilo je precizno određivanje položaja broda.
Iako se izum sekstanta često pripisuje engleskom matematičaru Johnu Hadleyju i američkom izumitelju Thomasu Godfreyju, koji su oba neovisno razvili slične uređaje 1731. godine, koncept korištenja zrcala za mjerenje kutova razvijao se i prije toga. Sekstant je dobio ime prema kutu od 60 stupnjeva koji je mogao mjeriti (što je šestina punog kruga, otuda latinski naziv „sextans”).
Uvođenje sekstanta dramatično je unaprijedilo navigaciju na otvorenom moru. Pomorcima je omogućeno da preciznije određuju svoju lokaciju, što je značajno smanjilo rizike od nasukavanja i gubitka na moru. Uz sekstant i tablice s pomorskim almanahom, mornari su mogli izračunati svoju širinu i dužinu gotovo bilo gdje na Zemlji, sve dok je bilo moguće vidjeti horizont i zvijezde.
Sekstant je ostao nezamjenjiv instrument u navigaciji sve do sredine 20. stoljeća, kada su moderni elektronički navigacijski uređaji poput radara i GPS-a preuzeli glavnu ulogu. No, čak i danas, sekstant se koristi kao rezervna opcija u slučaju da suvremeni sustavi zakažu.
Ovaj jednostavni, ali genijalni instrument pomogao je oblikovati svijet pomorstva, omogućivši sigurnije i učinkovitije plovidbe te otkrivanja novih zemalja i trgovačkih puteva.
Potonuće putničkog trajekta MS Estonia, 28. rujna 1994. godine, ostaje jedna od najtragičnijih pomorskih nesreća u europskoj povijesti.
MSEstonia je isplovila iz Tallinna prema Stockholmu s 989 putnika i članova posade, ali je tijekom olujne noći na Baltičkom moru došlo do katastrofalnog kvara na pramčanoj rampi broda. Voda je počela prodirati na donje palube, uzrokujući brzo prevrtanje broda.
Nesreća je rezultirala smrću 852 ljudi, dok je samo 137 preživjelo zahvaljujući pravovremenom dolasku spasilačkih ekipa. Ova tragedija ukazala je na važne sigurnosne propuste, uključujući nedovoljnu kontrolu sigurnosti i stabilnosti trajekata, što je dovelo do reformi u međunarodnim pomorskim standardima.
U nastavku poslušajte autentične razgovore posade tijekom poziva za pomoć i posljednjih trenutaka nesreće:
Nakon više desetljeća potrage, tim istraživača locirao je britansku podmornicu izgubljenu u Drugom svjetskom ratu s cijelom posadom.
Tim Planet Blue, predvođen grčkim roniocem i istraživačem Kostasom Thoktaridisom, potvrdio je da olupina na dnu Ikarijskog mora kod Ciklada pripada podmornici HMS Trooper, klasi T Kraljevske mornarice, koja je djelovala prvenstveno u Sredozemnom moru.
Trooper je proglašen izgubljenim nakon što se nije vratio sa svoje osme ratne patrole sredinom listopada 1943. godine, u blizini Dodekaneza. Njemačke snage su tvrdile da je njihova naoružana trgovačka lađa potopila podmornicu, dok su zapadni saveznici gubitak pripisali neprijateljskim minama kod otoka Leros, piše Baird Maritime.
Podmornica je pronađena u tri dijela na dubini od oko 250 metara. Thoktaridis je izjavio da bi to moglo ukazivati na to da je uzrok potonuća bila eksplozija mine.
Prva ekspedicija za pronalaženje Troopera pokrenuta je 2000. godine, a ovo nedavno otkriće uslijedilo je nakon 14 neuspješnih pokušaja.
Baltimore se brzo oporavio kao ključna luka za izvoz ugljena nakon potpunog zastoja uzrokovanog urušavanjem mosta.
Izvoz ugljena iz luke Baltimore doživio je snažan oporavak nakon obustave isporuka uzrokovane urušavanjem mosta Francis Scott Key ranije ove godine. Kao druga najveća luka za izvoz ugljena u SAD-u, Baltimore je 2023. godine prevezao 28,1 milijun kratkih tona ugljena, što čini oko 28% ukupnog američkog izvoza, piše gCaptain.
Most Francis Scott Key urušio se 26. ožujka nakon što je brod Dali udario u njegovu konstrukciju, blokirajući glavni plovni kanal Baltimorea. To je dovelo do naglog pada izvoza u travnju, na samo 63.658 tona, u usporedbi s 2,3 milijuna tona u travnju 2023. godine. Unatoč zatvaranju, jedan terminal je nastavio ograničene isporuke koristeći teglenice za prijenos tereta do brodova usidrenih u zaljevu Chesapeake.
Foto:gCaptain
Nakon djelomičnog otvaranja kanala 21. svibnja, podaci američkog Zavoda za statistiku pokazuju snažan oporavak. Kanal je u potpunosti vraćen u prvobitne dimenzije do 10. lipnja, što je omogućilo povećanje izvoza. U lipnju je zabilježen rekord s 2,9 milijuna tona ugljena, dok su terminali ubrzano otpremali zaostale pošiljke.
Iako je izvoz u srpnju pao na 2 milijuna tona, još uvijek je premašio petogodišnji prosjek. Očekuje se da će izvoz ugljena ostati snažan do kraja 2024. godine, s mogućnošću da premaši količine zabilježene 2021. i 2022. godine.
Svakodnevni pomorski promet ugrožava opstanak kitova i sigurnost posada, s tisućama sudara godišnje.
Svjetska zaklada za održivost (WSF) predstavila je rezultate istraživanja o sudarima brodova i kitova, koje je provela biologinja Federica Azzali uz podršku talijanske agencije ISLA. Studija otkriva da se svake godine dogodi između tisuća i desetaka tisuća sudara između brodova i kitova, što predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo kitovima, nego i sigurnosti brodova i posade. Kako pomorski promet raste, problem postaje sve izraženiji, piše Safety4Sea.
Najugroženije vrste uključuju patuljaste kitove, ulješure, plave i sjeverne glatke kitove, koji su već na rubu izumiranja. Sudari s brodovima dodatno otežavaju njihov oporavak. Studija identificira važna morska područja za sisavce (IMMA) koja se često preklapaju s glavnim brodskim rutama, povećavajući rizik od sudara.
Jedan od ključnih alata je karta koja prikazuje preklapanje prometnih ruta i IMMA područja u Sredozemnom moru. Time se omogućuje precizno planiranje mjera za zaštitu kitova.
Foto: WSF/Safety4Sea
WSF naglašava važnost podizanja svijesti o ovom problemu, jer velik dio javnosti nije upoznat s opasnostima sudara kitova i brodova.
