O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 197

Nova Prijetnja: Hutisti Lansiraju Hipersoničnu Raketu Dugog Dometa

0
Foto: Splash247

Povećavajući strah među pomorcima na Bliskom istoku, Hutisti su ovog tjedna izjavili da su lansirali hipersoničnu raketu dugog dometa, Hadim-2. Ova raketa na čvrsto gorivo (prikazana na slici) navodno je korištena za napad na brod pod liberijskom zastavom, MSC Sarah V, u Arapskom moru. O ovoj temi smo već pisali, pročitajte više ovdje.

Autentičnost ove tvrdnje ostaje neprovjerena, a pitanja o porijeklu rakete i dalje su prisutna. Hutisti su poznati po primanju oružja iz Irana. Dizajn rakete izgleda sličan iranskim projektilima poput Fattah-1, koji može doseći brzine do Mach 3.

Hutistii su pojačali svoju kampanju protiv trgovačkih brodova u proteklih nekoliko sedmica, povećavajući broj napada i njihovu sofisticiranost – istovremeno ciljanjem brodova iz zraka i mora, što je rezultiralo potapanjem jednog broda, teškim oštećenjem drugih i smrću jednog pomorca.

Izvještaji o još jednom napadu na brod 84 nautičke milje zapadno od Hodeidaha pojavili su se danas, s procjenama da je skoro 120 trgovačkih brodova bilo meta Hutista tokom njihove sedmomjesečne kampanje, koju oni kažu da provode u znak solidarnosti s Hamasovim ratom protiv Izraela.

ITF i sindikati pomoraca širom svijeta pozvali su vlade da pojačaju i koordiniraju svoje napore kako bi zaštitili pomorce koji plove u ili kroz to područje. ITF je također zatražio od brodarskih kompanija da pokažu svoju predanost svojim pomorcima preusmjeravanjem svojih brodova, a države zastave su pozvane da nalože kompanijama da preusmjere svoje brodove.

Prema analitičarima, kriza u pomorskom prometu Crvenog mora mogla bi potrajati do sredine sljedeće godine. Do tada, tko zna što nas sve čeka?

Putovi do Usklađenosti s FuelEU Maritime: Pay to play, Pooling ili Zaduživanje?

0
Foto: iStock

Brodovlasnici i manageri brodova imaju nekoliko opcija za usklađivanje s FuelEU Maritime regulativom koja stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine. Međutim, svaka opcija dolazi s povećanjem izvještavanja, prikupljanja podataka i verifikacije, piše Splash247.com.

Pay to Play Prva opcija je ‘pay to play‘, što znači tretirati kazne FuelEU Maritime kao CO2 porez bez pokušaja smanjenja ugljičnog otiska broda. Iako ovo može biti jedina tehnički izvediva opcija za jednokratna putovanja unutar EU, treba uzeti u obzir da godišnje povećanje kazni od 10% čini ovu strategiju dugoročno skupom. Kazna iznosi 2400 eura po toni HFO ekvivalenta. Na primjer, plovilo koje troši 1000 tona HFO na EU putovanjima u 2025. godini bit će kažnjeno s oko 59.000 eura.

Pooling Druga opcija je “poolanje” neusklađenih brodova s prekomjerno usklađenim brodovima kako bi se postigla agregatna usklađenost. Ovo se može postići s brodovima iz iste flote ili s brodovima drugih vlasnika. Pool konfiguracije mogu se mijenjati svake godine. Da bi se postigla usklađenost, 2,6% mase goriva može se zamijeniti e-metanolom proizvedenim iz obnovljivih izvora, ili 3,2% mase goriva s B100 biodizelom. Da bi e-metanol bio jeftiniji od kazni, njegova cijena mora biti ispod 2250 eura po toni, dok za B100 cijena mora biti ispod 1840 eura po toni.

Zaduživanje Treća opcija je zaduživanje od buduće očekivane prekomjerne usklađenosti. Ova opcija dolazi s kamatnom stopom od 10%, ali može vlasnicima dati više vremena za odlučivanje o strategiji usklađenosti od 2026. nadalje.

Ključni problem za FuelEU Maritime je značajan porast složenosti izvještavanja. Brodovi će morati pratiti koje su gorivo konzumirali svaki dan i koji potrošač je koristio koje gorivo. Uz tradicionalna goriva kao što su HFO i LFO, potrebno je povezati svako konzumirano gorivo s “bunker delivery note” (BDN). Za e-goriva i biogoriva, mora se referencirati Proof of Sustainability kako bi verifikatori mogli potvrditi prijavljene emisije.

DNV je razvio ažuriranu metodu izvještavanja temeljem BDN-a za svoj industrijski standard za operativne podatke brodova. Software će pružati podatke u ovom formatu putem javnog API-ja za sve svoje klijente, osiguravajući da se operateri mogu usredotočiti na svoj posao, a ne na ručno provjeravanje i ispravke podataka.

Cilj je stvoriti jedinstveni izvor istine. Podaci prijavljeni i verificirani u našim sustavima neće zahtijevati ručne provjere i ispravke, osiguravajući da brodarske tvrtke mogu koristiti ove podatke za donošenje odluka o usklađenosti. Na taj način, vlasnici brodova mogu se usredotočiti na ono što najbolje rade, dok im mi pomažemo u odabiru putova prema usklađenosti s FuelEU Maritime regulativom“, kažu iz DNV-a.

Dubrovčani Bez Goriva: Problemi s Benzinskom na Orsanu

0
Foto: Ahmet Kalajdžić/Dubrovački Vjesnik

Dubrovčani su se prerano poveselili kad su pročitali vijest da je Vlada 13. lipnja dodijelila INI koncesije za benzinske crpke za plovila, uključujući onu na Orsanu. Mnogi vlasnici plovila skoro su bacili bidone, vjerujući da će crpka uskoro proraditi. Ipak, prošla su dva tjedna, a benzinska na Orsanu, koja je dnevno opskrbljivala 120 plovila, i dalje je zatvorena, prenosi Dubrovački Vjesnik.

Iz INE poručuju da benzinska postaja Dubrovnik-Orsan može početi s radom tek kad lokalne vlasti raspišu natječaj za koncesiju. Također navode da su tijekom rekonstrukcije obalnog područja oštećeni dijelovi postaje te čekaju odobrenje za sanaciju od Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik, s druge strane, tvrdi da nisu nadležni za raspisivanje natječaja te da je INA dobila suglasnost za potrebne radove. Također demantiraju da je oštećenje opreme uzrokovano radovima na Lapadskoj obali, naglašavajući da je zamjena separatora bila nužna zbog dotrajalosti.

Onima koji nisu bacili bidone, olakšanje – neće morati ponovno puniti bidone na cestovnim benzinskim postajama i prevoziti gorivo do plovila. U Dubrovniku je registrirano oko 1000 plovila za gospodarsku namjenu, a ukupno 3438 brodica, 38 jahti i 125 brodova prema podacima Ministarstva mora i prometa.

Trenutno, Dubrovnik ima samo dvije benzinske postaje za plovila – jednu u ACI marini Komolac, koja je malog kapaciteta, i jednu u Sustjepanu, namijenjenu većim plovilima. Postaja u Sustjepanu ne radi vikendom, a sljedeća najbliža postaja je na Mljetu, udaljena 49 nautičkih milja.

S obzirom na sve veći broj nautičara, Dubrovniku je hitno potrebna funkcionalna benzinska postaja za plovila na Orsanu. Grad i INA moraju surađivati kako bi se osiguralo nesmetano opskrbljivanje plovila gorivom tijekom turističke sezone, što je ključno za lokalno gospodarstvo i turizam.

Sindikati i ITF Pozivaju na Hitne Mjere za Sigurnost Pomoraca u Crvenom Moru

0
Foto: EUNAVFOR Operation ASPIDES/gCaptain

ITF i sindikati pomoraca širom svijeta zahtijevaju hitnu akciju kako bi se osigurala sigurnost pomoraca u Crvenom moru zbog sve većeg broja napada na brodove, piše gCaptain.

Zahtijevamo hitnu akciju kako bi se osigurala sigurnost pomoraca u Crvenom moru, akciju koja do sada nije bila poduzeta, a koja je mogla spriječiti nepotrebne smrti pomoraca,” stoji u izjavi ITF-a.

ITF poziva vlade, brodarske kompanije i države zastave da koordiniraju napore u zaštiti pomoraca te da se ne oslanjaju isključivo na određene mornarice za zaštitu. Također, potiču brodarske kompanije da preusmjere brodove kako bi se izbjegla opasnost.

Vlade moraju pojačati i koordinirati svoje napore kako bi zaštitile pomorce koji plove u ili kroz to područje. Brodarske kompanije moraju pokazati svoju predanost svojim pomorcima preusmjeravanjem svojih brodova. Države zastave, koje su odgovorne za osiguranje sigurnog radnog okruženja za pomorce na svojim brodovima, moraju naložiti kompanijama da preusmjere svoje brodove. Države zastava pogodnosti ne smiju se oslanjati isključivo na mornarice Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva ili Europe za zaštitu,” navodi se u izjavi.

Od studenog, Hutisti su izveli brojne napade dronovima i raketama na trgovačke brodove u Crvenom moru, Bab-el-Mandebu i Adenskom zaljevu, potopivši dva broda i ubivši četiri pomorca. Jedan takav napad 12. lipnja ciljao je brod Tutor pod liberijskom zastavom, rezultirajući smrću člana posade i konačnim potapanjem broda. U ožujku je napadnut brod True Confidence, što je rezultiralo smrću tri pomorca.

ITF nastavlja kampanju za siguran povratak članova posade s broda Galaxy Leader, kojeg su Hutisti zarobili u studenom 2023., kao i MSC Aries, kojeg je Iran zarobio u travnju 2024. Osuđuju i nedavne napade na teretni brod Verbena i Transworld Navigator, koji su rezultirali teškim ozljedama.

Pomorci nisu roba već okosnica globalnog lanca opskrbe,” poručuju iz ITF-a. “Njihovi životi ne bi smjeli biti ugroženi radi profita, niti bi trebali obavljati svoje dužnosti pod stalnom prijetnjom nasilja ili ozljeda.

Pozivamo međunarodnu zajednicu da se osvrne na neprocjenjive doprinose pomoraca globalnoj ekonomiji i da odmah poduzme mjere kako bi se osigurala pravda, sigurnost i zaštita za one koji riskiraju svoje živote na moru.

Kako Ruska “shadow fleet” izbjegava sankcije: Otkrivene taktike

0
Foto: iStock

Ruska “shadow” flota prebacuje naftu u četiri područja u Sredozemnom moru i Crnom moru kroz složenu mrežu STS transfera, prenosi The Maritime Executive. Ova flota sastoji se od starih tankera s nepoznatim ili sumnjivim osiguravateljima i pomaže Rusiji zaobići zapadne sankcije na pomorski transport.

Nakon invazije na Ukrajinu i zabrane prodaje ruske nafte iznad određene cjenovne granice, Kremlj je stvorio paralelnu flotu otpornu na sankcije koja može prebacivati milijune barela dnevno. Identificirane STS lokacije uključuju Lakoanski zaljev, Hurd’s Bank blizu Malte, područje kod Ceute i obalu Rumunjske.

Foto: The Maritime Executive

Prebacivanje ruske nafte nije potpuno ilegalno ako se kupi ispod određenog praga: 60 dolara po barelu za sirovu naftu. Mjera je poduzeta kako bi se spriječio globalni porast cijena energije, istovremeno ograničavajući prihode Kremlja. Međutim, Uralska nafta i ESPO mješavina trgovale su se iznad praga od srpnja 2023., što zahtijeva pojačan nadzor.

Ruski tankeri koriste taktike obmane identifikacije, poput lažiranja i nestanka AIS-a. Zatim se nafta prebacuje na druge brodove, čime se izbjegava dokazivanje usklađenosti sa sankcijama.

Loše održavani tankeri predstavljaju opasne ekološke bombe, kao što podsjeća slučaj Pabla i Andromeda Star. Novi nadolazeće sankcije Europske unije i Sjedinjenih Država trebali bi zatvoriti neke od rupa koje koristi “shadow” flota, ali stalno praćenje ostaje nužno.

Pomorski Fakultet Rijeka najavljuje novi ciklus Posebnog Programa Obrazovanja: Prijavite se sada!

0
Foto: Pomorski Fakultet Rijeka

Upisi u novi ciklus Posebnog programa obrazovanja (za nautičare i za brodostrojare) provodit će se u periodu od 1. do 5. srpnja. Kandidate molimo da u navedenom terminu dostave ispunjeni upisni list (upisni list – nautika ili upisni list – brodostrojarstvo, ovisno o ovlaštenju pomorca – LINK), te dokaz o uplati akontacije na e-mail adresu ppo@pfri.uniri.hr ili osobno u ured 205 u prizemlju Pomorskog fakulteta u Rijeci (8:30 do 14:30).

Početak oba programa (za brodostrojare i za nautičare) planiran je za ponedjeljak, 2. rujna 2024. Ukoliko još niste prijavljeni, a želite sudjelovati u Programu, možete se javiti e-mailom na ppo@pfri.uniri.hr ili osobno u ured 205 u prizemlju Pomorskog fakulteta u Rijeci.

Informacije o Posebnom programu možete pronaći na sljedećim poveznicama:

Ukoliko želite saznati više o najavljenim programima i doznati detalje o Programu i radu, posjetite Centar za izobrazbu pomoraca na Pomorskom fakultetu u Rijeci, u uredu 205, nazovite nas na telefon 051 214 587 ili pošaljite e-mail na cip@pfri.uniri.hr.

Akcija čišćenja podmorja u uvali Tiha: Pridružite se!

0
Foto: iStock

Organizatori

Udruga Zeleni plan i Grad Stari Grad s ponosom najavljuju ekološku akciju pod nazivom “Zeleni plan za čišći Jadran!”.

Cilj inicijative

Ova inicijativa ima za cilj adresirati rastući problem onečišćenja morskog dna kroz organizaciju akcije čišćenja podmorja na pilot lokaciji u Uvali Tiha, Stari Grad na otoku Hvaru. Pored fizičkog čišćenja, projekt obuhvaća i stvaranje interaktivne WEB GIS karte onečišćenih lokacija koja će omogućiti bolje razumijevanje i praćenje stanja našeg podmorja, piše Dalmatinski portal.

Detalji događaja

  • Datum i vrijeme: 29. lipnja 2024. godine, s početkom u 11 sati
  • Lokacija: Uvala Tiha, Stari Grad, Otok Hvar

Prilika za sudionike

Ova akcija pruža priliku za sve zainteresirane građane i volontere da se aktivno uključe u očuvanje našeg okoliša. Uključivanjem u čišćenje podmorja, sudionici će doprinijeti zaštiti morskih ekosustava i unaprijediti kvalitetu života na otoku Hvaru. Sudionici će također imati priliku sudjelovati u uspostavi interaktivne WEB GIS karte, koja će mapirati onečišćene lokacije na Jadranu.

Kako sudjelovati

  • Pridružite se na dan događaja u Uvali Tiha.
  • Ponijeti osnovnu opremu za ronjenje i čišćenje podmorja, ako je moguće.
  • Za sudionike koji nisu ronioci, bit će organizirane aktivnosti na obali.

Za dodatne informacije ili sudjelovanje u akciji, molimo vas da se prijavite putem e-mail-a: zeleniplansplit@gmail.com.

Sufinanciranje i podrška

Projekt ‘Zeleni plan za čišći Jadran!’ sufinanciran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te kroz program ININ Zeleni pojas 2024, koji podržava inicijative usmjerene na očuvanje okoliša i promociju održivih praksi. Program ININ Zeleni pojas, koji je do sada sufinancirao 149 projekata, potiče organizacije civilnog društva, javne i obrazovne ustanove na projekte zaštite okoliša, prirode i klime. Kroz ovaj program posađeno je gotovo 24.000 sadnica, zazelenjeno preko 240.000 četvornih metara i čišćeno podmorje, šume i priobalja.

Pridružite nam se u ovoj plemenitoj inicijativi i pomozite nam očistiti Jadransko more!

Za više informacija, kontaktirajte nas na:

Vidimo se u Uvali Tiha!

Piratstvo u usponu: IMO izvješće otkriva 150 incidenata u 2023.

0
Foto: iStock

Prema informacijama iz GISIS-a, 150 incidenata prijavljeno je organizaciji tijekom 2023. godine. To predstavlja povećanje od oko 15% u odnosu na 2022. kada je zabilježen 131 incident.

Najpogođenija područja u 2023. bila su:

  • Tjesnaci Malacca i Singapore: 85 incidenata
  • Zapadna Afrika: 22 incidenta
  • Južno kinesko more: 14 incidenata
  • Južna Amerika (Pacifik): 14 incidenata

Broj incidenata u Gvinejskom zaljevu (Zapadna Afrika) porastao je za 1 na ukupno 22 incidenta. Incidenata s taocima/otmicama posade bilo je 5, što je povećanje za 3 u odnosu na prethodnu godinu, s ukupno 68 članova posade prijavljenih kao taoci/oteti.

U tjesnacima Malacca i Singapur zabilježeno je 85 incidenata, u usporedbi s 72 u 2022. godini. U Južnom kineskom moru zabilježeno je 14 incidenata, što je povećanje s 4 u 2022. godini.

Ukupan broj incidenata piratstva i oružane pljačke protiv brodova prijavljenih IMO-u od 1984. do kraja prosinca 2023. iznosi 8.868.

Izvješće naglašava potrebu za pojačanim sigurnosnim mjerama i međunarodnom suradnjom kako bi se smanjila prijetnja piratstva na globalnoj razini, piše Safety4Sea.

Otpad na Kapriju ostaje: “Nismo mogli realizirati dogovor”

0
Foto: Šibenski portal

Otok Kaprije u šibenskom arhipelagu ostao je bez odvoza otpada nakon što je direktor šibenske tvrtke Zeleni grad, Novica Ljubičić, odlučio da se otpad neće odvesti iz sigurnosnih razloga – prenosi Šibenski portal.

Mještani otoka su privatno dogovorili odvoz otpada s komunalnim poduzećem Zeleni grad te su prikupili novčana sredstva za to. Međutim, u zadnji tren, direktor Ljubičić je odlučio da se dogovor neće realizirati. Otpad je trebao biti odvezen s otoka u ranim jutarnjim satima, no to se nije dogodilo zbog, kako tvrdi Ljubičić, sigurnosnih razloga.

Došlo je do promjene plana jer ne postoje sigurnosni uvjeti. Tvrtka je dovedena u opasnost. Kao odgovorna osoba, odgodio sam odvoz jer nema uvjeta za privez trajekta niti za ukrcaj takvih vozila. Žao mi je, imali smo dobru volju, ali nismo ju mogli realizirati,” rekao je Ljubičić.

Na pitanje je li ostavljanje otpada na otoku tijekom visokih temperatura također ugroza zdravlja mještana, Ljubičić je odgovorio kako o tome trebaju voditi računa oni koji upravljaju trajektnim pristaništem i “oni koji rade to što rade”.

Svatko je odgovoran za svoj dio posla. Mi smo spremni u svakom trenutku doći s vozilom na ispravan način i odvesti otpad, ali nemamo tu mogućnost,” poručio je Ljubičić, dodajući da je spreman platiti svojim radnicima prekovremene sate za odvoz otpada s otoka kako bi se problem riješio.

Mještani otoka Kaprija već neko vrijeme prosvjeduju nezadovoljni novim trajektnim pristaništem, čija je izgradnja financirana sredstvima iz EU fondova. Grad Šibenik nije ispunio obvezu izgradnje lokalne ceste koja bi povezala centar mjesta s novim pristaništem.

Brodovi danima ne pristaju na otok zbog blokade otočana, a županijskoj Lučkoj upravi prijeti opasnost da će morati vratiti europska sredstva u iznosu od oko 3,2 milijuna eura ako pristanište uskoro ne bude u funkciji.

Jedrilica s 11 članova posade i troje djece spašena po nevremenu kod Dugog Otoka

0
Foto: Ilustracija / Sergej Drechsler / Novi List

Službenici Ispostave lučke kapetanije Sali spriječili su udar jedrilice sa višečlanom posadom, među kojima su bila i malodobna djeca, u otočne stijene, čime su posadu spasili od stradavanja. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka), u suradnji s Lučkom kapetanijom Zadar, koordinirala je spasilačku akciju prema višečlanoj posadi dvotrupne jedrilice sa jugozapadne strane Dugog otoka. Jedrilici je pod olujnim udarima juga prijetio udar u obližnje otočne stijene, priopćilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a piše Novi List.

Nakon zaprimanja poziva u pomoć, odmah je pokrenuta akcija spašavanja. Voditelj jedrilice zatražio je pomoć zbog nemogućnosti upravljanja jedrilicom u izrazito jakom nevremenu te zbog opasnosti od udara u stijene. Na jedrilici je boravilo ukupno 11 članova posade, uključujući voditelja i troje malodobne djece, svi državljani Republike Poljske.

Službenici Ispostave lučke kapetanije Sali odmah su isplovili u spasilačku akciju te su ubrzo pronašli jedrilicu nedaleko od prijavljene pozicije. Izvijestili su Lučku kapetaniju Zadar i MRCC Rijeka o životnoj ugrozi posade jedrilice, koja se nekontrolirano kretala pod udarima olujnog juga i visokih valova te u neposrednoj blizini stijena otočića Garmenjak Veli.

Zbog izrazito nepovoljnih uvjeta na moru nije bilo moguće izvršiti evakuaciju posade s jedrilice. Službenici ILK Sali uspjeli su osloboditi sidro jedrilice na svega 10 metara od otočnih stijena, nakon čega je jedrilica u vlastitim pogonom, uz asistenciju spasilačke brodice iz sastava ILK Sali, isplovila s opasne pozicije i nastavila prema luci Sali.

U okviru očevida o uzrocima ovog događaja na moru, službenici Ispostave lučke kapetanije Sali utvrdili su da je jedrilica u vlasništvu domaće charter tvrtke, duljine 13,96 metara. Vlasniku je naloženo otklanjanje svih nedostataka prije slijedećeg isplovljenja.