Brazilska savezna policija otkrila je 500 kg kokaina na poljskom bulkeru Jawor, usidrenom u priobalnom području savezne države Maranhao. Ovo je najveća zapljena kokaina u povijesti ove brazilske regije. Droga je pronađena na brodu koji je stigao u balastnom stanju u luku Itaqui 2. listopada i trebao je pristati pet dana kasnije, 7. listopada, kako bi ukrcao teret soje za transport do Cartagene, Španjolska.
Prema informacijama koje je dao glasnogovornik Polish Steamship Company (Polsteam), posada broda otkrila je pakete u pramčanom skladištu dok je brod bio usidren. Glasnogovornik je za poljske medije izjavio kako se sumnja da su nepoznate osobe ukrcale drogu na brod s malih plovila tijekom noći, dok je posada spavala. Kapetan broda odmah je obavijestio lučkog agenta, koji je potom prijavio otkriće brazilskim vlastima, piše The Maritime Executive.
Policijska akcija izvedena je tijekom noći s 4. na 5. listopada, kada su specijalni timovi helikopterima sletjeli na brod i proveli temeljitu pretragu. Pronađeni paketi kokaina, ukupne težine 500 kg, prevezeni su na policijski brod i upućeni na daljnju istragu.
Foto: Federal Police/Maritime Executive
Policija je izvijestila da će cijela posada biti ispitana kao dio istrage, jer sumnjaju da su droge možda ukrcane uz pomoć članova posade. Posadu čini 20 članova iz Poljske, Ukrajine, Bugarske i Rumunjske.
Norveška kompanija Gearbulk sada je u potpunosti u vlasništvu japanskih investitora.
Nakon vijesti iz lipnja da je Mitsui OSK Lines (MOL) preuzeo 72% udjela u Gearbulk Holdingu, još jedna velika japanska korporacija, Marubeni Corporation, upravo je preuzela preostalih 28% udjela od Kristiana Jebsena i njegove obitelji, piše Splash247.
“Zadovoljan sam što je Marubeni odlučio investirati i podržati razvoj Gearbulka. Ovo, zajedno s MOL-ovim 72-postotnim vlasništvom, osigurava kontinuitet kompanije za sve dionike. Marubeni već više od trideset godina ima blizak poslovni odnos s Gearbulkom, tako da je ova investicija logičan sljedeći korak,” izjavio je Jebsen, koji će nastaviti obnašati funkciju predsjednika Gearbulka, kao i predsjedavati G2 Oceanom, zajedničkim pothvatom Gearbulka i Grieg Maritime Groupa.
Singapur će biti prva luka na svijetu koja će uvesti digitalni bunkering za sve operacije.
Od 1. travnja 2025. svi će dobavljači goriva morati pružati digitalne usluge bunkeringa i izdavati elektroničke potvrde o isporuci goriva (e-BDN) kao standard. Ova odluka dolazi nakon probnih programa koji su pokrenuti još od studenog prošle godine s dobavljačima, uključujući 10 najvećih tvrtki za bunkering u Singapuru.
“Digitalni proces bunkeringa omogućuje učinkovito dijeljenje podataka između kupaca i dobavljača goriva, što će ubrzati administrativne procese, poboljšati odgovornost, osigurati usklađenost s propisima, smanjiti mogućnost pogrešaka te podržati rano otkrivanje potencijalnih prijevara,” izjavila je Uprava za pomorstvo i luke Singapura (MPA) u priopćenju.
Singapur, kao najveći svjetski centar bunkeringa, često preuzima tehnološko vodstvo u odnosu na svoje konkurente. Na primjer, već je prije nekoliko godina uveo obavezne mjerače protoka goriva, dok europske luke, poput Rotterdama, tek sada uvode slične zahtjeve, piše Splash247.
Singapur drži vodeću poziciju u globalnoj industriji bunkeringa. Podaci iz 2023. pokazuju da je količina goriva prodana u Singapuru veća od ukupnih prodaja u šest vodećih svjetskih luka za bunkering.
Južnoafrička Uprava za sigurnost pomorstva (SAMSA) započela je operaciju potrage za praznim kontejnera koji su pali s broda MSC Taranto, u vodama uz obalu Južnoafričke Republike.
SAMSA je izdala upozorenje brodovima u regiji, savjetujući im da budu dodatno oprezni i da prijave svaki uočeni kontejner koji bi mogao ugroziti sigurnost pomorskog prometa.
“SAMSA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, aktivno radi na pronalaženju i izvlačenju kontejnera“, izjavili su iz uprave.
Ovaj incident dio je trenda gubitka tereta s brodova kontejneraša koji se bilježi u posljednje vrijeme. U proteklih nekoliko mjeseci, najmanje pet drugih brodova—uključujući brodove Benjamin Franklin, CMA CGM Belem, Maersk Stepnica, Rio Grande Express i MSC Antonia—zajedno su izgubili gotovo 200 kontejnera tijekom niza zimskih oluja.
Incidenti se podudaraju s povećanjem brodskog prometa oko Rta dobre nade, jer napadi Hutista u Crvenom moru prisiljavaju brodarske kompanije na promjenu rute oko Južnoafričke Republike, piše gCaptain.
Vlasti u Demokratskoj Republici Kongo potvrdile su da je najmanje 87 osoba poginulo nakon što se brod s više od 200 putnika prevrnuo u jezeru.
Brod, čije ime nije poznato, plovio je jezerom Kivu između provincija Južni Kivu i Sjeverni Kivu te je pokušavao pristati u luci Kituku kada se prevrnuo.
Neki mještani, svjedoci tragedije, izjavili su da su primijetili da je brod već bio preopterećen dok se približavao luci. Plovilo je zbog toga postalo nestabilno i prevrnulo se dok je još bilo oko 700 metara udaljeno od obale.
Prema izvještajima, nekoliko putnika je skočilo u vodu i otplivalo prema obali dok je brod djelomično tonuo. Nekolicina je na kraju spašena.
Timovi za potragu i spašavanje (SAR) isprva su izvukli tijela 50 nastradalih žrtava iz okolnih voda unutar nekoliko sati nakon incidenta. Još 37 tijela pronađeno je kako su se spasilačke operacije nastavile u četvrtak navečer, piše Baird Maritime.
Ovo prevrtanje broda najnoviji je u nizu smrtonosnih nesreća putničkih plovila u DRC-u od početka godine. Samo u trećem tromjesečju ove godine, više od 69 ljudi poginulo je u dva odvojena prevrtanja riječnih brodova u provincijama Maniema i Maï-Ndombe.
Kao i kod posljednje tragedije u Južnom Kivuu, i raniji su incidenti pripisani preopterećenju plovila.
Crno more ponovno je postalo ozbiljna opasna zona za trgovačke brodove jer su ruske vojne snage nagomilane u regiji i ciljaju na ukrajinske izvoze.
Nakon što tijekom cijele godine nije zabilježen nijedan napad na trgovačke brodove, jučerašnji napad označava četvrti slučaj napada ruskih snaga na komercijalna plovila u Crnom moru u manje od mjesec dana, piše Splash247.
Štoviše, broj ruskih vojnih brodova u Crnom moru udvostručio se posljednjih dana dok se potpuna invazija na Ukrajinu – koja se približava svojoj 1.000. obljetnici – ulazi u novu fazu na moru.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha u ponedjeljak je osudio ruske raketne napade na dva broda u južnim lukama kao “namjernu terorističku taktiku”.
“U samo dva dana, ruski balistički napadi oštetili su dva civilna teretna broda u Odesi...,” napisao je Sybiha na platformi X.
“Ovo je namjerna teroristička taktika. Moramo udružiti snage svih odgovornih država i organizacija kako bismo… osigurali slobodu plovidbe u Crnom moru i globalnu sigurnost hrane.”
Rusija je jučer ciljano napala brod natovaren ukrajinskim žitom balističkom raketom, usmrtivši jednu osobu i ozlijedivši njih pet, prema ukrajinskom ministarstvu infrastrukture.
Brod Optima, koji plovi pod zastavom Palaua, oštećen je u regionalnoj luci Odesa nedugo nakon što je pristao na utovar.
Ukrajinski zamjenik premijera Oleksiy Kuleba izjavio je da Rusija “pokušava uništiti plovidbu u Crnom moru koja osigurava prehrambenu sigurnost.”
Još jedan brod natovaren ukrajinskim žitom za izvoz oštećen je u nedjelju tijekom ruskog raketnog napada u regiji Odesa. Brod Paresa, koji plovi pod zastavom Saint Kitts i Nevisa, pogođen je uz tvrdnje Rusije da je prevozio streljivo za Ukrajinu, što je Kijev odbacio. Ukrajinske vlasti jučer su izvijestile da je brod prevozio 6.000 tona kukuruza.
Još dva napada prošlog mjeseca oštetila su trgovačke brodove, uključujući jedan blizu rumunjske obale, što je izazvalo oštru osudu Bukurešta.
Od srpnja 2023., kada je propao Crnomorski sporazum o izvozu žita, Ukrajina je uspjela stvoriti izvoznu rutu kojom brodovi napuštaju luke Odesa, Čornomorsk i Južni te idu ili putem Dunava ili uz obale Bugarske i Rumunjske prema međunarodnim tržištima.
Prije ovih nedavnih napada, ukrajinski izvoz žita bio je na najbržem putu od početka sukoba s Rusijom.
Do 11. rujna ove godine nije bilo napada na trgovačke brodove u regiji tijekom cijele godine, a količine duž ovog izvoznog kanala premašile su one iz ranijeg UN-ovog sporazuma.
Analiza brokera Braemara pokazuje da su ukrajinski izvozi žitarica iz Crnog mora doživjeli značajnu promjenu u dobi brodova, s većim brojem starijih brodova koji dominiraju u trgovini.
Udio brodova starijih od 20 godina povećao se na više od jedne trećine ove godine u odnosu na oko 15% u 2020., pri čemu većinu čine manji handysize brodovi nosivosti od 20.000 do 34.900 dwt i stariji panamaxi.
S druge strane, udio brodova mlađih od 10 godina u ovom trgovanju pao je s gotovo polovice u 2020. na samo 10% tijekom posljednjih pet godina.
Foto: AXS/Splash247
Također, značajna promjena zabilježena je i u suhom teretnom prometu u regiji: ukrajinski morski izvoz željezne rude, koji je nestao s tržišta tijekom prve godine i pol invazije, ponovno se pojavio u 2024. godini. Ukrajinski izvoz u prvih devet mjeseci godine iznosio je približno 11,27 milijuna tona, što predstavlja gotovo 424% ukupnih rezultata za 2023. i 315% ukupnih rezultata za 2022.
Foto: Ekplozije na tankeru Sounion nakon napada Hutista / Izvor: Screenshot X
Gotovo sedam tjedana nakon što su Hutisti napali tanker Sounion u Crvenom moru, čini se da su požari na palubama broda konačno ugašeni, prema podacima iz otvorenih satelitskih izvora.
Podsjetimo, tanker Sounion bio je meta čak tri napada 21. kolovoza od strane Hutista, što je rezultiralo onesposobljavanjem motora i ostavljanjem broda da nekontrolirano pluta. Nakon što je posada napustila brod, pripadnici Hutista su se vratili te postavili eksplozivne naprave na palubi, uzrokujući niz manjih požara koji su se nastavili širiti tjednima, piše The Maritime Executive.
Grčki spasilački timovi započeli su gašenje požara na tankeru Sounion 23. rujna te su do kraja mjeseca postigli “ohrabrujuće rezultate“. Prema izvještaju UK Maritime Trade Operations (UKMTO), neki su požari bili pod kontrolom unutar tjedan dana od početka aktivnih intervencija.
U ažuriranju, UKMTO je izvijestio da je, zaključno s nedjeljom, akcija gašenja požara bila blizu završetka te su “neki požari ugašeni, a drugi pod kontrolom.”
U ponedjeljak su brojni analitičari otvorenih izvora izvijestili da Sounion više nije imao toplinski potpis na infracrvenim satelitskim snimkama, što ukazuje na to da su požari ugašeni ili suzbijeni do te mjere da više nisu vidljivi putem daljinskog nadzora. Vizualne snimke koje je napravio EU Sentinel-2 satelit također su pokazale izostanak dima na mjestu događaja, što je bila značajna promjena u odnosu na prijašnje dane.
????????MV Sounion???????? After being attacked by the Houthis on 21 & 23 August, it would appear that the fire has finally been extinguished
Sentinel 2???? (7 October 2024) shows no more smoke billowing and no more hotspots visible on the deck of the vessel pic.twitter.com/vwcd5yTx5B
Uspjeh akcije gašenja požara dobra je vijest za cijelu regiju Crvenog mora. U slučaju eksplozije, potonuća ili izlijevanja, milijun barela nafte na tankeru Sounion mogao bi prouzročiti ekološku katastrofu veću od one na tankeru Exxon Valdez. Onečišćenje te veličine zahvatilo bi velik dio Crvenog mora, uključujući i obalu zapadnog Jemena pod kontrolom Hutista.
VIRSEC, koji su u partnerstvu s Mariner Houseom razvili tečaj Sigurnost litij-ionskih baterija na brodovima za pomorce, nude savjete kako spriječiti nesreće povezane s transportom električnih vozila.
Zamislite teretni brod koji prevozi stotine električnih vozila, a sve iznenada zahvati požar zbog kvara jedne baterije. Kako se plamen širi, posada se suočava s nevidljivim neprijateljem – termalnim “runawayem”. Kako pomorska industrija prevozi sve veći broj električnih vozila, rizici povezani s požarom postaju sve složeniji. Podizanje svijesti i specijalizirana obuka ključni su za zaštitu života, imovine i okoliša, piše Splash247.
Novi rizici uz porast EV-a
Rast električnih vozila pozitivno utječe na održivost, no predstavlja nove izazove za pomorsku industriju, posebno po pitanju rizika od požara. Litij-ionske baterije, koje napajaju EV-ove, poznate su po svojoj energetskoj učinkovitosti, ali mogu se pregrijati, što dovodi do termalnog runawaya. To čini gašenje požara iznimno teškim i omogućuje širenje vatre. Ako se tijekom transporta ošteti baterija na samo jednom vozilu, može doći do lančane reakcije s katastrofalnim posljedicama.
Ključni rizici s litij-ionskim baterijama
Baterije se mogu pregrijati i izazvati termalni runaway.
Tradicionalne metode gašenja požara često nisu učinkovite.
Incidenti s EV-ovima već su značajno utjecali na industriju.
Potreba za specijaliziranom obukom
Tradicionalni protokoli za sigurnost od požara možda neće biti dovoljni. Industrija mora uložiti u specijaliziranu obuku za posade, logističko osoblje i operatere u lukama kako bi se osiguralo da su spremni za siguran transport EV-ova.
Razumijevanje litij-ionskih baterija i požara: Pomorci moraju znati posebnosti požara ovih baterija i koristiti odgovarajuću opremu.
Najbolje prakse za rukovanje teretom: Osigurati da su EV-ovi pravilno uskladišteni kako bi se smanjio rizik oštećenja baterija tijekom transporta.
Unapređenje sustava za gašenje požara: Brodovi koji prevoze EV-ove moraju imati napredne sustave za detekciju i suzbijanje požara prilagođene ovim baterijama.
Bez prilagodbe sigurnosnih protokola, požari povezani s transportom električnih vozila na brodovima postat će sve češći, što će dovesti do ozbiljnih posljedica po živote, imovinu i okoliš. Ulaganje u specijaliziranu obuku i poboljšane mjere zaštite neophodno je za sigurniji prijevoz EV-a, ali i za očuvanje industrijske reputacije i održivosti. Pomorski sektor mora proaktivno djelovati kako bi spriječio katastrofe i osigurao sigurno rukovanje novim vrstama tereta u budućnosti.
Pomorci trebaju biti oprezni prilikom korištenja dronova dok su u luci, čak i u naizgled prijateljskim, liberalnim državama.
Novo izvješće iz Garda, P&I kluba, opisuje kako je jedan časnik s broda člana njihovog kluba nedavno uhićen, novčano kažnjen i pod rizikom deportacije iz Norveške jer je letio svojim osobnim dronom iznad komercijalne luke u Norveškoj, gdje je brod bio usidren.
Iako je časnik u ovom slučaju bio državljanin Europe, nekoliko ruskih državljana također je pritvoreno u Norveškoj zbog letenja dronovima u blizini određenih lokacija, uključujući naftne platforme i zračne luke. Osoba s dvojnim ruskim i britanskim državljanstvom osuđena je na zatvorsku kaznu zbog letenja dronom na Svalbardu, piše Splash247.
“Norveške i druge nacionalne vlasti shvaćaju ove situacije vrlo ozbiljno u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, te je već nekoliko stranih državljana deportirano zbog letenja dronovima na različitim lokacijama diljem Norveške,” istaknuo je Gard u ažuriranju za svoje članove.
Rizici povezani s letenjem i nošenjem dronova na brodovima nisu novi. Još 2016. godine, jedan brod osiguran kod Garda bio je zadržan nakon što je lansiran dron radi fotografiranja broda dok je prolazio kroz Sueski kanal. U 2022. godini, Gardov lokalni dopisnik u Egiptu izvijestio je o povećanju broja slučajeva gdje su pomorci bili pritvoreni zbog nošenja zabranjenih predmeta, kao što su dronovi i drugi “sumnjivi” elektronički uređaji, u svojoj prtljazi prilikom ukrcaja ili iskrcaja s brodova u toj zemlji.
Kako bi se dron koristio za osobnu ili profesionalnu upotrebu u Norveškoj, oprema mora biti registrirana te je potrebno položiti potrebne ispite. Dronovi moraju uvijek letjeti ispod 120 m od tla, a dron se mora držati u vidokrugu operatera u svakom trenutku.
Istraživački brod novozelandske mornarice HMNZS Manawanui potonuo je nakon nasukavanja kod južne obale otoka Upolu u Samoi, potvrdile su novozelandske obrambene snage. Ovo je prvi gubitak broda novozelandske mornarice na moru od Drugog svjetskog rata.
Brod je provodio hidrografsko istraživanje na grebenu koji nije bio kartiran od 1987. godine. Plovio je otprilike jednu nautičku milju od obale u teškim vremenskim uvjetima kada je došlo do nasukavanja. Posada je pokušala ponovno osposobiti brod, ali bez uspjeha, te se plovilo počelo naginjati. Na brodu je bilo 75 članova posade i putnika koji su počeli evakuaciju u čamce za spašavanje, piše The Maritime Executive.
HMNZS Manawanui, a $100 million multi-purpose vessel of the Royal New Zealand Navy, recently ran aground off the coast of Samoa while conducting a reef survey. The ship caught fire and sank, but all 75 crew and passengers were rescued safely in lifeboats. The village was aground,… pic.twitter.com/mv38USM8hu
— Western @ netLIKEtheSKY ????????????????????????✈️✈️✈️✈️✈️✈️ (@Skyrocket9994) October 6, 2024
Uslijed jakih vjetrova i velikih valova, splavi su se kretale prema grebenima, ali su spasilačke ekipe uspjele pomoći. Svi članovi posade su spašeni, a 14 osoba je zadobilo lakše ozljede, uključujući iščašenja i posjekotine.
U nedjelju rano ujutro s broda su se počeli uzdizati dim i plamen, a ubrzo je potonuo. Novozelandske obrambene snage surađuju s lokalnim vlastima kako bi procijenile rizik od zagađenja. Samoanske vlasti upozoravaju da je izlijevanje goriva moguće.
HMNZS Manawanui je bio istraživački brod izgrađen 2003. godine i kupljen za novozelandsku mornaricu 2018. za 90 milijuna dolara. Tijekom četiri godine službe sudjelovao je u humanitarnim misijama i uklanjanju opasnih materijala u Pacifiku.
